Pogotkom golmana Alisona Bekera (Alisson Becker)&nbsp;u petoj minuti sudijske nadoknade Liverpul je na gostovanju pobijedio VBA 2:1, ostvarivši važnu pobjedu u borbi za plasman u Ligu prvaka.Liverpul dva kola prije kraja prvenstva ima bod manje od Čelzija, koji je na četvrtom mjestu, dok trećeplasirani Lester ima tri boda više...Brazilac je tako postao prvi golman u historiji „Redsa“&nbsp;koji je postigao pogodak u službenom susretu. Liverpul je u nastavku susreta jurio po drugi gol, no domaćin je sve do posljednjih&nbsp;sekundi držao remi. No, u petoj minuti sudijske nadoknade&nbsp;vremena Alison&nbsp;je nakon centaršuta iz kornera postigao gol za pobjedu gostiju. Alison Beker rođen je 2. oktobra 1992. godine u brazilskom Novo Amburgu. Seniorsku karijeru počeo je u brazilskom Interu, a potom ga je lopta odvela u Internacional (Brazil), Romu i Liverpul, gdje je preselio 19. jula 2018. godine. Za „A“ reprezentaciju Brazila branio je 45 utakmica te još 14 za omladinske selekcije.

Brazilac je prvi golman u historiji „Redsa“ koji je postigao pogodak

Alison: Postigao gol u petoj minuti sudijske nadoknade vremena

Alison Beker: Golman, strijelac

Vježba „Brzi odgovor 21“ počela je na poligonima Manjača i Glamoč te u vojnoj bazi Dubrave kod Tuzle. Bilateralnom vojnom vježbom, u kojoj učestvuju bosanskohercegovački i američki vojnici, rukovode zapovjednici armije SAD, kao najmoćnije vojne sile u svijetu.Slučajno ili ne, vježba „Brzi odgovor 21“ dolazi u trenucima kada je u Skupštini bh. entiteta RS usvojen prijedlog inicijative o „mirnom razdruživanju“, odnosno pregovora s predstavnicima FBiH.Također, vojna vježba s američkim vojnicima, koji su žila kucavica NATO-a, dolazi i nakon usvojene Rezolucije o vojnoj neutralnosti manjeg bh. entiteta. Mnogo, reklo bi se, išareta, a malo pravih i preciznih odgovora.Da li je ovo ANP ili Program reformi? Da li je ovo opipavanje pulsa Milorada Dodika i njegovih sljedbenika koji su uvjereni da će entitet koji je stvoren na genocidu, monstruoznim zločinima, progonima i paljevinama u bliskoj budućnosti biti nezavisan i samostalan?Ukoliko entitet RS krene „autostradom pakla“, neće se moći odbraniti od „brzih odgovora“, pogotovo ne u Brčkom, gdje se entitet dijeli na zapad i istok, jer preko Save, u Gunji, već je teritorija pod NATO kišobranom.Nadalje, NATO opasač se proteže sve od Gunje do Čepikuća na jugu, a potom i duž crnogorske granice, odnosno do ušća Lima u Drinu.O vojnoj neutralnosti ne odlučuje BiH ili neki od njenih entiteta, već svjetske sile koje će procijeniti šta im je u ovom trenutku geostrateški interes. Dolazak vojnika SAD u BiH, prolazak kroz Sarajevo, Banju Luku i Tuzlu govori u prilog činjenici da od ovog geostrateškog područja SAD, odnosno NATO, koji je i zaustavio agresiju na BiH, nisu odustali.

Ukoliko entitet RS krene „autostradom pakla“, neće se moći odbraniti od „brzih odgovora“, pogotovo ne u Brčkom, gdje se entitet dijeli na zapad i istok, jer preko Save, u Gunji, već je teritorija pod NATO kišobranom. Nadalje, NATO opasač se proteže sve od Gunje do Čepikuća na jugu, a potom i duž crnogorske granice, odnosno do ušća Lima u Drinu. O vojnoj neutralnosti ne odlučuje BiH ili neki od njenih entiteta, već svjetske sile koje će procijeniti šta im je u ovom trenutku geostrateški interes. Dolazak vojnika SAD u BiH, prolazak kroz Sarajevo, Banju Luku i Tuzlu govori u prilog činjenici da od ovog geostrateškog područja SAD, odnosno NATO, koji je i zaustavio agresiju na BiH, nisu odustali.

Ukoliko entitet RS krene  „autostradom pakla“, neće se moći  odbraniti od „brzih odgovora“

Vježba počela je na poligonima Manjača i Glamoč te u vojnoj bazi Dubrave kod Tuzle

NATO kišobran

Trijumfom nad Vaduzom (1:3) u susretu pretposljednjeg 35. kola švicarske Superlige Servet je izborio nastup u Evropi, tačnije u kvalifikacijama Konferencijske lige.
Zasluge za to pripadaju prvenstveno bh. reprezentativcu Miroslavu Stevanoviću, koji je golom i asistencijom odveo svoj tim do ključne pobjede.
Prvo je zabio za vodstvo od 0:1 u 11. minuti, da bi potom u 64. asistirao Aleksu Šalku (Alex Schalk) za 1:2, što je bio prijelomni trenutak utakmice.
Stevanović je tako stigao do učinka od sedam golova i 12 asistencija na ukupno 32 utakmice ove sezone.
Miroslav Stevanović rođen je 29. jula 1990. godine u Zvorniku. Dres Serveta nosi od jula 2017. godine, kada je stigao iz Željezničara. S klubom iz Ženeve je u sezoni 2018./2019. izborio plasman u Superligu, a te godine proglašen je i za najboljeg igrača Čelendž lige.
Za reprezentaciju BiH odigrao je 15 utakmica i postigao dva gola.

Strijelac i asistent u ključnoj pobjedi  nad Vaduzom

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Ženska odbojkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine kolo prije kraja završetka kvalifikacija, kao drugoplasirana ekipa iz grupe F, izborila je historijski plasman na Evropsko prvenstvo 2021. godine.

Nakon subotnjeg zeničkog trijumfa protiv Latvije od 3:0, koliko je bilo i u Rigi, odbojkašice BiH postale su nedostižne za trećeplasiranu Sloveniju, protiv koje su sinoć odigrale posljednji meč kvalifikacija, a koju su u prvom meču prošle sedmice u Latviji savladale s 3:0.
Našu reprezentaciju do ovog velikog uspjeha predvodio je selektor Stevan Ljubičić, koji je bh. tim i vodio samo u dosadašnjih šest kvalifikacijskih mečeva. 
No, od prvog okupljanja - uz sistematski rad svih članova stručnog štaba i kandidatkinja za tim - osjetila se čvrsta ruka srbijanskog stručnjaka, što je na kraju i rezultiralo velikim uspjehom.

Žrijeb grupa Evropskog prvenstva bit će održan 20. maja u Beogradu, a završno takmičenje se od 18. avgusta do 4. septembra igra u Srbiji, Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumuniji.

Uz našu reprezentaciju i četiri selekcije domaćina finalnog turnira, plasman na EP-u su izborili i Turska, Italija, Poljska, Nizozemska, Njemačka, Rusija, Belgija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Švicarska, Švedska, Ukrajina, Grčka, Španija, Slovačka, Finska, Mađarska, Francuska i Češka.
No, prije priprema za Evropsko prvenstvo najbolje bh. odbojkašice će od 28. maja do 3. juna odigrati Srebrenu ligu, gdje nas čekaju Portugal, Estonija i Latvija. Ovo takmičenje je veoma važno za naš tim jer pobjednik Srebrene lige, koja broji osam reprezentacija, prelazi u viši rang - Zlatnu ligu Evrope.
Inače, nikada bh. kolektivni sportovi nisu u jednoj sezoni imali toliko uspjeha kao u 2021. godini. Na Evropsko prvenstvo, prije najboljih bh. odbojkašica, plasirali su se i naši najbolji košarkaši i košarkašice te rukometna i futsal selekcija Bosne i Hercegovine.

Našu reprezentaciju do historijskog uspjeha predvodio je selektor Ljubičić, koji je bh. tim i vodio samo u šest kvalifikacijskih mečeva

Odbojkašice ostvarile historijski uspjeh

Bravo, "Zmajice"

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković posljednjih dana učinio je nekoliko dobrih poteza.&nbsp;Za Ramazanski bajram posjetio je nekoliko bošnjačkih porodica u Banjoj Luci, poručivši da je to grad u kojem svi mogu živjeti zajedno.&nbsp;&nbsp;Jučer je imao još jedan lijep gest, kada je pozvao gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Karić u zvaničnu posjetu Banjoj Luci, najavljujući da mu je cilj jačati odnose između gradova u BiH. 
Iako bi u jednoj normalnoj državi ovo trebali biti uobičajeni potezi jednog političkog funkcionera, Bosna i Hercegovina je, kako znamo, daleko od normalne zemlje te ovakvi potezi predstavljaju dašak iznenađujućih, ali i prijeko potrebnih gestova dobre volje, posebno kada dolaze iz entiteta čiji lider godinama daje šovinističke izjave, tipa da mu „hodže arlauču“ ili da neko ko je bio udat za Bošnjaka ne može predstavljati Srbe. 
No, kada se govori o Drašku, treba ipak imati na umu da je riječ o osobi koja se obrazovala i rasla u atmosferi u kojoj su dominirale vrijednosti nacionalizma i netolerancije, dakle upravo onoga što prezentira Dodik. 
Ali u odnosu na Dodika, Stanivuković pokazuje jednu suštinsku razliku - nedostatak zle namjere prema drugim narodima i kulturama u BiH. Čak i slučajevi njegovih povremenih nacionalističkih ispada nisu posljedica netrpeljivosti prema bilo kome, nego zabluda uz koje je odrastao.
„Gruba riječ boli više od šamara“ jednako kao što i „lijepa riječ i gvozdena vrata otvara“. Upravo je ta „lijepa riječ“ neophodan i osnovni preduvjet za normalizaciju i unapređenje odnosa u BiH. 
A ne treba ni spominjati koliko je, usto, važno i da Sarajevo i Banja Luka, kao dva najveća grada u Bosni i Hercegovini, budu u prijateljskim i konstruktivnim odnosima. 
Stoga, pojava političara poput Draška Stanivukovića budi nadu da bi našom zemljom u skoroj budućnosti mogla dominirati potpuno drugačija garnitura lidera, onih koji će nacionalističko huškanje i sukobe zamijeniti tolerancijom i saradnjom. Pa čak i ako se ne budemo slagali u mnogim pitanjima, a toga će uvijek biti, to možemo činiti uz međusobno razumijevanje i bez teških riječi.

Pojava političara poput Draška Stanivukovića budi nadu da bi našom  zemljom u skoroj budućnosti mogla dominirati potpuno drugačija garnitura lidera

Bravo, Draško

Kada je prije desetak godina krenuo s poslovima u IT sektoru i postao suosnivač kompanije „GliaLab“, koja se bavila razvojem vještačke inteligencije u medicinske svrhe, Sarajlija <a href="https://avaz.ba/tag/140/forbes">Vedad Mešanović</a> vjerovatno nije mogao ni naslutiti da će se naći na popisu najuspješnijih poduzetnika Evrope mlađih od 30 godina prema izboru uglednog časopisa <a href="https://avaz.ba/tag/140/forbes">„Forbes“</a>.

Iako ni njemu samom nije sasvim jasno kako se našao na toj prestižnoj listi, kako je to i priznao, ipak svojim znanjem, trudom, zalaganjem, ali nadasve upornošću, Mešanović je od suosnivača kompanije koja je sarađivala i s „Googleom“ osnovao i vlastitu firmu „Block Insight“, koja pruža usluge klijentima koji se bave digitalnim valutama.
Ovaj 29-godišnjak se može pohvaliti i prestižnom nagradom „Central European Startup Awards“, i to kao poduzetnik godine za 2019.
Pred Mešanovićem je, uz životnu promjenu, i novi izazov. Osim što je mladim ljudima pokazao kako da dođu do uspjeha, on ih, kroz politički angažman u Savezu za bolju budućnost, namjerava okupiti kako bi zajednički, kroz digitalnu ekonomiju i korištenje novih tehnologija, uspostavili sistem i otvorili nova radna mjesta.

Nakon što se našao na „Forbesovom“ popisu, s mladima želi raditi na ekonomskom osnaživanju BiH

Mešanović: Našao se na „Forbesovom“ popisu

Vedad Mešanović: Put do uspjeha

Zvijezda mješovitih borilačkih vještina, Irac&nbsp;Konor Mekgregor&nbsp;(<a href="https://avaz.ba/tag/6/conor-mcgregor">Conor McGregor</a>) bio je najplaćeniji sportista u 2020., sa zaradom od 180 miliona dolara, objavio je američki magazin „Forbes“.

Zanimljivo je da se 32-godišnji Irac prošle godine borio samo jednom, kada je, u januaru, nakon samo 40 sekundi, nokautirao Donalda Seronea (Cerrone) u glavnoj borbi UFC 246 eventa u Las Vegasu. Za tu borbu zaradio je 22 miliona dolara. 
Najveći dio zarade stigao mu je od prodaje većinskog udjela u marki viskija ''Proper No. Twelve'' kompanije ''Proximo Spirits'' za 150 miliona dolara.
Mekgregor je bio jedan od samo četvorice sportista koji su 2020. zaradili više od 100 miliona dolara, a iza njega su nogometaši Lionel Mesi (Messi) i Kristijano Ronaldo (Cristiano) te zvijezda američkog nogometa Dak Preskot (Prescott).
Konor Mekgregor&nbsp;rođen je 14. jula 1988. godine u Dablinu. U februaru 2013.&nbsp;“Ultimate Fighting Championship”&nbsp;(UFC) objavio je da je potpisao višegodišnji ugovor s Mekgregorom, a od 12. novembra 2016. je prvak lake kategorije UFC-a.

Zaradio 180 miliona dolara, objavio američki magazin „Forbes“

Konor Mekgregor: Na tronu i po zaradi

Konvencije, deklaracije, zakoni, rezolucije i ostale tričarije ponovo padaju u vodu Mediterana pred još jednim naletom Izraela na Gazu i dva miliona ljudi zbijenih kroz historiju na 365 kvadratnih kilometara teritorije. Jedna od najmoćnijih država svijeta demonstrira svoju moć nad narodom koji je decenijama izložen torturi, progonu, bezočnoj pljački i otimačini naočigled ostatka svijeta. A ostatak svijeta, koji se smatra civiliziranim, svaki put žmiri ili čak pronalazi opravdanja zašto palestinski narod zaslužuje sudbinu koju mu je svijet, izgleda, namijenio.Od postanka čovječanstva zakon sile često je potiskivao sve ostale, samo što su vremenom motke i mačeve zamijenile rakete, avioni i dronovi. Argumenti su uvijek bili jači kod onoga što je spreman njihovu snagu dokazivati pesnicama. U novijoj historiji vidjeli smo to na primjerima Bosne, Palestine, ali i mnogih drugih nesretnih dijelova svijeta u kojima su ljudska prava i zakoni i običaji ratovanja, pravo na život, dom, imovinu predstavljali ili još predstavljaju samo mjehur od sapunice. Ovo je politika etničkog čišćenja, a naša rana je zajednička, mi smo jedan narod koji se bori da vrati slobodu koja mu je oteta, poručio je jučer arhiepiskop Theodosios Atallah Hanna, koji je s delegacijom kršćanskih vjerskih poglavara posjetio Šeik Džarah, naselje u istočnom Jerusalemu koje je sada na meti okupatora. Da, ni u ovom dijelu svijeta nije u pitanju sukob naroda, već režima čije su žrtve svi narodi, pa i Jevreji koji se zbog vjerskih i ljudskih uvjerenja ne slažu s politikom etničkog čišćenja. Režim koji “Human Rights Watch” sumnjiči za zločine protiv čovječnosti neće se zaustaviti. Dok se Golijat “brani” od Davida, sijući smrt oko sebe, svijet ga u tome očigledno podržava, ali zlo se mora pravim imenom nazvati, bez obzira na to koliko onih što vjeruju u pravdu još postoji, koliko ličili na mrava što svojom kapljicom vode pokušava ugasiti požar koji decenijama gori.&nbsp;

Konvencije, deklaracije, zakoni, rezolucije i ostale tričarije ponovo padaju u vodu Mediterana pred još jednim naletom Izraela na Gazu

Mjehur od sapunice

Pred sami Ramazanski bajram Palestinci su ponovo bili žrtve izraelskog siledžijstva. Nasilje nad vjernicima džamije El-Aksa rezultiralo je Hamasovim granatiranjem civilnih objekata u Jerusalemu, a na izraelsku reakciju se nije moralo dugo čekati - žestoki udari na Gazu rezultirali su s više od 20 mrtvih i više od 100 ranjenih Palestinaca.Posljednji sukobi dolaze u jeku još veće radikalizacije političke scene u Izraelu, što uključuje i učestale spontane napade na Palestince i intenziviranje gradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali. Na višedecijsko oduzimanje palestinske zemlje, aparthejd nad Palestincima i kršenje međunarodnog prava zapadni svijet uglavnom žmiri i prešutno daje zeleno svjetlo Izraelu. A na sve to, kao kec na desetku, sjeda i Hamas.Ova militantna islamistička organizacija svojim radikalizmom i terorističkim napadima Izraelu ne nanosi pretjeranu štetu, ali nanosi ogromnu samim Palestincima. S teroristima se, kako znamo, ne pregovara, što daje direktno opravdanje izraelskom vojnom djelovanju i daljem zauzimanju palestinske teritorije. No, težak položaj u koji su dospjeli Palestinci pokazuje zapravo koliko se visoka cijena plaća za historijske zablude. Držanje arapskih zemalja uz Sovjetski savez tokom Hladnog rata, pa potom i rast islamizma, za razliku od Izraela, koji se pametno držao uz SAD i trošio ogromnu energiju na lobiranje, doveli su do toga da Palestinci praktično ostanu bez istinskog saveznika u moćnom svijetu, tek s nešto malo lažne solidarnosti i ceremonijalne podrške drugih islamskih zemalja, za razliku od Izraela, koji izdašnu i novčanu i političku podršku dobiva od najmoćnije sile svijeta. Ako Bošnjaci išta na primjeru Palestinaca mogu naučiti, onda je to prije svega da je cijena biranja pogrešnih političkih saveznika izuzetno skupa. Da ne spominjemo tek da bi eventualni rast ideologije islamizma i vjerskog radikalizma upravo dao ultimativni argument i zeleno svjetlo za akciju njihovim neprijateljima koji žele raspačati BiH i marginalizirati Bošnjake. S te strane, opasna je i alarmantna glupost koju čine pojedini bošnjački lideri posljednjih godina da, dok s jedne strane Bošnjacima ostavljaju sve manje saveznika i veza na Zapadu, s druge pokazuju gotovo idolopoklonički odnos prema pojedinim liderima i zemljama s istoka.

Ako Bošnjaci išta na primjeru Palestinaca mogu naučiti, onda je to prije svega da je cijena biranja pogrešnih političkih saveznika izuzetno visoka

Bošnjaci i Palestinci

Dok traje „nesporazum“ između <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vlade%20FBiH&amp;">Vlade FBiH</a>, poslodavaca i sindikata, deblji kraj, kao i uvijek, izvlače obični radnici.
- Radnicima od kraja rata nije bilo lošije - kazao je u jednom od razgovora za „Avaz“ predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Mevludin Bektić.
Naime, radnici u FBiH zakovani su za evropsko dno zakonom reguliranom minimalnom plaćom od 406 maraka. Umjesto da se ovo pitanje prioritetno rješava i da se ide ka ispunjavanju zahtjeva sindikata da minimalna plaća treba biti što bliža 1.000 maraka, energija se troši na prepucavanja.
Poslodavci u klin, sindikati u ploču, dok Vlada FBiH stoji sa strane i svoj nerad opravdava nemogućnošću da se postigne dogovor između socijalnih partnera. Zaboravljaju predstavnici Vlade FBiH da su prestankom važenja kolektivnog ugovora iz 2013. godine na sebe preuzeli obavezu da odrede minimalnu cijenu rada.

Namjerno prešućuju da je njihova obaveza da pozitivnim zakonskim propisom odrede neki minimalac koji bi u 2021. godini bio vrijedan spomena. Sumnjam da neko od poslodavaca ili predstavnika vlasti može vjerovati da je u današnje vrijeme dovoljna plaća od 406 KM. Mora to ići barem duplo, a i to će biti malo, jer je sindikalna potrošačka korpa za april koštala 2.083 KM, a prosječna plaća bila 951 KM.

Stoji i argument poslodavaca da se moraju mijenjati zakoni o doprinosima i porezu na dobit. Poznato je da se u BiH plaćaju ogromni iznosi za doprinose te da se oporezuje i investiranje u razvoj kompanije. Ali nekorektno je rješavanje ovih problema vezivati za povećanje minimalca radnicima u FBiH, a koji su bukvalno na rubu siromaštva.
Poslodavcima mora biti olakšano poslovanje, radnici moraju dobiti više plaće, a Vlada FBiH samo treba raditi svoj posao. Ukoliko ne žele ili ne mogu, neka ustupe mjesto nekim drugim i možda sposobnijim kadrovima koji će znati odrediti prioritete.

Poslodavcima se mora  olakšati poslovanje, radnici trebaju dobiti više plaće, a Vlada FBiH samo treba raditi svoj posao

Deblji kraj, kao i uvijek, izvlače obični radnici

Deblji kraj

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Alen%20Had%C5%BEi%C4%87%20&amp;">Alen Hadžić</a> pobjednik je Kupa Sjeverne Amerike u mačevanju i novi je član olimpijskog tima SAD na predstojećim Olimpijskim igrama u Japanu. Goraždanin rođen u Njujorku tako je postigao najveći uspjeh u svojoj sportskoj karijeri.
Predstavljati državu na najveličanstvenoj sportskoj manifestaciji u svijetu san je svakog američkog sportiste, a kada ovakav uspjeh u državi s oko 330 miliona stanovnika postigne mladić bosanskih korijena, onda je on višestruko veći i važniji.

Ogroman trud bio je potreban Alenu da bi zakoračio na pobjedničko postolje, jer ne radi se o sportisti koji je treninzima i pripremama podredio cijeli svoj život. Hadžić je uporedo diplomirao biznis i finansijsku ekonomiju na Univerzitetu „Columbia“ u Njujorku i danas vodi kompaniju koja predstavlja sponu između pacijenata i naučno-istraživačkih institucija, njihovih istraživanja i novih lijekova.

Bez obzira na to što je rođeni Njujorčanin, nije zaboravio svoje korijene i Goražde, rodni grad njegovih roditelja. U SAD je naučio i bosanski jezik, a u Goražde dolazi svake godine

Novi član olimpijskog tima SAD na  predstojećoj Olimpijadi u Japanu

Alen Hadžić: Američki san

Bajern je u posljednjem kolu savladao Borusiju iz Mehengladbaha 6:0 i tako ovjerio novu titulu prvaka Njemačke. <a href="https://avaz.ba/tag/3233/manuel-neuer">Kapiten Manuel Nojer (N</a><a href="https://avaz.ba/tag/3233/manuel-neuer">euer</a>) stigao je do velikog dostignuća, budući da mu je ovo bio 204. meč u kojem je sačuvao mrežu. Za to su mu trebale 444 utakmice, dok je legendarnom Oliveru Kanu (Kahn) za isti podvig bilo potrebno 557 utakmica.
Nojer će, vjerovatno, do kraja sezone ostati usamljen na čelu ove liste, a i bez toga je jasno da je jedan od najvećih koji su stajali na golu Bajerna i Njemačke.
Manuel Nojer rođen je 27. marta 1986. godine u Gelzenkirhenu. Branio je za Šalke, odakle je 2011. stigao u bavarski klub. Osvojio je devet titula prvaka Njemačke s Bajernom, dva puta trofej Lige prvaka, dva puta Svjetsko klupsko prvenstvo, pet puta Superkup Njemačke i pet puta Kup Njemačke te dva puta Superkup Evrope. Ima 98 nastupa za reprezentaciju Njemačke s kojom je bio prvak svijeta 2014. godine.

U 444 utakmice na golu Bajerna čak 204 puta sačuvao mrežu

Manuel Nojer: Jedan od najvećih

U danima kada se ruke pružaju, a srca postaju mekša, Vlaseničanin Vedad Ibišević, bivši reprezentativac i golgeter koji zauzima posebno mjesto u historiji bh. nogometa, naciju je potaknuo na akciju i razmišljanje. Veliki sportista, a još veći čovjek, donirao je 20.000 eura za pomoć stanovnicima BiH i Palestine, a sredstva će biti realizirana kroz akcije Udruženja “Pomozi.ba”, koje je po svom humanitarnom radu poznato u svakom kutku ove zemlje.Plemenito srce našeg Vedatora zakucalo je jače pred tužnim vijestima nesretnih ljudi iz dvije države. Svoju odluku pokušao je skriti od javnosti, ali vijest je procurila iz Udruženja, kako bi možda i druge motivirala da učine neko dobro djelo.&nbsp; Ibišević je poznat po svom humanitarnom angažmanu, jer je pomagao pojedince, sportske klubove, izdvajao novac za izbjeglice, cijelu godišnju plaću u klubu za koji je igrao donirao je u humanitarne svrhe… Osim na golovima kojima nas je radovao i modricama koje je nosio sa stadiona, zahvalni smo mu i zbog toga što mladi u BiH imaju od koga učiti kako se postaje veliki.

Donirao novac za pomoć stanovnicima BiH i Palestine

Ibišević: Veliki sportista, a još veći čovjek

Vedad Ibišević: Veliko srce Vedatora

Rukovodstva Srbije i Republike Srpske u Donjoj Gradini jučer su položila vijence za Rome, Jevreje i Srbe koji su stradali u Jasenovcu. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je i sjećanje na jedan od najstrašnijih genocida na ovom prostoru zloupotrijebio za svoju dnevnopolitičku demagogiju i ispaljivanje nacionalističkih ubleha. Ponovio je da se Republika Srpska treba odvojiti, kazavši i kako se granice unutar BiH “mogu samo podebljati”. 

Ušli smo već u 16. godinu otkako je Dodik, u kampanji za izbore 2006., prvi put najavio referendum. Od tada, iz mjeseca u mjesec, trabunja o otcjepljenju RS i raspadu BiH, a jedino što smo od njegove priče do sada dobili jesu tenzije u zemlji i dodatna međunarodna izolacija. Katalonsko separatističko rukovodstvo se, primjerice, nije ponašalo tako. Karles Pudždemon (Carles Puigdemont), bivši predsjednik vlade Katalonije, svoje separatističke riječi pretvorio je u djela pa je, nakon neustavnog referenduma, u oktobru 2017. proglasio nezavisnost Katalonije. 
Zbog neustavnog djelovanja Pudždemon i njegovi saradnici osuđeni su na dugogodišnje zatvorske kazne, a bivši lider Katalonije pobjegao je u egzil. Potez Pudždemona svakako je bio nepromišljen, sulud, ali i hrabar. A hrabrost je upravo ono što razlikuje Pudždemona od Dodika. Dakle, hajde, mangupe, kad već 15 godina prijetiš, stisni ono što već trebaš i raspiši referendum. Nije valjda da se bojiš? Kakav si ti, bre, Srbin? 
Ali ne plašite se da će Dodik prihvatiti ovaj poziv. Osim što je kukavica, Dodik je i oportunista kojem su vlast i moć vrhovni interes i taj, svjestan posljedica antiustavnog djelovanja, neće učiniti apsolutno ništa što bi mu to moglo ugroziti. Separatistička retorika mu upravo i služi za to da dizanjem tenzija i nacionalističkim loženjem vlastitog naroda osigurava sebi vlast i moć, u nedostatku bilo kakvih drugih rezultata. 
No, ima to i svoju pozitivnu stranu. Jalove prijetnje otcjepljenjem više niko normalan ne uzima zaozbiljno, ponajprije Srbi u BiH. Dodik je riječi “referendum” i “otcjepljenje” toliko izlizao i obesmislio da one sada zvuče poput poštapalica “znači” i “ovaj”.

Nije valjda da se bojiš? Kakav si ti, bre, Srbin?

Dodik je kukavica: Hajde, mangupe, raspiši referendum

Viši savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo <a href="https://avaz.ba/tag/90788/erik-larson">Erik Larson (Eric)</a> postao je počasni građanin Sarajeva. 

Povelja mu je uručena zbog izuzetnog doprinosa u prevenciji i borbi protiv korupcije, nesebičnog zalaganja u provođenju i nadogradnji antikorupcijskog sistema u KS te razvijanju međunarodnih odnosa na načelima solidarnosti i demokratičnosti.
Bivši američki tužilac Larson stigao je u Sarajevo sredinom prošle godine, a za ovaj vrlo kratki period postavio je Kanton na pravi put, tačnije put beskrupulozne borbe protiv korupcije. Bitno je to istaći jer je mišljenje većine predstavnika međunarodne zajednice u BiH da je upravo korupcija rak-rana bh. društva. 
Ured za borbu protiv korupcije KS postao je respektabilna institucija i može služiti kao primjer brojnim lokalnim zajednicama, ali i drugim nivoima vlasti. 
Larson je u diplomatskoj službi od 2003. godine, a ranije je bio angažiran u BiH, gdje je radio kao međunarodni tužilac u Specijalnom odjelu za ratne zločine i Specijalnom odjelu za organizirani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH. Radio je i u Odjelu za borbu protiv kriminala i korupcije Ureda visokog predstavnika.

Postao je počasni građanin Sarajeva zbog izuzetnog doprinosa u prevenciji i borbi protiv korupcije u KS

Erik Larson: Borac protiv korupcije

Čak 13 anesteziologa dalo je otkaz u KCUS-u. Njihovoj odluci prethodila su pisma koja su isplivala u javnost, a u kojima se žale na katastrofalne uvjete u ovoj instituciji te, između ostalog, veliki broj smrtnih slučajeva direktno povezuju s Fadilovim „malina respiratorima“, koji nisu za intenzivnu njegu.
Porodice umrlih svjedoče o stravičnim iskustvima kroz koja su njihovi najmiliji prošli u ovoj instituciji, anesteziolozi bježe iz KCUS-a u najtežim trenucima, pridružujući se stotinama ljekara i osoblja koji su u mandatu Sebije Izetbegović napustili ovu instituciju. Ljekari odlaze, a Sebija i dalje ostaje, bahato poručujući da joj ne trebaju i da ćemo je još dugo gledati... Ako budemo živi.
Ovakva količina samozaljubljene bahatosti, siledžijstva i bezobrazluka viđena je jedino u autokratskim bantustanima i, uglavnom, u nekim prošlim vremenima. Tretiranje države kao privatnog feuda u kome institucije služe tek kao igračke i poluge moći vladajuće porodične oligarhije, preko kojih narodne mase drže u bijedi i nepravdi, u pravilu je završavalo u društvenom haosu i masovnom buntu, od Rumunije 1989. do Srbije 2000.
I zapravo to ponajbolje svjedoči o porazu bh. ili, ako hoćete, bošnjačkog društva. Trideset godina treniranja demokratije, uz sve milione i pritiske međunarodne zajednice, nije pomoglo da bitnije sazrimo kao demokratsko društvo.
Jedna goropadna supruga jednog političkog lidera pred našim očima godinama provodi destrukciju zdravstvenog sektora u našoj zemlji, po cijenu i ljudskog zdravlja i života, a mi kao društvo pokazujemo potpuno nesposobnost i nemoć zaustaviti silništvo jedne osobe i porodično-stranačke oligarhije koja stoji iza nje.
Kolika je cijena funkcije Sebije Izetbegović i šta tačno još treba da se desi da bi se zaustavilo i obustavilo ovo iživljavanje nad građanima ove zemlje i razaranje njenih institucija?
Bilo kakvo nasilje ni u kom slučaju ne smijemo prizivati. No, domaći silnici su kukavice, barem su to pokazivali i rijetki protesti kada su, suočeni s iole većom masom, u pravilu davali ostavke i bježali glavom bez obzira, kao primjerice 2014. U zemlji porobljenih institucija glas ulice čini se da ostaje jedino rješenje.

Alison Beker: Golman, strijelac

NATO kišobran

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Bravo, "Zmajice"

Bravo, Draško

Vedad Mešanović: Put do uspjeha

Konor Mekgregor: Na tronu i po zaradi

Mjehur od sapunice

Bošnjaci i Palestinci

Deblji kraj

Alen Hadžić: Američki san

Manuel Nojer: Jedan od najvećih

Vedad Ibišević: Veliko srce Vedatora

Dodik je kukavica: Hajde, mangupe, raspiši referendum

Erik Larson: Borac protiv korupcije

Sebija silna

Kolumne

Alison Beker: Golman, strijelac

NATO kišobran

Miroslav Stevanović: Odveo Servet u Evropu

Bravo, "Zmajice"

Bravo, Draško

Vedad Mešanović: Put do uspjeha

Konor Mekgregor: Na tronu i po zaradi

Mjehur od sapunice

Bošnjaci i Palestinci

Deblji kraj

Alen Hadžić: Američki san

Manuel Nojer: Jedan od najvećih

Vedad Ibišević: Veliko srce Vedatora

Dodik je kukavica: Hajde, mangupe, raspiši referendum

Erik Larson: Borac protiv korupcije

Sebija silna