Zamislite da živite u BiH i imate mjesečna primanja između pet i sedam hiljada maraka. Zamislite da sve što trebate raditi za tu plaću jeste da se jednom u nekoliko sedmica pojavite na sjednici, progovorite koju, dižete ruku i to je, manje-više, to. Eventualno ćete imati neki angažman u nekoj komisiji, ali i to će vam biti debelo nadoknađeno.Zamislite da, uz malu pomoć svojih kolega, sami sebi određujete visinu plaće. Zamislite i da se zovete Halid. Prezivate se, recimo, Genjac. I zamislite da vas građani na izborima uporno ne biraju za funkciju za koju se kandidirate, ali i pored toga se stranka brine za vas, pa redovno, punih 25 godina, putem kompenzacijskih lista ulazite u Parlament BiH, a ako ni to ne prođe, tu je uvijek jednako unosna stolica u Domu naroda u koji će vas delegirati stranka.Ako vam ovo sve zvuči previše bajkovito, ta bajka je upravo ono u čemu bh. političke elite i naročito pojedini političari žive posljednjih 25 godina. U jednoj od najsiromašnijih država Evrope, s najvećom nezaposlenošću, u kojoj su najveći izvozni proizvod mladi ljudi, koji u potrazi za boljim životom u masama odlaze na Zapad, vladajuća politička oligarhija stvorila je paralelni svijet u kojem živi poput francuskih velmoža, a koji im osiguravaju upravo ti siromašni radnici putem nesnosno visokih harača, za koje zauzvrat ne dobivaju gotovo ništa - to sasvim sigurno nisu kvalitetno, školstvo, zdravstvo ili vakcine koje život znače. Da ne spominjemo da su političke oligarhije suvereno prisvojile resurse ovog društva, da su svojom nesposobnošću i uhljebima uništile desetine firmi u ovom društvu, dok, putem javnih nabavki i budžetskih preraspodjela, nastavljaju suvereno krasti. Bh. oligarhije učinit će sve što je u njihovoj moći da, ne birajući žrtve, što je moguće duže održe ovakav sistem u životu. No privilegije šačice za direktnu posljedicu imaju bijedu i beznađe za ogromnu većinu. Koliko nam još bijede mogu posijati, prije nego što im mase konačno požanju gnjev?

Koliko nam još bijede mogu posijati, prije nego što im mase konačno požanju gnjev

Država za Genjca

U četvrtak, 15. aprila, kada su gračanički vatrogasci nadljudskim naporima spašavali život žene zarobljene u automobilu ispod prevrnutog kamiona, na čelu je bio komandir Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ) Dževdet Čamdžić. Kada je, uz pomoć dizalica i hidrauličnih kliješta, spašen još jedan život, zadovoljni vatrogasci su spakirali svoju opremu, odahnuli poslije neviđene drame i otišli u bazu. Komandir Čamdžić, sa 34-godišnjim iskustvom u vatrogastvu, nije puno pričao, samo kaže da je ovo za njega bila jedna od težih intervencija u spašavanju ljudi i materijalnih dobara, ali i rutinski zadatak. U gašenje požara krenuo je prije više od tri decenije, od „Krivaje“ u Zavidovićima preko „Natrona“ u Maglaju, a onda je stigao u rodnu Gračanicu. Tokom odbrane BiH bio je komandir Specijalne jedinice za gašenje požara, a kao diplomirani inžinjer sigurnosti i pomoći, dugogodišnji je komandir Profesionalne vatrogasne jedinice u Gračanici.

Čamdžić rukovodio akcijom spašavanja žene zarobljene u automobilu ispod prevrnutog kamiona

Dževdet Čamdžić: Komandir za primjer

Pregovori s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) prekinuti su u decembru prošle godine. Otad pa do danas vlasti oba entiteta pronalaze načine kako bi, bez MMF-ovog novca, mogli zakrpiti budžete. Jednostavnije rečeno, traže način kako isplatiti sebi plaće i osigurati da sve socijalne kategorije dobiju ono što im pripada.Načina nema mnogo, pretežno se to sve svodi na zaduživanje kod komercijalnih banaka i to po mnogo nepovoljnijim uvjetima nego što je to kod MMF-a. Zašto to sve toliko traje i zašto su prekinuti pregovori? Odgovor je neočekivano jednostavan, MMF je uvjetovao bh. političare da pristanu na reforme da bi zauzvrat dobili novac. Ujedno je to bio i vapaj bh. ekonomista koji su u proteklom periodu molili predstavnike MMF-a da ne daju bh. kleptomanima novac. Izgleda da je urodilo plodom, MMF je zasad kategoričan - ili reforme ili ništa od novca. Traži se da BiH dobije državni zakon o plinu i električnoj energiji te tako izbjegne potencijalne sankcije Evropske energetske zajednice. Traže od političara da pristanu na kreiranje jedinstvenog registra bankovnih računa građana, a kako bi se mogli kontrolirati tokovi novca u BiH. Također insistiraju na tome da profunkcionira Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH, a kako bi neko, nakon skoro dvije godine, mogao investirati u veći bh. entitet. Priča je jednostavna, Međunarodni monetarni fond ne smije odustati od svojih uvjeta i prijeko potrebnih reformi. To je dobro za građene i ekonomiju ove zemlje, a loše za lopovsku vlast. Treba li MMF-u veći razlog da ostane principijelan do kraja.&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Međunarodni monetarni fond ne smije odustati od svojih uvjeta i prijeko potrebnih reformi

Ne dajte im novac

Njemačka kancelarka Angela Merkel jučer se <a href="https://avaz.ba/tag/15849/vakcinisanje">vakcinisala</a>, i to vakcinom proizvođača “AstraZeneca”. Ova država je do sada iskoristila 19.240.000 doza vakcine, podaci su objavljeni na stranici "ourworldindata.org".Sjedinjene Američke Države predvode sa skoro 200 miliona upotrijebljenih doza. U Izraelu je dato najviše doza vakcina na 100 ljudi u odnosu na ukupnu populaciju.Velika Britanija, zbog fantastičnog posla s vakcinacijom, ukinula je “lockdown”, iako su još na snazi neke stroge mjere. Ovo su samo neki od primjera u svijetu. A, ako ćemo o našim susjedima, treba napominjati da je Srbija, osim što je vakcinisala ogroman broj svojih, pa i građana susjednih zemalja, prije nekoliko dana otvorila fabriku za proizvodnju “Sputnjik V” vakcina. A Bosna i Hercegovina? Gdje smo mi na ovoj listi? Naravno, nigdje nas. Vakcine su jedini spas od pošasti kakva je pandemija koronavirusa. To je kristalno jasno. A naša država, odnosno oni koji bi je trebali voditi, nisu prstom mrdnuli da osiguraju masovniju vakcinaciju građana. Sve što smo već upotrijebili je sadaka, odnosno donacije prijateljskih nam država, uz mizeran broj od onoga što smo rezervirali putem COVAX-a.Čekajući Godoa, najbolji je opis za ovo naše stanje. Ali u ovom slučaju BiH je na mjestu glavnih protagonista istoimene drame Vladimira i Estragona koji čekaju Godoa, u ovoj situaciji - vakcine. A čekaju u nadi da će on donijeti svjetlo u život. U našem slučaju, da će doslovno spasiti živote. Pa, do kada ćemo čekati? Načekat ćemo se, prema svemu sudeći, jer bh. vlast jednostavno ne radi ono što je njena osnovna funkcija - ne brine o svojim građanima. Ima li većeg patriotizma od nabavke vakcina i spašavanja života onih koji su funkcionerima, između ostalog, dali i prijeko potreban glas? Nema. Sve ostale priče su ublehe.

Naša država, odnosno oni koji bi je trebali voditi, nisu građanima osigurali doze koje spašavaju život

Načekat ćemo se

<a href="https://avaz.ba/tag/272/edin-dzeko">Naš fudbalski as iz Rome Edin Džeko</a> postigao je izjednačujući gol u četvrtfinalu Lige Evrope protiv Ajaksa (1:1) i tako ukupnim rezultatom 3:2 odveo Rimljane u polufinale.Dijamant je na posljednji pogodak čekao 49 dana, od 25. februara i gostovanja kod Brage u Ligi Evrope…&nbsp;Trećem najboljem strijelcu u historiji Rome ovo je bio 252. nastup za Rimljane i 117. gol. Ujedno, Džeki je to bio i 30. pogodak za klub iz Rima u evropskim kupovima. Tako se pridružio najboljim strijelcima italijanskih klubova u evropskim kupovima: Ševčenku je bio strijelac 33 gola, Inzagi (Inzaghi) 36, a Del Pjero (Piero) 46 pogodaka.Inače, Džeko je jedini ambasador bh. fudbala u završnici evropskih klupskih takmičenja. Rođen je 17. marta 1986. u Sarajevu. Ponikao je u Željezničaru, iz kojeg je otišao u češke Teplice. Nakon toga je igrao zapaženu ulogu u osvajanju titule njemačkog Volfsburga, da bi potom napravio transfer u Mančester siti, s kojim je dva puta bio prvak. U Romu je stigao 2015. godine. Rekorder je po broju utakmica, ali i postignutih golova za naš državni tim - 114 mečeva i 59 pogodaka.

Odveo Romu u polufinale Lige Evrope

Džeko: Postigao 30 golova za Romu u evropskim kupovima

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Fotografije ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković, koja u vlastitoj zemlji, u gradu u kojem živi, bez pratnje, službenih automobila i rotacija ne može ni do trgovačkog centra, po ko zna koji put zgrozile su bh. javnost.
Od te činjenice, koju je svojim fotografijama otkrio novinar <a href="https://avaz.ba/tag/114093/ermin-zatega">Ermin Zatega</a>, degutantnija su samo objašnjenja da je sve po zakonu i da to tako mora biti, a posebno optužbe da je tim fotografijama novinar ministricu pokušao kompromitirati. Tri dana čuđenja i osuda, pa bi novoj blamaži bh. funkcionera, do neke nove, bio kraj. Međutim, odgovor koji je uslijedio pokazao je da u ovoj zemlji ima novinara sa stavom, ponosom i odlučnošću da se priča dovede do kraja i da bh. zvaničnicima neće uvijek polaziti za rukom da jednu aferu sakriju drugom.
Kvalificirajući ponašanje ministrice Turković odvratnim, parazitskim i nemoralnim, Zatega je zatražio odgovore na sva relevantna pitanja vezana za ovaj događaj, na koja, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama, očekuje odgovore.
Svojom reakcijom nagrađivani novinar Centra za istraživačko novinarstvo Ermin Zatega praktično je dokazao da je strpljenje u BiH pri kraju, ali i da se sebični, pohlepni i nesposobni predstavnici bh. vlasti mogu i trebaju nadati odgovorima kakve zaslužuju.

Pokazao da bh.  zvaničnicima neće uvijek  polaziti za rukom da sakriju afere

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Slovenija&amp;">Slovenija</a> navodno zagovara ideju mirnog razlaza u BiH, na način da se Republika Srpska pripaja Srbiji, zapadna Hercegovina Hrvatskoj, a Bošnjacima ono što ostane.
SDA, DF i SBiH, odnosno Bakir Izetbegović sa Željkom Komšićem, obznanili su dan-dva kasnije da u Srebrenici idu u koaliciju sa SNSD-om i Miloradom Dodikom, koji otvoreno negiraju genocid i zagovaraju mirni razlaz u BiH.
Prvu vijest prvi su plasirali mediji pod kontrolom SDA, a nastavili „hajcati“ njihovi sateliti i botovi na društvenim mrežama. Drugu su, praktično, prešutjeli.
Čelnici SDA nisu pojasnili zašto tek nakon 40 dana izlaze u javnost s pričom da je Borut Pahor, predsjednik Slovenije, tokom posjete BiH i sastanka s članovima Predsjedništva BiH provukao ideju mirnog razlaza.
Čelnici SDA pojasnili su, odnosno pokušali pojasniti, da je koalicija u Srebrenici s negatorima genocida i domaćim zagovornicima mirnog razlaza u BiH stvar nužde.

Da ova zemlja ima dušmana u komšiluku, ali i u Evropi, jasno nam je svima, još od početka devedesetih, pa i ranije. Da možemo povjerovati da bi evropski nacionalisti, radikali i ini podržali raspad BiH, ne treba ni sumnjati. Da to želi Dodik, svi znaju.

Ali de, Izetbegoviću, molimo Vas, recite nam jasno - trebamo li se zaista zabrinuti za budućnost jedine nam Bosne i Hercegovine i koliko su ozbiljne ideje o raspadu?
Ako trebamo, de nam onda pojasnite zašto SDA, stranka na čijem ste čelu, ide u koaliciju sa zagovornicima raspada, i to u Srebrenici, gradu genocida, vječnoj rani Bošnjaka.
Ako se ne trebamo brinuti, a Amerikanci, kao naši najvažniji saveznici i najbliži prijatelji, kažu da ne trebamo, onda ćemo se mi nastaviti baviti promašajima nesposobne vlasti SDA, koja još nije kupila niti jednu vakcinu, borbom protiv sistemske korupcije koju je patentirala SDA, kriminalnom nabavkom i upotrebom respiratora - ubica koju je proveo premijer iz SDA...
A Vi, gospodine Komšiću, kada već niste kazali ni slova o vakcinama i respiratorima, ne morate ni sada ništa govoriti.

Trebamo li se zabrinuti za budućnost BiH i zašto SDA u Srebrenici ide u koaliciju sa zagovornicima raspada zemlje

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Tri decenije provedene u Švedskoj nisu ugasile ljubav prema rodnom gradu niti potisnule uspomene na Omladinsku ulicu, Drinu i Goražde. Sjećanja na popularne dijelove rodnog grada kod Muje Karahmeta još su živa, a takvima ih održavaju posjete i stalno praćenje aktuelnih dešavanja u Goraždu i domovini. Nostalgiju donekle ublaži osjećaj da su Mujo i više od 160 humanih članova koje je s prijateljima okupio i danas korisni svom zavičaju te da su uvijek spremni olakšati svaku nevolju i vratiti nadu.Nastojali su bolje opremiti sportske klubove, pomoći liječenje pojedinaca i socijalno ugrožene. Alarm da ponovo ustanu bio je posljednji val pandemije i vijesti da jedan broj oboljelih Goraždana nije u mogućnosti kupiti skupe lijekove potrebne u borbi s koronavirusom. U kratkom vremenu prikupili su značajna sredstva za Kantonalnu bolnicu, Covid ambulantu i izolatorij u Goraždu.Iz komfora uređene zemlje, uprkos vlastitim obavezama, ali i troškovima, Mujo i njegovi prijatelji svakodnevno prate vijesti iz Goražda i prema potrebi reagiraju. Za to nemaju nikakvog drugog interesa osim ljubavi koju osjećaju prema gradu u kojem su rođeni i odrasli.

Iz Švedske, zajedno s prijateljima, u rodni grad uputio skupe lijekove za oboljele od COVID-19

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

U Prijedoru propale vakcine protiv COVID-19 zbog nestanka struje. Vakcine koje su trebale biti iskorištene za revakcinaciju osoba starijih od 65 godina. Pa, je li realno ovo?!U vrijeme kada se cijeli svijet bori da stavi pandemiju pod kontrolu, kada države iz regiona obaraju rekorde po broju vakcinisanih, a Bosna i Hercegovina dobiva sadaku, u jednoj velikoj zdravstvenoj ustanovi pokvari se, propadne, uništi 1.300 doza vakcina. Pa da je i sladoled u frižideru u lokalnom granapu, previše bahatosti čak i za nas.Nažalost, dok se cijeli svijet smije „Bosancima koji bi i dugme pokvarili“, trpe naši građani. Tužilaštvo je formiralo predmet na osnovu medijskih natpisa, no odavno smo navikli da se o nekim stvarima priča dan-dva pa se zaboravi - i afera i predmet i krivac i oštećeni... Eto, sve da se u ovom prijedorskom slučaju kazne odgovorni ili da se samo povuče kompletno rukovodstvo i svi odgovorni za ovaj skandal, ovo je samo jedan u nizu koji pogađaju naše društvo. Neograničen je broj nepravdi i bahatosti koje trpimo. Ponižavaju nas, pljačkaju, službenim vozilima idu u tržne centre i kažu „Ja, i?“, smiju nam se pored neispravnih respiratora, koji su simbol najvećeg političkog i kriminalnog skandala u BiH, na koje su prikačeni naši najdraži, puštaju nas da umiremo u najvećem očaju uz prisustvo stida, nemoći, patnje... A mi i dalje nijemo gledamo dok nas ubijaju, jer su do sada prolazili bez posljedica svi ti koji nam godinama rade o glavi. Kada ćemo se probuditi? Kada ćemo reći „dosta“? Od nas kreće. Do kada ćemo trpjeti, do kada se nećemo znati suprotstaviti, do kada nećemo tražiti odgovornost od svakog ko krši pravila, od svakoga ko nam je nanio zlo, a tu je zahvaljujući nama, troši naše pare? Ali važno je da on traži mirni razlaz...

U Prijedoru propale vakcine zbog nestanka struje - „Ja, i?“

I dugme bi pokvarili

Naš potencijalni fudbalski reprezentativac iz slovačkog Trenčina <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hamza%20%C4%8Catakovi%C4%87&amp;">Hamza Čataković</a> (24) je u posljednjih šest prvenstvenih utakmica postigao šest golova te tako ponovo skrenuo pažnju na sebe.
Nekadašnji je napadač Sarajeva ove sezone u 22 kola postigao 10 golova, uz jednu asistenciju. Trenutno je šesti strijelac Super lige Slovačke, a prvoplasirani je Erik Ramirez (Eric), koji je postigao četiri gola više.
Hamza Čataković rođen je 15. januara 1997. godine u Cazinu, gdje je u FK Mladost iz Polja napravio prve fudbalske korake. Kasnije ga je lopta odvela u FK Krajina, a 1. jula 2015. godine prešao je u juniorski tim FK Sarajevo.&nbsp;

Godinu i po kasnije, nakon odrađenog omladinskog staža, i debija za prvi tim kluba s Koševa, 24. januara 2017. transferiran je u Trenčin...

Za našu juniorsku i mladu reprezentaciju odigrao je pet utakmica i postigao jedan gol.

U posljednjih šest prvenstvenih utakmica postigao šest golova

Čataković:  U 22 kola imao 10 golova, uz jednu asistenciju

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Dva oprečna događaja obilježila su prošlu sedmicu u Sarajevu i BiH. S jedne strane, saga oko KCUS-a i respiratora dostiže nove vrhunce beščašća i potencijalno teškog zločina.
Nakon što su u javnost isplivala pisma s KCUS-a u kojima se ljekari žale na katastrofalne higijenske uvjete, nedostatak osoblja, ali i, što je posebno uznemirujuće, ispravnost tzv. malina respiratora, zbog kojih se vodi proces protiv premijera FBiH <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Fadil%20Novali%C4%87&amp;">Fadila Novalića</a> i ostalih, SIPA i Tužilaštvo KS napokon su ušli u ovu, punih pet godina neosvojivu tvrđavu direktorice Sebije Izetbegović.
Istovremeno, doktorica, a ne gospođa Sebija Izetbegović, zajedno sa svojim prvim suprugom u Bošnjaka Bakirom, daje niz kontradiktornih izjava vezano za korištenje spornih respiratora, ali u konačnici i javno priznaje da oni nisu za najteže slučajeve COVID-a.
I dok, s jedne strane, SDA mobilizira svoju kompletnu političko-obavještajno-medijsku mašineriju da prijeti i pokuša ušutkati novinare i pojedince koji razotkrivaju njihove afere, dotle, s druge strane, dolazi i tračak potencijalne nade. Sramna politička trgovina preko leđa Bogića Bogićevića, zbog koje je u konačnici odustao od mjesta gradonačelnika, na kraju je imala iznenađujuće pozitivan epilog.

SDP je prijatno iznenadio svojim kadrovskim rješenjem, predlažući Benjaminu Karić, mladu doktoricu nauka, za novu gradonačelnicu Sarajeva.

Karić je osoba koja se ponosi svojim antifašističkim porijeklom, jasno demonstrira svoje progresivne političke poglede te šalje optimističnu poruku okrenutu ka radu i međusobnom poštovanju. Njena odluka da stavi na prodaju svoj službeni automobil, odbije korištenje rotacije i od prvog dana šeta među građanima, budi optimizam da je drugačija politika u ovoj zemlji moguća.
Šta je rezultat politike onih s početka teksta nam je poznato - kreiranje jedne odnarođene elite zabunkirane na Poljinama, okružene rotacijama i tjelohraniteljima, koja iza sebe ostavlja korupciju, kriminal, nepotizam i evropsko začelje BiH po svim parametrima. Teško da išta može biti gore od toga, posebno kada u staru pokazuje potpuno drugačiji nijet. Ako ništa, samo zbog toga je vrijedi podržati.
Benjamina, sretno!

SDP je prijatno iznenadio s predlaganjem Benjamine Karić za gradonačelnicu

Sebija i Benjamina

Prije nekoliko godina činilo se kao da stiže spas za Željezničar. Klub s Grbavice lutao je sa strukom i, ruku na srce, bilo je svega i svačega. I onih koji to zaslužuju i onih za koje se to ne može reći, a onda se vratio Amar Osim, najtrofejniji Željin trener. Navijači su to prihvatili s velikim oduševljenjem i nadom da će krenuti u osvajanje trofeja, kao iz ranijih Osimovih mandata na klupi Želje, ali epilog je drugačiji.Amar Osim od nedjelje više nije prvi strateg Željezničara. Zaredali su se rezultatski neuspjesi, Željo nema pobjedu već dugo, samo na Grbavici nije slavio više od četiri mjeseca, pa je logičan slijed događaja - smjena trenera. I tu je odgovornost trenera jasna, vjerovatno i sam Osim shvata, ali najobjektivnije moguće gledano, njegova misija nije bila nimalo lagana. Željo je u totalnoj besparici, pojačanja je nemoguće dovesti, a ovi koji igraju očigledno nemaju kvalitet za više. Amar Osim rođen je 18. jula 1967. u Sarajevu. U trenerskoj karijeri tri puta je vodio Željezničar, a sjedio je i na klupi japanskog Džef Junajteda i katarskog Karaitijata. Sa Željom je osvojio devet trofeja. Pet puta je bio prvak, četiri puta je osvojio Kup BiH.

Najtrofejniji Željin trener na klupi nije preživio veliku rezultatsku krizu

Amar Osim: Više nije prvi trener Željezničara

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

U nedjelju navečer je prvi put u historiji jedna autorica, rediteljica s ovih prostora bila nominirana za prestižnu BAFTA nagradu. To je bila naša Jasmila Žbanić, istakao je reditelj Dino Mustafić na društvenim mrežama.Dakle, da potcrtamo, prvi put da je jedna rediteljica odavde uopće dobacila do prestižne Britanske akademije filmske i televizijske umjetnosti i čuvenog „Royal Albert Halla” u Londonu.Jasmila i njeno ostvarenje „Quo vadis, Aida?“ bili su nominirani u dvije kategorije - najbolji reditelj/ica i najbolji strani film. Čuje li se to prizvuk razočarenja što su Jasmili ova priznanja iskliznula iz ruku? Nadam se da ne, jer ova sjajna i hrabra rediteljica, govoreći sportskim rječnikom, sama je istrčala na teren i na istom ostavila srce, krv, znoj, a vjerujem i suze. A napravila je najvažniji film za Bosnu i Hercegovinu - o genocidu u Srebrenici jula 1995. godine. Napravila je film o kojem bruji filmska planeta i koji je do sada pobrao bezbrojne nagrade i pohvale. Vrhunac u filmskom svijetu je Oskar, za koji su Jasmila i njen film nominirani. Ishod će se znati u noći između 25. i 26. aprila. No neovisno o vijestima iz dalekog Los Anđelesa - Jasmila Žbanić jedina je svijetla tačka u crnoj i tegobnoj bh. stvarnosti. A možda čak i mali tračak svjetlosti na udaljenom kraju tunela za koji bi se ama baš svi trebali zakačiti. Jer, možda se primi. Ona pokazuje da se, ipak, može. Može se, unatoč svemu, ako se vrijedno, pošteno i uporno radi. Može se i hajde da pričamo o najboljima i da krenemo prema trenutno jedinoj svijetloj oazi na dalekom kraju tunela. Jer je ponekad najteži, ali najvažniji taj prvi korak.

Jasmila Žbanić prva je autorica, rediteljica s ovih prostora koja je bila nominirana za prestižnu BAFTA nagradu

Tračak svjetlosti

Uz hiljade donatora kose, članove <a href="https://avaz.ba/tag/18402/srce-za-djecu-oboljelu-od-raka" style="">Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”</a>, vlasuljar <a href="https://avaz.ba/tag/63725/fuad-halilovic" style="">Fuad Halilović</a> jedan je od najzaslužnijih što akcija prikupljanja kose i izrade perika za oboljele mališane rezultira osmijehom. 

Mladić koji je kao dijete pobijedio opaku bolest danas je posvećen djeci koja prolaze isto što je i on, a jedina nagrada upravo su osmijesi djece, jer Halilović perike izrađuje besplatno. 
Da bi izradio jednu potrebne su mu dvije sedmice, a do sada je, kroz akciju “Moja kosa, tvoja kosa”, zahvaljujući donatorima, mališanima darovano oko 40 perika. 
Tokom dugotrajnog i mukotrpnog liječenja, djeca koja boluju od raka izgube kosu, a osjećaj samopouzdanja i radosti kada dobiju periku, identičnu njihovoj ranijoj frizuri. 
Do sada je oko 4.000 donatora kose učestvovalo u ovoj humanoj akciji, a osim ovog najvrjednijeg resursa potreban je i repromaterijal, pa bi pomoć u tom smislu mnogo značila, jer Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH ne izdvaja sredstva za ovu vrstu medicinskog pomagala. Osim djece oboljele od raka, Halilović i tim udruženja nastojaće pomoći i mladima koji boluju od trajnog gubitka kose, kojih je sve više u BiH.

Jedan je od najzaslužnijih što akcija prikupljanja kose i izrade perika za oboljele mališane rezultira osmijehom

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Pismo <a href="https://avaz.ba/tag/420/sipa" style="">Sindikata Agencije za istrage i zaštitu (SIPA)</a>, upućeno predsjedavajućem Predsjedništva BiH <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik" style="">Miloradu Dodiku</a>, predstavlja novo upozorenje da je u toku pokušaj urušavanja najelitnije policijske jedinice u državi te da na ovakav nastavak politike rušenja državnih institucija ne postoji adekvatan odgovor. 

Sindikat SIPA-e upitao je Dodika zašto, nakon najave da će plaće policajaca u RS biti povećane, slično razumijevanje ne pokaže i u slučaju njihovih kolega na državnom nivou, jer u SIPA-i rade službenici iz oba entiteta, koji su najistureniji u borbi protiv ilegalnih migracija, organiziranog kriminala i drugih najtežih krivičnih djela. 
Plaće državnih policajaca već devet godina na istom su nivou, a povećanje od minimalnih 4,5 posto, odnosno vraćanje na nivo iz 2012. godine nije moguće, jer Predsjedništvo BiH nije prihvatilo prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2021. godinu. 
Dodikov odnos prema svemu što nosi prefiks države poznat je odranije, uprkos tome što iz državne kase uredno uzima i svoju plaću, ali zabrinjavajuće je da na pismo Sindikata SIPA-e, ali i zahtjeve s nedavnih protesta Sindikata SIPA-e, Granične policije BiH i državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH odgovora nema ni od preostale dvojice članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića. 
Zbog uvjeta rada SIPA, ali i druge državne agencije već godinama se suočavaju s odlivom kvalitetnih kadrova, tako da su, bez obzira na trenutne izgovore, na djelu konstantni pokušaji urušavanja jedinice koja je ovoj državi služila za ponos. S druge strane, oni koji bi trebali zaštititi interese BiH svoj politički kapital potrošili su na trgovinu pozicijama i imenovanjima. 
Stranački, a ne državni interesi i do sada su bili prioritet, a neprijateljima države čak su se činili i brojni ustupci. Zato smo u poziciji u kojoj se moramo zabrinuti za opstanak postojećih, a o formiranju nužno potrebnih, novih državnih institucija možemo samo sanjati.&nbsp;

Plaće državnih policajaca već devet godina na istom nivou, a povećanje od minimalnih 4,5 posto nije moguće

Zbog uvjeta rada SIPA, ali i druge državne agencije već godinama se suočavaju s odlivom kvalitetnih kadrova

Urušavanje države

Spoznaja da <a href="https://avaz.ba/tag/13173/ratni-zlocini" style="">ratni zločini</a> ne zastarijevaju mala je satisfakcija za žrtve masovnih progona, ubistava, silovanja, genocida... 

Veličanje ratnih zločina je postao uobičajeni narativ u bh. entitetu Republika Srpska, gdje se i kroz obrazovni sistem truju generacije rođene davno poslije Dejtona. 
Zato ne čudi što sljedbenici genocidne politike u Višegradu žele obilježiti Dan ruskih dobrovoljaca, koji su saučesnici u sistemskom istrebljivanju bošnjačkog stanovništva u tim krajevima. Zašto to rade?
Zbog povratnika koji su im najveća prijetnja u ostvarivanju ciljeva do kojih nisu stigli tokom agresije na BiH. Povratnici su ti koji podsjećaju na njihove zločine i govore o njihovim zločinima. 
Povratnicima se i prijeti novim zločinima, pa je tako nedavno jedan od bratunačkih zločinaca poručio svojim prvim komšijama da će njegov zločinački pohod dovršiti nasljednici. Zločinac je tokom suđenja izražavao kajanje, uzete su olakšavajuće okolnosti prilikom određivanja kazne, a čim se dočepao prijevremene slobode, zaprijetio je novim zločinima. 
Formiranje predmeta i izricanje kazni i dalje će biti formalnost jer se svijest sljedbenika zločinačke i genocidne politike ne mijenja. Zločince stiže kazna, sporo, ali ih stiže. No, njihovi sljedbenici ne daju ovoj državi naprijed. 
Dok se ne raščisti prošlost, dok se ne prihvati istina, a ona je jedna, teško da će se ikad iskorijeniti naumi o veličanju zločinaca iz svih ratova.

Dok se ne raščisti prošlost, dok se ne prihvati istina, teško da će se ikad iskorijeniti naumi o veličanju zločinaca

S prethodnih obilježavanja skupa u Višegradu

Država za Genjca

Dževdet Čamdžić: Komandir za primjer

Ne dajte im novac

Načekat ćemo se

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

I dugme bi pokvarili

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Sebija i Benjamina

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

Tračak svjetlosti

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Urušavanje države

Zločin i kazna

Kolumne

Država za Genjca

Dževdet Čamdžić: Komandir za primjer

Ne dajte im novac

Načekat ćemo se

Edin Džeko: Golgeter opet trese mreže

Ermin Zatega: Strpljenje pri kraju

Raspad BiH, Srebrenica i vakcine

Mujo Karahmet: Uvijek uz svoje Goražde

I dugme bi pokvarili

Hamza Čataković: Golgeter u top-formi

Sebija i Benjamina

Amar Osim: Od zvijezda do trnja

Tračak svjetlosti

Fuad Halilović: Srce za oboljele

Urušavanje države

Zločin i kazna