Ž1 = Održani 20. Međunarodni književni susreti Cum Grano Salis
Ž2 = Nagrada „Meša Selimović“ za Ivanu Bodrožić
Književnica iz Hrvatske Ivana Bodrožić dobitnica je <a href="https://avaz.ba/tag/26556/mesa-selimovic">nagrade "Meša Selimović"</a> na 20. Međunarodnim književnim susretima Cum Grano Salis koji su u subotu uvečer završeni u Tuzli. 
Prema ocjeni stručnog žirija kojim je <a href="https://avaz.ba/tag/67883/semezdin-mehmedinovic">predsjedavao Semezdin Mehmedinović</a> njen roman "Sinovi, kćeri" je najbolji u 2020. godinu na govornim područjima Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
- Jako mi je drago i smatram da je nagrada "Meša Selimović" veoma posebna, najposebnija na ovim prostorima, jer najviše od svega traga za našim međusobnim razumijevanjem, pokušava nas podsjetiti na to da imamo puno više sličnosti nego međusobnih razlika. Uvijek je velika konkurencija, tu su kolege iz cijele regije. Stvarno mi je ovo najdraža nagrada koju sam dobila – istakla je laureatkinja Ivana Bodrožić.

Istaknuti književnik i predsjednik žirija za dodjelu književne nagrade "Meša Selimović" Semezdin Mehmedinović obrazlažući nagradu je rekao da ovaj roman hrabro govori o sadašnjici i da je Bodrožić postala istinska internacionalna književnica zbog načina na koji piše i o temama o kojima govori.- Odabrali smo knjigu koja se bavi našom stvarnošću na jedan supstencijalan način, da živimo u tim dramatičnim vremenima obilježenim mnogim političkim i društvenim problemima. Zato je bilo ispravno da izaberemo jedan takav roman, nagradimo knjigu koja insistira na promjenama. U pitanju je zaista jako dobra knjiga, važna autorica – izjavio je Mehmedinović.Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, osnivač književih susreta Cum Grano Salis, je rekao:- Nemate nigdje nagradu koja pokriva četiri države i u čijoj organizaciji dodjele nagrade sudjeluju književnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.Osim romana "Sinovi, kćeri" Ivane Bodrožić, za nagradu "Meša Selimović" nominirani su još i romani "Kontraendorfin" Svetislava Basare, zatim roman Zorana Ferića "Putujuće kazalište" , roman Amile Kahrović Posavljak "Izvedeni iz kičmi" i roman Želimira Periša "Mladenka kostonoga".

Nagrada "Meša Selimović" je veoma posebna, pokušava nas podsjetiti na to da imamo puno više sličnosti nego međusobnih razlika, kazala je Bodrožić

Književnica iz Hrvatske Ivana Bodrožić dobitnica je nagrade "Meša Selimović"

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

U okviru festivala <a href="https://avaz.ba/tag/21852/sarajevske-veceri-muzike">27. Sarajevske večeri muzike</a>, na sceni <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> izveden je <a href="https://avaz.ba/tag/3734/koncert">koncert</a> "Gala opera", posvećen stogodišnjici rada i djelovanja Narodnog pozorišta, u izvedbi solista i hora Opere NPS, uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom je dirigovati Dario Vučić i maestro Ivo Lipanović.

Pored maestra Ive Lipanovića gosti koncerta "Gala opera" bili su Ivana Lazar, Željko Lučić i Mikheil Sheshaberidze koji su nastupiti uz soliste Opere NPS: Ivana Šarića, Ademu Pljevljak-Krehić, Amira Saračevića, Denisa Isakovića, Katarinu Kikić, Leonarda Šarića i Marka Kalajanovića.

Ova manifestacija predstavlja posvetu Festivala značajnom jubileju kojim se odaje prizananje hramu umjetnosti i kulture Sarajeva, ali i BiH. Program je osmišiljen kao promenada kroz stvaralačke opuse najznačajnijih italijanskih opernih kompozitora poput G. Verdija, G. Puccinija, G. Rossinija, G. Donizettija, R. Leoncavalla, u čijoj realizaciji će učestvovati Hor Opere NPS, Sarajevska filharmonija te eminentni dirigenti – maestro Ivo Lipanović i Dario Vučić.

Ova manifestacija predstavlja posvetu Festivala značajnom jubileju kojim se odaje prizananje hramu umjetnosti i kulture Sarajeva, ali i BiH

Posjetioci poštovali epidemiološke mjere

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Hercegovački <a href="https://avaz.ba/tag/54192/franjevac">franjevac</a> fra Iko Skoko predstavio je svoju <a href="https://avaz.ba/tag/33262/knjiga">knjigu</a> "Franjevci u djelima <a href="https://avaz.ba/tag/13842/ivo-andric">Ive Andrića</a>" u Franjevačkom samostanu Humac kod Ljubuškog.Kako je u razgovoru za Fenu kazao fra Iko Skoko, na pisanje ove knjige odlučio se na početku epidemije kada je pročitao govor Meše Selimovića na 80. Andrićev rođendan:- U tom govoru Selimović je posebno pohvalio pripovijetku "Most na Žepi", odmah sam je uzeo i pročitao i zapalo mi je za oko da je graditelj tog mosta, kako je Andrić napisao, umro u Istanbulu u franjevačkoj bolnici, na rukama jednog franjevca. To me je potaklo da počnem temeljitije čitati s olovkom u ruci kako bih vidio gdje sve Andrić spominje franjevce.Fra Iko navodi da je pronašao 44 franjevca koje Andrić spominje imenom i prezimenom u svojim djelima, i to ne samo bosanske franjevce, već i talijanske, pa čak i španjolske franjevce.- On je više od 50 godina prijateljevao s franjevcima Bosne Srebrene. Teško je u svijetu pronaći nobelovca koji je toliko pisao i toliko prijateljevao s franjevcima. On, naravno, nije izostavljao nedostatke, mane franjevaca već je u svojoj književnosti napravio prekrasan mozaik franjevaca - dodao je fra Iko.O Ivi Andriću puno se pisalo i puno će se još pisati, a ono o čemu se ne priča dovoljno, istaknuo je fra Iko, je to da je sav novac koji je dobio kao laureat Nobelove nagrade za književnost Andrić usmjerio u knjižnice u Bosni i Hercegovini.Profesorica mostarskog Filozofskog fakulteta Perina Meić istaknula je kako današnji dan nije slučajno odabran za predstavljanje knjige "Franjevci u djelima Ive Andrića". Naime, 9. listopada 1892. rođen je Ivo Andrić.- Fra Iko se u svojoj knjizi pozabavio važnom temom: odnosom franjevaca i Andrićeve poetike, odnosno likovima franjevaca u Andrićevim knjigama. Tema je važna jer otkriva srce Andrićeve poetike. Ta franjevačka književna tradicija je Andrićev i duhovni i književni zavičaj. Mislim da je jako važno baviti se tom temom – istaknula je Meić.Dodala je kako je fra Iko napisao iznimno čitljivu knjigu koja će lako naći put do čitatelja.

Kako je u razgovoru za Fenu kazao fra Iko Skoko, na pisanje ove knjige odlučio se na početku epidemije kada je pročitao govor Meše Selimovića na 80. Andrićev rođendan

Hercegovački franjevac fra Iko Skoko predstavio je svoju knjigu "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Emir Hadžihafizbegović i Belma Lizde Kurt proglašeni su najboljim glumcima osmog izdanja Festivala glumca BiH, koji je sinoć dodjelom nagrada i koncertnim programom "Pjesme za novi svijet" zatvoren u Konjicu.Hadžihafizbegović je nagrađen za ulogu "Mahmut Zolj", u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel", Kamernog teatra 55 Sarajevo, u režiji Kokana Mladenovića, a nagradu i masku konjičkih drvorezbara uručila je, uime generalnog sponzora kompanije "Bosnalijek", samostalna stručna saradnica u Bosnalijeku Suana Đelmo.- Sretan sam, i ja imam demistificirajući odnos prema nagradama, ali nagrada je važna i predstavlja satisfakciju za posao i trud tokom proba. Nagradu dijelim sa svim kolegama, sa Sidranom čiji smo roman otkupili, sa Kokanom Mladenovićem. Kada sam dobio vijest da je naša predstava najbolja i da sam izabran za najboljeg glumca bio sam sretan i cijenim ovaj festival i napor svih koji su angažovani, i samo treba podizati standarde - poručio je Hadžihafizbegović.Glumica Belma Lizde-Kurt nagrađena je za ulogu "Stela" u predstavi "Lutka" Pozorišta mladih Sarajevo, u režiji Adisa Bakrača. Nagradu i masku konjičkih drvorezbatra najboljoj glumici uručila je, uime Općine Konjic, stručna saradnica za kulturu Biljana Handžo.Lizde-Kurt je kazala kako je divan osjećaj biti nagrađen te da su nagrade publike najvrijednije nagrade.- Počašćena sam i nisam očekivala da ću je dobiti, jer je konkurencija bila jaka, i to daje krila za daljnji rad i zadovoljstvo - kazala je nagrađena glumica.

Sretan sam, i ja imam demistificirajući odnos prema nagradama, ali nagrada je važna i predstavlja satisfakciju za posao i trud tokom proba, rekao je Hadžihafizbegović

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nobelovac&amp;">Tanzanijski pisac Abdulrazak Gurnah</a>, ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, izjavio je danas da se osjeća divno i da je počastvovan priznanjem, pošto ga je prije njega dobilo mnogo uglednih autora. -	Mislim da je to briljantno i divno. Veoma sam zahvalan Švedskoj akademiji jer je nominovala mene i moj rad - rekao je Gurnah Rojtersu na pitanje kako se osjeća kao dobitnik nagrade.
On je dodao da je vijest sjajna i da je ovo velika nagrada koju su prije njega dobili "divni pisci" sa velike liste.
-	Još sam zatečen. To je bilo potpuno iznenađenje i zaista sam morao da sačekam objavu prije nego što sam mogao da povjerujem - naveo je pisac.
Na pitanje da li pije šampanjac i igra od sreće, odgovorio je kroz smijeh: "Ne".

Veoma sam zahvalan Švedskoj akademiji jer je nominovala mene i moj rad, rekao je Gurnah Rojtersu

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nOBELOVA%20NAGRADA&amp;">Dobitnik Nobelove nagrade za književnost je Abdulrazak Gurna</a>, tanzanijski pisac rodom iz Zanzibara, saopćeno je na konferenciji za novinare u Štokholmu. Kladioničari su najviše šansi davali Francuskinji Ani Erno, ali i Nguđi Van Tjongu, kenijskom piscu. U najužem krugu favorita bili su Ljudmila Ulicka, Haruki Murakami, Margaret Atvud, ali i hrvatska spisateljica Dubravka Ugrešić.
Nobelovu nagradu dodeljuje Švedska kraljevska akademija, a sastoji se od zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od 10 miliona švedskih kruna ili 1,1 milion dolara.
Novčani iznos nagrade potiče od zavještanja koje je ostavio tvorac nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel, koji je umro 1895. godine.
Švedska akademija je saopćila da ove godine neće biti svečanog uručenja priznanja u Štokholmu, već da će dobitnik biti odlikovan u svojoj zemlji.
Prošle godine je Nobelova nagrada za književnost pripala je američkoj pesnikinji Luiz Glik.

<blockquote class="twitter-tweet">BREAKING NEWS: The 2021 <a href="https://twitter.com/hashtag/NobelPrize?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#NobelPrize</a> in Chemistry has been awarded to Benjamin List and David W.C. MacMillan “for the development of asymmetric organocatalysis.” <a href="https://t.co/SzTJ2Chtge">pic.twitter.com/SzTJ2Chtge</a>&mdash; The Nobel Prize (@NobelPrize) <a href="https://twitter.com/NobelPrize/status/1445687884158160904?ref_src=twsrc%5Etfw">October 6, 2021</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Švedska akademija je saopćila da ove godine neće biti svečanog uručenja priznanja u Štokholmu, već da će dobitnik biti odlikovan u svojoj zemlji

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Knjiga "Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem" Ruždije Adžovića promovisana je u srijedu u Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona.O knjizi novinara, publiciste i književnika Ruždije Adžovića, koja je rezultat njegovih višemjesečnih razgovora s akademikom Muhamedom Filipovićem, govorio je novinar, publicista i reditelj Jasmin Duraković, koji je i recezent ove knjige, saopćeno je iz Pres centra BKC TK.On je istakao da je ovo književno djelo kompletna epoha iz pozicije akademskog profesora, učesnika u javnom, političkom, akademskom, kulturnom životu, te da knjiga sadrži do sada nepoznate detalje koji govore o njegovom životu i događajima čiji je bio sudionik.Knjiga kao svojevrsna ispovijest profesora Muhameda Filipovića, koji je prije smrti uradio autorizaciju ovog djela, bitno je svjedočanstvo o velikim događajima i ljudima ovog prostora.- Uradio sam knjigu s Novakom Kilibardom, poznatim crnogorskim književnikom, koja je u sličnoj formi kao i ova. Knjiga se svidjela profesoru Filipoviću, što me ohrabrilo da mu predložim da na isti način zabilježim razgovore sa njim. Razgovori su trajali četiri mjeseca, dok je knjiga nastajala godinu dana - istakao je Adžović.Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona sinoć održanom promocijom je otvorio manifestaciju "Oktobar – mjesec knjige", saopćeno je.

Bosanski kulturni centar Tuzlanskog kantona sinoć održanom promocijom je otvorio manifestaciju "Oktobar – mjesec knjige"

Promovirana knjiga „Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem“

Direkcija Internacionalnog teatarskog festivala MESS ove godine najznačajnije festivalsko priznanje, Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra, odlučila je prvi put posthumno dodijeliti <a href="https://avaz.ba/tag/20747/dragan-jovicic">Draganu Jovičiću</a>, koji je iznenada preminuo prošle godine u noći 5. na 6. novembar od posljedica koronavirusa.-&nbsp; Iako je u svojoj suštini ova nagrada priznanje koje se treba dati umjetnicima i umjetnicima za njihova života, Direkcija vjeruje da je, u slučaju Dragana Jovičića, izuzeće od ustaljenog pravila potpuno opravdano - poručuju iz MESS-a.

„Kao glumac vanredne kvalitete od 1987. u Kamernom teatru 55, odigrao je 33 premijere, a čak 1001 put izašao na scenu. Svakim od tih igranja učinio je bosanskohercegovački teatar mjestom najdublje umjetničke posvećenosti, profesionalizma i ljubavi koju je Dragan sa sobom nosio i na druge prenosio. Bio je dijelom pozorišnog djelovanja i za vrijeme opsade Sarajeva. U tom periodu se Dragan, zajedno sa svojim kolegicama i kolegama, glumom borio protiv mržnje i rata, a u postratnom vremenu, zatekavši se u novim okolnostima, smatrao je da je njegov zadatak da se “na svoj način i svojim oružjima bori protiv neznanja, mržnje, netrpeljivosti, svega destruktivnog i nedostojnog u čovjeku i u društvu - između ostalog stoji u obrazloženju Direkcije.

Dragan Jovičić je imao rijetko bogatu biografiju. Među njegovim brojnim nagradama je i Zlatni lovorov vijenac Festivala MESS, a bio je i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Između ostalog, ostao je upamćen i kao veoma uspješan direktor Kamernog teatra 55 koji je uvijek podržavao i pomagao rad Festivala MESS. Kao takav, od 2016. godine pa sve do odlaska sa ovog svijeta, Dragan je bio i predsjednik MESS-ovog Umjetničkog savjeta.

Veliki glumac je iznenada preminuo prošle godine u noći 5. na 6. novembar od posljedica koronavirusa

MESS: Zlatni lovorov vijenac posthumno Draganu Jovičiću

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sajam%20knjiga&amp;">Internacionalni sarajevski sajam knjiga i učila</a>, otvara se danas u 10 sati, u dvorani "Mirza Delibašić" u Centru Skenderija. Ulaz je slobodan, a prvih pet posjetilaca tradicionalno će dobiti knjige na poklon od organizatora. Svečano otvorenje Sajma bit će upriličeno danas u 18 sati, a otvorenim će ga proglasiti organizatori i predstavnici kantonalne vlasti.
Na ovogodišnjem sajmu učestvuje više od 100 izlagača iz BiH i regiona.
Promocije i susreti sa autorima održavat će se na centralnom prezentacionom prostoru “Bosanska kuća”, koji će kao i prethodnih godina, biti u fokusu interesovanja izlagača, posjetilaca i medija, ali i mjesto gdje će se posljednjeg dana Sajma, 11. oktobra u 12 sati dodijeliti sajamske nagrade.
Stručni žiri koji čine predsjednica Lejla Alimanović i članovi Aleksandar Knežević i Sarina Bakić odlučivaće o sajamskim nagradama koje će ove godine biti dodijeljene u 15 kategorija.
Novost je što će ove godine biti dodijeljene i posebne nagrade za pet najinventivnijih maski (zaštitnih) posjetilaca Sajma.
Počasni gost Sarajevskog sajma je Crna Gora koju predstavlja Međunarodni sajam knjige iz Podgorice sa reprezentativnim izdanjima crnogorskih državnih kulturnih, naučnih i umjetničkih institucija te djelima savremenika iz Crne Gore i regiona.
U okviru Sajma bit će obilježeno i nekoliko jubileja, 100 godina međunarodnog PEN-a, 60 godina Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i 30 godina Međunarodnog centra za mir, najavljeno je iz KSC Skenderija.

Ulaz je slobodan, a prvih pet posjetilaca tradicionalno će dobiti knjige na poklon od organizatora

Svečano otvorenje Sajma bit će upriličeno u 18 sati

Danas se otvara sarajevski sajam knjiga i učila, više od 100 izlagača

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=mostar%20izlo%C5%BEba&amp;">U okviru 102. tradicionalne manifestacije "Šantićeve večeri poezije"</a> večeras je u Muzeju Žitomislić otvorena izložba “Grof Sava Vladislavić” koju su organizirali Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, Gradski odbor Mostar i Fondacija Muzej Žitomislić. Izložba “Grof Sava Vladislavić” je iz predsjedničke biblioteke Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije, posredstvom Ambasade Rusije u BiH ustupljena Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a fotografije na izložbi su autentične sa opisima na ruskom jeziku.

Dejan Dilberović, direktor Fondacije Muzej Žitomislić, kazao je da je značajno što se ova izložba prikazuje u Žitomisliću jer je Sava Vladislavić bio jedan od najvećih dobrotvora Manastira “Žitomislić” i davao je velike priloge i poklone u vidu knjiga, ikona i crkvenih predmeta Manastiru Žitomislić. - Nažalost mnogo toga nije sačuvano, ali ipak postoje istorijski tragovi po kojima se vidi da je Vladislavić imao posebnu naklonost prema manastiru Žitomislić kao i da je bio posebno vezan za Hercegovinu, kazao je Dileberović te napomenuo da je Manastir Žitomislić kroz vijekove imao različite ekonomije i djelatnosti, a jedna od njih bila je i kulturna misija te tako ovaj Muzej postoji već 163 godine.
Sava Vladislavić rođen je 25. januara 1668. godine u Bosni i Hercegovini u Jaseniku kod Gacka u poznatoj vlastelinskoj porodici Vladislavića.
- Vladislavić se školovao u Dubrovniku gdje je počeo da se bavi trgovinom. Tu je upoznao ruskog diplomatu grofa Lava Tolstoja, koji je ubrzo uočio njegove sposobnosti, a posebno njegovo dobro poznavanje političkih prilika u tadašnjim mletačkim i turskim posjedima na Balkanu i pridobio ga za rusku službu. Potom, Vladislavić odlazi u Carigrad gdje je, pored trgovačkih poslova, stupio u rusku službu, rekao je prilikom otvaranja izložbe Draga Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu i predsjednik Glavnog odbora SPKD ”Prosvjeta”, prezentirajući bogatu biografiju, lik i djelo grofa Save Vladislavića.
Prema njegovim riječima Vladislavić je Cara Petra Velikog upoznao u Azovu 1702. godine, a nakon toga svoju političku i diplomatsku karijeru nastavlja u Moskvi, pa zatim opet u Carigradu, odakle godinu kasnije donosi Petru Velikom tajni diplomatski spis pod naslovom Tajni opis Crnog mora.

- Sava je u Moskvi postao miljenik i savjetnik Cara Petra Velikog, a potom i njegove nasljednice carice Katarine i ličnost od njihovog najvećeg povjerenja. Najpovjerljivije i najosjetljivije političke i diplomatske misije povjeravane su upravo Savi Vladislaviću. Titulu grofa stiče 1725. godine. Između ostalih diplomatskih uspjeha, Sava Vladislavić je u ime ruskog cara zaključio savez sa moldavskim knezom u Jašiju, mir sa turskim sultanom na Prutu, a tokom rata sa Šveđanima, koji je završen ruskom pobjedom na Poltavi 1709. godine, bio je šef snabdijevanja cjelokupne ruske vojske. Bio je glavni kreator uspješne monetarne i finansijske reforme ruskog carstva, a smatra se i osnivačem ruske obavještajne službe, dodao je Mastilović.
Zbog brojnih diplomatskih uspjeha i drugih usluga koje je učinio ruskoj imperiji Sava je od Petra Velikog i Katarine darovan brojnim imanjima, dvorcima i trgovačkim privilegijama.
- To mu je omogućilo da izdašno pomaže pravoslavne crkve i manastire, posebno po Hercegovini i današnjoj Crnoj Gori i tako stekne epitet velikog dobrotvora. Knjige i ostale crkvene predmete koje je Sava slao iz Rusije i danas se čuvaju u nekim crkvama i manastirima. Umro je 17. juna 1738. godine u Sankt Peterburgu gdje je i sahranjen u carskoj grobnici, u kripti Blagovještanske crkve Lavra Aleksandra Nevskog, kazao je na kraju Mastilović.
Izložba “Grof Sava Vladislavić” je u Muzeju Žitomislić otvorena za javnost do 25. oktobra 2021. godine.

Dejan Dilberović, direktor Fondacije Muzej Žitomislić, kazao je da je značajno što se ova izložba prikazuje u Žitomisliću

Eksponati iz biblioteke Vladimira Putina stigli u Muzej Žitomislić

<a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">U povodu obilježavanja stote godišnjice Kuće na Obali na inicijativu direktora Narodnog pozorišta Sarajevo Dine Mustafića,</a> danas je upriličen sastanak direktora bosanskohercegovačkih pozorišta. Na sastanku su prisustvovali: Miroljub Mijatović direktor BNP Zenica, Srđan Knjeginjić direktor Pozorišta Prijedor, Ivan Vukoja ravnatelj HNK Mostar, Almir Mujkanović direktor NP Mostar, Mirza Ćatibušić direktor NP Tuzla i Dino Mustafić direktor NPS.U razgovoru je istaknuta potreba za intezivnijom međusobnom saradnjom i razmjenom umjetničkih sadržaja institucionalnih pozorišta Bosne i Hercegovine. Također, dogovoreno je Koordinaciono tijelo koje će okupiti umjetnička vodstva pozorišta svih bosanskohercegovačkih pozorišta koje će raditi na zajedničkoj platformi međusobne produkcione i autorske saradnje, prezentacije bh predstava u regionu i inostranstvu, ustanovljavanju kriterija i procedura festivalskih selekcija i podizanju tehničko-organizacionog standarda svih bosanskohercegovačkih pozorišnih festivala. Dogovoren je sljedeći susret prilikom teatarske smotre "Tuzlanski pozorišni dani" kada će biti pozvani svi profesionalni teatri iz Bosne i Hercegovine da se priključe ovoj inicijativi. U jubilarnoj sezoni Narodnog pozorišta svi bosanskohercegovački teatri će u čast stogodišnjeg života i rada Narodnog pozorišta gostovati u Sarajevu sa svojim najboljim predstavama. I Narodno pozorište Sarajevo će ovim povodom predstaviti svoju recentnu produkciju u svim teatarskim centrima.

Dogovoren je sljedeći susret prilikom teatarske smotre "Tuzlanski pozorišni dani"

U Narodnom pozorištu Sarajevo organiziran sastanak direktora bh. pozorišta

Večeras je performansom „Show must go on“ otvoreno 61. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS koje se ove godine održava pod generalnih sponzorstvom kompanije Visa. Prema konceptu Emira Fejzića, u performansu su učestvovali glumci Hana Zrno i Harun Ćehović, vokalna solistica Sara Vojičić, te bubnjar Teo Udović. Publici su se obratili direktor Festivala Nihad Kreševljaković i kao specijalni gost, dr. Bakir Nakaš. Ceremoniju otvaranja gledatelji širom Bosne i Hercegovine, mogli su pratiti putem direktnog prijenosa BHRT-a, generalnog medijskog pokrovitelja Festivala. Poslije ceremonije otvaranja odigrana je „Prva Čehovljeva predstava“, irske teatarske trupe Dead Centre, nakon čega je održan razgovor sa publikom. - Imali smo priliku shvatiti i koliko nam nedostaje mogućnost odlaska u teatar, u kino, na izložbu. Shvatili smo ljepotu knjiga u koje smo bježali jer smo se tamo osjećali slobodnim. Umjetnost je uvijek bila prijatelj čovjeka. U svom tom užasu koji nas je snašao imali smo priliku vidjeti kako našoj planeti godi odmoriti se od nas i našeg nemara prema prirodi - istakao je direktor Festivala MESS, Nihad Kreševljaković, naglasivši da naša budućnost zavisi od nas samih i naše spremnosti da je učinimo boljom mijenjajući sebe i naš odnos prema drugima. - Pozorište je tu da nam u tome pomogne“, poručio je Kreševljaković. Naglašavajući važnost publike za ovaj festival pozvao je sve da naprave zajedničku fotografiju, po uzoru na prvo izdanje MESS-a, dok je publika u sali mogla vidjeti fotografiju iz 1960.Specijalni gost ovogodišnjeg festivala dr. Bakir Nakaš, veliki prijatelj i poštovalac MESS-a, čak je prije desetak godina dodijelio nagradu publike tadašnjim pobjednicima. Uz Festival je od najtežih dana i jedan je od onih koji znaju koliko je umjetnost važna i ljekovita za jedno društvo. Dr. Nakaš je oduševio publiku pojavivši se u zaštitnom odjelu i poslavši snažnu poruku. - Poruka koju trebamo da prenesemo svima sa festivala je da mislimo na sebe i one oko sebe. Vakcinišite se! A kada se oslobodim ovoga što je večeras na meni, to će biti naznaka da je pandemija u BiH i svijetu prestala - poručio je Nakaš.

Ovogodišnji festival otvara „Prva Čehovljeva predstava“, spektakl teatarske trupe Dead Centre iz Irske

Svečano otvoren 61. MESS

Novi roman "Predodređenje" autora Edina Urjana Kukavice, bh. književnika i kolumniste, predstavljen je u Banjoj Luci.Kukavica je kazao publici kako smatra da nema prečeg mjesta na svijetu na kojem o Bosni treba govoriti nego što je to Banja Luka. - Danas je međunarodni dan srca. Nije slučajno da se nalazimo u srcolikoj zemlji i u njenom srcu, u Banjoj Luci, gdje bi svi Bosanci i Hercegovci trebali da pokažu svoj patriotizam i domoljubni osjećaj. Mala srcolika zemlja usred Evrope, mali beznačajni komad teritorije planete Zemlje, a nevjerovatno kušan svim mogućim iskušenjima kojima je ostatak svijeta ikada iskušan - kazao je autor romana. Smatra da BiH, ipak, više odgovara naziv otadžbina. - Moj odnos prema mojoj zemlji malo je specifičan. Zemlju doživljavam kao majku. Iz duhovnog okruženja iz kojeg dolazim uvjeren sam da nas Bog nije stvorio slučajno ni u vremenu ni u prostoru u kojem smo stvoreni. To ima dimenziju prema čovjeku, ali mi imamo obavezu i prema vremenu i okruženju u kojem živimo - kazao je Kukavica. Tvrdi da je iz te duhovne potrebe krenulo i zanimanje za domovinu. - Zanimalo me šta je moja obaveza prema njoj. Tragajući, našao sam da o zemlji i o sebi znamo zastrašujuće malo. Ogromna količina informacija koje smo učili, historija koju smo učili, bila je ona koju pišu pobjednici i tu je bilo jako malo historije BiH. Tragajući još dublje, našao sam da je i to malo historije što smo učili zapravo falsificirano ili historijski netačno - kazao je autor. U romanu se, dodao je još, spominju brojne svjetske metropole čije su sudbine ostavile traga na Bosni, saopćili su organizatori.

Kukavica u Banjoj Luci predstavio roman "Predodređenje"

<a href="https://avaz.ba/tag/30823/mostarska-liska">Svečanom ceremonijom dodjele nagrada večeras je u Narodnom pozorištu Mostar (NPM) okončano ovogodišnje, 18. po redu izdanje Festivala komedije „Mostarska liska“.</a>Nakon odgledanih šest ostvarenja u konkurenciji Festivala, stručni žiri u sastavu Almir Imširević, kao predsjednik i članovi Marko Misirača i Velimir Pšeničnik Njirić donio je odluke o nagradama za najbolju predstavu u cjelini, režiju, glumca i glumicu.Tako je najbolja predstava u cjelini, po izboru stručnog žirija, koja je ponijela titulu „Velika liska-gran- pri“ Festivala „Ritina škola“ rađena u produkciji „Planet Art“ iz Zagreba.

„Velika liska“-Plaketa „Ahmet Obradović“ dodijeljena je Nikoli Pejakoviću za rediteljsku postavku komada „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“, rađenog u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banje Luke. Za ulogu u ovom komadu nagrađen je&nbsp; Željko Erkić, koji je sa ovog Festivala ponio nagradu „Velika liska“, kao najbolji glumac. „Veliku lisku“ za najbolju glumicu dobila je Jelena Kordić-Kuret za ulogu u predstavi „Ja od jutra nisam stao“ Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Mostar. U svečanoj završnici Festivala,tradicionalno, dodijeljena je i nagrada „Dnevnog avaza“, najtiražnijeg dnevnog lista u BiH i jednog od medijskih partnera „Mostarske liske“. Ove godine, nagrada „Avazov zmaj“ pripala je ostvarenju „Heroj nacije“ Narodnog pozorišta Mostar. „Heroj nacije“ je i po izboru publike ocijenjena najboljom predstavom ovogodišnjeg Festivala&nbsp; „Mostarska liska“, a u čijem su žiriju bile Nada Dalipagić, Sarah Sarić i Faris Smajkić.

Žiri medija u čijem su sastavu bile novinarke „Dnevnog avaza“, Meliha Smajkić, FENA-e, Cvita Kusić i Federalne televizije,&nbsp; Rosanda Zovko, odlučile su najboljom predstavom ocijeniti komad „Predstava za početnike“ Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Nakon ceremonije, u čast nagrađenih, održan je koncert grupe „Divanhana“. Inače, u okviru Festivala, koji je među teatarskim radnicima širom regiona prepoznat po svom šarmu i posebnoj energiji, bili su izvedeni i brojni prateći sadržaji, izložbe, promocije knjiga i radionice.

Po ocjeni stručnog žirija najbolja predstava u cjelini je „Ritina škola“

„Avazov zmaj“ za „Heroja nacija“ NP Mostar

U takmičarskom programu ovogodišnjeg Međunarodnog <a href="https://avaz.ba/tag/9153/festival">festivala</a> komedije <a href="https://avaz.ba/tag/30823/mostarska-liska">“Mostarska liska”</a>, sinoć je <a href="https://avaz.ba/tag/11866/pozoriste">pozorište</a> “Planet Art” odigralo predstavu “Ritina škola”. 
Komad govori o tome kako znanje utječe na čovjeka i njegov pogled na svijet, ali i o tome koliko društvo utječe na znanje i na potrebu za njim.
“Ritinu školu” napisao je britanski dramaturg&nbsp; Vili Rasel (Willy Russell). To mu je jedan od najpoznatijih uradaka koji je 1983. pretočen u film koji je zaradio tri nominacije za nagradu Oskar.
Za režiju pretposljednje komedije koja je prikazana na ovogodišnjoem festivalu “Mostarska liska” odgovoran je Marko Torjanac, diplomirani glumac i osnivač pozorišta “Planet Art”. On ujedno tumači ulogu rezigniranog profesora Pravdana kojem će frizerka Rita promijeniti život. Ulogu šarmantne frizerke Rite tumači Vanda Winter, koja mijenja Natašu Janjić Medančić koja je na porodiljnom dopustu.
Torjanac je izrazio zadovoljstvo učešćem na festivalu u Mostaru.

- Posebno je u ovo doba korone važno održati bilo kakvu pozorišnu vatru, a ovaj festival upravo to čini. Mnogi festivali su bili prisiljeni odustati, pa mi je izuzetno drago što se „Mostarska liska“ ipak održava uprkos ovim teškim uslovima, zato što to onda pokazuje koliko je pozorište živo i potrebno i mislim da je taj napor i kreativnost najbolji odgovor na krizu s kojom smo suočeni“, istakao je reditelj i glumac u ovoj predstavi.

Iako je predstavu odigrala puno puta,Vanda Winter je, kako kaže, željno iščekivala nastup pred mostarskom publikom.
- Ovo je moj prvi nastup u Narodnom pozorištu Mostar i zaista sam uzbuđena. Iako sam sa svojim matičnim pozorištem već nastupala u Mostaru, prvi put sam u Narodnom pozorištu Mostar i veoma me raduje što učestvujemo na ovom festivalu - istakla je Winter.
Marku Torjancu i Vandi Winter su nakon odigrane predstave uručene Male liske, nagrade za najbolje glumce večeri.
Večerašnjom predstavom ''Sakati Billy sa Inišmana'' Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, završava takmičarski dio programa ovogodišnjeg festivala “Mostarska liska”.
U srijedu Stručni će dodijeliti Velike liske za najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju i najboljeg glumca/glumicu, kao i posebne nagrade, nakon čega će uslijediti koncert grupe “Divanhana” u čast nagrađenih.

Komad govori o tome kako znanje utječe na čovjeka i njegov pogled na svijet, ali i o tome koliko društvo utječe na znanje i na potrebu za njim

"Ritina škola": Male liske Marku Torjancu i Vandi Winter

<a href="https://avaz.ba/tag/124657/fuad-hadzihalilovic">Fuad Hadžihalilović</a>, kustos, galerista i grafičar umro je u Sarajevu je u 87. godini. U kulturnom životu bh. prijestonice ostat će upamćen kao prvi direktor "Collegium Artisticuma".U Skenderiji&nbsp; je 6. aprila 1975.godine otvorena Velika galerija je otvorena , a Hadžihalilović je postao njen prvi direktor.
Galerija je dobila ime po avangardnom pokretu" Collegium Artisticum".Hadžihailović je na mjestu direktora bio&nbsp; do&nbsp; 2005. godine.&nbsp;

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Promovirana knjiga „Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem“

MESS: Zlatni lovorov vijenac posthumno Draganu Jovičiću

Danas se otvara sarajevski sajam knjiga i učila, više od 100 izlagača

Eksponati iz biblioteke Vladimira Putina stigli u Muzej Žitomislić

U Narodnom pozorištu Sarajevo organiziran sastanak direktora bh. pozorišta

Svečano otvoren 61. MESS

Kukavica u Banjoj Luci predstavio roman "Predodređenje"

„Avazov zmaj“ za „Heroja nacija“ NP Mostar

"Ritina škola": Male liske Marku Torjancu i Vandi Winter

Preminuo Fuad Hadžihalilović, prvi direktor "Collegium Artisticuma"

Kultura

Održani 20. Međunarodni književni susreti "Cum Grano Salis": Nagrada "Meša Selimović" za Ivanu Bodrožić

Na sceni Narodnog pozorišta izveden koncert "Gala opera"

Na Andrićev rođendan predstavljena knjiga "Franjevci u djelima Ive Andrića"

Hadžihafizbegović i Lizde Kurt proglašeni najboljim na Festivalu glumca BiH

Dobitnik Nobelove nagrade Gurnah: Još sam zatečen, to je bilo potpuno iznenađenje

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurna

Promovirana knjiga „Tunjo - Razgovori s Muhamedom Filipovićem“

MESS: Zlatni lovorov vijenac posthumno Draganu Jovičiću

Danas se otvara sarajevski sajam knjiga i učila, više od 100 izlagača

Eksponati iz biblioteke Vladimira Putina stigli u Muzej Žitomislić

U Narodnom pozorištu Sarajevo organiziran sastanak direktora bh. pozorišta

Svečano otvoren 61. MESS

Kukavica u Banjoj Luci predstavio roman "Predodređenje"

„Avazov zmaj“ za „Heroja nacija“ NP Mostar

"Ritina škola": Male liske Marku Torjancu i Vandi Winter

Preminuo Fuad Hadžihalilović, prvi direktor "Collegium Artisticuma"