Jedna od najvećih pjevačica na ovim prostorima, naša <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hanka%20Paldum&amp;">Hanka Paldum</a> s pravom nosi epitet kraljica sevdaha. No, bez imalo dvojbe, Hanka itekako zaslužuje još jedan epitet - kraljica dobrote.Rukovodi se onom “tvoje je samo ono što daš” i uvijek je bila tu za prijatelje, ali i one koje ne poznaje, a kojima je pomoć potrebna. Među rekorderima je u broju održanih humanitarnih koncerata, a sljedeći je u Tuzli 14. juna u Bosanskom kulturnom centru.Hanka i još nekoliko izvođača pjevat će na poziv Udruženja oboljelih od multiple skleroze Tuzlanskog kantona.

Hanka Paldum rođena je 28. aprila 1956. godine u Čajniču, ali od djetinjstva živi u Sarajevu. Na muzičkoj sceni je skoro pet decenija. Iza nje su brojni hitovi, nosači zvuka s njenim pjesmama prodavani su u milionskim tiražima, održala je bezbroj sjajnih nastupa...

Uvijek se odaziva na humanitarne koncerte, sljedeći je 14. juna u Tuzli

Hanka Paldum: Kraljica dobrote

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Korona&amp;">Korona</a>, hvala Bogu, posustaje. Brojke zaraženih su obećavajući niske i život, a s njim i kulturna te muzička dešavanja lagano se vraćaju u normalu. S naglaskom na lagano, jer - i pored pozitivnih vijesti, nažalost, svakog dana ljudi još umiru od ove pošasti. Isto tako, eminentni stručnjaci upozoravaju nas da ostanemo disciplinirani tokom ljeta te ističu „ko zna šta nam donosi jesen“.I ljudi iz kulturne i muzičke branše smatraju da će se tek za godinu vratiti normalno stanje u ovu oblast. I oprezno se, nakon skoro 17 mjeseci, vraćaju na dobro poznati teren. Najavljuju se koncerti, predstave, kolektivna gledanja utakmica Evropskog prvenstva u nogometu... Ljudi su sretni da nakon globalne agonije, koliko-toliko, rasterećeno uživaju u ljepšoj strani života. Fudbalskim žargonom rečeno, bližimo se kraju utakmice i čini se da bismo na jedvite jade mogli izvući pozitivan rezultat. No, da nam se ne bi desio preokret u sudijskom vremenu, ne smijemo se opustiti. Ako je preporuka nositi maske u određenim prostorima, pa nosimo ih. Ako je preporuka držati distancu, dezinficirati ruke ili poštovati ograničenja o okupljanju, zašto se suprotstavljati? To bi bilo jednako autogolu. Uz sva ta pravila, može se uživati u muzici, utakmici, predstavi. Jer ovo je opuštanje pod ručnom. Još je iluzija očekivati odlazak, recimo, na koncert kao što je to bilo do marta 2020. Mnogo toga se još ne zna i zato ne bismo smjeli minimalnu prednost stavljati na kocku. Uz strpljenje i razum, može se itekako uživati, jer definitivno ne bismo smjeli dozvoliti da nas korona u sudijskoj nadoknadi predribla. Dakle, pamet u glavu, a ni maska neka ne bude daleko.

Na koncerte, ali pametno, ne bismo smjeli dozvoliti da nas korona u sudijskom vremenu predribla

Opuštanje pod ručnom

Više od 1.200 kilometara kroz BiH, Srbiju, Crnu Goru i Albaniju, preko Pešteri i Prokletija, prešao je na svom biciklu Ismet Škulj. Sportista i humanista iz Zavidovića biciklističkom rutom do Drača u Albaniji, tokom koje je i planinario, želio je i uspio, barem nakratko, skrenuti pažnju javnosti na oboljele od plućne hipertenzije te ukazati na ozbiljnost ove bolesti, za koju mnogi nisu ni čuli, i na izuzetno težak položaj oboljelih. Motiv uz koji je peti put krenuo ka Albaniji bio je jači od napora koje je doživio na još jednom teškom i uzbudljivom putovanju, tokom kojeg su mu snagu davali i prijatelji i kolege iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.Brojni sportisti svijeta svakog maja dugim vožnjama daju podršku oboljelima od plućne hipertenzije, ozbiljnog oboljenja krvnih sudova pluća zbog kojeg strada i srce. Terapije bez kojih se bolest brzo razvija i završava tragično veoma su skupe, a pacijenti ih uglavnom moraju sami finansirati. Ismet je penzionisani policajac i dugogodišnji sportista koji od putovanja u znak podrške oboljelima od različitih bolesti, po kojima je poznat u BiH, ali i regiji, ne odustaje ni u 58. godini.

Biciklističkom rutom iz Zavidovića do Drača želio skrenuti pažnju na plućne bolesnike

Ismet Škulj: Kilometri za oboljele

Multietničke države u kojima se stranke podijele po nacionalnom ključu suočavaju se s velikim nedaćama. Takve države se ili brzo raspadaju, kao što se desilo s Jugoslavijom nakon izbora 1990., ili egzistiraju u priličnoj političkoj nestabilnosti, kao što je slučaj u BiH od 1990. do danas. No, u Bosni i Hercegovini ili, preciznije, na bošnjačkom etničkom prostoru posljednjih se godina odvija još i dublji proces fragmentacije politike. Naime, nakon što se bh. politički prostor podijelio na tri etničke teritorije na kojima „svako glasa za svoje“, kod Bošnjaka posljednjih godina svjedočimo i direktnoj kantonizaciji politike.Za razliku od RS, gdje sve ključne stranke djeluju na teritoriji čitavog entiteta i hrvatskog glasačkog svijeta koje je plebiscitarno okupljeno oko HDZ-a BiH, kod Bošnjaka, od sarajevske općine Stari Grad, preko Zenice, do Cazina, jača fenomen lokalnih i kantonalnih stranaka koje vladaju u svojim sredinama, ali ne izlaze iz njih. S jedne strane, Bakir Izetbegović je na čelu SDA bošnjačku politiku pretvorio u jedan porodično-klijentelistički biznis. Kao mahalski političar malog formata, Bošnjake i BiH je međunarodno izolirao i, umjesto bilo kakve suvislije državničke politike, smisao svoje vladavine sveo na očajnički pokušaj očuvanja naslijeđenih resursa preko sve malobrojnijih i opskurnijih kadrova. No, s druge strane, kao opozicija Izetbegoviću, ne nudi se nikakva jasno artikulirana državnička alternativa, nego hrpica kantonalnih stranaka koje su, u skladu s karakterom svojih organizacija, potpuno fokusirane na lokalne teme. Posljedica toga je postepeno oslobađanje probosanske političke scene od državničkih i visokopolitičkih tema te njeno svođenje na lične animozitete i lokalne teme. Kantonalne vlade i skupštine postaju predmet primarnog političkog interesa, politički prostor se cjepka na niz odvojenih cjelina i sve se više gubi osjećaj zajedničke pripadnosti istoj državi i društvu. S ovako kantoniziranom političkom sviješću i bez artikuliranja visoke državne politike, Bošnjaci i probosanske stranke ostavljaju prazan prostor da te teme na sebe preuzme neko drugi. To već čini, i to vrlo uspješno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je u svom državničkom djelovanju uveliko prevazišao prostor same Srbije i svoj politički koncept već izdigao na nivo regionalne priče. Gdje to sve vodi, vidimo i na primjeru vakcina - ka pretvaranju BiH i Bošnjaka u provinciju Beograda.

Bakir Izetbegović je na čelu SDA bošnjačku politiku pretvorio u jedan porodično-klijentelistički biznis

BiH, provincija Beograda

Srbijanski košarkaš Nikola Jokić i zvanično je proglašen najkorisnijim igračem u NBA ligi za sezonu 2020./2021., što je glavna vijest kod svih ljubitelja košarke. No, Lebron Džejms (LeBron James) dobio je jedan glas za 5. mjesto u trci za MVP-a.Zanimljivo je da Džejms od početka svoje karijere, već 18 godina, dobiva barem po jedan glas za bilo koje mjesto u trci za nagradu najkorisnijeg košarkaša sezone, što je nevjerovatan skor. Na kraju su mnogi u ukupnom zbiru završili ispred košarkaša Lejkersa, koji je sa svojim timom ove sezone zaustavljen u prvoj rundi plej-ofa.Lebron Džejms rođen je 30. decembra 1984. godine Akronu, Ohajo. Smatra se jednim od najboljih košarkaša svih vremena, a često ga porede i s Majklom Džordanom (Michael Jordan). Igrajući za Klivlend Kavalirse, Majami Hit i LA Lejkerse, postao je jedini igrač koji je u historiji NBA lige osvojio titule s tri različita tima, kao i nagradu za najkorisnijeg igrača NBA finala. Igrao je u deset finala lige, od čega osam zaredom, s Majamijem i Klivlendom, od 2011. do 2018. godine, a osvojio je četiri. Također, četiri puta dobio je nagradu za najkorisnijeg igrača lige.

Od početka svoje karijere dobiva barem po jedan glas

Džejms: Ove sezone zaustavljen u prvoj rundi plej-ofa

Lebron Džejms: Već 18 godina ima MVP glas

Međunarodni rezidualni mehanizam potvrdio je kaznu Ratku Mladiću, jednom od kreatora zla iz 90-tih i ideologije terora, progona, etničkog čišćenja i genocida.Demokratski dio svijeta davno je osudio, sporo i neefikasno pokušavao i spriječiti zlo koje su kreirali i provodili od Tomašice do Srebrenice, a svjetski sud sada je i pravno zaokružio priču o kompletnom civilnom i vojnom rukovodstvu RS. Međutim, ako je većina u BiH očekivala da prvostepena presuda komandantu VRS bude potvrđena, mnoge su možda iznenadile reakcije koje su uslijedile odmah nakon što je sutkinja Nijambe Mladiću naredila da sjedne.Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) među prvima je presudu ocijenio historijskom i pozvao lidere u regionu da je poštuju. Istovremeno, Bajden je pripremio i dodatne sankcije pojedincima koji ugrožavaju mir, stabilnost ili teritorijalni integritet bilo koje države na zapadnom Balkanu. Nedvosmislene i snažne poruke svijeta samo na prvi pogled mogu predstavljati iznenađenje. One su potvrda ranijih signala novog, snažnijeg uključivanja međunarodne zajednice, posebno SAD, u pospremanje na Balkanu. Poruke visokih međunarodnih zvaničnika precizno su i adresirane, sve “igrače” na ovdašnjoj političkoj pozornici svijet je davno upoznao, a sada je na njima, političarima iz BiH i Srbije, da biraju put kojim žele ići. Poštivanje međunarodnog prava, kažnjavanje negiranja genocida i ratnih zločina i poštivanje žrtava, ali i granica na Balkanu ili prijetnje novim zločinima, mržnja, non-paperi, izolacija i sankcije. Zato je tačno da je presuda neuporedivo važnija od oronulog generala, jer predstavlja raskrsnicu nakon koje će biti sasvim jasno kuda idemo.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Svjetski sud sada je i pravno zaokružio priču o kompletnom civilnom i vojnom rukovodstvu RS

Pospremanje na Balkanu

Žalbeno vijeće odbilo je jučer žalbe <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ratko%20Mladi%C4%87&amp;">Ratka Mladića</a> uz djelimično suprotno mišljenje sutkinje Nijambe te potvrdilo osuđujuću kaznu doživotnog zatvora, a ne uz suprotno mišljenje po svim tačkama optužbe, kako smo prvobitno objavili.Žalbeno vijeće koje je donijelo odluku činile su sudije: Priska Matimba Nijambe (Prisca Nyambe) iz Zambije, Mustafa el-Baž (Mustapha El Baaj) iz Maroka, Aminata Ngum (Aminatta N'Gum) iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija (Elizabeth Ibanda-Nahamya) iz Ugande i Sejmont Penton (Seymout Panton) s Jamajke. Sutkinja Nijambe je smatrala da se žalba odbrane trebala usvojiti po svim tačkama, osim tačke 6, koja se odnosi na udruženi zločinački poduhvat uzimanja taoca, osoblja UNPROFOR-a i UNMO-a na Palama, u Banjoj Luci i Goraždu, te u i oko Sarajeva. Napominjemo da je smo, prvobitno objavili da je Nijambe po svim tačkama žalbe imala suprotno mišljenje od ostatka Žalbenog vijeća. Netačna je i prvobitno obavljena vijest da bi Ratko Mladić, da je Nijambe sama odlučivala, bio oslobođen po svim tačkama optužnice. Sutkinja Nijambe, koja je bila i predsjedavajuća Žalbenog vijeća na suđenju Mladiću, bila je članica Sudskog vijeća koje je osudilo Zdravka Tolimira za genocid u Srebrenici.Međutim, ona je i tada izdvojila mišljenje na 38 stranica, gdje je rat u BiH nazvala "građanskim", osporavala razmjere zločina u Srebrenici, stepen krivice rukovodstva Republike Srpske te je Tolimira smatrala nevinim.

Sutkinja Nijambe je smatrala da se žalba odbrane trebala usvojiti po svim tačkama, osim tačke 6

Priska Matimba Nijambe: Djelimično suprotno mišljenje sutkinje (ISPRAVLJENO)

Samo na sahrani svoje kćerke, koja se ubila hicem iz njegovog pištolja, zlikovac <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Ratko%20Mladi%C4%87&amp;">Ratko Mladić</a> iskazao je emociju normalnog ljudskog bića. Svako drugo njegovo djelovanje u periodu agresije na BiH 1992.-1995. bilo je s namjerom realizacije šest ciljeva tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH od 12. maja 1992. godine u Banjoj Luci koji su definirali i genocid, ne samo u Srebrenici nego u cijeloj BiH.Konačna presuda zlikovcu Mladiću je pečat na tvorevinu koja je stvorena genocidom, istrebljivanjima, silovanjima… Njegova ostavština 26 godina nakon počinjenog genocida i zlodjela živi i dalje. Umjesto Mladića, imaju „mladići“, koji negiraju presude suda osnovanog u UN-a i koji prizivaju nove genocide i zločine, prijeteći javno „drugim poluvremenom“, kao u ponedjeljak uvečer u Bratuncu, kada se orgijalo u „slavu“ krvoloka iz Kalinovika. Zlikovac Mladić će, kao i Radovan Karadžić, kao i drugi članovi udruženog zločinačkog poduhvata, skončati u zatvoru, a žrtve će se i dalje boriti svakodnevno protiv „mladića“ koji sjede čak i u institucijama BiH. Haški tribunal je završio svoj posao, ali Tužilaštvo i Sud BiH - nisu. Mnogobrojni zločinci su na slobodi, a čeka se na procesuiranje čak 800 predmeta s A liste koji su im ustupljeni iz Haga. Neprocesuiranje ratnih zločina je u službi sistematične relativizacije događaja iz perioda agresije i priče o građanskom ratu. Presude se, po običaju, ne komentiraju, ali zahvaljujući „mladićima“ umjesto Mladića, teško je očekivati da će ikada doći do pomirenja i suživota na prostorima gdje su prolazili Ratkovi koljači. Raniji genocidi nad Bošnjacima ostali su nekažnjeni i neprocesuirani. O njima se nije smjelo ni pričati. Presuda u Hagu je napokon jedan trajni pečat na višestoljetna stremljenja da su kojekakve „načertanije“ zločinačkog i genocidnog porijekla.&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Zlikovac će, kao i Karadžić, kao i drugi članovi udruženog zločinačkog poduhvata, skončati u zatvoru

Mladići umjesto Mladića

Iako je trebao slaviti svoju jubilarnu 25. godišnjicu, u Sarajevu ove godine neće biti Jazz Festa. Neće zahvaljujući odluci Ministarstva kulture Kantona Sarajevo, kojim upravlja Samir Avdić, kadar NiP-a, da za ovaj ne izdvoje sredstva.Jazz Fest bio je jedna od rijetkih preostalih manifestacija pomoću kojih je Sarajevo zadržavalo posljednje daške kosmopolitskog i svjetskog duha. Minimalnim sredstvima i nadljudskim entuzijazmom Edina Zubčevića u posljednje više od dvije decenije u Sarajevo su dolazili i sjajne svirke pružali najveći svjetski džez-muzičari.Njih ove godine neće biti u Sarajevu, a najodgovorniji za to, protagonisti Vlade KS, nemušto prebacuju odgovornost jedni na druge. Smušeni Edin Forto opet vrijeđa inteligenciju građana uvjeravajući nas da je festival uništen zbog, pazite sad - „proceduralne greške Ministarstva“.Njegova stranka, pak, piše saopćenja u kojima ljutito poziva Ministarstvo da ''osigura sredstva za Jazz Fest“, kao da su neka nevladina organizacija, a ne stranka čiji premijer upravlja tom vladom i nadređen je tom ministru kulture.Ipak, najmanje su se pravdali iz samog NiP-a i Ministarstva kulture, iz kojeg su hladno poručili da festival nije ispunjavao uvjete za finansiranje, iako je prethodne 24 godine, uključujući i vladavine SDA, ispunjavao te uvjete.No, ovdje je posrijedi nešto drugo. Naime, u Sarajevu već godinama traje tihi proces oslobađanja kulture od internacionalnog i kosmopolitskog karaktera te pokušaja njenog svođenja na bošnjački nacionalni narativ, u skladu s dugoročnim projektom pretvaranja Sarajeva ne u evropski i kosmopolitski centar, nego u balkansku prijestonicu Bošnjaka i bošnjaštva.Ovo je prije nekoliko dana otvoreno otkrio i lider SDA Bakir Izetbegović, kada je direktno kritizirao bh. umjetnike što se u svom radu ne bave ratnim komandantima i herojskih bitkama.Iako su lideri NiP-a i SDA u žestokom ličnom sukobu, u ideološkom smislu potječu iz istog konzervativno-vjerskog izvora, slijede iste vrijednosti i imaju iste ciljeve. A da bi se ti ciljevi ostvarili u praksi, svjetske džez-muzičare, koje svakako ne slušaju, valja zamijeniti propagandnim&nbsp; filmskim sagama i koncertima ilahija i kasida.

Na sceni je posljednja faza projekta  pretvaranja Sarajeva u kasabu

Ilahije umjesto džeza

Deset minuta razgovora s <a href="https://avaz.ba/tag/85870/edo-hubjer">Goraždaninom Edom Hubjerom</a> vrednije je od svih strateških dokumenata svih ministarstava i službi za poljoprivredu u državi. Ovaj vrijedni čovjek, koji se, kako kaže, poljoprivredom bavi od rođenja, precizno je definirao uzroke svih problema domaće proizvodnje hrane, zbog kojih godišnje onu iz uvoza plaćamo stotinama miliona maraka. Imamo zemljište i one koji žele da ga obrađuju, a država treba potaći domaćeg proizvođača, besplatno ustupiti parcele, planirati otkup barem za potrebe bh. ustanova i institucija - sasvim je jednostavan recept jednog od najvećih proizvođača u BPK.Ove godine Edo Hubjer će ponovo ubrati desetine tona povrća iz svojih plastenika, više od stotinu tona krompira i žita. Ne miješa se u tuđi posao, ne priča iz fotelje, već ličnim primjerom pokazuje da vlastitim radom možemo proizvesti dovoljno hrane da ne budemo gladni i da novac kojeg nemamo dovoljno ne ostavljamo na bjelosvjetskom tržištu poljoprivrednih proizvoda sumnjivog kvaliteta.

Ličnim primjerom pokazuje da svojim radom možemo proizvesti dovoljno

Hubjer: I ove godine imat će desetine tona svog povrća

Edo Hubjer: Vrijedna lekcija

Osmijeh <a href="https://avaz.ba/tag/6252/fata-orlovic">nane Fate</a> na dan kada je, prvi put nakon dugo vremena, ugledala cijelo Konjević-Polje bez crkve u svojoj avliji te “najslađa kafa” s našim novinarom Sakibom Smajlovićem svjedočili su o velikom olakšanju koje je osjetila nakon što je pravda konačno ispunjena. 

Mnogi su se oglasili, pa i političari kojima je najbolje da šute. Svi su bili uz nanu Fatu iako je ona često bila sama, okružena samo svojom djecom. Nakon što je teška mehanizacija ušla na imanje Orlovića svi su se požurili svrstati na njenu stranu, u veliku pobjedu heroine pokušati ugraditi i vlastite zasluge, ali svima je jasno da je ova bitka za pravdu zavisila isključivo od Fatine snage, upornosti i jednom date riječi koju nije pogazila ni onda kad su je uvjeravali da to uradi. 
Uz podršku najrođenijih, porodice, pravnika i pojedinih intelektualaca, podržana ljubavlju običnih, nemoćnih ljudi, Fata Orlović je pobijedila, cijeloj državi održavši lekciju koliko se voli, kako se brani svoje, da vlastita avlija nema cijenu, ali i da se, uprkos fizičkim napadima, poniženjima, inatu bespravnih graditelja i uzurpatora, ne osjeća i ne širi mržnja, već se pred prizorima zakonitog rušenja nezakonito izgrađenog objekta osjeća nelagoda. 
Svoju bitku nana je dobila, a na drugima je danas da pobijede bolesne i zle umove koji najavljuju buduće ratove i ponovne gubitke nevinih života.

Mnogi su se oglasili, pa i političari kojima je najbolje da šute

Fata Orlović: Avlija nema cijenu

Taman kada čovjek pomisli da nas ništa i niko više u ovoj državi ne može iznenaditi, pojavi se <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">Fadil Novalić</a>. Naprosto bljesne. Premijer Federacije. Političar skromnih mogućnosti. Bakirov „dobar“ menadžer. Pojavi se i zabrine Federaciju. Ne zbog mudrosti, nego zbog gluposti.

Pametnije mu je da šuti, da ništa ne govori, reče jučer jedan političar iz Banje Luke komentirajući novu Fadilovu izvalu da Federacija nije žurila s nabavkom vakcina kako ne bismo bili pokusni kunići.
I trebali bi sati da se pobroje sve Fadilove izvale i gafovi. Mandat mu je prošao u tome. No, vratimo se suštini.
U vrijeme pandemije i najveće svjetske i ekonomske krize Novalić će ostati upamćen ne po tome što je zasukao rukave da pomogne, spasi živote, nego što je strpao ruku u džepove poreznih obveznika kupivši beskorisne respiratore.

Bacio je 10,5 miliona KM na lošu robu i pri tome zaradio optužnicu. I takav Bakirov menadžer, čovjek koji na konferenciji za medije nije znao staviti ni masku na lice, vodi iz sudnice Suda BiH Federaciju i „spašava“ radna mjesta.

No, Fadil zvani <a href="https://avaz.ba/tag/98911/pfizer">Pfizer</a> Novalić ostat će upamćen i kao čovjek koji nije za pola godine uspio nabaviti nijednu vakcinu. Mjesecima obećavao i davao lažnu nadu. Za to vrijeme umrlo je na hiljade građana Federacije.
Međutim, koliko god njegova izjava bila blesava, ona je istovremeno i poziv na odgovornost, i to onu krivičnu.
Pošto je čovjek odlučio da građani Federacije ne budu pokusni kunići, onda Bakirov nadriljekar Tužilaštvu BiH mora objasniti zašto je dopustio da u Federaciji umre skoro 5.000 građana.
I oni preživjeli, dok čekamo sadaku, vakcinišu se u Srbiji.
Kako stvari stoje, skoro cijela Federacija će dobiti vakcine u susjedstvu dok vrli menadžer Novalić nabavi spasonosne doze za državu u kojoj živimo.

Novalić bi Tužilaštvu BiH morao objasniti zašto je, izigravajući nadriljekara, odlučio pustiti da umre 5.000 ljudi u Federaciji

Bakirov Pfizer Novalić

Možda će opet biti onih koji na sve gledaju ispod oka i podozrivo, jer kao, eto, nije Novak Đoković, ali <a href="https://avaz.ba/tag/352/tomislav-brkic">Tomislav Brkić</a> je teniser koji je Bosnu i Hercegovinu, u sve sušnijem periodu sporta za našu državu, uspio upisati na svjetsku kartu.Četvrtfinale dubla u jednom od najjačih turnira svijeta nije samo historijski Grend slem rezultat za BiH nego ima posebnu težinu kada se zna da i sam Brkić nije imao posebnu podršku države. Ljubušak je mogao, kao i mnogi drugi, tražiti put kroz državljanstvo neke druge države, možda u komšiluku, ali je ostao uz zastavu BiH i krčio svoj put.Nekada je, uz sav trud i rad, bio i na margini, ali je imao cilj i to se počelo vraćati. Ovaj rezultat je sam po sebi vrijedan, ali je i jasna najava da Brkić može donijeti još više dobrih rezultata za BiH.Tomislav Brkić rođen je 3. septembra 1990. godine u Ljubuškom. Trenutno je 66. dubl igrač svijeta, a nakon novih pobjeda sigurno će napraviti značajan iskorak. Redovno nastupa za reprezentaciju BiH, a nedavno je osvojio svoju prvu ATP titulu.

Ljubušak je mogao, kao i mnogi drugi, tražiti put kroz državljanstvo druge države

Tomislav Brkić: Nagrada za trud

Teška mehanizacija u cik zore jučer je zabrujala u dvorištu nane <a href="https://avaz.ba/tag/6252/fata-orlovic">Fate Orlović</a> u Konjević-Polju.Tako je, bez prethodne najave, nakon gotovo četvrt stoljeća borbe nane Fate, u svega nekoliko sati bagerima, kamionima i dizalicama iz njene avlije uklonjena bespravno sagrađena pravoslavna crkva.Nana Fata, žena nevjerovatne izdržljivosti i istrajnosti, dočekala je epilog svoje pobjede. Emotivno uzdrmana, narušenog zdravlja i iscrpljena od višegodišnje borbe, kazala je da je konačno došlo vrijeme da rahat sjedne u svoju avliju.Ova bosanska heroina se u borbu protiv izmještanja crkve iz svoje i avlije njenog muža, koji je s još 20 članova njihove porodice ubijen u Srebrenici, upustila 2000., dvije godine nakon što je izgrađena.

Bila je i prognanica i izbjeglica, a kao povratnica na svoje ognjište, na teškom i dugom putu do konačne pobjede, nana Fata je iskusila razne optužbe, poniženja, maltretiranja, fizičke napade, suđenja, ali je ništa od toga, pa ni silni novac koji joj je nuđen da proda avliju, nije slomilo. Njena pravna bitka okončana je pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, a svih 20 i kusur godina, koliko je branila svoje, nana Fata je nerijetko znala „zalijepiti usta“ političarima koji su se busali u prsa svojim patriotizmom, a koji su na njenoj borbi pokušavali ubirati poene. Za razliku od njih, historija će upamtiti nanu Fatu, tu čestitu i hrabru ženu, heroinu našeg vremena. Njena borba protiv nepravde i njena upornost trebaju biti svima putokaz, ali i lekcija kako se bori za svoje i za svoju državu.

Iskusila je razne optužbe, poniženja,  maltretiranja, fizičke napade...

Nana Fata, žena nevjerovatne izdržljivosti i istrajnosti, dočekala je epilog svoje pobjede

Pobjeda heroine

Vlada Federacije BiH nabavlja 400.000 doza vakcine za 12 miliona KM, najavio je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fadil%20Novali%C4%87&amp;">Fadil Novalić</a>. Osmog marta ove godine. Danas je 5. juni. Prošla su tri mjeseca. Novalić, kao što znate, vakcine još nije uspio nabaviti.
U međuvremenu, desilo se mnogo toga. U Evropi već uveliko traje proces vakcinacije, pa je dosad vakcinisana trećina stanovništva na Starom kontinentu. Srbija je uvjerljivo prevazišla i evropski prosjek vakcinišući gotovo polovinu svog stanovništva.
Pojedine strane vlade nisu baš posve mirno mogle posmatrati kako građani BiH, usljed nesposobnosti svojih vlasti, masovno umiru od posljedica korone, pa u našu zemlju jeste stiglo nešto vakcina, najviše kroz sadaku, u kojoj je prednjačila Srbija.
Susjedna zemlja odlučila je otići i korak dalje, pa je, nakon što je utvrdila da ima više nego dovoljno vakcina za sve svoje građane, otvorila vrata i svim državljanima BiH da se sada, bez ikakvih ograničenja, besplatno vakcinišu u Srbiji, što je proces koji je već bio u jeku te su se u susjedstvu dosad vakcinisale desetine hiljada naših građana.

Tako oni koji nisu imali sreću da se vakcinišu ovom bogdom domaće sadake u vakcinama sada još lakše mogu preko zemlje Srbije, da bira srce gdje mu je milije.

Kakav je to samo bankrot bh. vlasti i SDA, s jedne, i politička i simbolička pobjeda Srbije, s druge strane - da stranka koja je sav svoj simbolički kapital gradila na “zaštiti“ bošnjačkog naroda i BiH od nasrtaja iz Srbije na kraju vlastiti narod dovede u situaciju da u Srbiji spašava živu glavu od nesposobnosti svojih vlastitih „zaštitnika“.
A kada Srbija vakciniše kompletno stanovništvo BiH, možda tada stignu i Fadilove vakcine za 12 miliona KM. A možda i ne stignu, ko zna. Novalić nas je ionako jučer ubjeđivao da vakcine nije nabavljao za naše dobro, da ne budemo pokusni kunići. Ta, bolest je nova, a vakcine neisprobane, manimo se ćorava posla, prvo da nas umre 10.0000 hiljada od korone bez vakcina, pa će onda Srbija da nas povakciniše nakon što na vlastitim građanima utvrdi da je bezbjedno. A osim što nas je spasio od bjelosvjetskih farmaceutskih pokusa, Fadil će nam uskoro nesumnjivo objašnjavati i kako je, i s ekonomske strane, nenabavljanje vakcina i stavljanje vlastitih građana na brigu komšijama vizionarski potez kojim nam je uštedio milione.

Redovi za vakcine u Srbiji prava su slika političkog bankrota bh. vlasti

Vizionar Fadil

Dok se u iscrpljenoj Bosni i Hercegovini sjećanja na zločine iz proteklog rata svode na skromno obilježavanje godišnjica i polaganje cvijeća jedan dan u godini, Fond za humanitarno pravo iz Beograda ne posustaje u studioznom pristupu istraživanjima ratnih zločina te odgovornosti zločinaca i jedinica koje su predvodili ili su njihovi pripadnici bili.
Uoči ovogodišnjeg obilježavanja Dana bijelih traka objavljen je dosje “43. motorizovana brigada VRS”, u kojem je dokumentirano njeno djelovanje od maja do avgusta 1992. godine. Hambarine, Kozarca, Brdo, Briševo, prijedorski logori smrti, samo su dio dosjea ove brigade.
Autorica dosjea baziranog na autentičnim dokumentima VRS i drugim dokumentima prihvaćenim u predmetima pred MKSJ, zatim svjedočenjima preživjelih, članova porodica žrtava i pripadnika srpskih snaga, jeste <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=genocid&amp;">Jovana Kolarić</a>.

Diplomirana sociologinja Filozofskog fakulteta u Novom Sadu ranije je bila angažirana na istragama vezanim za stradale građane srpske nacionalnosti u ratu u Hrvatskoj, žrtve ratova u Sloveniji, BiH i Hrvatskoj te nizu drugih projekata.&nbsp;Uprkos svim izazovima u Srbiji, državi koja ima mnogo veću odgovornost u ratovima na Balkanu nego što je to u sudskim presudama napisano, Jovana je dio tima koji uporno i neumorno, objektivno i naučno utemeljeno traga za istinom i pravdom. I zbog toga iz BiH zaslužuje barem zahvalnost.

Ne posustaje u studioznom pristupu  istraživanjima ratnih zločina

Kolarić: Autorica dosjea o zločinima VRS u Prijedoru

Hanka Paldum: Kraljica dobrote

Opuštanje pod ručnom

Ismet Škulj: Kilometri za oboljele

BiH, provincija Beograda

Lebron Džejms: Već 18 godina ima MVP glas

Pospremanje na Balkanu

Priska Matimba Nijambe: Djelimično suprotno mišljenje sutkinje (ISPRAVLJENO)

Mladići umjesto Mladića

Ilahije umjesto džeza

Edo Hubjer: Vrijedna lekcija

Fata Orlović: Avlija nema cijenu

Bakirov Pfizer Novalić

Tomislav Brkić: Nagrada za trud

Pobjeda heroine

Vizionar Fadil

Jovana Kolarić: Doprinos istini i pravdi

Kolumne

Hanka Paldum: Kraljica dobrote

Opuštanje pod ručnom

Ismet Škulj: Kilometri za oboljele

BiH, provincija Beograda

Lebron Džejms: Već 18 godina ima MVP glas

Pospremanje na Balkanu

Priska Matimba Nijambe: Djelimično suprotno mišljenje sutkinje (ISPRAVLJENO)

Mladići umjesto Mladića

Ilahije umjesto džeza

Edo Hubjer: Vrijedna lekcija

Fata Orlović: Avlija nema cijenu

Bakirov Pfizer Novalić

Tomislav Brkić: Nagrada za trud

Pobjeda heroine

Vizionar Fadil

Jovana Kolarić: Doprinos istini i pravdi