Američki potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) primio je vakcinu protiv koronavirusa, što je emitirano uživo na televiziji, u nastojanju da se dobije podrška javnosti za vakcinaciju nakon što je u SAD treći dan zaredom broj umrlih premašio 3.000.U trenutku kada internetom kruži mnoštvo teorija zavjere vezano za koronavirus, posebno vakcinaciju, potez američkog potpredsjednika je hrabar i zreo državnički potez, koji treba služiti kao primjer ostalim državnicima i uglednim ličnostima u svijetu da preuzmu odgovornost u prosvjetljivanju stanovništva.Cijela stvar ima dodatnu težinu ako se uzme u obzir da veliki broj antivaksera spada upravo među neke od najvatrenijih pristalica američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), u čijem mandatu Pens služi.Majk Pens američki je republikanski političar koji od 2017. godine vrši dužnost potpredsjednika SAD. Prethodno je služio kao guverner savezne države Indijane. Prije toga je zastupao Indijanu u Predstavničkom domu Kongresa, a od 2008. godine i kao predsjednik Republikanske konferencije, odnosno trećerangirani republikanac u tom tijelu

Odlukom da među prvima primi vakcinu Pens povukao odgovoran potez

Pens: Poruka stanovništvu da podrži vakcinaciju

Majk Pens: Primjer za svijet

Javna kuhinja organizacije “Mozaik prijateljstva” u Banjoj Luci svakodnevno priprema između 500 i 600, vikendom i do 1.100 obroka, za gladne ljude, kojih je posljednjih mjeseci sve više. Radnici kuhinje svakodnevno svjedoče teškim životnim sudbinama osoba koje im se obraćaju za pomoć.&nbsp;&nbsp; Dok isporučuje obroke svojim Banjalučanima, slike iz djetinjstva vraćaju se u sjećanje Miroslava Subašića, čovjeka koji se već 20 godina bavi humanitarnim radom, a posljednjih 16 je na čelu “Mozaika prijateljstva”, i koji na različite načine olakšava živote ljudima u nevolji. 
I Miroslav je, poput onih kojima danas pomaže, bio prinuđen čekati na pomoć dobrih ljudi. Odrastao je bez oca, u porodici s petero djece koja je živjela u baraci. Kroz život je koračao i pogrešnim putevima, radio ono što nije trebao… 
Ali vjera u Boga i shvatanje da se od čovjeka ne smije odustati u njegov su život donijeli preokret. Siromašni dječak danas hrani druge, a, iako je završio samo osam razreda škole, napisao je knjigu “Bosonogi dječak”, u kojoj je opisao svoj životni put. Knjiga 47-godišnjeg humanitarca iz Banje Luke doživjela je sedam izdanja.&nbsp;

Isporučuje obroke Banjalučanima, a nekad i sam čekao pomoć

Subašić: Već 20 godina bavi se humanitarnim radom

Miroslav Subašić: Nada za siromašne

Bosna i Hercegovina u centru je međunarodnog skandala nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ruskom ministru vanjskih poslova poklonio pozlaćenu ikonu koja je, ispostavit će se, historijski artefakt nestao iz ratom zahvaćene istočne Ukrajine, područja pod kontrolom proruskih pobunjenika.&nbsp;&nbsp; Ima neke historijske ironije u ovoj činjenici. Proces stvaranja Republike Srpske kao srpske države unutar BiH bio je zločinački poduhvat vođen iz Srbije i praćen, između ostalog, i presuđenim zločinom genocida, masovnim progonima, silovanjima, uništavanjem kulturno-historijske baštine nesrpskih naroda i usputne krađe svega vrijednog što je dolazilo pod ruku - od bijele tehnike, do vrijednih historijskih artefakata. U tom poduhvati učestvovalo je i nekoliko stotina ruskih dobrovoljaca.
Nakon što je svoju socijaldemokratsku fazu zamijenio srpskim nacionalnim liderstvom, Dodik je postao vjerni baštinik tih tekovina, od veličanja osuđenih ratnih zločinaca, do negiranja genocida.
Sergej Lavrov, koji mu je bio u posjeti, ministar je vanjskih poslova države koja je 2014. izvršila agresiju na susjednu Ukrajinu, aneksirala Krim i potpomogla proruske ekstremiste da uspostave vlastite paradržavne tvorevine. Proruski separatisti dobili su i podršku nekoliko stotina srpskih dobrovoljaca, od kojih je jedan dio bio i iz Republike Srpske. 
Iako još ne postoje pouzdane informacije kako je ukradena ikona iz okupiranog područja istočne Ukrajine mogla završiti kod Milorada Dodika, nije isključeno da je to moglo biti djelo upravo jednog od spomenutih “dobrovoljaca”, odnosno pasa rata. 
Uzimajući ovo u obzir, pitanje je ima li išta logičnije od toga da upravo ukradena ukrajinska ikona bude poklon koji će vožd iz RS uručiti svojim ruskim saveznicima. Tuđi, u ratu oteti artefakt, u sebi savršeno sažima i historijske republičkosrpsko-ruske odnose i vrijednosti na kojima su oba ova režima danas zasnovana.

Krađa tuđe vrijedne baštine u temeljima je RS kojima se Dodik danas ponosi

Milorad od zlata

Vijest da se BiH, prema analizi Eurostata, nalazi na evropskom dnu po stvarnoj individualnoj potrošnji, odnosno potrošnji po stanovniku u 2019. godini, očito nije zabrinula ovdašnje vlastodršce.&nbsp;&nbsp; Sit gladnom ne vjeruje, rekao bi narod, tako da ne čudi što nacionalne poglavice Bošnjaka, Srba i Hrvata iz svojih udobnih limuzina sa zatamnjenim staklima i zidovima ograđenih veleljepnih kućerina ne vide, niti žele da vide, da običan puk jedva sastavlja kraj s krajem, od prvog do prvog u mjesecu.
Uostalom, zašto bi se, zaboga, Dodik, Izetbegović i Čović zabrinuli zbog izvještaja tamo nekog Eurostata kada su navikli da njihovi podanici - koje su prethodno izludjeli nacionalističkom propagandom o „ugroženim“ nacionalnim interesima - godinama šute i trpe, daju im svoje glasove na izborima, rade za mizernu plaću i pune općinske, kantonalne, entitetske i državne budžete, koji se desetljećima nekažnjeno krčme u uskom krugu tajkuna, rodbine i stranačkih jurišnika bliskih dvoru.
Njihov idol, očito, nije srednjovjekovni vladar Bosne Kulin ban, kojeg je narod sačuvao u kolektivnom sjećanju izrekom „za Kulina bana i dobrijeh dana“. 
Njihov uzor prije bi mogla biti Marija Antoaneta, omražena francuska kraljica poznata po bahatosti, rasipništvu i skandalima. Historičari su zabilježili da je na žalbe nekih dvorjana da je narod gladan i bijesan i da mora nešto poduzeti da ga umiri Antoaneta bešćutno odgovorila: „Ako nemaju hljeba, neka jedu kolače.“
Svi znamo kako je francuska kraljica završila - na giljotini Francuske revolucije. Kod nas u BiH, u 21. stoljeću, takva drastična rješenja za korumpiranu, kriminalnu i bahatu vlast niti su primjenjiva, niti poželjna.
Naša giljotina trebaju biti glasačke kutije.

Marija Antoaneta skončala je na giljotini Francuske revolucije. Našim marijama trebaju presuditi glasačke kutije

Narod gladan, a vlast se bahati

Za razliku od Bosne i Hercegovine, legendarnog Ivicu Osima izuzetno cijene u Austriji, gdje je s mnogo uspjeha vodio Šturm iz Graca. To je najbolje pokazao posljednji izbor magazina „Bundesliga-Journal“, koji izdaje Fudbalski savez Austrije, a koji je Osima izabrao za trenera idealnog tima austrijske Bundeslige.&nbsp; Popularni Švabo tako je nadmašio i nedavno preminulog Otta Barića, koji je osvojio po dva prvenstva i Super kupa s Kazino Salcburgom, s kojim je u sezoni 1993./1994. igrao finale Kupa UEFA-e, gdje je poražen od Intera... 
Osim je vodio Šturm od 1994. do 2002. i s klubom iz Graca dva puta bio prvak Austrije. Osvojio je i tri trofeja austrijskog Kupa, a u Ligi prvaka igrao je tri sezone zaredom.&nbsp;Zbog toga je u Gracu pokrenuta inicijativa da jedna od glavnih ulica tog grada dobije Osimovo ime.&nbsp; 
Ivica Osim rođen je 6. maja 1941. u Sarajevu. Švabo s Grbavice igračke dane proveo je u Željezničaru, Strazburu, Sedanu i Valensijenu, a kao trener predvodio je Željezničar, Partizan, Panatinaikos, Šturm, JEF junajted te reprezentacije Jugoslavije i Japana. Također, najutjecajniji je fudbalski stručnjak u BiH, ali i najzaslužniji za konačno "slaganje kockica" u Nogometnom savezu BiH, nakon suspenzije UEFA-e.

Izabran za trenera idealnog tima austrijske Bundeslige

Osim: Najutjecajniji bh. fudbalski stručnjak

Ivica Osim: Svjetski, a naš

Povratak ilegalnih ekonomskih migranata iz kampa Bira u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Biha%C4%87,&amp;">Bihać,</a> kako je rekao gradonačelnik Šuhret Fazlić, predstavlja svojevrsnu sigurnosnu prijetnju. Od početka ilegalnih migracija Bihać i okolina su pretrpjeli ogromnu materijalnu i nematerijalnu štetu. 
Svi migranti koji potpuno slobodno prelaze rijeku Drinu imaju samo jedan cilj - dokopati se zapadnih kapija bosanske Krajine, a onda dalje do Hrvatske, odnosno Evropske unije.
Izuzimajući “čišćenje” Tuzle u vrijeme dok je na čelu Ministarstva sigurnosti bio Fahrudin Radončić, država BiH nije pronašla modus vivendi za rješavanje globalne migrantske krize. 
Zbog toga pred svaku zimu eskalira problem smještaja ilegalaca, a u proljeće slijedi ekspanzija njihovog dolaska. Sporni dio granice nalazi se na relaciji Bijeljina - Zvornik.

- Skelani, ali migranti svih ovih godina gotovo bez problema ulaze na teritorij BiH i pomoću navigacija na android uređajima slijede rute koje vode do Bihaća.
Grad Bihać, sigurno je, ne može sam podnijeti teret migrantske krize u BiH, a niko od drugih lokalnih zajednica ne želi migrante u svojoj blizini.
Migrante ne žele u bh. entitetu RS, ali ni u kantonima s tzv. hrvatskom većinom. Zbog toga je kompletan teret krize stavljen na leđa Tuzle, Sarajeva i Bihaća. I zato riječi gradonačelnika Fazlića odgovorni u državi BiH moraju shvatiti sasvim ozbiljno. Bihać ne može biti ponovo “napadnut” i ostavljen na cjedilu.
Do toplijih dana, zarad humanitarnog odnosa, tim se ljudima treba osigurati adekvatan smještaj, ali nikako ne nauštrb sigurnosti domicilnog stanovništva.&nbsp;

Do toplijih dana migrantima treba osigurati adekvatan smještaj, ali ne nauštrb sigurnosti domicilnog stanovništva

Začarani krug

Dinamo Zagreb&nbsp;plasirao se u četvrtfinale Kupa Hrvatske, savladavši u gostima gradskog rivala Rudeš 0:2, a gol za vodstvo "Modrih" postigao je naš povremeni reprezentativac&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Izet%20Hajrovi%C4%87&amp;">Izet Hajrović</a>. To mu je bio drugi ovosezonski gol, prethodno je bio strijelac protiv Slaven Belupu u 14. kola 1. HNL-a.&nbsp; Hajroviću je ovo bio peti nastup u sezoni za zagrebački tim u svim takmičenjima, nakon što je 25. oktobra vraćen iz drugog u prvi tim Dinama. Prethodno osam mjeseci nije bio prvotimac ''Modrih'', što zbog korona krize, ali i zbog toga što nije htio pristati na umanjenje plaće. 
U prošlom kolu 1. HNL-a bio je asistent protiv Rijeke na Rujevici (2:2).

Izet Hajrović rođen je 4. avgusta 1991. godine u švicarskom Brugu. Osim za Dinamo, igrao je još za Grashoper, Galatasaraj, Verder i Eibar, ali i mlađe kategorije reprezentacije Švicarske, a onda se odlučio za povratak pod zastavu domovine. Za najbolji tim BiH odigrao je 20 utakmica.

Nakon što je vraćen iz drugog u prvi tim, postigao dva gola

Izet Hajrović: Povratak otpisanog

Nakon dugo najavljivane posjete, članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su jučer da se sastanu s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom. 
Činjenica da je Lavrov odlučio posjetu započeti u ponedjeljak u Istočnom Sarajevu, gdje se sastao s Miloradom Dodikom, bez državne zastave i uz osude napora zapadnih država da potaknu reforme u BiH,&nbsp;opisujući ih kao pokušaje revizije Dejtona, bila je i više nego dovoljan i opravdan motiv da dva člana Predsjedništva otkažu gostoprimstvo ruskom gostu.
Dozvoljavajući da Dodik iskoristi njegovu posjetu za vlastite domaće političke igre omalovažavanja države Bosne i Hercegovine i zaobilaženja njenih institucija, što je druga dva člana Predsjedništva primoralo da odbiju susret s njim, Lavrov je samom sebi zadao diplomatski autogol, koji je odjeknuo i u zapadnim medijima.
Sergej Lavrov rođen je 21. marta 1950. godine. Važi za jednog od najpouzdanijih ljudi ruskog predsjednika Vladimira Putina, pa tako poziciju ministra vanjskih poslova obnaša još od 2004. godine. Prije toga služio je kao&nbsp;sovjetski&nbsp;diplomata i ruski ambasador pri&nbsp;Ujedinjenim narodima.&nbsp;

Dozvolio da Dodik iskoristi njegovu posjetu za vlastite domaće političke igre

Sergej Lavrov: Diplomatski autogol

Do lokalnih izbora u Mostaru ostala su svega četiri dana. Predizborna kampanja koja ulazi u sami finiš praktično je iskristalizirala tri pozicije “Koaliciju za Mostar 2020”, “Bh. blok” i HDZ BiH.
Od njihovih rezultata zavisit će i konačno rješenje križaljke ko će imati većinu u budućem Gradskom vijeću i ko će biti gradonačelnik Mostara. Veliki su ulozi u igri.&nbsp;Da je tako, pokazali su iz HDZ-a koji su tokom svoje kampanje u mobiliziranju glasača imali podršku samog vrha&nbsp;vlade susjedne nam države i tokom čijih se predizbornih aktivnosti nije propuštalo iznositi da je „Mostar stolni grad Hrvata“.
Ali konceptu cementiranja politike getoizacije suprotstavlja se koncept jedinstvenog Mostara. Činjenice su neumoljive i govore da je grad na Neretvi istinski multietnički grad u BiH u kojem se i Bošnjaci i Hrvati i Srbi i svi koji se ne izjašnjavaju tako žele osjećati slobodnim i komotnim.
Stoga, u pravu su oni koji kažu da podjela Mostara nadvoje znači podjelu BiH natroje. Jer samo jedinstveni Mostar, grad koji svi njegovi stanovnici osjećaju svojim, može biti primjer kako bi u budućnosti trebalo graditi cijelu BiH. I zato, zajedničko djelovanje svih koji takvom Mostaru misle i žele dobro mora biti imperativ.
Za bilo kakve podjele u ovoj mostarskoj priči mjesta nema niti može biti. Previše je patnje na leđima Mostaraca kojima se, napokon, ukazala prilika da se izbore za svoj grad koji će biti jedinstven, antifašistički, moderan, evropski, grad iz kojeg oni i njihova djeca neće željeti da odu.
Izbori u Mostaru bit će historijski događaj za njegove stanovnike kojima je punih 12 godina bila ukradena demokratija. Velika izlaznost na izbore značit će i vlast s jakim izbornim legitimitetom. Za bolje i drugačije sutra, za Mostar - Mostarcima, važno je da uzmu sudbinu u svoje ruke.

Konceptu cementiranja politike getoizacije suprotstavlja se drugačiji koncept

Jedinstven Mostar

Maglajka Amila Bejzić na neobičan način pokazala je svoju humanost. Amila je svoju kosu, koju je njegovala punih pet godina, odlučila donirati u kampanji “Moja kosa, tvoja kosa” Udruženja “Srce za djecu”. 
Njena prelijepa kosa bila je duga blizu 90 centimetara, Amila je donirala pola, pa će to ponovo učiniti za nekoliko godina. Na taj način bit će izrađene perike za najmlađe pacijente oboljele od raka. 
- Divan je osjećaj vratiti nekome osmijeh na lice - jednostavnim riječima obrazlaže ova humana Maglajka svoju odluku da se uključi u ovu akciju, ali i da za svoj životni poziv odabere medicinu, čime će cijeli svoj život posvetiti upravo onima kojima je pomoć najpotrebnija. 
Amila Bejzić je fizioterapeutkinja, uposlena je na Odjelu fizijatrije Doma zdravlja Maglaj, a da na ovaj način pomogne djeci koja se liječe od raka, odlučila se kada se susrela s roditeljima i mališanima koji su pobijedili opaku bolest.&nbsp;

Svoju kosu odlučila donirati u kampanji “Moja kosa, tvoja kosa” Udruženja “Srce za djecu”

Bejzić: Divan osjećaj vratiti nekome osmijeh na lice

Amila Bejzić: Humana Maglajka

„Dejton donio mir i potvrdio suverenitet BiH, ali on je na promicanju pravde, pomirenja i funkcionalne, multietničke Bosne i Hercegovine – nedovršen“. 

Ovo je poruka koju je povodom 25. godišnjice mirovnog sporazuma uputio novoizabrani predsjednik Džo Bajden, čime nam jasno najavljuje ne samo da će SAD pod njegovim vodstvom imati daleko veći angažman u BiH nego da se, prema svemu sudeći, priprema teren i za izmjene „nedovršenog“ Ustava.

Dejton je bio uspješan u obustavljanju rata, no ne i u izgradnji funkcionalne i stabilne države. Stvorio je preslab državni nivo vlasti, jedva dostatan za uspješno funkcioniranje BiH. Osim ovoga, drugi veliki problem Dejtona je dominacija etničkog predstavljanja. U takvom sistemu političarima je oportuno obraćati se samo jednom narodu u svojstvu njegovog zaštitnika, a to uzrokuje političko sukobljavanje bazirano na etničkom principu.

Iako su ove anomalije Dejtona postepeno ispravljane intervencijama visokih predstavnika i reformama, one su naglo obustavljene nakon 2006. godine, kada dolazi do smanjenja zapadnog intervencionizma u BiH, a na mjesto reformi u pravcu jačanja države, dolaze zategnuti nacionalistički odnosi i pozivi na otcjepljenje RS.


Ono što vjetrovi promjena iz SAD najavljuju, nakon izgubljenih petnaestak godina, jeste ponovo pokretanje procesa koji bi od BiH trebali napraviti funkcionalniju i u većoj mjeri evropsku, odnosno građansku državu. 


Iako se u današnoj zategnutoj atmosferi Dodikovih zahtjeva za vraćanje „izvornom Dejtonu“ i prijetnji otcjepljenjem, čini malo vjerovatnim da je ustavna reforma moguća, ne treba potcjenjivati diplomatsku moć SAD kada imaju iskrenu želju da nešto provedu. 


Valja se podsjetiti da je od potpisivanja Dejtona kojim je okončan krvav rat u BiH do Aprilskog paketa ustavnih promjena, prošlo svega desetak godina, i da sporazum u konačnici nije srušila niti jedna srpska stranka, nego jedna hrvatska i jedna većinski bošnjačka.

Da li Bajden indirektno najavljuje angažman Sjedinjenih Država na ustavnim promjenama u BiH?

U Bajdena se uzdamo

Danas, 25 godina nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prisjećamo se više od 100.000 građana ubijenih u sukobu, desetina hiljada nestalih i miliona protjeranih iz njihovih domova. Sjenka tih trauma i danas ostavlja trag na živote ljudi u ovoj zemlji i to niko od nas nikada neće zaboraviti.
Ali, jednako kao što trauma baca sjenku, tako i nade građana Bosne i Hercegovine osvjetljavaju put pred njom. To je put na kojem BiH može postati prosperitetna i suverena demokratija, u potpunosti integrirana u ostatak Evrope. To je put ka zemlji u kojoj građani mogu živjeti pristojan i dostojanstven život, s efikasnim javnim uslugama i uz sigurnost koja proizilazi iz odgovarajuće primjene vladavine zakona.

Stoga, dok se osvrćemo na posljednju četvrt stoljeća, gledajmo i prema naprijed. U narednoj fazi građani ove zemlje mogu računati na praktičnu i političku podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Odlučni smo nastaviti pružati pomoć strateškoj tranziciji, od postkonfliktnog oporavka ka stabilnom razvoju normalne demokratije. 
Da bi se ova tranzicija i postigla, neminovne su značajne promjene. One uključuju vjerodostojne mjere za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije u političkim i upravnim strukturama te napredak po pitanju ciljanih ustavnih reformi za bolju funkcionalnost zemlje i zaštitu prava građana.
&nbsp;Uvjereni smo da se značajan iskorak na ovom planu može i treba ostvariti tokom 2021. godine.
Početkom decembra Evropska komisija i visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavili su prijedlog zajedničkog djelovanja s novom američkom administracijom. Njime se predviđa koordinirani napor kako bi se iskoristila prilika koja se ne propušta za ostvarivanje pozitivne promjene, proistekla iz postpandemijskog oporavka. Između ostalog, prijedlog poziva na obnavljanje predanosti EU i SAD zasnovane na zajedničkim temeljnim vrijednostima - podršci demokratijama širom svijeta. Takva znači zajednički nastup u borbi protiv korupcije, autoritarnosti i kršenja ljudskih prava.
Snažno partnerstvo između EU i SAD također je od ključne važnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se podržalo pomirenje, unaprijedila uprava i potaknule ključne reforme, uključujući Program reformi BiH sa NATO-om, koji nadopunjuje ciljeve reformi na evropskom putu. I zemlje članice EU, kao i NATO saveznici, podržavaju domaće napore usmjerene na postizanje stabilnosti i prosperiteta koje transatlantska zajednica nudi građanima BiH.

U ovoj zemlji nema neslaganja oko potrebe za radikalnim promjenama. Ne postoji neslaganje ni oko toga da su te promjene već okvirno utvrđene u detaljno razrađenim koracima procesa evropskih integracija – procesa kojeg konzistentno podržava oko 80 posto stanovnika. A mi smo saglasni u tome da u ovoj zemlji nema mjesta za vještačke podjele, a jasno je i da BiH samo kao jedinstvena država može napredovati na putu ka Briselu.
Evropske integracije mogu pomoći ovoj zemlji da riješi anomalije dejtonskog sistema. Prava i odgovornosti građana, kao pojedinaca, čine okosnicu evropskih integracija. EU zagovara socijalnu, kulturnu i vjersku različitost, ali ne dopušta da različitost ugrozi ili umanji prava bilo kojeg građanina. 
Vjerujemo da evropske integracije mogu pomoći u tome da želja za promjenama koju građani Bosne i Hercegovine neprestano i masovno ističu postane stvarnost. Ova želja za promjenom može prevladati nad ličnim interesima koje demonstriraju neki od domaćih političara, često prilično besramno. Ova nova dinamika može se shvatiti kao intervencija proistekla unutar zemlje, intervencija građana u svoje vlastito ime. A to je intervencija koju u potpunosti podržavamo.

U predstojećoj 2021. godini, usred promjena koje će nastupiti u svijetu usljed korone, sarađivat ćemo s našim partnerima u BiH, političkim i iz civilnog društva, kako bismo osigurali da započne nova faza u napretku Bosne i Hercegovine. 
Podržat ćemo bržu tranziciju od Dejtona ka Briselu iz postkonfliktne faze u fazu pristupanja EU, iz perioda stagnacije u period razvoja prosperitetne i savremene demokratije.
Vjerujemo da ovo zaista može pomoći Bosni i Hercegovini da izađe iz sjenke sukoba završenog prije više od dvije decenije. 
(Autori su šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH)

Snažno partnerstvo između EU i SAD od ključne je važnosti u Bosni i Hercegovini kako bi se podržalo pomirenje, unaprijedila uprava i potaknule ključne reforme

Zajednička kolumna Johana Satlera i Erika Nelsona za “Avaz”: EU je rješenje za dejtonske anomalije

Početak je 2020. godine, izborna utrka za predsjednika Republike <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Hrvatske&amp;">Hrvatske</a>.
Cijela Bosna i Hercegovina kao na iglama. Zoran Milanović ili Kolinda Grabar-Kitarović?
Nakon što je objavljeno da je Milanović novi predsjednik Hrvatske, on stiže na Pantovčak. U Bosni oduševljenje, u Hercegovini tuga.
“Otišla je Kolinda, neka je”, “Dosta je bilo mrziteljice Bošnjaka”, bili su samo neki od brojnih komentara. Milanović je pravi državnik… stižu hvalospjevi, gore društvene mreže.
I onda, kada smo se ponadali da je na čelu susjedne nam zemlje jak državnik, socijaldemokrata, političar, umjesto pomirenja i riječi podrške, uslijedio je šamar za šamarom. Milanović je iz dana u dan sve više pokazivao svoje pravo lice.

Posljednja izjava “Građanska država je daleki san, ali prvo sapun, onda parfem”, kojom je uvrijedio BiH, okarakterizirana je kao rasistička i zlonamjerna. Otvoreno miješanje u unutrašnja pitanja, očiti populizam, nagrađivanje ratnih zločinaca, sve su to odlike nekulturnog i bahatog predsjednika koji je poznat po seriji ponižavajućih izjava usmjerenih ka našoj zemlji.
“To uopće nije država”, “BiH je država tri entiteta”, samo su neki od Milanovićevih komentara.
Vrijeme je da Milanoviću neko kaže dosta je. Vrijeme je da se uozbiljite. Dignite ruke od BiH, nije ona vreća za udaranje. Nikad nije bila, niti će biti!
Ako nam ne želite pomoći ili nas podržati, nemojte nas ni vrijeđati.

Kada smo se ponadali da je na čelu susjedne nam zemlje jak državnik,  uslijedio je šamar za šamarom

Nekulturni predsjednik

Naš as iz Rome <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Edin%20D%C5%BEeko&amp;">Edin Džeko</a> jučer je u Bolonji (1:5), u 11. kolu Serije A, postigao ukupno 111. gol u dresu Rome, s kojim je na trećem mjestu najboljih strijelaca Rimljana svih vremena stigao Amadea Amadeija.
Naredna meta je Roberto Pruco (Pruzzo), koji je bio strijelac 138 golova za rimski klub, a na prvom mjestu sa 307 pogodaka je nedostižni Frančesko Toti (Francesco Totti).
Kapitenu Rome i naše reprezentacije ovo je bio peti ovosezonski, a četvrti gol u Seriji A, s kojim je najavio da se nakon infekcije koronavirusom i pauze vraća u top-formu.

Edin Džeko rođen je 17. marta 1986. godine u Sarajevu, gdje je i napravio prve fudbalske korake. Omladinski staž odradio je u Željezničaru, a potom ga je lopta odvela u Teplice, Usti, Volfsburg, Mančester siti. Od ljeta 2015. godine je stanovnik Rima. Prema statistici, golovima i trofejima te nastupima za našu reprezentaciju, najbolji je igrač BiH svih vremena.&nbsp;

Naredna meta je Roberto Pruco, koji je bio strijelac 138 golova za rimski klub

Džeko: Golom u Bolonji najavio povratak u top-formu

Edin Džeko postigao 111. gol i treći je na vječnoj listi Rome

Naš povremeni reprezentativac iz Askolija Riad Bajić&nbsp;(26) jučer je bio najbolji igrač utakmice 11. kola italijanske Serije B protiv Kremonezea koji je završen rezultatom 3:3. Bh. napadač postigao je sva tri gola za Askoli, a u 39. minuti promašio je penal...
Bajić je tako došao do učinka od pet golova u deset ovosezonskih mečeva, odnosno za 753 minute. U prosjeku, mrežu trese svaku 151 minutu provedenu u igri. Inače, Askoli se trenutno nalazi na pretposljednjoj, 19. poziciji sa šest osvojenih bodova.
Riad Bajić rođen je 6. maja 1994. u Sarajevu. Seniorsku igračku karijeru počeo je u Željezničaru, gdje je prekomandovan iz juniorskog pogona kluba s Grbavice. Kasnije ga je lopta odvela u Konjaspor i Udineze, a u međuvremenu je bio i na posudbi u Bašakšehiru te klubu iz Konje.
Za naš najbolji državni tim odigrao je 17 utakmica te još 12 za U-21 reprezentaciju BiH i četiri za selekciju U-19, gdje je postigao pet golova.

Ove sezone postigao ukupno pet golova

Bajić: U prosjeku trese mrežu svaku 151 minutu

Riad Bajić: Het trik ipak samo za remi

Dok ugledni svjetski analitičari tope moždane vijuge, a aktivni i veterani američke politike provode sate u diskusijama nad agendama i prijedlozima kako BiH pomjeriti iz dejtonske kaljuže iz koje sama ne može, zvanično Sarajevo šuti. Novom američkom predsjedniku, iako to on vrlo dobro zna, predočeno je da BiH s Dejtonskim sporazumom ne može napredovati.
Upozoreno je da je ovoj državi potrebna ustavna, pravna i izborna reforma, da RS blokira odluke u interesu države, da stalne prijetnje integritetu BiH ograničavaju ekonomski napredak i promoviraju etničke sukobe. Prijedlozi eksperata idu i tako daleko da se zagovara ukidanje kantona i entiteta te, zlu ne trebalo, razmještanje trupa NATO-a u Brčkom. Ne čude reakcije iz susjedstva, odakle se često bacalo smeće u komšijinu avliju.
Koga briga što srbijanski ministar Aleksandar Vulin nikako sebi da objasni kako se raspala SFRJ a nije BiH i kako je Kosovo postalo država? Koga još dotiču ponovljene uvrede hrvatskog dodika Zorana Milanovića, koji sapun ne ispušta iz vokabulara? Ne iznenađuju ni reakcije Dodika ili Ljubića koliko ta tišina iz Sarajeva, kao da se najave iz centra svjetske moći ne dotiču ključnih problema države koja zbog njih ostaje i gladna i pusta.
Zar prijatelji poput Servera, Bugajskog, Olbrajt, Klintona, Bajdena, ali i pametna, utjecajna i vrijedna bh. dijaspora ne zaslužuju barem podršku i hvala, kao signal da će međunarodna zajednica imati partnera u svom poslu pospremanja Balkana? Jasni su ciljevi secesionističkih politika u BiH koje moraju podviti rep i susjeda koji će svoje smeće morati ostaviti preko plota, ali pitanje je da li najave iz Vašingtona pale alarm i u političkim krugovima koji su se predstavljali kao probosanski.
A možda je od puta ka euroatlantskim integracijama i njima prikladniji sadašnji ambijent haosa, korupcije, pljačke i nerada.

Majk Pens: Primjer za svijet

Miroslav Subašić: Nada za siromašne

Milorad od zlata

Narod gladan, a vlast se bahati

Ivica Osim: Svjetski, a naš

Začarani krug

Izet Hajrović: Povratak otpisanog

Sergej Lavrov: Diplomatski autogol

Jedinstven Mostar

Amila Bejzić: Humana Maglajka

U Bajdena se uzdamo

Zajednička kolumna Johana Satlera i Erika Nelsona za “Avaz”: EU je rješenje za dejtonske anomalije

Nekulturni predsjednik

Edin Džeko postigao 111. gol i treći je na vječnoj listi Rome

Riad Bajić: Het trik ipak samo za remi

Šutnja Sarajeva

Kolumne

Majk Pens: Primjer za svijet

Miroslav Subašić: Nada za siromašne

Milorad od zlata

Narod gladan, a vlast se bahati

Ivica Osim: Svjetski, a naš

Začarani krug

Izet Hajrović: Povratak otpisanog

Sergej Lavrov: Diplomatski autogol

Jedinstven Mostar

Amila Bejzić: Humana Maglajka

U Bajdena se uzdamo

Zajednička kolumna Johana Satlera i Erika Nelsona za “Avaz”: EU je rješenje za dejtonske anomalije

Nekulturni predsjednik

Edin Džeko postigao 111. gol i treći je na vječnoj listi Rome

Riad Bajić: Het trik ipak samo za remi

Šutnja Sarajeva