Većina poziva na “nacionalno jedinstvo” većinom su isprazne parole. No, u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bajdenovom&amp;">Bajdenovom</a> (Biden) slučaju to je historijska misija.
Koju ideju o Americi Džo Bajden (Joe) priziva kada poziva na ujedinjenje? To je ideja one stare Amerike. Kao što je Volt Vitman (Walt Whitman) shvatao, Ameriku su uglavnom osnovali ljudi koji su bježali od ostataka feudalizma, raslojenih kastinskih društava Evrope, da bi živjeli u društvu slobode i jednakih mogućnosti.
Bajden je čovjek koji odbija drevni feudalizam desnice i izvan je “meritokratskog” feudalizma ljevice. Svaki predsjednik daje moralni i kulturni ton naciji. Tramp (Trump) je u svom mandatu poticao sukobe zasnovane na politikama identiteta, klasnog ogorčenja, vjerske pripadnosti i rasnih predrasuda.
No, Bajden postavlja pozornicu za moralni preporod. Od Bajdena se može očekivati da počne raditi na depolitizaciji američkog života. Njegove vrijednosti presijecaju rat lijeve i desne i urbane i ruralne kulture koji Amerika trpi već godinama.

Pomirljive poruke i pozivi na zajedništvo u trenucima nikad veće kulturološke i ideološke podijeljenosti nacije prijeko su potrebna energija koja će Amerikance motivirati da zajednički riješe krizu kod kuće i s poštovanjem preuzmu liderstvo liberalno-demokratskog svijeta.
Da bi imao najbolje šanse za uspjeh, Bajden bi se trebao držati svoje ideologije dosljednog centrizma koji je tako prilagođen trenutku. Zapadni saveznici trebali bi biti strpljivi i ne očekivati čudesnu transformaciju preko noći. Povratak pristojnosti u Bijelu kuću bit će samo prvi korak na dugom putu, ali neophodan je za američku, pa time i svjetsku obnovu.

Mirenje i depolitiziranje američkog društva historijski je zadatak koji  stoji pred Bajdenom

Ujedinitelj Bajden

Kasno Marko... Dok nestaje spasonosnih vakcina za koronavirus u cijelom svijetu, koje smo svi s nestrpljenjem čekali, mi se opet, gle čuda, nismo pomakli s mjesta. Često zaboravljamo da se željezo kuje dok je vruće. RS nabavlja ruske vakcine, i to 400.000 doza, kao i Zapadnohercegovački kanton, dok ostatak FBiH čeka. Čudo ili sadaku.
U vrijeme velike ekonomske krize i <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vakcine%20bih&amp;">pandemije</a> Vlada FBiH izdvaja 12 miliona KM za krečenje kancelarija te 140.000 KM za nabavku vozila za Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Prioriteti se uvijek moraju znati i moraju biti posloženi. Međutim, koronavirus, izgleda, ipak, napada samo sirotinju i obične građane.
Iako imamo najvišu stopu smrtnosti prema broju stanovnika u regionu, pa i Evropi, naše vlasti nisu našle za shodno da ubrzaju proces nabavke vakcina. Oslanjamo se na čuveni COVAX mehanizam, koji, očigledno, ima mnogo propusta i veoma je spor, a baš to ne možemo sebi dozvoliti u ovoj situaciji.

I kada konačno stignu te naručene vakcine, bit će dovoljno doza da se cijepi samo 3 posto stanovništva. Drugim riječima, zdravstveni radnici i građani treće životne dobi koji žive u domovima za stare i nemoćne.
Što se naših komšija tiče, Srbija prednjači s masovnom imunizacijom - više od 300.000 građana je cijepljeno. U Hrvatskoj je nešto manje, oko 70.000, u Sloveniji 55.000, a u BiH - nula. Ipak smo u nečemu prvi, nažalost, u onom najgorem. A vlasti kao da nam poručuju „spremajte pasoše i idemo kod komšija na cijepljenje“.

Iako imamo najvišu stopu smrtnosti  prema broju stanovnika u regionu,  naše vlasti nisu  ubrzale nabavku vakcina

Bit će dovoljno doza da se cijepi samo 3 posto stanovništva

Koliko košta život u FBiH

<a href="https://avaz.ba/tag/101649/antony-blinken">Entoni Blinken</a> (Antony) potvrđen je u utorak navečer u američkom Senatu za novog američkog državnog sekretara. Za Blinkena je glasalo 78 senatora, a protiv njega bila su 22. Prije glasanja u Senatu Blinken je dobio uvjerljivu dvostranačku podršku u senatskom Odboru za vanjsku politiku. 

Blinken je bio zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u administraciji Baraka Obame (Barack). Riječ je o iskusnom diplomati, koji je i dugogodišnji blizak saradnik predsjednika Bajdena (Biden). Karijeru je počeo u Stejt departmentu, za vrijeme Klintonove (Clinton) administracije. Na prošlosedmičnom saslušanju u Senatu Blinken je izrazio ambiciju da obnovi saradnju Kongresa i Stejt departmenta.
Blinken je, također, rekao da je bivši predsjednik Donald Tramp (Trump) imao pravo kada se radi o njegovom „čvršćem“ stajalištu prema Kini, ali se ne slaže s Trampovom strategijom.&nbsp;Također, zalaže se i za povratak SAD nuklearnom sporazumu s Iranom iz kojeg je Tramp izašao 2018. godine, ali pod uvjetom da Iran ponovo ispoštuje svoje obaveze.
Entoni Blinken rođen je u jevrejskoj porodici 16. aprila 1962. godine u Njujorku.&nbsp;

Provjeren kadar iz Obamine administracije

Entoni Blinken: Prekaljeni diplomata

Danas je Dan sjećanja na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=holokaust&amp;">holokaust</a>, na žrtve genocida nad Jevrejima, ali i drugim narodima i grupama, koje je nacistički režim pokušavao istrijebiti s lica zemlje.
U dobroj mjeri u tome je i uspio, jer mašinerija zla koja je imala svoje inspiratore, naredbodavce, izvršioce, ali i gomilu obožavatelja koja je klicala ubicama i obasipala ih cvijećem, uspjela je zbrisati više od 6 miliona Jevreja. U pandemiji koju je tzv. arijevska rasa širila evropskim kontinentom stradalo je više od 50 miliona ljudi.
Nije prošlo ni pet decenija od oslobađanja zloglasnog Aušvica i posljednjih parada Hitlerovih divizija kada su neke nove vojske počele bombardirati gradove, sada - umjesto Staljingrada - okružile Vukovar, Sarajevo, Goražde i Srebrenicu.
Ponovo su podignute bodljikave žice, ljudi unutar njih zatvarani i ubijani, plinske komore zamijenili su meci i masovne grobnice. Dane sjećanja na stradanja stanovnika bosanskohercegovačkih gradova obilježit ćemo i ovog ljeta.

Od pobjede saveznika, ujedinjenog svijeta u borbi s fašistima, prošlo je već 76 godina, ali lekcije iz prošlosti nikako da naučimo. Utihnuli su topovi, ali jezici nisu, pa ljudi od svojih i dalje prave superiornije rase, drugima osporavajući i jezik i identitet, djecu dijeleći na dvije škole pod istim krovom, pa čak zaviruju i u tuđe brakove, živote i prezimena.
Dani sjećanja su nam potrebni, jer historija jeste učiteljica života.
Međutim, tek onda kad se osvrnemo oko sebe i vidimo ovu prelijepu zemlju koju ne zaslužujemo, ovako bogatu i prostranu da nas primi i hrani još ovoliko, kad priznamo da smo griješili što smo njene rijeke punili ljudskim leševima, a zemlju joj preoravali granatama, kad shvatimo da je život suviše kratak da ga zlu damo i u mržnji potrošimo, tada možemo reći da smo naučili lekciju.

Dani sjećanja su nam potrebni, jer  historija jeste učiteljica života

Propuštene lekcije

Neslavan oproštaj velikog stručnjaka, harizmatičnog i trofejnog trenera, stiže nakon debakla i poniženja koje je doživio njegov tim na Svjetskom prvenstvu u Egiptu. Hrvatska nije ušla u četvrtfinale i Červar odlazi.

Premda napušta kormilo hrvatske rukometne reprezentacije nakon razočaravajućeg rezultata u Egiptu, <a href="https://avaz.ba/tag/16375/lino-cervar">Lino Červar</a> (70) je najuspješniji selektor u historiji “Kauboja”, ali i jedan od trofejnijih trenera na svijetu.

S Červarom na čelu hrvatska reprezentacija je osvojila čak osam medalja na velikim takmičenjima - pri čemu olimpijsko zlato, zatim zlato i dva srebra na svjetskim prvenstvima, te tri srebra na evropskim prvenstvima. Ovome možemo dodati i jedno zlato na Mediteranskim igrama.

Lino Červar rođen je 22. septembra 1950. godine. Hrvatsku je vodio u dva mandata - od 2002. do 2010. godine, te od 2017. do ostavke koju je ponudio prije nekoliko dana u Egiptu, ostavivši hrvatski rukomet s najlošijim rezultatom u posljednjih 19 godina.

Reprezentacija Hrvatske u rukometu, na čijem je čelu, ponižena na Svjetskom prvenstvu

Lino Červar: Neslavan oproštaj

<a href="https://avaz.ba/tag/779/bih">Bosna i Hercegovina</a> je po mnogo čemu posebna zemlja. Ali ono što je činjenica, zaslugom bahate i neodgovorne vlasti, po svemu je posljednja. I to je fakat. 

Sve što je u regionu, Evropi i svijetu normalno, nadohvat ruke, pogotovo u ovim teškim zdravstvenim vremenima, u BiH je misaona imenica. 

Pandemija koronavirusa najbolji je pokazatelj toga. Smušenost, neorganizacija, prebacivanje odgovornosti, sad ćemo, sutra ćemo, imamo, nabavit ćemo, kupit ćemo, samo su neki od odgovora bh. zvaničnika kada je u pitanju nabavka <a href="https://avaz.ba/tag/5982/vakcine">vakcina</a>.

I dok se cijeli svijet vakciniše, komšije iz regiona traže nove doze, bh. zvaničnici gledaju u nebo i mjesecima lažu da vakcine stižu. No, nikad da kažu kada tačno i koliko doza. Svake sedmice je druga priča. Dok vakcine stignu kod nas, svijet će krenuti s drugim krugom vakcinacije.

I ko je kriv? Ko će odgovarati? Mnogo je pitanja bez odgovora.

Nismo se oporavili ni od afere s respiratorima, na koje smo bacili 10,5 miliona KM, srljamo u novu s nabavkom vakcina. Ima - nema para, mjesecima je trajala trakavica. I kada su se našle, prikupile, iskamčile, opet nema vakcina.

Iz afere oko respiratora, koji su se pokazali beskorisnima i stoje mjesecima van upotrebe, a ljudi masovnu umiru, bahata vlast nije naučila ništa.

Očigledno je da na greškama ne učimo. S druge strane, pitanje je ko će, kada i hoće li ikada snositi odgovornost zato što smo četvrta država u svijetu prema broju umrlih.

Je li konačno vrijeme da se bh. zvaničnici uozbilje? Uvide da su bahati, neodgovorni... Jer moglo bi uskoro biti kasno. Vrijeme nam odavno curi, skoro pa je 5 do 12.

I dok se cijeli svijet vakciniše, komšije iz regiona traže nove doze, bh. zvaničnici gledaju u nebo i mjesecima lažu da vakcine stižu

Bezobrazna bh. vlast

Trčati za rodni grad s majicom na kojoj piše „Jedan grad, jedna ljubav - Srebrenica“ i kada vidim osmijehe na licima ljudi i da im je drago da neko iz Srebrenice učestvuje na polumaratonskim i maratonskim utrkama u BiH i regionu, nekako dobijem volju i snagu da na tim utrkama dam sve od sebe i više treniram, kaže Mirsada Siručić (33), diplomirani pravnik i jedini srebrenički maratonac.&nbsp;&nbsp;&nbsp; Osim porodice, rodnog grada i BiH, iz kojih, kako kaže, nikada i nigdje neće otići, niti je o tome razmišljao, maraton je njegova treća ljubav. Ovim sportom bavi se skoro deceniju i po, bez trenera i matičnog kluba. Kaže da je trčanje maratona, kao i svaki sport, skupo, a duge staze zahtjevne, što zahtijeva veliku fizičku i psihičku spremnost. S obzirom na to da nije član nijednog kluba, sam trenira i na takmičenjima snosi troškove. Na raznim domaćim i regionalnim takmičenjima promovira svoj zavičaj i njegove turističke destinacije. Ne trči za medalje i plasman visokopozicioniranog mjesta. Trči za porodicu, Srebrenicu, grad genocida iz kojeg mnogi odlaze, i lično zdravlje. Zbog obaveza na poslu, rukovodioca u JKP „Polet“ Srebrenica, prema supruzi i kćerki, nastoji svaki drugi dan, bez obzira na vremenske prilike, pretrčati najmanje 15 kilometara. Nada se da će ga i ove godine, na barem dva velika državna i regionalna takmičenja, kao i do sada, njegovi sugrađani ispratiti i bodriti.

Nikad neće napustiti rodni grad i državu

Mirsad Siručić: Maratonac za Srebrenicu

Ono čega smo se opravdano pribojavali, pokazalo se tačnim. <a href="https://avaz.ba/tag/95585/vakcinacija">Vakcina</a> još nema, a ne zna se kada će ih biti. Čelnici Svjetske zdravstvene organizacije i programa COVAX saopćili su da će ove godine od „Pfizer/BioNTecha“ dobiti samo oko 40 miliona doza vakcine protiv koronavirusa, što će biti dovoljno samo za oko 20 miliona ljudi. A, u redu za vakcine putem ovog mehanizma stoje milijarde ljudi iz više od 170 država koje su se priključile COVAX-u kao i Bosna i Hercegovina.Istina, iz ove organizacije se nadaju da će kasnije tokom godine dobiti pravo na distribuciju i vakcina drugih proizvođača. Njihove najoptimističnije prognoze govore da će značajnija distribucija vakcina biti tek krajem ove i početkom naredne godine.Dakle, to što su bh. vlasti „ostavile knjižicu na pult“ i čekaju da nas prozovu u nakrcanoj ambulanti je sve što su uradile u posljednjih godinu dana pandemije s namjerom da nabave jedino efikasno sredstvo u borbi protiv smrtonosne bolesti.

Za to vrijeme, ozbiljne države su pokrenule ozbiljne aktivnosti kako bi svojim građanima pružile zaštitu. Ne govorimo ovdje o SAD, Kanadi, Njemačkoj, već o našem najbližem susjedstvu. Srbija je u evropskom vrhu po broju vakcinisanih, Hrvatska je također, kao članica Evropske unije, među zemljama koje prednjače. Pokušaji da se krene u direktnu nabavku, o čemu su prije nekoliko dana razgovarala tri premijera - sada kada se već govori o nestašici i nedovoljnim količinama na tržištu - samo su potvrda i dokaz da su aktuelne vlasti spavale, varale i poigravale se sa životima građana. Nabavka neispravnih, skupih i beskorisnih respiratora za 10,5 miliona maraka je sramna i brutalna afera koja je obilježila prvu godinu pandemije u BiH i imat će svoj pravni epilog. A, što se tiče druge godine u koju uskoro ulazimo, afera sa propuštanjem osiguravanja nabavke vakcina, makar količina dovoljnih za najugroženije populacije, jednako smrdi na ozbiljan kriminal - u najmanju ruku na „nesavjestan rad u službi“.

Najave pokretanja direktne nabavke samo su potvrda da su vlasti spavale, lagale i varale stanovništvo BiH

Brutalna prevara s vakcinama

<a href="https://avaz.ba/tag/58100/dustin-poirier">Dastin Porije</a> (Dustin Poirier) i Konor Mekgregor&nbsp;(Conor McGregor) nisu pred meč u Abu Dabiju ponudili puno vatre, što je posebno nesvojstveno Ircu, ali čini se da je autsajder sve adute ostavio za oktagon, gdje je održan UFC 257, i pobijedio.Porije je za taj meč bio pet puta manje plaćen od Mekgregora, milion garantiranih američkih dolara nasprem pet miliona, plus bonusi od usluge „Plati i gledaj“. Inače, to je Amerikancu bila najveća zarada u karijeri.Prije sedam godina Konor je za samo 100 sekundi „uspavao“ Porijea, ali otad su obojica napredovala. Istina, i jednog i drugog je Habib Nurmagomedov „završio“ u međuvremenu, ali ovo je bila noć njih dvojice.Porije je odmah krenuo u rušenje i uspio je u toj nakani, ali se Mekgregor brzo pridigao. No, sredinom druge runde stigla je nova serija Porijea i težak nokaut za Mekgregora za veliku pobjedu koja je šokirala sve.Dastin Porije rođen je 19. januara 1989. godine u Lafajetu, Luizijana. U MMA karijeri imao je 34 borbe u kojima je ostvario 27 pobjeda (13 nokautom) i šest poraza.

Prije sedam godina Konor je za samo  100 sekundi „uspavao“ Amerikanca

Porije: Ostvario najveću zaradu u karijeri

Dastin Porije: Slatka osveta

Ivajlo Petev (Ivaylo) prošao je sve moguće procedure i bez sumnje potpuno legitimno izabran za selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine. Čovjek je možda, kao niko nikada ranije, imao potreban broj glasova članova Izvršnog odbora i u budućnosti će predvoditi naš najjači fudbalski tim.&nbsp; 
U javnosti se stekao utisak kako je sve „urota“ dva naroda u Savezu na štetu onog trećeg. Na stranu što je sramotno da se u izboru nekoga ko treba voditi nacionalni tim govori o narodima, ovog puta trebamo pogledati istini u oči i priznati. Peteva nije izabrao Vico Zeljković, nisu ga izabrali Srbi, a ni Hrvati. Novog selektora su izabrali Bošnjaci.&nbsp;

Čak četiri člana Izvršnog odbora iz „B“ komponente (tako se to naziva u NSBiH) digla su ruku za bugarskog trenera od pet prisutnih na glasanju, i dali više legitimiteta novom selektoru nego što je bilo i potrebno. S obzirom na ponovljenu sjednicu, trebao mu je samo jedan glas „B“ komponente, ali utrka za dodvoravanje donijela je mnogo više.
Glasanje je okončano, Petev je selektor, ali treba pratiti šta će „dizači ruku“ dobiti kao nadoknadu. Možda poneki glas „S“ i „H“ komponente na svom lokalnom nivou kako bi se održali na fudbalskoj vlasti. Računica je tu više nego jasna i zato je veoma neozbiljno optuživati ljude koji su od početka imali Peteva za favorita. Imali su pravo na svoj izbor, ali ovi, navodno, drugog mišljenja „preletješe“ u tren oka. 
Bošnjački selektor Petev uskoro stiže na posao, a bez obzira na svu podršku čelnika Saveza, trebat će mu puno sreće. S rasturenim timom, nezadovoljstvom navijača, a i ovima koji su ga izglasali, a spremni su sve prodati u jednom trenutku.

Ivajlo Petev izabran je glasovima članova Izvršnog odbora „B“ komponente, a protuusluge tek slijede

Glasanje je okončano, Petev je selektor, ali treba pratiti šta će „dizači ruku“ dobiti kao nadoknadu

Bošnjački selektor

Bil Gejts (Bill Gates) primio je prvu dozu vakcine protiv koronavirusa. On je tom prilikom zahvalio svim ljudima koji su radili na pravljenju lijekova i vakcine protiv koronavirusa. Na ovaj način Gejts nastavlja davati pozitivan signal svijetu i ono što zagovara demonstrirati na vlastitom primjeru.&nbsp;&nbsp; Kada je izbila pandemija koronavirusa, upravo je Gejts bio jedan od najangažiranijih po pitanju pronalaska vakcine te podizanja svijesti stanovništva o potrebi da se ujedinjenim snagama globalno radi na prevazilaženju nedaće s kojom se suočio ljudski rod. Fondacija Bila i Melinde Gejts uložila je do sada stotine miliona dolara u pronalazak vakcine. Gejts je od početka davao do znanja kako mu je želja da vakcinu primi svih sedam milijardi ljudi na svijetu. 
U jeku pandemije koronavirusa, kada je većina zemalja zaokupljena borbom s virusom u vlastitom dvorištu, Bil i njegova supruga Melinda svrstali su se među rijetke koji razmišljaju i o zaboravljenim i zapostavljenim dijelovima svijeta.
Vilijam Henri Bil Gejts III (William Henry "Bill" Gates III) rođen je u Sijetlu 28. oktobra 1955. godine. Američki je poslovni magnat, filantrop i osnivač tehnološkog giganta “Microsoft”, zahvaljujući kojem je dugo bio prvi na listi najbogatijih ljudi svijeta. Sa suprugom, s kojom je u braku od 1994. godine, osnovao je fondaciju koja ulaže enormna sredstva u filantropski rad širom svijeta.

Njegova fondacija uložila stotine miliona dolara u pronalazak vakcine protiv koronavirusa

Bil Gejts: Primjer cijelom svijetu

Nakon što je objavljena priča o kažnjavanju učenika bošnjačke nacionalnosti u OŠ „Petar Kočić“ u Sjenini Rijeci kod Doboja (RS), povratnica u Sjeninu <a href="https://avaz.ba/tag/107343/aida-mujakic">Aida Mujakić</a> (33), iako uskoro na svijet treba donijeti treće dijete, nijednog trenutka nije oklijevala. Kao predsjednica Vijeća roditelja ove škole, animirala je javnost, pozvala roditelje djece kojima su izrečene disciplinske mjere - sniženje vladanja zbog pet neopravdanih časova, koje su napravili 25. novembra, na Dan državnosti BiH, i odlučno je rekla - dosta je više.Zbog mirnih protesta koji su održani istog dana van školskog dvorišta, policija je pozvala Mujakić da da izjavu o tome šta se to dešava u Sjenini Rijeci. Uručili su joj prekršajni nalog i kaznu od 500 maraka zbog održanih mirnih protesta.Ali to ovu hrabru ženu neće omesti da nastavi svoju plemenitu misiju, da zajedno sa svojim sugrađanima ustane u zaštitu prava svoje djece, da im se vrati njihov bosanski jezik i nacionalna grupa predmeta. Kaže da je upravo pored spomenute škole 1992. godine ubijen njen otac. Ona je dijete šehida. Sada se mora boriti i za prava svoje i sve djece u ova dva sela čija su prava pogažena, uprkos konvencijama i odlukama Ustavnog suda, ali odustati neće.

Želi spriječiti diskriminaciju djece  u OŠ „Petar Kočić“

Mujakić: Kažnjena sa 500 KM zbog organizacije mirnih protesta

Aida Mujakić: Borac za prava djece

Zaboravite na <a href="https://avaz.ba/tag/159/milorad-dodik">Milorada Dodika</a> koji govori da se u Srebrenici desio genocid. Nema više Dodika koji je u ratu spašavao Bošnjake u Banjoj Luci, a nakon rata zločincima Karadžiću i Mladiću pokazivao put u Hag. Odavno Dodik nije „dašak vjetra na Balkanu“, kako mu je komplimentirala tadašnja državna sekretarka SAD Medlin Olbrajt (Madeleine Albright).Današnji Dodik je bijesan. Današnji Dodik ima manire šoviniste sa dna kace.Nakon što je CIK poništio izbore u Srebrenici i Doboju, Dodik je srpske članove Centralne izborne komisije BiH nazvao „fukarom od Srba“, a za Vanju Bjelica-Prutinu je rekao da je “gospođa koja se predstavlja kao da je predstavnica srpskog naroda, a bila je ili je još udata za muslimana Bošnjaka u Sarajevu”.- Neko će reći, kakve to ima veze. Ma nemojte - zapjenušano je dodao lider SNSD-a.Reakcije javnosti i društvenih mreža su očekivane. Svi osuđuju Dodikov rječnik, pojedinci pozivaju i na krivično gonjenje predsjednika vladajuće stranke u RS.

Moguće da Dodik upravo to i želi. Da se nađe na meti Tužilaštva BiH zbog izazivanja nacionalne i vjerske mržnje, da sve okrene na još jednu „zavjeru iz Sarajeva prema Srbima“, gdje bi posegnuo za izlizanim argumentom da se radi o slobodi govora i iznošenja političkih stavova. Tako bi - vjerovatno se nadaju Dodikovi stratezi odbrane i zaštite - u drugi plan otišla afera „Ikona“, muk bi prekrio sumnjive građevinske poduhvate njegovih tajkuna po Banjoj Luci, u mraku bi se izgubile problematične milionske javne nabavke u doba korone... Postavljajući se u ulogu advokata svog oca, Gorica Dodik poručuje kritičarima njegove dokazane političke prevrtljivosti da on uvijek srčano brani svoje stavove i da se „samo budale i kamen ne mijenjaju“. Milorad Dodik, naravno, nije ni budala ni kamen. On je politički makijavelista kojem očito ne smeta ni nevjerovatni salto mortale od partizanske porodične geneze do velikosrpske četničke ideologije. Do sada to nije smetalo ni njegovim biračima. Ali, da citiramo Goricu Dodik: „Samo se budale i kamen ne mijenjaju.“

Današnji Dodik je bijesan. Današnji  Dodik ima manire šoviniste sa dna kace

Dodik, kamen i budale

Zakletvom koju je položio u srijedu <a href="https://avaz.ba/tag/6851/joe-biden">Džo Bajden</a> (Joe Biden) postao je 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Nakon četiri godine Donalda Trampa (Trump), koje su, pod geslom „America First“, obilježili zapaljiva retorika i narušavanje odnosa, pred novim američkim predsjednikom stoji težak izazov - ispraviti Trampovo naslijeđe.Taj zadatak uključuje, između ostalog, saniranje posljedica pandemije koronavirusa, prije svega u ekonomskom pogledu, obnovu odnosa sa zapadnim saveznicima, povratak u Pariski klimatski sporazum te smanjenje rasnih i političkih tenzija u vlastitoj zemlji.Tim koji je izabrao Bajden za ostvarivanje ovih ciljeva u naredne četiri godine uveliko liči na onaj Baraka Obama (Barack), a spoj prekaljenih diplomata te etničke i rasne raznovrsnosti koja odgovara strukturi zemlje ulijeva nadu da će Bajden u relativno kratkom periodu uspjeti pomiriti stanovništvo kod kuće, a povećati ugled i ojačati poziciju svoje zemlje u svijetu.Također, uzimajući u obzir da je, osim samog Bajdena, veliki broj njegovih kadrova, poput Samante Pauer (Samantha Power) ili Entonija Blinkena (Antony), odlično upućen u situaciju u BiH, mnogi se nadaju da će uslijediti veći angažman SAD i u našoj zemlji.Džo Bajden je rođen 20. novembra 1942. godine u gradu Skrantonu u saveznoj državi Pensilvaniji, SAD. Obnašao je i ulogu senatora punih 36 godina i bivši je potpredsjednik u administraciji predsjednika Baraka Obame.

Ispred Bajdena stoji težak zadatak  ispravljanja Trampovog naslijeđa

Džo Bajden: Nova nada

Sada je i zvanično - Kristijan Šmit (Christian Schmidt), iskusni političar bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), kandidat je Njemačke za novog visokog predstavnika u BiH. Ova odluka dolazi u jeku domaćih teorija zavjere da je <a href="https://avaz.ba/tag/79050/christian-schmidt">Šmitova</a> kandidatura posljedica paklenog plana Rusije i Njemačke da preko svog kandidata navodno umanje pozitivan utjecaj SAD na tokove u BiH.Ovoj teoriji se donekle, iako iz suprotnih političkih pobuda, pridružio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, koji je izrazio veliki optimizam prema novom visokom predstavniku u odnosu na vlastite politike.Ipak, postoji i više nego opravdan razlog sumnjati da ovakve teorije imaju previše dodira sa zdravim razumom. Visokog predstavnika u BiH imenuje Vijeće sigurnosti UN-a, u kojem SAD (kao i Rusija) ima pravo veta.

Suludo je očekivati da bi SAD, a posebno nova Bajdenova (Biden) administracija, dale podršku nekome ko štiti ruske, a podriva američke interese. Također, indikativno je da je iz Njemačke naglašeno kako žele raditi sa svima u BiH na ispunjavanju 5+2 uvjeta za zatvaranje OHR-a i kako bi naša zemlja što prije mogla biti primljena u EU.Drugim riječima, Šmit bi trebao biti posljednji visoki predstavnik koji bi iza sebe trebao ostaviti funkcionalnu državu, spremnu za EU. Ako uzmemo u obzir da Nijemci nisu poznati kao narod koji poslove ostavlja nedovršenim, imamo razloga biti optimistični što će OHR voditi Nijemac.Također, uzimajući u obzir da BiH još nema sve kapacitete funkcionalne države, teško je očekivati da bi ovaj posao mogao biti urađen, a da se i one najviše državne institucije ne učine snažnijima.I, naravno, uzimajući u obzir geografsku blizinu, činjenicu da je Njemačka najveće izvozno tržište naše zemlje i vodeća evropska sila, postoji i više nego dovoljno razloga zašto je za nas dobro da ova zemlja dobije daleko veći utjecaj u krojenju evropskog napretka BiH.

Nakon 12 godina uspavanosti Valentina Incka, čini se da bi BiH napokon mogla dobiti čovjeka koji će obaviti posao

Danke Deutschland

Nova milijarda potrošena u <a href="https://avaz.ba/tag/2985/kladionica">kladionicama</a> i kasinima širom Federacije odražava sliku društva ogrezlog u kocki. U kladionice idu i kompletne porodice, supružnici i djeca, koji čekaju da im mašina izbaci dobitni broj na „Bingu“ ili da njihov pas ili konj budu prvi u utrci.&nbsp;&nbsp; Kladioničarski lobi je toliko ojačao da može ucjenjivati državu i prijetiti otpuštanjem radnika, ali se sve češće pribjegava online kockanju jer besplatne bonuse koji se nude igrači ne mogu i ne žele propustiti. 
U reklamiranju igara na sreću angažirane su djevojke, kako kažu, za produženo zadovoljstvo subotom ili maratonce nedjeljom, a ishod je identičan - prazan džep i glava puna problema. 
Ovisnost o igrama na sreću odavno je stvar socijalne patologije ili psihijatrije. Ogrezli u kocki, igrači i igračice ne mogu racionalno razmišljati. Oni na <a href="https://avaz.ba/tag/39294/kocka">kocku</a> stavljaju sve, pa u nerijetkim slučajevima i vlastiti život. Oni su spremni biti i gladni i žedni, samo da odigraju „dobitni“ tiket.

Država, odnosno njene institucije, kao i u vezi s drugim porocima, poput ovisnosti o narkoticima, čini nedovoljno ili skoro ništa. Štaviše, institucije sistema znaju zažmiriti na oba oka kada se kladionice otvaraju na manje od stotinjak metara od osnovnih i srednjih škola. 
Vrlo brzo takvi objekti postaju stjecišta učenika i učenica koji bježe s časova, pale prve cigarete, društvenim mrežama dijele lascivne sadržaje. A sutra, k'o biva, trebaju biti temelj ove države ili društva.&nbsp;Teško se društvu s takvom omladinom i djeci s takvim roditeljima koji su na kocku spremni staviti sve.

Ujedinitelj Bajden

Koliko košta život u FBiH

Entoni Blinken: Prekaljeni diplomata

Propuštene lekcije

Lino Červar: Neslavan oproštaj

Bezobrazna bh. vlast

Mirsad Siručić: Maratonac za Srebrenicu

Brutalna prevara s vakcinama

Dastin Porije: Slatka osveta

Bošnjački selektor

Bil Gejts: Primjer cijelom svijetu

Aida Mujakić: Borac za prava djece

Dodik, kamen i budale

Džo Bajden: Nova nada

Danke Deutschland

Ogrezli u kocki

Kolumne

Ujedinitelj Bajden

Koliko košta život u FBiH

Entoni Blinken: Prekaljeni diplomata

Propuštene lekcije

Lino Červar: Neslavan oproštaj

Bezobrazna bh. vlast

Mirsad Siručić: Maratonac za Srebrenicu

Brutalna prevara s vakcinama

Dastin Porije: Slatka osveta

Bošnjački selektor

Bil Gejts: Primjer cijelom svijetu

Aida Mujakić: Borac za prava djece

Dodik, kamen i budale

Džo Bajden: Nova nada

Danke Deutschland

Ogrezli u kocki