<a href="https://avaz.ba/tag/79622/luka-garza">Luka Garza</a>, Bosanac po majci Šejli Muftić, najbolji je koledž igrač u Sjedinjenim Američkim Državama. Mladić koji je prošle godine najavio da želi nositi dres reprezentacije BiH definitivno je krenuo u osvajanje američkih parketa na najvišem nivou.

Ovim priznanjem Garza je okončao koledž karijeru, a nema govora da se već sprema na put za NBA ligu. I sam Jusuf Nurkić, najbolji bh. košarkaš, poručio mu je kako ga čeka u najjačoj ligi svijeta i reprezentaciji BiH.
Oni koji su pratili njegove igre kažu da je riječ o fizički jakom igraču, starog kova. Mnogo polaže na snagu, a sada je napravio iskorak jer je unaprijedio šut s distance.
Luka Garza rođen je 27. decembra 1998. godine u Vašingtonu. Visok je 211 centimetara i težak 122 kilograma, a u protekloj sezoni je bio na prosjeku od 24,1 poen po utakmici.

Proglašen najboljim igračem lige i sprema se na put za NBA

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Zadovoljni i nakon poraza, tako bi mogao biti najjednostavniji utisak poslije utakmice kvalifikacija za Svjetsko prvenstvu u fudbalu koju je odigrao naš izabrani tim protiv Francuske na Grbavici.Izgubili smo minimalno. Taj ne baš visoki Antoan Grizman (Antoine Griezmann) bio je „najviši“ u našem kaznenom prostoru i glavom zatresao mrežu tima selektora Ivajla Peteva (Ivaylo).Ruku na srce, pružili smo jak otpor svjetskim prvacima, timu vrednijem od milijardu eura, a ne možemo se oteti utisku da je i sudijska ruka bila naslonjena na ramena igrača Francuske.&nbsp; Niko ne može biti razočaran minimalnim porazom od Francuske, a niti sretan jer poraz je poraz. Treba odati priznanje igračima na zalaganju i želji, isto tako i stručnom štabu na pripremi utakmice, ali daleko od toga da trebamo biti u ekstazi.

Prikazali smo čvrstu igru odbrani, većim tokom utakmice i to je prolazilo protiv smirenih i samouvjerenih Francuza koji su čekali i dočekali svoju šansu. Imali smo i veliku priliku, kada se tresla prečka Francuza, ali pravi izazovi su tek pred nama. Protiv nama ravnih Ukrajinaca, ponovo Finaca i na umjetnoj travi neugodnih Kazahstanaca trebat ćemo napadati, graditi igru, biti neuporedivo ofanzivniji. To je tek izazov koji treba pokazati gdje smo i šta smo. Prošla godina nas je naučila da pušemo i na hladno, a ako pogledamo činjenice, samo je nastavljen niz našeg nacionalnog tima bez pobjede. Peteva sada treba ostaviti na miru, neka gleda, pravi planove i analizira, pred njim, njegovim i našim timom će tek biti velika iskušenja. Ovo za sada ima prolaznu ocjenu, ustvari kao plus koji se znao naći u dnevniku učenika. Za zaključnu ocjenu tek trebamo vidjeti šta možemo napraviti. Za hvalospjeve nikako nije vrijeme, jer jedna prečka protiv Francuza ne čini proljeće.

Fudbalska reprezentacija BiH pružila jak otpor svjetskim prvacima, ali od poraza više nismo napravili

Jedna prečka ne čini proljeće

Srebrenica je crvena linija ispod koje nema dalje, poručila je Kenana Strujić-Harbić, zastupnica u Skupštini Crne Gore, opisujući borbu političara, intelektualaca, nevladinih organizacija i demokratskog dijela zemlje protiv negiranja i relativiziranja genocida u Srebrenici. Jedna je od desetina onih koji su među prvima hrabro istupili protiv pokušaja ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava Crne Gore Vladimira Leposavića da istinu dokazanu pred najvećom sudskom instancom u svijetu dovede u pitanje. Borba protiv negiranja genocida samo je dio ukupne borbe koju nakon posljednjih izbora proevropske snage u susjednoj državi moraju voditi kako bi spriječile pokušaje da se Crna Gora skrene s puta ka EU i vrati s kursa u NATO-u. A pravac kojim ide ova država, nakon što su poluge vlasti preuzele prosrpske i proruske snage u njoj, zabrinuo je ne samo domaće političare već i jedan broj stranih diplomata, ali i građana od kojih mnogi shvataju grešku koju su napravili tokom glasanja na posljednjim izborima. Strujić-Harbić jedna je od najhrabrijih, najupornijih i najkonkretnijih zastupnika koji sve dokaze tome hrabro i konstantno razotkrivaju. Kenana Strujić-Harbić rođena je u Pljevljima 14. avgusta 1980. godine. Nakon osnovne i srednje škole u rodnom gradu, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Članica je Predsjedništva Bošnjačke stranke Crne Gore.

Hrabro istupila protiv pokušaja ministra Leposavića da istinu dovede u pitanje

Strujić-Harbić: Hrabrost crnogorske zastupnice

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svjetska košarkaška federacija (FIBA) iskazala je najviše priznanje trofejnom <a href="https://avaz.ba/tag/20072/svetislav-pesic">košarkaškom stručnjaku Svetislavu Kariju Pešiću</a>, koji je svoj trenerski put počeo u Košarkaškom klubu Bosna iz Sarajeva.&nbsp;Priznati košarkaški trener izabran je u FIBA Kuću slavnih kao član klase 2020.Svetislav Pešić rođen je 28. avgusta 1949. u Pirotu. Kao igrač, bio je član KK Pirot, KK Partizan i sarajevske Bosne, gdje se i najduže zadržao - od 1971. do 1979. godine. Samo tri godine nakon igračke, počeo je uspješnu trenersku karijeru.Od 1982. do 1987. trenirao je sarajevske “Studente”, a potom i reprezentaciju Njemačke, Albu Berlin, bivšu SR Jugoslaviju, Keln, Barcelonu, Lotomatiku Rim, Žironu, Dinamo iz Moskve, Crvenu zvezdu, Valenciju, Bajern Minhen... Možda i najveći uspjeh mu je osvajanje zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u Indijanapolisu 2002. godine, kada je selekcija bivše SR Jugoslavije do titule došla eliminirajući favorita i domaćina Sjedinjene Američke Države. Pešić je 2003. s Barcelonom osvojio Euroligu, 2007. s Đironom Eurokup, dok je 1995. s Albom osvojio Kup Radivoja Koraća. Također, 2019. godine proglašen je trenerom godine u Španiji.

FIBA iskazala najviše priznanje trofejnom košarkaškom stručnjaku

Pešić: Trenersku karijeru počeo u KK Bosna Sarajevo

Svetislav Pešić: Bosnaš u Kući slavnih

Pozivam sve da mi predlože kako da nabavimo vakcine, poručio je <a href="https://avaz.ba/tag/222/fadil-novalic">premijer Federacije Fadil Novalić</a>. Sklon je čestim verbalnim gafovima. Međutim, ova izjava nije bila gaf, nego iskreno, otvoreno i direktno priznanje da svoj posao ne zna raditi - ako ima neko sposobniji i kompetentniji od mene - neka me nauči kako da nabavim vakcine, a ja ću i dalje biti premijer. No, stvari su i još gore kada se uzme u obzir da ova izjava, ma koliko nebulozna, savršeno korespondira sa sličnim izjavama ostalih protagonista SDA. Prethodno su njegov stranački šef Bakir Izetbegović i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković poručivali da se ne usuđuju krenuti u nabavku vakcina zbog afere „Respiratori“, tj. pljačke poreznog novca zbog koje su Novalić i kompanija završili s optužnicom. Drugim riječima, ako problematizirate pokušaj korištenja vaše nesreće za naše bogaćenje, sad nećemo ništa ni raditi, a vi... pa, crknite! Abdulah Skaka, pak, govori kako je po genetskom zapisu on sama SDA, pozivajući se na svoje mladomuslimanske pretke. Sve to mnogo otkriva o samom idejnom karakteru SDA. Taj karakter je feudalan. Vlast se doživljava kao nešto što je njihovo vlasništvo, naslijeđeno po familijarno-oligarhijskim linijama i što prvenstveno služi njihovim ličnim i porodičnim interesima. Tada se i kao uvreda shvata kad „plebs“, „raja“ i podanici od vlasti zatraže nešto za vlastitu dobrobit. „Neka jedu kolače“ ili „predložite nam kako“, poručit će cinično na to. Pitanje ko treba vladati pogrešno je postavljeno. Dovoljno je ako se loša vlast može opozvati. To je demokratija, objasnio je veliki politički filozof iz 20. stoljeća Karl Poper (Popper). Umjesto sistema u kojem su izabrani funkcioneri privremene javne sluge koje treba da služe općem interesu i budu smijenjene kada ne ispunjavaju te zadaće, mi 30 godina gledamo uzurpaciju vlasti i države od nekolicine porodičnih oligarhija. Posljedice te trule filozofije vladanja došle su do brutalne naplate u trenucima opće pandemijske katastrofe. Građani umiru, zdravstveni sistem se raspada, a vakcina nema. Ja, i?

Novalić je iskreno, otvoreno i direktno priznao da ne zna raditi svoj posao

Fadil: Help me!

U vrijeme kad je pažnja usmjerena na pandemiju koronavirusa i njene tragične posljedice, ambasadorica Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka” <a href="https://avaz.ba/tag/95366/amra-dzeko">Amra Silajdžić-Džeko</a> u fokus vraća male borce čija je borba trajala i prije, a mora biti nastavljena i nakon najveće zdravstvene krize s kojom se suočavamo. 

Bosanskohercegovačka manekenka, model i glumica, kroz projekt “Moja kosa, tvoja kosa”, ponovo je donirala svoju kosu koja će biti iskorištena za pravljenje perika mališanima oboljelim od karcinoma. 
- U vrijeme pandemije ne smijemo zaboraviti najmlađe borce. Potrebno je pružiti podršku i djeci i roditeljima. Uvijek postoji način kako možemo pomoći - poručila je.
Najpoznatija bh. manekenka i njen suprug, najbolji bh. nogometaš Edin Džeko, osim po uspjesima kojima promoviraju ovu državu, poznati su i po humanitarnom radu. Podrškom različitim humanitarnim projektima nastoje motivirati i druge da pažnju usmjere na prave vrijednosti.

Ponovo donirala svoju kosu za pravljenje perika mališanima oboljelim od karcinoma

Amra Džeko: Podrška malim herojima

Istraživački medicinski institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju Univerziteta u Vašingtonu predviđa da bi broj preminulih od posljedica infekcije koronavirusom u BiH do jula ove godine mogao biti veći od 10.000. Najteža situacija, najavljuju američki eksperti, našu zemlju očekuje sredinom aprila i početkom maja, a, prema svim pokazateljima, a posebno mjerama koje se poduzimaju na suzbijanju pandemije, značajniji pad broja zaraženih očekuje se tek u junu.Stanovnici BiH već su naviknuti, zaleđeni, šokirani crnom statistikom i svakodnevnom tugom zbog izgubljenih života. Brojevi mrtvih i novoinficiranih, kojima nas svaki dan bombardiraju zdravstvene ustanove, aktivirali su svojevrsni odbrambeni mehanizam, pa svako ko želi sačuvati zdrav razum odbija da razmišlja, dublje analizira stanje u kojem smo već izgubili jednu manju općinu u ovoj državi i u kojem svakodnevno ostajemo bez blizu stotinu naših najdražih, komšija, sugrađana.

Prosječan stanovnik ove zemlje i nema mnogo izbora, osim da strepi ili spas potraži u susjednim državama. Međutim, imaju li pravo, jesu li zaista toliko nehumani i od vlastitog naroda odrođeni zvaničnici ove zemlje, pa da ovu kugu 21. stoljeća tako mirno promatraju, a vlastitu nesposobnost, nekoordiniranost, neznanje pokušavaju čak i pravdati? Zar je moguće da u danu u kojem bude ugašeno više od 90 ljudskih života direktor, ministar, premijer idu kućama u 16 sati?! Je li to i u najtežim danima od rata traje tihi rat entiteta, zar postoji veći i vitalniji interes od zbijanja redova i što brže nabavke vakcina!? Kakvi su to ljudi da u ovako katastrofalnom scenariju i još crnjim prognozama za mjesece koji slijede baš niko od njih nije osjetio ni trun odgovornosti i podnio ostavku?&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Zar postoji veći i vitalniji interes od zbijanja redova i što brže nabavke vakcina

Gdje je odgovornost

Bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini <a href="https://avaz.ba/tag/11427/mustafa-ceric">Mustafa Cerić</a> oštro je kritizirao lidera SDA <a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Bakira Izetbegovića</a>.

- Bakire, ne mogu više da šutim. Ne mogu više da trpim ova poniženja. Mnogo ih je, ali poniženje oko vakcina prevršilo je svaku mjeru. Ne mogu da vjerujem da je tebi svejedno što naš narod ide kod Vučića po vakcine u Srbiju pored tvojih vrlih ministara i ministrice, koja ovih dana hoda po Khalidžu u crnoj arapskoj abaji od Rijada do Omana - poručio je, između ostalog, Cerić Izetbegoviću.

Od funkcionera SDA navikli smo na nerad, javašluk i nepotizam te posmatranje vlasti kao nečega što treba služiti isključivo njihovoj vlastitoj dobrobiti.
Ipak, kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je koliko država koju oni vode nije u stanju ispunjavati ni svoju najosnovniju funkciju zaštite života i sigurnosti građana. Stoga, važno je da ljudi s društvenim utjecajem i značajem, poput Cerića, Izetbegoviću direktno poruče ono što danas svaki Bošnjak misli o Izetbegoviću, da je "car go" i da je svoj narod sveo na historijsku sramotu da moli za sadaku u Srbiji.

Mustafa Cerić imao je neslavnu epizodu kada se 2014., nakon što je sišao s pozicije čelnika IZ-a, kandidirao za člana Predsjedništva BiH i osvojio samo tridesetak hiljada glasova, ali je ostao osoba britkog uma i jasno profiliranog političkog stava.

Mustafa Cerić rođen je u Visokom 5. februara 1952. godine. Bio 12. reisu-l-ulema u Bosni i Hercegovini koji se na ovoj poziciji nalazio od 1998. do 2012. godine.

Rekao Izetbegoviću ono što svaki Bošnjak danas misli

Mustafa Cerić: Poruka Bakiru

Ambasador SAD u BiH Erik Nelson (Eric) i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko) uputili su pismo Skupštini i <a href="https://avaz.ba/tag/16951/vlada-zenicko-dobojskog-kantona">Vladi Zeničko-dobojskog kantona</a> te policijskom komesaru kao reakciju na predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima.

Kazali su, između ostalog, kako javnosti i međunarodnim posmatračima djeluje da su nedavno predloženi amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima ZDK prvenstveno usmjereni ka neprimjerenom zaobilaženju postojećih procedura i smjernica te nametanju direktne političke kontrole nad policijskim sistemom ZDK.
Nažalost, situacija u ZDK je samo jedan primjer kako sebične politike namjeravaju pokoriti policiju i cijeli sistem, zapravo, strpati pod svoju šapu. Podsjetimo, koncem 2019. godine pismo sa skoro istom porukom Nelson i Incko su upućivali vlastima Tuzlanskog kantona.
Situacija na jugu naše zemlje, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, vjerovatno, najbolje ilustrira koliko je politika duboko ugazila u policijski sistem. Vodeće stranke, HDZ i SDA, već godinama se ne odriču utjecaja na policiju. Zapravo, politika koju provode iznjedrila je šokantnu činjenicu - policijski aparat su devastirali i obezglavili. 
Pitanje je dana kada će se ovaj sistem u HNK potpuno urušiti, jer nema policijskog komesara, policijskog odbora, javno-žalbenog biroa..., a sve u situaciji kada nedostaje više od 200 policijskih službenika. Zbog toga se u HNK i najjednostavnije akcije povjeravaju pripadnicima Federalne uprave policije.
S druge strane, kako to iz godine u godinu pokazuju istraživanja, građani sve manje imaju povjerenja u policiju. Upravo kao jedan od najvećih problema građani navode prevelik utjecaj politike na policiju. 
Potpuno je normalno da je uloga ministara, prvenstveno, politička, ali je kod nas i profesionalno jezgro kontaminirano. Samo u teoriji nije.

Situacija u ZDK je samo jedan primjer kako sebične politike namjeravaju cijeli policijski sistem strpati pod svoju šapu

Predloženi amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima ZDK

Pokoravanje policije

Bosna i Hercegovina, a posebno Kanton Sarajevo, suočavaju se s teškom situacijom. Broj zaraženih u našoj zemlji posljednjih dana dostiže rekordne cifre, a hiljade građana, zbog nesposobnosti domaćih vlasti da nabave vakcine, za vikend su otišle u susjednu Srbiju kako bi se vakcinisale.&nbsp;Jedan od rijetkih funkcionera koji u aktuelnoj situaciji kvalitetno rade svoj posao i ublažavaju štetu je aktuelni ministar zdravstva Kantona Sarajevo, dr. <a href="https://avaz.ba/tag/92601/haris-vranic">Haris Vranić</a>, jedan od najuglednijih bh. vaskularnih hirurga.

Od preuzimanja funkcije Vranić je pozivao građane na oprez, kao ministar, u skladu sa svojim ovlastima, adekvatno reagirao na treći val pandemije te pripremio plan vakcinacije koji je bio u nadležnosti Kantona Sarajevo. No, posebno je značajna odlučnost Vranića da se usprotivi samovolji direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović.&nbsp;Ministar Vranić jasno je dao do znanja da se KCUS mora vratiti pod okrilje zdravstvenog sistema te poručio kako se više nikada neće dozvoliti da ova institucija ne primi nekog pacijenta.
Haris Vranić rođen je 1965. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu 1990., gdje je i magistrirao i doktorirao. Radio je na “Klinik Dardenne” te na Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Jasno dao do znanja da se KCUS mora vratiti pod okrilje zdravstvenog sistema

Haris Vranić: Savjesni ministar

<a href="https://avaz.ba/tag/13331/bogic-bogicevic">Bogić Bogićević</a> izabran je za gradonačelnika Sarajeva. Bogić Bogićević svoj izbor i dalje ne prihvata, nakon što je kandidaturu povukao.

A trebala je to biti tako prosta stvar. Četvorka je na novembarskim izborima u gradu Sarajevu ostvarila uvjerljivu pobjedu i odmah najavila Bogićevića, možda i najcjenjenijeg Sarajliju danas, kao svog kandidata za gradonačelnika, što je dočekano masovnim oduševljenjem građana. No, umjesto rutinske i formalne procedure na kojoj bi gospodin Bogićević bio potvrđen za gradonačelnika, stranački akteri priredili su nam još jednu političku šaradu. 
Najprije nas je Naša stranka sablaznila viješću da im je kompromitirana i ridikulozna Ivana Marić, politička analitičarka (iako nije jasno kako se to zvanje tačno stječe), kandidatkinja za dogradonačelnicu, da bi, shvativši valjda vlastitu bruku, odustali od njene kandidature. Onda je Dino Konaković pokazao da mentalno očito i nije baš previše odmakao od SDA te je NiP za predsjedavajućeg Gradskog vijeća odlučio postaviti Konakovićevo kumče Jasmina Ademovića. 
Ibrahim Hadžibajrić javno je otkazao lojalnost četvorci, koja je sada trojka, a skrštenih ruku nije sjedila ni SDA, koja je, jednako kao i prije četiri godine, krenula u vlastiti koruptivni poduhvat preuzimanja Grada bez većine, od predlaganja Srđana Srdića za predsjedavajućeg, čime bi se spriječio izbor Bogićevića, do pokušaja kupovine vijećnika za novu većinu.
Tako smo, umjesto rutinske procedure potvrđivanja Bogićevića za gradonačelnika, po starom, dobrom sarajevskom običaju, dobili farsu sastavljenu od korupcije, nepotizma i političkog beščašća. Bogićević je još jednom pokazao zbog čega je toliko cijenjen i poštovan u narodu, tačno onoliko koliko oni nisu. 
Pokazao je obraz, odbijajući da se njegov lik zloupotrebljava za njihove prljave političke obračune i sitne interese, jednako kao što je zbog tog obraza i prethodnih 30 godina odbijao da se zbog funkcija valja u prljavštini bh. političkog blata.
Ne oprostite im, Bogiću, jer znaju vrlo dobro što rade. Sve ono što su i dosad.

Bogićević je ponovo pokazao obraz, odbijajući da se njegov lik zloupotrebljava za prljave političke obračune

Ne oprostite im, Bogiću

Nesposobna, sama sebi dovoljna, bh. vlast koja se obrukala u procesu nabavke vakcina u očima običnih smrtnika doživljava se kao ovozemaljska kazna za sve počinjene grijehe. Šta je zgriješio obični bosanskohercegovački čovjek da svakodnevno doživljava nova razočarenja i klizi u agoniju i apatiju? 

Sve je tanja slamarica, reći će mudri ljudi, koji su nekad u jastucima čuvali novac za ne daj Bože. Globalna pandemija stegnula je kaiš bh. građanima najviše od završetka agresije. Novca je sve manje u slamaricama, ali i u bankama.
Zloslutne tvrdnje potvrđuje podatak da bh. građani imaju manje novca na računima za štednju, a da na transakcijskim računima čuvaju novac za crne dane. 
U neuređenom sistemu, kakav je naš, bez jasnog plana i vizije, bez definiranog „puta pacijenta“, građani čuvaju crkavice ako bi ih, kojim slučajem, zakačio koronavirus. U državi bez vakcina, s nedefiniranim putevima pacijenata, jedino što im preostaje jeste da život spašavaju iz svog džepa, nerijetko odvajajući od usta. 
Kriza je bilo i bit će, ali je sada već jednogodišnja pandemija do kraja ogolila nesposobnost gospodara naših života. Narod k'o narod, obično kaže da bira manje zlo, ali u ovom slučaju ne može se amnestirati od odgovornosti, jer je vlast personifikacija naroda iliti glasača. 
Bez sumnje, slijede nam turbulentni mjeseci. Novca je sve manje, a rješenja ni na vidiku. Impotentnoj vlasti ni ''afrička šljiva'' ne može pomoći, kao ni bh. dijaspori, koja se zabavila sobom i u domovinu ne može više slati silne milione maraka. 
Vlasti se prave nemušte, krivce traže u drugima. Kad stomak progovori kod običnog puka, bit će kasno za sve njih.

U neuređenom sistemu, kakav je naš, bez jasnog plana i vizije, građani čuvaju crkavice ako bi ih, kojim slučajem, zakačio koronavirus

Zloslutne tvrdnje potvrđuje podatak da bh. građani imaju manje novca na računima za štednju

Sve tanja slamarica

Već četiri godine Maglajka Sabrija Berberović svoj dan ne može zamisliti bez fizičke aktivnosti. Bilo da se radi o vježbama u teretani ili samom trčanju. Kroz sve ove godine priželjkivala je da se nađe i na nekoj velikoj utrci. Polumaraton u Mostaru učinio joj se kao odlična prilika da istrči nešto više od 21 kilometar. Velika podrška u ispunjenju njene želje bio joj je suprug Emir.

Ni pandemija ni neke sitne prepreke, a ni jaka hercegovačka bura nisu je spriječili da bude finišerka u Mostaru i kao 19. u svojoj kategoriji. Tako je postala prva polumaratonka u svom gradu.
Trčala je Sabrija u Mostaru za sve žene koje se liječe od malignih oboljenja s kojima se svakodnevno susreće kroz svoj poziv inžinjerke radiologije u Domu zdravlja Maglaj.
Na ovaj simboličan način, osim profesionalne pomoći, dala im je podršku i pokazala da u svojoj borbi nisu i ne trebaju biti same.&nbsp;

Prva polumaratonka u Maglaju trčala za sve žene koje se liječe od malignih oboljenja

Berberović: U Mostaru istrčala 21 kilometar

Sabrija Berberović: Podrška teško oboljelima

Građani Bosne i Hercegovine, tačnije većina njih, naljutili su se kada je, prije nekoliko sedmica, objavljeno da je „<a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajevo</a> palo“. Kazala je to jedna zdravstvena radnica koja, očito, više nije mogla podnijeti pritisak zbog broja pacijenata zaraženih <a href="https://avaz.ba/tag/82572/koronavirus">koronavirusom</a> koji pristižu svakodnevno. 

Herojski grad Sarajevo, koji je odbranjen u ratu, jeste pred kolapsom, ali nije pao.
Oči Sarajeva bile su uprte u zgradu Skupštine BiH, koja je bila simbol državnosti u ratu. Međutim, pomoć od državnih vlasti nije stigla. Stigla je izdaja. Izdaja Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih, jer svi smo ostavljeni bez vakcina, na nemilost koronavirusa, koji ne pita za ime, vjeru ili naciju.
Pred kolapsom je i Goražde, gdje pacijenti leže po hodnicima, slično je i u kao čelik jakoj Zenici, Mostaru... Pred kolapsom je cijela država - svi njeni entiteti, distrikti, kantoni, općine i mjesne zajednice.
A zašto? Odgovor je jednostavan - zbog nesposobnih vlasti koje su građani izabrali da ih predstavljaju. Priznali mi to ili ne, doživjeli smo poraz ili, bolje reći, politika je doživjela poraz kakav nije zabilježen u novijoj historiji nezavisne i jedinstvene BiH. 
Građani su prepušteni sami sebi, niko iz vlasti ne želi preuzeti odgovornost i pokazati pravo liderstvo i odgovornost. Ako je neko dosad sumnjao u njihovu nesposobnost, sada bi svima sve trebalo biti jasno.&nbsp;&nbsp;

Doživjeli smo poraz ili, bolje reći, politika je doživjela poraz kakav nije zabilježen u novijoj historiji BiH

Građani su izdani

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=saliha%20osmanovi%C4%87&amp;">Nekad je Saliha Osmanović iz Dobraka</a>, na lijevoj obali rijeke Drine, mjesna zajednica Skelani kod Srebrenice, imala presretan život, a njeno dvorište bilo je puno života, dječije graje njenih sinova Edina i Nermina. Ona i njen muž Ramo, koji je vikendom i za vrijeme godišnjeg odmora dolazio kući sa gradilišta iz Srbije i nekoliko arapskih zemalja, bezbrižno su živjeli…
Njeni najmiliji ubijeni su u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice, zaštićene zone UN-a, u julu 1995. godine. Pronađeni su i ukopani u Memorijalnom centru Potočari, gdje Saliha često odlazi i uči im Fatihu.
Zbog tog prijašnjeg lijepog života i bijelih nišana u Potočarima vratila se na svoje među prvim povratnicima Dobraka i okoline. Vratila se tamo gdje je sve počelo i nastavila život. Živi u samoći, ali kaže da je održava to što „barem duše znaju da je došla“.

Pored svega što je preživjela i doživjela, nikada se nije žalila i na njoj se nisu mogli vidjeti nekakva mržnja ili želja za osvetom. Živi sama, ima svega u izobilju, ali tuge i samoće najviše.

Za Salihu kažu da je simbol povratka, rada, druženja i dostojanstvenog podnošenja tuge i bola.

Dostojanstveno podnosi tugu i bol

Osmanović: Barem duše znaju da sam došla

Saliha Osmanović: Život od sjećanja

Naš fudbalski reprezentativac iz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Miroslav%20Stevanovi%C4%87&amp;">švicarskog Serveta Miroslav Stevanović</a> je u Helsinkiju, na startu kvalifikacija za Mundijal 2022., postigao gol za remi (2:2). Pogodak vrijedan jednog boda zabio je šest minuta prije kraja utakmice, a tokom cijelog duela bio je pravo osvježenje za naš državni tim.
Također, prema specijaliziranom statističkom portalu Sofascore, koji prati konkretan učinak igrača - od dodavanja, duela, do golova, Zvorničanin je dobio ocjenu 7,3 (samo je Edin Džeko dobio bolju ocjenu - 7,4).

Miroslav Stevanović rođen je 29. jula 1990. u Zvorniku, gdje je i napravio prve fudbalske korake i učio fudbalsku abecedu. Kasnije ga je lopta odvela prvo u Vojvodinu Novi Sad - 1. juli 2008. godine, a potom i FK Palić, banjalučki Borac, špansku Sevilju, Elče i Alaves, mađarski Đer, grčki Ergotelis, sarajevski Željezničar, a od 24. jula 2017. godine je član Serveta.

Za našu „A“ reprezentaciju odigrao je 14 utakmica i postigao dva gola te još 27 za omladinske i U-21 selekciju u kojima je bio strijelac osam pogodaka.

Pogodak vrijedan jednog boda postigao šest minuta prije kraja utakmice u Helsinkiju

Stevanović: U 14 utakmica za „A“ tim bio strijelac dva gola

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Jedna prečka ne čini proljeće

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svetislav Pešić: Bosnaš u Kući slavnih

Fadil: Help me!

Amra Džeko: Podrška malim herojima

Gdje je odgovornost

Mustafa Cerić: Poruka Bakiru

Pokoravanje policije

Haris Vranić: Savjesni ministar

Ne oprostite im, Bogiću

Sve tanja slamarica

Sabrija Berberović: Podrška teško oboljelima

Građani su izdani

Saliha Osmanović: Život od sjećanja

Miroslav Stevanović: Gol za remi

Kolumne

Luka Garza: Bosanac osvaja Ameriku

Jedna prečka ne čini proljeće

Kenana Strujić-Harbić: Crvena linija

Svetislav Pešić: Bosnaš u Kući slavnih

Fadil: Help me!

Amra Džeko: Podrška malim herojima

Gdje je odgovornost

Mustafa Cerić: Poruka Bakiru

Pokoravanje policije

Haris Vranić: Savjesni ministar

Ne oprostite im, Bogiću

Sve tanja slamarica

Sabrija Berberović: Podrška teško oboljelima

Građani su izdani

Saliha Osmanović: Život od sjećanja

Miroslav Stevanović: Gol za remi