Večeras će u pozorištu "Madlenianum" u Beogradu premijerno biti izvedena predstava "Gospođica Julija" u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/13230/haris-pasovic">Harisa Pašovića</a>, a prema djelu Augusta Strindberga. Zanimljivo de je "Madlenianum", kako Pašović ističe,najveće evropsko privatno pozorište. - Madlena&nbsp; Cepter (Zepter) napravila je najveće evropsko privatno pozorište, koje ima dramu, operu i balet. Pozorište "Madlenianum" u Beogradu, Madlena je osnovala 1997. U izuzetno teško doba za sve, pa tako i za umjetnike. Madlena je stala uz umjetnike riječima: "Umjetnost prave ljudi, stvaraoci sa idejama koje traže prave uslove." i počela da ulaže svoj novac u ovaj ogroman kulturni projekt.&nbsp;

U vrijeme kad države smanjuju ionako mizerna ulaganja u kulturu, kada mnoga pozorišta jedva preživljavaju, jedna žena ulaže već 24 godine privatna sredstva u nekomercijalno pozorište! "Madlenijanum" nije brodvejski tip pozorišta ili teatar, koji pravi komedije sa dva ili tri glumca da bi mogao sa se isplati. Skala veličina predstava u "Madlenijanumu" je kao u narodnim pozorištima - poručio je Pašović.

Jedna žena ulaže već 24 godine privatna sredstva u nekomercijalno pozorište, ističe bh. reditelj

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

U formatu različitom od klasičnog, u čast stogodišnjice <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> i otvaranja nove umjetničke sezone, održana je večeras pres-konferencija u toj teatarskoj kući i najavljen repertoar za dvije i više sezona.

Objavljivanje dvogodišnjeg repertoara trebalo bi, prema riječima direktora pozorišta Dine Mustafića, da postane uobičajena praksa institucije takvog ranga a ne samo "incident" kao što je bio večeras.
Umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta Narodnog pozorišta predstavili su program za naredne godine te je na pres-konferenciji promovirana i poštanska marka s motivom prepoznatljivog pozorišnog zdanja povodom stogodišnjice. Dodijeljena su priznanja pojedincima i institucijama - Dini Mustafiću, Historijskom arhivu Sarajevo, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti te Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa.

Prema riječima direktora Mustafića, početak nove prakse bio je 21. oktobra, na dan kad je prije sto godina rođeno ovo pozorište s nasljeđem najznačajnijih teatarskih stvaralaca Bosne i Hercegovine.Sa obzirom na to da je vrijeme globalizacije i kulturne internacionalizacije, Narodno pozorište nije više samo nacionalno i zanima ga, osim klasike, kojoj je tu svakako mjesto, i savremena literatura. Mustafić se nada da će biti stvoreni uvjeti i praksa s rezultatima kakvi se očekuju od stoljetne pozorišne tradicije, čime će se baviti i program, zahtjevan i ambiciozan, ali ostvariv, nada se direktor.Ambicije su da Narodno pozorište postane funkcionalna institucija, jezgro kulturnog života grada, kantona i države Bosne i Hercegovine.Zadnji je čas, prema Mustafićevim navodima, za osavremenjivanje Narodnog pozorišta kao kuće s opremom i resursima po prestižnim standardima; u protivnom, prijeti ozbiljna provincijalizacija. Cilj je da Pozorište bude sarajevski "urbani ritual" kao pojam na kojem Mustafić naročito insistira, a čija "ritualnost" potiče od bića i prirode ovog medija. Stoljeće jedne teatarske kuće nameće i obavezu da tradicija bude naslon savremenom promišljanju, smatra on.

Zamišljeno je da pozorišni program djeluje dvosmjerno, ne samo baziran na tome šta Kanton i Grad mogu dati Pozorištu već i šta Pozorište može pružiti Sarajevu.Od predstojećih programskih sadržaja, umjetnička direktorica Drame Vedrana Božinović, uz napomenu da na sceni ovakvog pozorišta treba da nastupaju najbolji, najavila je plan za naredne četiri sezone, čak i za 2025. godinu.Sezona je počela predstavom "Protekcija" po tekstu Branislava Nušića, a među predstojećim je ona najavila premijerno za 14. januar iduće godine antičku tragediju "Kralj Edip", a potom, među brojnim drugim sadržajima, i dramu "Bordel Eden“ autora Benjamina Bajramovića za koju se veže i ime mlade crnogorske rediteljice Mirjane Medojević.Od predstava za sezonu 2022./2023., Božinović je najavila među ostalim sadržajima predstavu Selme Spahić "Idiot" po tekstu Dostojevskog za februar 2023., kao i mnoge druge predstave na Velikoj i Maloj sceni Narodnog pozorišta.

Umjetnički direktor Opere Leonardo Šarić, napominjući da ta organizaciona cjelina obilježava 75 godina, najavio je za naredne dvije sezone premijere "Prodane nevjeste", "Male Florami", "Telefona", "Toske".&nbsp;- Osim premijera, bit će zastupljen i reprizni program kakav je bio i prije pandemije - rekao je Šarić najavljujući i samostalne koncerte hora, kao i zajedničke koprodukcijske projekte s autorima iz regije.Umjetnički direktor Adnan Đindo najavljuje ambiciozan program u pokušaju vraćanja stare slave Baletu, kako je rekao.Baletne predstave „Žetva“ i „Šeherzada“ neki su od predstojećih programa narednih sezona, a za jesen 2022. je planirana premijera „Sarajevskog Romea i Julije“ bazirana na priči o ljubavi Admire i Boška, mladih žrtava proteklog rata u Sarajevu.

Objavljivanje dvogodišnjeg repertoara trebalo bi, prema riječima direktora pozorišta Dine Mustafića, da postane uobičajena praksa institucije takvog ranga a ne samo "incident" kao što je bio večeras

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar noćas je preminula književnica Iva Nuić, istaknuta članica Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (DHK HB).

Iva Nuić rođena je 1948. u Drinovcima, rodnom mjestu Antuna Branka i Stanislava Šimića. Završila je Učiteljsku školu i Višu pedagošku u Mostaru. Četrdeset godina radila je u OŠ Antuna Branka i Stanislava Šimića u Drinovcima. Sama za sebe je znala reći:&nbsp;- Danas je za mene svaki dan lijep i sunčan, vedar, raspjevan, mjesečinom obasjan i dječjim osmijehom umiven. Uživam s djecom kroz pjesme i priče družeći se s njihovim nestašlucima, igrama, lažima i iskrenostima. Djeca su sva naša ljubav, budućnost, radost i dani puni sreće.Prve književne uratke objavila je u Slobodi još kao učenica. Nastavila je pisati, ali po prirodi samozatajna, nije imala hrabrosti izići u javnost.

Objavila je dosta radova u Imotskoj krajini, pod djevojačkim prezimenom Glavaš, a kasnije, 1973., kada se udala, objavljuje pod prezimenom Nuić. Aktivno je počela sudjelovati u književnom životu otvaranjem rubrike "Prosvjetni radnici stvaraoci" u Malim novinama (1976.).

Njezini radovi zastupljeni su u časopisima: Prosvjetni list, Zadrugar, Front, Imotska krajina, Bekija, Kršni zavičaj, Most, Hrvatsko slovo, Cvitak, Radost, Osvit, Naša ognjišta, Hrvatska gruda, Hrvatska misao, Godišnjak, te Katolički tjednik.
Tokom trideset godina uređivala je školski list "Naši pokušaji", ponosna na to što je ostvarila tradiciju objavljivanja ovoga lista u svojoj školi. Stalna je suradnica dječjeg lista "Cvitak". Dala je svoj obol i u zborniku "Kršni zavičaj" i onda kada su bila teška i opasna vremena, navodi se u priopćenju.

Objavila je knjige: Dite na kamenu, Tijelo i vrijeme, Krunica od drače i Cvita cvit, Zagrljaj, Abeceda (slikovnica).Osim pjesama pisala je aforizme i suautorica je knjige Kristalna šestica. U knjizi Najljepše misli o ljubavi Miroslava Vukmanića zastupljeni su njezini aforizmi.Pjesme su joj, osim u zbirkama i časopisima, tiskane u čitankama, leksikonima i u antologijama hrvatske lirike: Hercegovina (Vjekoslav Boban), Izbor pjesama za djecu BiH (Željko Ivanković), Jezik i hrid (Zdravko Kordić), Hrvatske marijanske pjesme (Zdravko Kordić), Čitanka za 2. razred osnovne škole (Znanje, Zagreb), Leksikon hrvatskih književnika (Mirko Marjanović), Zlatni snovi (Branko Pilaš). O njezinim radovima mnogi su se književnici pozitivno oglasili.Najdraža kritika joj je bila prof. Ivana Sivrića u knjizi Javno razmišljanje pod naslovom "Blage i ljekovite riječi", potom kritike Branka Pilaša i na koncu prosudba njezina prvoga kritičara fra Jakova Bubala.Bila je članicom Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Udruge hrvatskih aforista i humorista, saopćilo je Tajništvo društva hrvatskih književnika Herceg Bosne iskazavši iskreno saučešće porodici, rodbini i prijateljima.

Uživam s djecom kroz pjesme i priče družeći se s njihovim nestašlucima, igrama, lažima i iskrenostima, znala je reći Iva

Preminula književnica Iva Nuić

U organizaciji <a href="https://avaz.ba/tag/17377/bosanski-kulturni-centar">JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo</a> i Zajednice izdavača/nakladnika u Bosni i Hercegovini, od 3. do 6. novembra, u Sarajevu će biti održan četvrti Sajam izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine KUN (Knjige u nišama), pod sloganom: Za “ljude knjige”.

Jedan od glavnih motiva održavanja Sajma KUN (Knjige u nišama) - je promocija bosanskohercegovačkog stvaralaštva i vraćanje dostojanstva izdavaštvu i sajmovima knjiga. Sajam se održava u Bosanskom kulturnom centru KS, koji će i ovaj put biti središte okupljanja ljubitelja knjige i mjesto susreta, razgovora i predstavljanja novih naslova bh izdavača i autora - poručuju organizatori.

Ulaz na Sajam i sve programske manifestacije je slobodan.

Jedan od glavnih motiva održavanja Sajma je promocija bh. stvaralaštva i vraćanje dostojanstva izdavaštvu, poručuju organizatori

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

U subotu, 30. oktobra 2021. godine sa početkom u 19.30 sati, na sceni Narodnog pozorišta bit će izvedena dramska predstava "To nikad nigdje nije bilo" rađena po motivima romana Tvrtka Kulenovića "Istorija bolesti", u režiji Dine Mustafića, za koju je adaptaciju i dramatizaciju uradio Darko Lukić, dramaturgiju potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić.

U predstavi igraju Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Dino Bajrović, Merima Lepić Redžepović, Mona Muratović, Belma Salkunić, Mak Čengić, Helena Vuković, Hana Zrno i Adnan Salihović.- Dokumentarno i dokumentarističko predložak je i oslonac za našu predstavu, u onoj mjeri u kojoj su to bili i za roman Tvrtka Kulenovića. Kao inspiracija za umjetničko istraživanje koje je u ovom slučaju teatar sjećanja. Teatar koji je, kako bi Heiner Müller rekao, prozor kroz koji gledamo u prošlost. Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost. Predstava izrasta kao proces razgovora između knjige, pozornice i gledališta. Suočavanje, sjećanje, propitivanje, svjedočenje. Sučeljavanje mnogih malih, privatnih povijesti s onim velikim, kolektivnim, službenim povijestima

U stotoj godini trajanja, Narodno pozorište u Sarajevu ovom se predstavom prisjeća mnogih svojih sretnih i nesretnih dana, bezbrojnih ljudi i sudbina koje su ga kroz to vrijeme obilježavale i koje je ono obilježavalo. Slavi sve ono što je i u drugim velikim kućama na drugačije načine bilo. I prisjeća se onoga što nikad, nigdje nije bilo - napisao je pisac Darko Lukić o predstavi.Rezervaciju ulaznica možete izvršiti putem e-maila boxoffice.nps@gmail.com, dok je radno vrijeme blagajne svakim radnim danom od 9 do 15 sati.Na dan izvođenja predstave blagajna radi u dva termina od 9 do 11.30 sati i 15.30 do 19.30 sati.

Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji "Najbolji međunarodni dugometražni film" za nagradu <a href="https://avaz.ba/tag/17529/oskar">Oskar</a> Američke akademije je <a href="https://avaz.ba/tag/496/film">film</a> <a href="https://avaz.ba/tag/87800/tabija">"Tabija"</a> reditelja <a href="https://avaz.ba/tag/75850/igor-drljaca">Igora Drljače</a>, javlja Anadolu Agency (AA).Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli producent Damir Ibrahimović, scenaristica Elma Tataragić, reditelj Nedžad Begović, montažer Zijad Mehić, rediteljica i scenaristica Ines Tanović, scenaristica Bojana Vidosavljević, montažer Predrag Solomun, rediteljica i producentica Sabrina Begović Ćorić, producent Alem Babić i scenaristica Melina Alagić, glasanjem odlučila o bh. kandidatu.Film "Tabija" je svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Berlinu, a nastao je u koprodukciji producentske kuće SCCA/pro.ba iz Sarajeva i "Time Lapse Picture" iz Toronta, Kanada. Film je snimljen uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo, Fondacije za kinematografiju Sarajevo te fondova "Telefilm", "Ontario Creates" i "Eurimages".

Film je priča o Sarajliji Faruku, još uvijek tinejdžeru, koji pokušava da se dokaže lokalnom mafijašu i traži tinejdžerku koja će raditi za njega. Sve se mijenja kada upozna Monu i zaljubi se u nju. Uloge u filmu ostvarili su Pavle Čemerikić, Sumeja Dardagan, Jasmin Geljo, Kerim Čutuna, Alban Ukaj, Jelena Kordić Kuret, Bilal Halilović, Irena Mulamuhić, Hasija Borić, Farah Hadžić, Ermin Bravo, Dragana Varagić, Izudin Bajrović, Muhamed Hadžović, Maja Saklić, Sanin Milavić, te pokojni Dragan Jovičić. Autorsku ekipu filma pored scenariste i reditelja Igora Drljače, čine direktor fotografije Erol Zubčević, montažerka Ajla Odobašić, kompozitor Casey MQ kostimografkinja Ina Arnautalić, scenografkinja Sanda Popovac, make-up artistica Lamija Hadžihasanović Homarac i kasting direktorica Timka Grin. Producenti filma su Adis Đapo, Amra Bakšić Čamo, Albert Shin, Igor Drljača, Borga Dorter i Jordan Barker. Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 20 godina kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za "Najbolji strani igrani film". Na osnovu kandidature Udruženja filmskih radnika, film "Ničija zemlja" Danisa Tanovića je 2002. godine nagrađen nagradom Oskar za najbolji strani film, a prošlogodišnji bh. kandidat, film "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oskar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS, a jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti, dok je sama ceremonija dodjele jedan je od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u a i u svijetu.

Ostvarenje Igora Drljače svjetsku premijeru imalo na Filmskom festivalu u Berlinu

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Na pretpremijernom prikazivanju u okviru 46. izdanja Festivala Mojkovačka filmska jesen igrani film bh. reditelja Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio je dvije nagrade.

Jednoglasnom odlukom žirija Faketa Salihbegović-Avdagić je osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu dok je Irina Dobnik osvojila specijalno priznanje za ulogu Ingrid, prijateljice glavne junakinje, koja je prema riječima eksplikacije žirija "ostvarena gotovo bez riječi, suptilnim, ali snažnim glumačkim sredstvima".
&nbsp;- Kao što i glavni lik filma majka Derviša istrajava na svom putu i nikad ne odustaje od svojih snova ni mi kao filmska ekipa nismo imali pravo odustati. Vjerovali smo u našu priču i znali da ćemo uprkos svemu uspjeti snimiti film. Zahvalan sam svim mojim saradnicima koji su učestvovali u realizaciji i dali doprinos u nastajanju filma "Švedsko srce moje majke" - istakao je Bakrač.
Njegov film, koji govori o bespoštednoj majčinskoj ljubavi i prijateljstvu koje prevazilazi jezičke i kulturološke barijere, rađen je prema scenariju velikog, nedavno preminulog bosanskog pisca Zilhada Ključanina, koji je za potrebe filma adaptirao tekst svog poznatog pozorišnog komada iz 2010. godine.
Radnja filma "Švedsko srce moje majke" kreće u ljeto 1993. godine kad grupa bosanskih izbjeglica, zbog ratnih dešavanja u Bosni, izbjegne u Švedsku. Švedski crveni krst izbjeglice smješta u paviljon za migrante. Među njima je i srednjovječni bračni par Derviša i Adem.
Derviša u paviljonu upoznaje Šveđanku Ingrid i uprkos jezičkoj barijeri, njih dvije postaju dobre prijateljice. Derviša saznaje da je Ingrid teško bolesna. U međuvremenu završava rat u Bosni, a Derviša kreće u potragu za svojim nestalim sinom pri tom skupljajući ljekovite trave za svoju najbolju prijateljicu...U naslovnoj ulozi u filmu igra doajenka bh. glumišta Faketa Salihbegović-Avdagić, a tu su i tuzlanski veterani Nermin Omić i Irina Dobnik, kao i Armin Omerović i Aida Bukva u zapaženim rolama.

Prikazan u okviru 46. izdanja Festivala Mojkovačka filmska jesen

Film Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio dvije nagrade

U <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS)</a> večeras je održana premijera <a href="https://avaz.ba/tag/19333/predstava">dramske predstave “Protekcija”</a> po motivima teksta Branislava Nušića, u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/19737/kokan-mladenovic">Kokana Mladenovića</a>. Iz NPS-a je još prije dva dana stiglo saopćenje da su sve karte za premijeru rasprodate i da za ovo ostvarenje vlada veliki interes.Ovom premijerom Narodno pozorište Sarajevo obilježilo je stogodišnjicu postojanja i svečano otvorilo pozorišnu sezonu 2021/2022. Stogodišnjica pozorišta obilježava se u okviru manifestacije “Dani evropskog naslijeđa u Federaciji”.Prema riječima reditelja Kokana Mladenovića, "Protekcija" će biti nova hit predstava koju će publika gledati uz smijeh, ali i gorčinu. Tragično je to što se afere o kojima je Nušić pisao u ovoj komediji mogu prepoznati i u političkoj svakodnevnici, kako Bosne i Hercegovine, tako i regiona.Milena Bogavac, koja potpisuje adaptaciju teksta i songove, poručila je da je ovaj komad važno pogledati, jer je hrabar u nazivanju društvenih anomalija pravim imenima i njihovom beskompromisnom izdvajanju. Prema njenim riječima, hrabrost je najvažniji adut Nušićevog komediografskog opusa.Dramaturgiju za predstavu “Protekcija” potpisuje Džejna Hodžić, kompozitorica je Irena Popović Dragović, za scenografsko rješenje je zadužena Marijela Hašimbegović, saradnica za scenski pokret je Amila Terzimehić, a kostimografkinja Lejla Hodžić.U predstavi igraju: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić, i muzičari Naomi Druškić, Lucija Mesarek i Dario Kos.&nbsp;Reprize su na repertoaru u petak i subotu, 22. i 23. oktobra u 19 sat i 30 sati.

Reprize su na repertoaru u petak i subotu, 22. i 23. oktobra u 19 sat i 30 sati

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Poznati hrvatski glumac <a href="https://avaz.ba/tag/126067/zarko-potocnjak">Žarko Potočnjak</a> preminuo je jutros u 76. godini, javljau mediji u Hrvatskoj.Bio je veliko ime drame HNK Zagreb te suosnivač glumačke družine "Histrion".Prvu ulogu dobio je 1966. godine u TV filmu "Prikupljanje hrabrosti". Režiser Eduard Galić tražio je nekoga s izrazito plavim očima i tako je došao do Žarka Potočnjaka.&nbsp;Prve profesionalne uloge dobio je u kazalištu "Komedija", a tada je dobio i nadimak "Guma" jer je bio mršav i vrlo gibak. Nakon toga je prešao u "Gavellu", a kasnije je osnovao i "Histrion".Snimio je 25 igranih filmova, a u njih&nbsp; deset imao je glavnu ulogu. Glumio je u tridesetak TV-serija, među ostalima, u "Dugoj mračnoj noći", "Glembajevima", "Vukovar se vraća kući", "Trešeti", "Počivali u miru", "Zauvijek susjedi" i mnogim drugim.
&nbsp;Osvojio je velik broj nagrada.

Bio je veliko ime drame HNK Zagreb te suosnivač glumačke družine "Histrion"

Umro glumac Žarko Potočnjak

Dodjelom nagarada završen je deseti jubilarni <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla%20Film%20Festival&amp;">Tuzla Film Festival</a>. Za najbolje filmsko ostvarenje prikazano tokom TFF-a proglašen je film "Lihvar" Nemanje Ćeranića. Film "Lihvar" predstavlja potpuno netipično ostvarenje s naših prostora, koje tretira temu zelenašenja, a koja nije mnogo eksploatisana u kinematografijama regiona.
Prema odluci žirija, nagrada Vila TFF-a za najbolji animirani film pripala je ostvarenju "Vidiš li ih ti?" Bruna Razuma, dok je najbolji kratki igrani film "Following..." Karle Lulić. Marija Zidar uradila je najbolji dokumentarni film "Odpuščanje", dok je Maxim Boev dobio Vilu TFF-a u kategoriji Future Generation Short Film za ostvarenje "The War is over". 
Nagrada za produkciju na TFF-u otišla je za film "Južni vetar 2: Ubrzanje" Miloša Avramovića, dok je nagrada Otto Englander za najbolji scenario pripala Strahinji Madžareviću za uradak "Lihvar". 
- Izrazito sam zadovoljan sa svime što smo uspjeli postići u doba koronavirusa. Želja nam je da i u budućnosti nastavimo tako da TFF kreira prostore i njeguje filmove koji su kvalitetni, ponudivši ono najbolje s Balkana, kako bi naša publika uživala i vidjela neke filmove za koje smatraju da su trebali dobiti nagradu, ali su valorizirani na drugim festivalima - izjavio je direktor Tuzla Film Festivala Boris Balta.
Tokom pet dana festivala publika je što uživo, što putem online plaatforme imala priliku pogledati 120 filmskih ostvarenja.
Tuzla Film Festival je zatvoren filmom 'Deset u pola', reditelja Danisa Tanovića.

Za najbolje filmsko ostvarenje prikazano tokom TFF-a proglašen je film "Lihvar" Nemanje Ćeranića

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Manifestacija "Mak Dan“ održana je u Sarajevu povodom 104. godišnjice od rođenja<a href="https://avaz.ba/tag/40131/mak-dizdar">Maka Dizdara, jednog od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika.</a>
Organizatori, Fondacija "Mak Dizdar“ i Bošnjačka zajednica kulture "Preporod“, nadaju se da će obilježavanje dana Makovog rođenja postati tradicionalni praznik bosanskohercegovačke kulture.
Danas je proteklo u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume "Mala scena“.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod“ Sanjin Kodrić, u obraćanju posjetiocima je podsjetio na Dizdara kao jednog od najvećih pjesnika na bosanskom jeziku, koji je možda najdublje, najcjelovitije i najpotpunije ušao u intimu Bosne.

- Književnost je na neki način intima jednog naroda. Uvijek, ma koliko bila univerzalna, izvire iz onoga što je prostor njenog stvaranja, što je sudbina zemlje i ljudi, sudbina svih generacija prije nas. Mak je naročito u pjesničkoj knjizi 'Kameni spavač', objavljenoj daleke 1966. godine, uistinu uspio ući u ono što je intima Bosne, njena povijesna drama, u ono što su životi 'običnih malih ljudi'. U toj knjizi o bosanskom srednjovjekovlju, ne čitamo o bosanskim kraljevima, kraljicama, prinčevima, vladarima, već o 'običnim' ljudima i njihovim 'malim' životima. Književnost se piše za one koji je čitaju; važnost jednog pisca mjeri se između ostalog po tome koliko je on duboko prisutan kod čitalačke publike. Mogućnost da ovako javno, na trgu reklo bi se, organiziramo obilježavanje godišnjice rođenja Maka Dizdara, zapravo govori koliko je on veliki pjesnik, svima nama važan - kazao je Kodrić.

Inicijator "Mak Dana“ je Fondacija koja nosi njegovo ime, pa je Gorčin Dizdar zahvalio suorganizatorima, partnerima i sponzorima.
Zahvalio je također učenicima koji su recitalom, muzičkim i glumačkim performansom, sadržajno doprinijeli obilježavanju "Mak Dana“, organiziranog u Sarajevu drugi put.
Gorčin Dizdar se nada da će obilježavanje godišnjice Makovog rođenja postati redovni događaj, praznik kulture širom Bosne i Hercegovine.

Manifestacija  jeprotekla u znaku Dizdarovog poetskog stvaralaštva u izvedbi učenika iz Sarajeva i Breze, čije škole nose njegovo ime, kao i polaznika Škole glume "Mala scena“

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/688035/glumac-marko-zivic-u-teskom-stanju-zbog-korone-prikljucen-na-respirator">Beogradski glumac Marko Živić preminuo je danas u 50. godini od posljedica koronavirusa.</a>Živić je rođen u Kruševcu 4. aprila 1972. godine. Završio je glumu 1995. na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu u klasi profesora Radeta Markovića. Ostvario se kao glumac i u pozorištu i na filmu.Bio je u stalnoj glumačkoj postavi u Pozorištu na Terazijama, i stalni član Beogradskog dramskog pozorišta gdje je igrao u predstavama "Kad su cvetale tikve", "Ne igraj na Engleze", "Sviraj to ponovo, Sem", "Let iznad kukavičjeg gnezda", "Delirijum tremens", a igrao je i u drugim teatrima. Dobitnik je mnogih nagrada, a svojevremeno je vodio emisiju "Marko Živić šou" na TV Foks i kviz&nbsp; "Zdravo, Evropo". Od januara 2015. godine, učestvovao u talent-šou programu "Audicija", koji se emitovao na televiziji Pink, kao jedan od članova žirija, podsjeća Nova.rs. Posljednjih godina televizijska publika ga je pratila u zapaženim projektima poput serija "Senke nad Balkanom", "Žigosani u reketu", a nedavno je počela i serija "Branilac" u kojoj igra jednu od uloga. Inače, Živiću je 2008. godine otkriven zloćudni tumor koji mu je tada zahvatio dijelove jednjaka i želuca, ali se uspješno oporavio nakon zahtjevne operacije.

Od januara 2015. godine, učestvovao u talent-šou programu "Audicija"

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

Centar za kulturu i mlade Sarajevo predstavio je novi projekt „Filmske priče“ koji je podržan od strane Fondacije za kinematografiju.Svoje prve radionice održat će 15. oktobra u Mostaru i odmah narednog dana 16. oktobra u Tuzli. Učesnici ovog projekta koji će govoriti o svojim iskustvima i znanjima koje imaju su:<a href="https://avaz.ba/tag/40300/ines-tanovic">Ines Tanović</a>, rediteljica, koja će govoriti o filmskoj režiji, razlici između dokumentarnog i igranog formata, i svojim iskustvima u različitim pozicijama unutar procesa kreiranja jednog filmskog projekta.<a href="https://avaz.ba/tag/19630/dino-sukalo">Dino Šukalo</a>, muzičar i muzički producent, koji će svojim dugogodišnjim iskustvom u svijetu muzike približi značaj zvuka u kreiranju priče i kako muzika utiče na kvalitetu jednog filma.<a href="https://avaz.ba/tag/9354/armin-omerovic">Armin Omerović</a>, glumac, koji će podjeliti svoja iskustva o glumi&nbsp; i kako se to zanimanje u današnjem društvenom abmijentu tretira.

-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Obzirom da svakoga dana svjedočimo sve lošijim uvjetima obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini, pogotovo zadnjih godinu dana, kako je zbog globalne pandemije COVID- 19 bio na neki način obustavljen dosadašnji sistem rada u svim institucijama i kako imamo svijest&nbsp; da svakim novim danom napreduju metode kojima&nbsp; se znanje može prenositi i kako kroz različite vidiove edukacija većina to danas i radi, taj sistem učenja i spoznaje dodatno je populariziran i dobija na svojoj važnosti. Želimo da na ovaj način kreiramo nove prostore za kognitivne stimulacije i osnaživanje orginalnih misli i ideja kod mladih ljudi širom BiH, da pružimo znanja koja mogu da donesu nova rješenja i spoznaje, poručili su iz CKM-a.Dodaju da žele da ovaj projekt zaživi u što više gradova širom BiH, počevši sa Mostarom i Tuzlom pružajući uvid iz filmske industrije, kroz radionice&nbsp; sa različitim autorima iz različitih sektora.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Filmska industrija je bitan faktor socijalizacije i načina kako mladi ljudi interpretiraju svijet, jer svi znamo kakav utjecaj su filmovi kroz generacije ostavljali na razvoj društvenog konteksta i svijeta kakvog poznajemo. Ona je moćno sredstvo da opišemo svoj identitet i zabilježimo jedno vremensko razdoblje, učimo o dubinama vlastitih emocija i o samom životu. Smatramo da je izražena potreba za projektima koji su zamišljeni kao redovno educiranje umjetnika i gledalaca, koji bi kroz razmjenu iskustava slavili kulturu filma, ideju i maštu, zaključili su.

Projekti zamišljeni kao redovno educiranje umjetnika i gledalaca, koji bi kroz razmjenu iskustava slavili kulturu filma, ideju i maštu

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Samostalna VAX (Vanja Art X) – Vanje Solakovića, pod nazivom „Sonus Visualis“, otvorena je u galeriji „Zvono“ koja se nalazi u prostoriji galerije „Charlama depot“ u Skenderiji.&nbsp;Izložba i performans „Sonus Visualis“, što na latinskom znači „vizualni zvuk“, je ujedinjenje umjetnikove autentične likovne umjetnosti, izloženih ekspresivnih crteža i muzičkog performansa, u obliku jam sessiona (Improviziranog muziciranja).&nbsp;„Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu, ali i u zaseban kombinovani medij.Na taj način, umjetnik Vanja Solaković prezentirao je jednu vrstu posebnog, ali na svoj način i praiskonskog rituala, čiji je konačni cilj pronalazak čiste artističke niti, kroz ogoljene impulse, koji diktiraju slijed zbivanja samog performansa.&nbsp;U muzičkom performansu su učestvovali Jan Delić (bubnjevi), Alem Brka (bas gitara) i Vanja Solaković (Električna gitara).&nbsp;Likovni dio izložbe, sastoji se od kolekcije crteža, kojima su prikazani originalni umjetnikovi simboli i totemi, izrazito organske forme. Također, izložene su skice i „brzi crteži“, kao zapis umjetnikovog ekspresivnog impulsivnog djelovanja na papiru.Vanja Solaković je magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajavu.

Izložba i performans „Sonus Visualis“, što na latinskom znači „vizualni zvuk“

„Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Izložba&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/32730/vanja-solakovic">Vanje Solakovića</a> pod nazivom „Sonus Visualis“ bit će otvorena sutra u 19 sati u "Zvonu" (prostor Galerije Charlama Depot, Skenderija).&nbsp; Izložba i performans „Sonus Visualis“, (vizuelni zvuk na latinskom) je ujedinjenje umjetnikove autentične vizuelne umjetnosti, izloženih ekspresivnih crteža i muzičkog performansa, u obliku jam sessiona.
- „Umjetnost X“ predstavlja ukrštanje vizuelnog i zvučnog u jednu cjelinu, ali i u zaseban kombinovani medij. Tako umjetnik Vanja Solaković prezentira jednu vrstu posebnog, ali na svoj način i praiskonskog rituala, čiji je konačni cilj pronalazak čiste artističke niti, kroz ogoljene impulse, koji diktiraju slijed zbivanja samog performansa. U muzičkom performansu će učestvovati tri aktera: Jan Delić (bubnjevi), Alem Brka (bass gitara) i Vanja Solaković (električna gitara). Likovni dio postavke se sastoji od kolekcije crteža na kojima su prikazani originalni umjetnikovi simboli i totemi, izrazito organske forme - poručuju organizatori

Također, bit će izložene skice i „brzi crteži“, kao zapis umjetnikovog ekspresivnog impulsivnog djelovanja na papiru.

Vanja Solaković je magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajavu. Kroz svoje obrazovanje i dugogodišnji angažman na likovnoj i muzičkoj sceni umjetnik istražuje pretežno spoj vizuelnog sa zvukom. Poznat je i kao frontmen sarajevskog alternativnog benda "Činčila" s kojim također kombinuje likovnu umjetnost i zvuk, najviše preko video spotova, performansa i kostimografije.
- Uvijek me interesovao trenutak kao glavni faktor izražaja, i upravo zbog toga sve što radim pokušavam zabilježiti impulsivno u momentu. To najbolje uspijevam preko performansa, muzičke improvizacije i stvaranja likovnih radova, koji nastaju spontano bez pretjeranog promišljanja i planiranja. Stvaram pretežno oblike koji su vođeni čisto mojim impulsima i energijom, jer na taj način najbolje dolazim do prenošenja čiste emocije koju u datim momentima osjetim. Oblik koji "čujem" i zvuk koji "vidim" je ono što čini moje umjetničke radove - rekao je Solaković.

Izložba pod nazivom „Sonus Visualis“ bit će otvorena sutra u 19 sati u "Zvonu"

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Internacionalni sarajevski sajam knjiga i učila 2021., 32. po redu, posjetilo je više od 30.000 ljudi u proteklih šest dana, kazao je direktor KJKP Centar Skenderija Amer Kapo na današnjoj ceremoniji dodjele nagrada.Stručni žiri koji čine predsjednica Lejla Alimanović i članovi Aleksandar Knežević i Sarina Bakić donio je odluke o najboljim u čak 15 kategorija kao i o dobitnicima posebnih i specijalnih sajamskih priznanja.Alimanović je istaknula da je ove godine broj nagrada i priznanja nešto veći jer je zbog neodržavanja Sajma prošle godine i broj prijavljenih izlagača bio veći.- Trud i usmjerenost ka zajedničkom cilju organizatora, autora, izdavača, ali i medija i građana, posjetitelja sajma, poslali su svima obećavajuću poruku optimizma. U proteklom periodu koji su obilježili i česti lockdowni, knjiga je mnoge od nas sačuvala, bilo da smo je pisali, radili na njenoj pripremi za objavu ili da smo je čitali. Knjiga je zaista bila i stat će, ključ mudrosti i zdravlja što je bio moto ovogodišnjeg Sajma – kazala je Alimanović.U kategoriji za umjetnost i arhitekturu nagradu je dobila „Dobra knjiga“ Sarajevo za djelo „Graditeljstvo bih kroz stoljeća“ autorice Sabira Husedžinović.U kategoriji uredništvo nagrađeni su “Nova knjiga ” Podgorica za za uredništvo biblioteka “Nove knjige” i Emir Isović za djelo „Sarajevo, The Ultimate Guide“.

U kategoriji najboljeg oblikovanja knjiga nagradu je dobila izdavačka kuća „Art Rabic“ Sarajevoza djela „Tito za početnike“ autora Miše Marića i „Odabrana djela“ Pere Zubca. Dizajn je radio Dragan S.Stefanović. U istoj kategoriji nagrađena je i “Dobra knjiga” Sarajevo za djelo „Sevdalinke – 505 pjesama sa notnim zapisima“, autora Muhameda Žere. Dizajneri su Ognjen Materić, Ekrem Đonko, Nermin Žero i Đorđo Trifković.U kategoriji najbolja ilustracija knjige nagradu je dobila kuća „Agarthi Comics“Sarajevo za djelo „Gavrilo Princip“, autora Henrika Rehla.Za najbolji izdavački poduhvat godine nagrađeni su “Art Rabic” Sarajevo za „22 naslova džepnih knjiga Male biblioteke“ I “Planjax Komerc” iz Jelaha za za „Izabrana djela u šest knjiga“, autora Bajruzina Hajre Planjca.U istoj kategoriji nagrade su dobili o Naučnoistraživački institut „Ibn Sina“ za djelo „Sufijski put spoznaje, Ibn al-'Arabijeva metafizika imaginacije“ autora William C. Chittick kao i SPKD “Prosvjeta” Sarajevo za djelo za djelo „Roman o Aleksandru Velikom“ – prema Berlinskom rukopisu srpske Aleksandride.

Za izdavački poduhvat godine nagrađena je i „Dječija knjiga“Sarajevo za djelo „Izabrani romani“, autorice Nure Bazdulj-Hubijar, izdanje „Bosanska riječ“Sarajevo.Najbolju promociju na ovogodišnjem sajmu, prema ocjeni žirija imalo je djelo “Vazda belaj”, autora Mirsada Pašovića u izdanju sarajevskog “Siriusa”.U kategoriji najbolja knjiga za visoko obrazovanje nagrađen je Internacionalni Burch univerzitet za djelo „Preci u nama: Genetičko blago Bosne i Hercegovine“. Autori su Damir Marjanović, Dragan Primorac i Salmedin Mesihović, u izdanju „Mladinske knjige” Sarajevo.U kategorija Nauka: Društvene i prirodne nauke nagrade su dobili izdavaštvo „Mulla Sadra“ Sarajevo za djelo „Društvo i historija sa stanovišta Kur'ana“ autora Mohammada Taqi Mesbah Yazdija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH za djelo „Baštinske studije: Od moderne do postdigitalne kulture“ autorice Lejle Kodrić Zaimović te „Bookline“ Sarajevo za djelo „Veznici u savremenom bosanskom jeziku“, autor Halid Buliću izdanju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.U kategoriji za savremena učila i tehničko-tehnološke inovacije nagradu je dobila kuća „Trisar-Inn“Sarajevo.

Djelo “Mačak beskućnik” autorice Ljiljane Mitić u izdanju sarajevske “Dječije knjige” odnijelo je nagradu za najbolju prvu knjigu objavljenu kod izdavača učesnika na sajmuU kategoriji izdanja novih medij nagrađeni su digitalna platforma za e-knjige, audio knjige, digitalno izdavaštvo i zaštita od piraterije “Amber” Kemala Obada te kompanija IMTEC Sarajevo.Za časopise iz književnosti, filozofije, sociologije i drugih humanistickih i društvenih nauka nagrađeni su Međunarodni centar za mir i Akademija nauka i umjetnosti BiH Za časopis „Dijalog“ – izdanja od 1995.- 2021., urednici su Slavo Kukić i Asim Mujkić.U istoj kategoriji nagradu je dobio i PEN Centar u Bosni i Hercegovini za časopis za književnu i umjetničku kritiku „Novi izraz“ koji uređuje Andrea Lešić.

Nagradu za očuvanje i valorizaciju književne baštine nagradu dobio je Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.Izdavačka kuća “Lijepa riječ” iz Tuzle nagrađena je u kategoriji sistematsko objavljivanje svjetske književnosti.Ove godine zbog specifičnih pandemijskih uslova u kojima je Sajam organiziran dodijeljene su i nagrade za 5 najinventivnijih maski posjetilaca sajma. Dobitnice su Anisa Durmišević , Džana Bajrić, Mejra Gogić, Lamija Hasković i Asja Salčin.Posebno sajamsko priznanje za zbirke kratkih priča dobio je Kemal Čopra za djelo „Hadžibeg“ , u izdanju „Naklade Zoro“ Sarajevo.Specijalno sajamsko priznanje dobio je Samir Fazlić, povodom 40 godina neprekidnog rada u knjižarstvu i izdavaštvu u BiH.Anida Letić Sikirić dobitnica je posebnog priznanja za slikovnicu i to za djela „Psić Bibi u Sarajevu“ i „Psić Bibi u Zenici“.

Alimanović je istaknula da je ove godine broj nagrada i priznanja nešto veći jer je zbog neodržavanja Sajma prošle godine i broj prijavljenih izlagača bio veći

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

Preminula književnica Iva Nuić

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Film Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio dvije nagrade

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Umro glumac Žarko Potočnjak

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Uručenjem nagrada zatvoren Sajam knjiga u Sarajevu

Kultura

Haris Pašović režira predstavu u privatnom pozorištu Madlene Cepter u Beogradu

Narodno pozorište Sarajevo otvara novu umjetničku sezonu

Preminula književnica Iva Nuić

Sajam izdavača/nakladnika BiH bit će održan od 3. do 6. novembra

"To nikad nigdje nije bilo" Dine Mustafića u subotu na sceni NPS-a

Film "Tabija" ovogodišnji bh. kandidat za nagradu Oskar

Film Adisa Bakrača "Švedsko srce moje majke" osvojio dvije nagrade

U Sarajevu održana premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića

Umro glumac Žarko Potočnjak

Filmom "Deset u pola" zatvoren deseti Tuzla Film Festival

Gorčin Dizdar: Nadam se da će obilježavanje godišnjice rođenja mog oca postati redovan događaj

Od posljedica koronavirusa preminuo glumac Marko Živić

"Filmske priče" kreću iz Mostara, uvid iz filmske industrije kroz radionice

Otvorena izložba Vanje Sokolovića

Vanja Solaković: Čujem oblik i vidim zvuk

Uručenjem nagrada zatvoren Sajam knjiga u Sarajevu