Naš fudbalski reprezentativac <a href="https://avaz.ba/tag/18212/amar-rahmanovic">Amar Rahmanović</a> jučer je i zvanično pojačao turskog superligaša Konjaspora, nakon što je potpisao jednoipogodišnji ugovor s opcijom produženja na još godinu.
Poslije obavljenih ljekarskih pregleda u bolnici „Medicana Konya“, na stadionu „Medas Konya“ održana je svečana ceremonija potpisivanja ugovora, a dojučerašnji fudbaler <a href="https://avaz.ba/tag/233/fk-sarajevo">FK Sarajevo</a> je za nove izazove izabrao broj 29.
Prema njemačkom Transfermarktu, prvak i lider s Koševa je od ovog transfera zaradio 300 hiljada eura.
Amar Rahmanović rođen je 13. maja 1994. godine u njemačkom Zindelfingenu. Omladinski staž zaključio je u tuzlanskoj Slobodi, a kasnije ga je lopta odvela u Novi Pazar, sarajevski Olimpik, Istru, Koper, Maribor, te Celje, odakle je transferiran u klub s Koševa, gdje je stekao status „A“ reprezentativca BiH.&nbsp;Za naš najbolji državni tim odigrao je tri utakmice te još 20 za mladu i omladinske selekcije BiH.

Potpisao jednoipogodišnji ugovor s  opcijom produženja

Amar Rahmanović: Pojačao Konjaspor

Gotovo je. Centralna izborna komisija BiH jučer je potvrdila konačne rezultate lokalnih izbora u Mostaru. Izbora koji su u najvećem gradu na Neretvi održani nakon 12 godina.&nbsp;&nbsp; Uoči odluke CIK-a obznanjeno je da je Sud BiH odbio žalbe kojima su tri stranke i jedan neovisni kandidat zatražili da se prebroje glasački listići na svim redovnim biračkim mjestima. Da se otvore vreće i da se utvrdi je li na preostalih 130, koje su, eto, ostale zauvijek zapečaćene, neko promijenio izbornu volju građana. No, „ko je jamio, jamio“, kako to opjeva mostarski „Zoster“.
Historijski izbori su završeni, a taj praznik demokratije ostao je uprljan i obilježen izbornim krađama i nepravilnostima.
Tako je danima nakon izbora mnogima u Mostaru mučno bilo pratiti silna, ponovna brojanja glasačkih listića, nakon čega je CIK objavljivao korekcije do tada utvrđenih rezultata. Krivične prijave su pljuštale jedna za drugom, prijavljivao je, reklo bi se, ko je koga stizao, digla se kuka i motika, na društvenim mrežama se vodio pravi rat, nizale su se unutarstranačke i međustranačke optužbe i cijeli proces se silno iskomplicirao.
Mostarci su opet i, uglavnom, nezainteresirano slijegali ramenima, jer im je, valjda, bilo jasno da će opet njihovu sudbinu skrojiti neko drugi, možda isti oni koji su im „namjestili“ da više od deceniju nemaju svoj lokalni parlament.
Međutim, kakav god bio ishod krivičnih prijava u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona i možda nekih drugih, gotovo je. CIK je odlučio. Mostar će dobiti 35 vijećnika i u tom gradu će, definitivno, oživjeti politička scena.&nbsp;Ko će s kim koalirati, hoće li se pozivi na jedinstvo raspršiti, kakav će utjecaj imati međunarodna zajednica na političke aktere, koliko će još Mostarci zbog najdugovječnijeg gradonačelnika Ljube Bešlića svoj grad zvati i „Ljubinjem na Neretvi“, nezahvalno je prognozirati. Ono što je najvažnije jest da su Mostarci napokon dobili vlast. Vlast koja će itekako biti izložena sudu javnosti i Mostarci će sada imati na koga adresirati svoje nezadovoljstvo.

Historijski izbori su završeni, a taj praznik demokratije ostao je uprljan i obilježen izbornim krađama i nepravilnostima

Ko je jamio, jamio

Puno je razloga što je Palestinac, dr. Halid Abu Oden (64), specijalista gastroenterolog, zavolio Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je stekao diplomu ljekara, posebno gradove Tuzlu i Gračanicu, u kojima je radio, iz njih odlazio, pa se vraćao. Nakon puno putešestvija, iskustava, opet je u BiH, kako kaže, svojoj drugoj domovini, jer se u svoju, okupiranu Palestinu, tvrdi, nema gdje vratiti.&nbsp; Medicinski fakultet je završio u Tuzli, specijalizaciju u Zagrebu, a 10 godina je radio u Općoj bolnici „Dr. Mustafa Beganović“ u Gračanici. Povukla ga je nostalgija, pa se vratio u rodnu Palestinu, gdje je proveo kratko vrijeme, a onda je jedno vrijeme liječio ljude u bogatim Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u kojima je živio s porodicom. Nakon porodične tragedije (smrti supruge), vratio se u Tuzlu, a u decembru prošle godine ponovo se našao među radnim kolegama gračaničke bolnice.
Ističe da ga mnogi pacijenti nisu zaboravili, obradovali su se njegovom povratku. 
A kolege omiljenog doktora cijene i poštuju. Cijene njegovu posvećenost odgovornom poslu, njegov odnos prema pacijentima i prijateljima.

U Palestinu se, kaže, nema gdje vratiti

Dr. Halid Abu Oden: BiH je moja druga domovina

Milena je bila lijepo, talentirano, znatiželjno dijete. <a href="https://avaz.ba/tag/106733/milena-radulovic">Milena</a> je maštala da postane glumica. Odlučila je upisati školu glume kod čuvenog Mike Aleksića, iz koje su potekli neki od najvećih srbijanskih glumaca, a u koju su mogla biti primljena samo najdarovitija djeca. Milena je bila jedno od njih.Dobila je „privilegiju“ da je Mika uzme pod svoje i godinama je uči, odgaja i oblikuje joj ličnost... Postane učitelj, uzor i autoritet, koji će u jednom trenutku iskoristiti svoju nadmoć nad djevojčicom koja ga gleda kao očinsku figuru, te na njoj zadovoljavati svoje plitke i odvratne seksualne pobude.Nažalost, Milena je samo jedna djevojka u nepreglednom moru žena koje su prošle i prolaze kroz seksualno nasilje u kući, u školi, na derneku, na fakultetu... od muževa, očeva, prijatelja, neznanaca ili, kao u njenom konkretnom slučaju, nitkova koji poziciju moći zloupotrebljavaju na najogavniji način.

Te žene, ponižene, osramoćene, psihički uništene, uglavnom same jecaju u mraku, dok zlostavljači uživaju u njihovoj nemoći i hrane bolesni ego. Zbog takvih žena, važno je što je Milena smogla hrabrosti da javno objelodani višegodišnji horor i prijavi svog silovatelja, te motivira i druge zlostavljane djevojčice iz škole da progovore. Milena Radulović danas je uspješna i poznata glumica i kao takva dovoljno utjecajna i glasna da konačno obratimo pažnju na ono što svi znamo da se dešava oko nas, a o čemu ostale zlostavljane žene šute, znajući unaprijed da ćemo se praviti slijepi i gluhi te da će ih neki zbog toga čak i dodatno osuđivati i sramotiti. Milena je heroina koja bi žene Balkana morala ohrabriti da progovore o svojim zlostavljačima, a sve nas da postavimo sebi pitanje do kada ćemo tolerirati patrijarhalni ribnjak u kome je žena svedena na seksualni objekt za ulov.

Milena Radulović je heroina, uzor  koji bi trebao i druge žene motivirati da progovore o svojim zlostavljačima

Hrabre silovane djevojke

Traume je duboko iz svoje duše pred “sud javnosti” iznijela glumica <a href="https://avaz.ba/tag/106733/milena-radulovic">Milena Radulović</a>, koja je javno progovorila o monstruoznim (ne)djelima svog učitelja glume <a href="https://avaz.ba/tag/106732/miroslav-mika-aleksic">Miroslava Aleksića</a>. Njen duševni mir Mika, kako mu se do jučer tepalo, uništio je još dok je bila maloljetnica, ali je ona svojom pričom spasila mnoge talentirane djevojčice koje su bile na nišanu pomahnitalom seksualnom predatoru. Mnogo se pouka može izvući iz Milenine ispovijesti. Prva, možda i najvažnija, da se ne smije šutjeti, ma o kome se radilo, pa makar to bili i biološki roditelji ili oni koje oslovljavamo kao „drugi otac“ ili „druga majka“.Toliko je nasilja i zlostavljanja zauvijek ostalo iza četiri zida, a najskuplju cijenu su platile i plaćaju žrtve. Ova ispovijest dokazuje da nema nedodirljivih i da se o teroru mora javno progovoriti, zarad drugih potencijalnih žrtava. Iz Milene je progovorila hrabrost. Radulović je rođena 1995. godine. Od šestog razreda osnovne škole bila je član dramskog studija&nbsp;Miroslava Aleksića. Pohađala je&nbsp;Četvrtu beogradsku gimnaziju&nbsp;i po završetku je upisala&nbsp;Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu. Diplomirala je 2017. godine, a njena prva uloga bila je u televizijskoj seriji&nbsp;“Jedne ljetne noći”.

Odlučila javno progovoriti o monstruoznim (ne)djelima svog učitelja glume Miroslava Aleksića

Radulović: Ispovijest mlade glumice šokirala mnoge

Milena Radulović: Djevojka zvana hrabrost

Mogao je mirno sjediti uz povlašteni status koji je, zajedno s nekolicinom probranih, dobio u Australiji. Ali Novak Đoković nije mogao tek tako gledati šta se događa dok čak 47 igrača i igračica sjedi gotovo u pritvoru uoči Australian Opena.&nbsp;&nbsp; U okviru borbe protiv koronavirusa organizatori turnira odlučili su se za veoma stroge mjere, pa se tako jedan broj igrača nalazi u nezavidnoj situaciji.
U klasičnoj su izolaciji, iako su bili na letu gdje se ispostavilo da je neko zaražen, pa nemaju priliku da se na najbolji mogući način pripreme za turnir koji se igra tek početkom narednog mjeseca. Upitni su treninzi, ishrana i kontakti s trenerima. O šetnji van sobe ne može se ni pomisliti.&nbsp;Đoković je mogao biti miran, ali nije, pa se obratio organizatorima turnira i zatražio da se poprave uvjeti za igrače, kao i to da se smanji vrijeme trenutne, 14-dnevne izolacije. 
Ničim ovo ne utječe na njega, jer on se ne nalazi u grupi onih koji su u izolaciji, ali je prvi reket svijeta još jednom pokazao ljudskost, brigu za kolege.&nbsp;Novak Đoković rođen je 2. maja 1987. godine u Beogradu. Ima 81 ATP titulu, a trenutno je na broju od 17 trofeja na gren slem turnirima. Narednog mjeseca postat će rekorder po broju sedmica na prvoj poziciji ATP liste.

Stao u zaštitu igrača koji imaju velike probleme u Melburnu

Novak Đoković: Ljudskost prije svega

Detaljnija analiza svih odluka od početka pandemije do danas pokazala bi svu (ne)efikasnost vlasti u borbi s virusom.&nbsp;&nbsp; Od nekoordiniranih mjera različitih nivoa vlasti,&nbsp;dezinfekcija gradova, odluka o zatvaranju škola dok kafane rade, nezakonitih nabavki beskorisne medicinske opreme, pa do intervencija kroz budžetska izdvajanja za pogođene pandemijom, rasprava o osiguranju sredstava za nabavku vakcina, kao i same isporuke i početka vakcinacije, tako da se trenutno niko u državi ne bi smio zakleti kad ćemo dobiti vakcine i čime će se to, ustvari, građani BiH vakcinisati. 
Istina, koronavirus je nepoznanica i za mnogo veće i razvijenije zemlje, a bh. vlasti imale su i drugih obaveza, poput lokalnih i izbora u Mostaru i dosta su vremena potrošile i na tradicionalne međusobne svađe.

Konfuziji su kumovale i slabosti dejtonskog sistema, nastojanja da se ni u nevolji svjetskih razmjera ne ojača neka državna institucija, pojedinačno i egoizam, pohlepa, ali ključni problem prisutan od početka je ignoriranje stručnjaka. 

Oni su ovih dana ponovo upozorili da kasnimo s imunizacijom stanovništva, da obavezni drugi ciklus vakcinacije možemo očekivati tek sredinom ljeta, a do tada, s obzirom na to da je vakcinacija u susjednim i zemljama EU već počela, mogli bismo (p)ostati COVID otok na Balkanu.&nbsp;&nbsp;
S obzirom na to da će zemlje EU već ove sedmice odlučivati o uvođenju obaveznog e-pasoša ili potvrde o vakcinaciji, kao uvjet bilo kakvom putovanju, nije teško pretpostaviti da bi se najave da će nas civilizirani svijet zatvoriti u rezervat mogle i obistiniti. A kakve bi to posljedice donijelo bh. građanima, već ugroženom turizmu i privredi, nije teško pretpostaviti. 

Ima li svrhe pričati da je krajnje vrijeme da se odluke o nastavku borbe s pandemijom prepuste stručnjacima i da se ona, barem od sada, vodi s jedne, državne adrese!?

Krajnje je vrijeme da se odluke o nastavku borbe s pandemijom prepuste stručnjacima

Koronavirus je nepoznanica i za mnogo veće i razvijenije zemlje

COVID otok

Premijer Sjeverne Rajne Vestfalije&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/96260/armin-laschet">Armin Lašet</a> (Laschet) novi je predsjednik vodeće njemačke stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) i nasljednik Angele Merkel na toj dužnosti. 

Lašet je u drugom&nbsp;krugu glasanja na stranačkoj konvenciji osvojio&nbsp;521 glas naspram 466 protukandidata Fridriha Merca&nbsp;(Friedrich&nbsp;Merz), kojem su predizborne analize davale više šanse.&nbsp;Predstoje formalni čin potvrđivanja elektronskih glasova delegata i putem pošte te zvanično proglašenje pobjede idućeg petka.&nbsp;Lašet je premijer najmnogoljudnije njemačke pokrajine&nbsp;i posljednjih devet godina jedan je od pet potpredsjednika CDU-a. Bio je zastupnik u njemačkom Bundestagu, Evropskom parlamentu i pokrajinskom parlamentu u Diseldorfu.

Pred njim je težak zadatak da na čelu konzervativaca bude adekvatna zamjena energičnoj Angeli Merkel, ženi koja je obilježila posljednje decenije njemačke, ali i svjetske politike.

Naslijedio Angelu Merkel, ženu koja je obilježila posljednje decenije njemačke, ali i svjetske politike

Armin Lašet: Težak zadatak

Još ćemo mu na kraju pružiti crveni tepih, kada bude dolazio u Nogometni savez Bosne i Hercegovine. Taj bugarski trener <a href="https://avaz.ba/tag/104410/ivaylo-petev" style="">Ivajlo Petev</a> (Ivaylo), najvjerovatnije novi selektor izabranog fudbalskog tima naše zemlje, i prije nego što je preuzeo toliko željenu dužnost, riješio nas je mnogih briga.

Na stranu što želi biti selektor BiH, toliko da će i himnu propjevati, ali, ruku na srce, njegovo guranje na čelo reprezentacije poslužilo nam je da skoro zaboravimo sva moguća razočarenja koja su u posljednje vrijeme donosili naš fudbal i sve oko njega.

Petev je glavna tema, Bajevića i tim koji je predvodio gotovo niko ne spominje. Ni slova više kako je reprezentacija pala na niske grane, jer bira se selektor - bira se Petev. Majstori zamajavanja u Nogometnom savezu BiH još jednom su uspjeli neke teme potisnuti u stranu. Irci su davna prošlost, katastrofalna situacija u reprezentaciji i igre koje nikoga nisu mogle zadovoljiti više nisu bitne. Doći će Petev - „rođeni pobjednik“. Samo o tome danas trebamo razmišljati, jer kao Petev ima rješenje za sve naše probleme.

Naravno, priča o Petevu i već prežaljenom Sergeju Barbarezu, kojeg su očigledno iskoristili kao demonstraciju navodne demokratije, u sjenu baca i druge teme. 


Ivica Osim, tako brutalno sklonjena legenda iz svih mogućnosti da nešto kaže u Savezu, više nije tema. Baš kao ni Statut koji je skrojen po političko-etničkim principima. Počasni predsjednik nema nikakvu moć, reklo bi se po onome što su skrojili Osimu, ali nisu svi počasni predsjednici baš isti. Onaj drugi ima moć, prozivaju ga i oni koji su glasali da dobije titulu, iz druga dva etniciteta, ali koga sada zanima što je neki Begić jači od Osima.


Petev je ključan i očigledno vrlo bitan. Toliko bitan da se prijeti i funkcijama. Ustvari nikada većeg marginalca, a da je više pažnje dobio. Šta će sutra napraviti s ovom našom reprezentacijom, izgleda nije ni bitno, važna je pobjeda, a Ivajlo će biti nečija pobjeda bez sumnje.

Bugarin još nije preuzeo posao, a već smo zaboravili na sve brige oko reprezentacije

Ivajlo, hvala ti

Posljednjih nekoliko sedmica broj novozaraženih koronavirusom u blagom je padu u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bosni%20i%20Hercegovini&amp;">Bosni i Hercegovini</a>. Umjesto nekoliko hiljada, svaki dan se evidentira nekoliko stotina zaraženih opasnim virusom. No, broj umrlih je i dalje zabrinjavajući. Samo jučer je prijavljeno 18 smrtnih slučajeva.&nbsp;&nbsp; Ko se sjeća ratnih vremena, recimo, opsade Sarajeva, zna da je 18 mrtvih u jednom danu i za to vrijeme bilo više nego puno. Osamnaest je porodica izgubilo nekog najbližeg. 
Nema nikakvog prostora niti razloga za likovanje ili samodopadnost koje pokazuju pojedinci tvrdeći da je blagi pad broja zaraženih u odnosu na susjedne države rezultat mjera koje su donijele vlasti ili nečije stručnosti. Za manje od godinu u BiH je od koronavirusa umrlo više od 4.300 osoba, hiljade su prošle s teškim i srednje teškim simptomima ovog oboljenja. Po smrtnosti smo i dalje u samom svjetskom vrhu. 
Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini se, zahvaljujući predanosti i odgovornosti pojedinaca, ljekara i medicinskih radnika, hrabro borio i bori protiv virusa, ali pokazalo se da je tu vrlo malo sistema, a mnogo više propuha i sujeta. To što je krivulja u padu, nije nikakva garancija da će tako biti i narednih mjeseci, pa bi se, „k'o biva“, vlasti mogle komotno ponašati kao što su se ponašale u vezi s nabavkom vakcina. 
Svaki dan kašnjenja, svaki dan produžavanja ovog nivoa zaraženosti i smrtnosti znači desetine, stotine mrtvih i ožalošćenih. Ko i na osnovu čega ima pravo ili savjesti da likuje, da se hvali i pokušava na tome sakupljati političke poene? Ko je i na bazi čega odlučio da BiH ima prostora da vakcine čeka, a ne bori se za njih? 
Davno, mjesecima prije nego što su i odobrene vakcine, države koje vode brigu o svojim građanima su imale i dogovorile nabavku potrebnih količina spasonosnog cjepiva. Demagogija kojom se žele opravdati nezapamćena neodgovornost i ugrožavanje zdravlja stanovništva jeftin je pokušaj da se sakrije odgovornost za smrt stotina ili hiljada onih koje će korona pokositi prije nego što se u BiH vakciniše potrebna populacija.

Jučer je bilo 18 mrtvih od korone, zašto to nije alarm vlastima da hitno nabave vakcine

I nerad vlasti ubija, zar ne?

U Kongresu Sjedinjenih Američkih Država izglasan je opoziv Donalda Trampa (Trump) nakon što je demokratska predsjednica Predstavničkog doma Kongresa SAD <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Nensi%20Pelosi&amp;">Nensi Pelosi</a> (Nancy) pokrenula postupak u cilju odlaska predsjednika s vlasti.
Iako će Donald Tramp već 20. januara prestati biti novi predsjednik SAD i umjesto njega to mjesto preuzeti Džo Bajden (Joe Biden) te iako njegov opoziv treba potvrditi i američki Senat, postoji vrlo važna simbolička poruka u opozivu Trampa.
Naime, nakon što je američki predsjednik odbio priznati rezultate izbora, odbio uvažiti i odluke institucija svoje države te indirektno pozvao svoje pristalice na pobunu koja je završila njihovim upadom na Kapitol Hil, pri čemu je poginulo petero ljudi, postupak njegovog opoziva jeste znak da američka demokratija neće tolerirati ovakvo ponašanje i da je država važnija od stranačkih interesa. A upravo je Pelosi bila ta koja je pokrenula čitav postupak i suprotstavila se Trampovom sramnom postupku.
Nensi Pelosi rođena je 26. marta 1940. godine. Od januara 2019. godine je predsjednica Zastupničkog doma SAD. Jedina je žena koja je služila na tom položaju.

Pokrenula postupak smjene američkog predsjednika

Nensi Pelosi: Otpor Trampu

<a href="https://avaz.ba/tag/220/bakir-izetbegovic">Bakir Izetbegović</a> i SDA, glasajući za ostanak najgoreg Vijeća ministara u dvije i po decenije postojanja ove institucije, još jednom su pokazali da su im fotelje i lični dobici važniji od države, u koju se svakodnevno, licemjerno i s figom u džepu, kunu.
Tu gorku istinu više ne mogu prekriti ni dugogodišnje naslage lakovanog i lažnog patriotizma. Što se više SDA-ovi prvoborci poput Asima Sarajlića ili Šemsudina Mehmedovića bore i brinu za BiH, realno, nje je sve manje.
Poznato je, ali nije zgoreg ponoviti: političke macole kojima razvaljuju evropski i NATO put BiH, <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Dodikovom</a> SNSD-u i <a href="https://avaz.ba/tag/525/dragan-covic">Čovićevom</a> HDZ-u u ruke su dali upravo SDA i njen vrh.
Četvrtog delegata u državnom Domu naroda Milorad Dodik je dobio uz nesebičnu pomoć SDA-ovih glasova u Narodnoj skupštini RS. Istovjetnu asistenciju Bakirove SDA imao je i Dragan Čović kada su se u kantonalnim skupštinama birali delegati za Dom naroda u Federaciji BiH. HDZ ih je tada sakupio dovoljno da na državnom nivou ima, također, četiri delegata.

Da SDA nije tako beskrupulozno i egoistički trgovala državnim interesima, danas bi, umjesto Dušanke Majkić, u Domu naroda BiH sjedio Mladen Ivanić, a na mjestu, naprimjer, Marine Pendeš, bio bi Hrvat iz SDP-a. Državna vlada u tom slučaju mogla se formirati i bez SNSD-a i bez HDZ-a, koji ne bi imali većinskih osam, nego manjinskih šest delegata.
Između ostalog i zato, više niko ne vjeruje u krokodilske suze i Kalimero pozu Bakira Izetbegovića.
Brojna ministarstva, bogata javna preduzeća i koruptivna kontrola finansijskih tokova pogonsko su gorivo kojim se pokreću i ostaju na vlasti i SDA i SNSD i HDZ. To sijamsko bratstvo etničkih torova i nacionalne podjele budžetskog plijena ne mogu narušiti ni kataklizmično ekonomsko propadanje cijele države, ni svi zemljotresi i pandemije ovog svijeta.
Ljubav Bakira, Milorada i Dragana, svjedoci smo, cvjeta i u doba korone.

Fotelje i koruptivna kontrola finansijskih  tokova pogonsko su gorivo kojim se pokreću i ostaju na vlasti i SDA i SNSD i HDZ

Bakir, Milorad i Dragan - ljubav u doba korone

<a href="https://avaz.ba/tag/80214/samantha-power">Samanta Pauer (Samantha Power)</a> na korak je od povratka u američku administraciju. Čeka se potvrda njenog imenovanja u Senatu za poziciju u Agenciji za međunarodni razvoj (USAID) i Vijeću za nacionalnu sigurnost <a href="https://avaz.ba/tag/532/sad">Sjedinjenih Američkih Država</a>.&nbsp;&nbsp; 
Još jedan dobar signal za BiH, jer je Pauer dobro upoznata s (ne)prilikama u našoj državi. Pauer se s prilikama u BiH upoznala u periodu agresije, a veoma dobro zna za događaje u Srebrenici, odnosno genocid koji su počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS. 

Živimo u vremenu kada se u jednom dijelu države BiH glasno negira počinjeni genocid, ugrožavaju ljudska prava i krše mnoge druge međunarodne norme. 

Osoba s takvim iskustvom je nasušna potreba BiH, a Pauer kao dokazani prijatelj naše države nesumnjivo mnogo može pomoći građanima BiH u obnovi povjerenja i poštivanju civilizacijskih pravila. 

Samanta Pauer, aktivistica, profesorica i novinarka, profesionalnu karijeru počela je u Bosni i Hercegovini kao freelance novinar u Sarajevu.

Čeka se potvrda njenog imenovanja u Senatu za poziciju u USAID-u i Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD

Pauer: Povjerenje nove Bajdenove administracije

Samanta Pauer: Povratak prijatelja BiH

Nakon što je za vikend ušao s klupe i s dva gola režirao preokret Ojpena protiv Serkl Briža (1:2), naš reprezentativni napadač&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Smail%20Prevljak&amp;">Smail Prevljak</a>&nbsp;je ponovo u utorak bio strijelac za svoj tim.&nbsp; Ojpen je u sklopu 17. kola remizirao 1:1 u gostima s Ostendeom, a Prevljak je pogodio za vodstvo u 49. minuti. Bh. napadač se poigrao s odbranom domaćina i rutinski smjestio loptu u mrežu za svoj sedmi prvenstveni gol sezone.
Naš reprezentativac je ove sezone na terenu proveo 836 minuta, tako da gol postiže, u prosjeku, svakih 119 minuta. A upisao je i jednu asistenciju.&nbsp;Smail Prevljak rođen je 10. maja 1995. godine u Konjicu, gdje je i napravio prve fudbalske korake u Igmanu. Kasnije ga je lopta odvela u RB Lajpcig U-19, te posudbe u Lajfering i Materzburg. Od 31. januara prošle godine je u svlačionici Ojpena. Za naš državni tim odigrao je pet utakmica i postigao jedan gol. Također, pet utakmica je odigrao i za mladu reprezentaciju BiH.&nbsp;

Nastavio golgeterski niz i protiv Ostendea

Prevljak: Ove sezone postigao sedam prvenstvenih golova

Smail Prevljak: Nova majstorija, ali samo za remi

Težnje bosanskih Srba da entitet nastao na genocidu i etničkom čišćenju ostane isključivo njihov teritorij manifestiraju se i kroz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=migrantsku%20krizu&amp;">migrantsku krizu</a> koja našu državu davi već pola decenije.&nbsp;&nbsp; Uprkos nastojanjima evropskih zvaničnika da teret migrantske krize podnesu svi krajevi u BiH, a ne isključivo Unsko-sanski kanton, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz bh. entiteta RS, ne želi se povinovati takvim zahtjevima. 
Davno je Dodik umislio kako mu je bh. entitet RS gruntovno i katastarski dodijeljen i zbog toga ne čude njegova stajališta o etnički čistom teritoriju, kako je to nekoć definirano kroz šest ciljeva Skupštine srpskog naroda u Banjoj Luci 12. maja 1992. godine. 
Dovoljno je pitati bošnjačke povratnike kako im je pod kapom RS i sve će vam biti jasno kao dan. Povratnici, kao i migranti, nepoželjni su na 49 posto prostora međunarodno priznate države koju kontrolira glavni Baja. Samo naivni mogu se čuditi izostanku empatije spram ljudi koji promrzli i bosi leže po snijegu u šumama oko Bihaća od građana i političkih predstavnika bosanskih Srba. Svi oni su ne tako davno okretali glave od „crvenog kombija“, od Tomašice, Korićanskih stijena, Pilice…&nbsp;

Taj entitet i većinska populacija u njemu ostao je zarobljen u srednjem vijeku kada se, možete misliti, počela stvarati RS pred najezdom Osmanlija. Skrojena na genocidu, etničkom čišćenju i mitovima, takva „republika“ nikada neće prihvatiti ljude drugačijih imena i prezimena, boje kože i svjetonazora ako nemaju apsolutnu dominaciju i kontrolu nad njihovim životima. 
Zbog toga javni diskurs političara bosanskih Srba ne razlikuje se od Dodika jer je za sve njih RS privatna prćija u kojoj oni određuju ko je poželjan, ko će gdje raditi, ko će kojim jezikom govoriti i hoće li se na nekoj ledini otvoriti prihvatni centar za ljude. 
Grozomorne izjave oslikavaju kaljužu u kojoj se valjaju entitetski političari koji narativima iz najcrnjih dana čuvaju svoje biračko tijelo. 
Ono biračko tijelo koje je okretalo glavu pred odredima smrti koji su vršili masovne egzekucije svojih komšija. Pa zar neko normalan očekuje da takvi imaju ljudska osjećanja i solidarnost spram ljudi koji se smrzavaju?

Davno je Dodik umislio kako mu je bh. entitet RS gruntovno i katastarski dodijeljen

Migranti su nepiželjni na 49 posto prostora međunarodno priznate države

Privatna prćija RS

Borba mladih, školovanih, nezaposlenih ljudi za svoje mjesto pod bh. suncem je pojedinačna, teška, neravnopravna, tiha, a njene rezultate najčešće vidimo kada je već kasno. Pred ambasadama <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Balkan&amp;">zapadnoevropskih država</a>, u statističkim podacima o broju izdatih pasoša i boravišnih dozvola, ili kad razgledamo po našim ulicama i sračunamo koliko nas fali.&nbsp;&nbsp; 
Tako očigledan primjer bahatosti, sebičnosti i nebrige vlasti, koja je ovo društvo odavno raslojila na budžetske korisnike i one koji nemaju sreću i vezu da to postanu, stigao je ovih dana iz Goražda. Četvorica braće imaju devetero djece i niti jedno od njih, za sve ove godine nade, sabura, apliciranja na konkurse, u gradu koji su i njihovi očevi odbranili, nije uspjelo dobiti posao.&nbsp; 
U pitanju su visokoobrazovani mladi ljudi, puni znanja i željni da ga pokažu u gradu u kojem su rođeni. Kadrovi, mladi stručnjaci za sigurnost, finansije, sociologiju, engleski jezik, komunikacije, ne mogu čekati da se u sistemu zapošljavanja rodbine i podobnih i njima ukaže prilika, pa je petero napustilo Goražde.&nbsp;Ako posla ne bude, za njima će i ostali i njihove porodice.

Priča braće Halilović iz Goražda slična je desetinama hiljada onih širom BiH koje ilustriraju zbog čega nam gradovi ostaju prazni, zašto više umiremo nego što se rađamo i zašto postajemo zemlja staraca. Pandemija je odlazak možda privremeno zaustavila, ali trend je započet ranije i teško će ga biti zaustaviti.&nbsp;&nbsp;Bez mladih ova zemlja nema ni budućnosti, bez školovanih ljudi čekaju nas nazadak i propast. Oni koji to ignoriraju, oni koje ne zanima bol porodica zbog rastanka sa svime što su imali i branitelja koji se pitaju zašto njihova djeca danas nemaju šansu, dobru se ne mogu nadati.

Bez mladih ova zemlja nema ni budućnost

Četvorica braće imaju devetero djece i niti jedno od njih nije uspjelo dobiti posao

Amar Rahmanović: Pojačao Konjaspor

Ko je jamio, jamio

Dr. Halid Abu Oden: BiH je moja druga domovina

Hrabre silovane djevojke

Milena Radulović: Djevojka zvana hrabrost

Novak Đoković: Ljudskost prije svega

COVID otok

Armin Lašet: Težak zadatak

Ivajlo, hvala ti

I nerad vlasti ubija, zar ne?

Nensi Pelosi: Otpor Trampu

Bakir, Milorad i Dragan - ljubav u doba korone

Samanta Pauer: Povratak prijatelja BiH

Smail Prevljak: Nova majstorija, ali samo za remi

Privatna prćija RS

Oni se dobru ne mogu nadati

Kolumne

Amar Rahmanović: Pojačao Konjaspor

Ko je jamio, jamio

Dr. Halid Abu Oden: BiH je moja druga domovina

Hrabre silovane djevojke

Milena Radulović: Djevojka zvana hrabrost

Novak Đoković: Ljudskost prije svega

COVID otok

Armin Lašet: Težak zadatak

Ivajlo, hvala ti

I nerad vlasti ubija, zar ne?

Nensi Pelosi: Otpor Trampu

Bakir, Milorad i Dragan - ljubav u doba korone

Samanta Pauer: Povratak prijatelja BiH

Smail Prevljak: Nova majstorija, ali samo za remi

Privatna prćija RS

Oni se dobru ne mogu nadati