U nedjelju, 9. maja, povodom obilježavanja&nbsp;Dana Općine Centar u Galeriji Centra za kulturu i mlade Općine Centar bit će otvorena izložba posvećena Želimiru Altarcu Čičku pod nazivom "Negdje na kraju u zatišju".Autorica izložbe je Amina Abdičević, producentica je Edina Gugać, a za dizajn izbožbe je zaslužan Emir Operta. Iz Općine Centar je najavljeno da će izložba biti otvorena u 18:00 sati, 9. maja. Svi zainteresirani će izložbu moći pogledati od 10. do 31. maja, svakim radnim danom u periodu od 9:00 do 16:00 sati.Želimir Altarac Čičak je jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih utemeljitelja&nbsp;sarajevske muzičke scene, pionir disk džokejstva, novinar, urednik i voditelj mnogih popularnih radio i TV emisija.

Tokom višegodišnje uspješne saradnje sa grupom Indexi napisao je tekstove za neke od kultnih pjesama ove sarajevske pop grupe kao što su: "Negdje na kraju u zatišju" i "Svijet u kome živim". Od 1977. do 1982. godine subotom i nedjeljom u sarajevskoj “Slozi”predstavljao je nove rock sastave. Kao gosti njegovog šou programa, u prepunoj dvorani, kalila se jedna nova generacija sarajevske pop-rock škole, predstavljajući se prvim autorskim radovima i izvođačkim umijećem. 

Kao promotor sudjeluje i u organizaciji najvećeg sarajevskog spektakla, nastupa irskih rock zvijezda, grupe U2, održanog na stadionu Koševo - Asim Ferhatović Hase 23. septembra 1997. godine, kao i muzičko sportskog spektakla akcija za mir “Susret srca”, odnosno prvog susreta reprezentacije pjevača Italije i BiH održanog 19.oktobra 1998. na prepunom stadionu Grbavica. 
Za svoj rad je dobio mnoga priznanja, te je osnivač i prvi predsjednik Komisije za kulturu pri Općini Centar Sarajevo 2010. godine.
Podsjećamo, Čičak je preminuo 27. marta 2021. godine od posljedica zaraze koronavirusom.

Tokom višegodišnje saradnje sa grupom Indexi napisao je tekstove za neke od kultnih pjesama, poput ove po kojoj je nazvana izložba

U znak sjećanja na Čička bit će otvorena izložba "Negdje na kraju u zatišju"

Za knjigu se često kaže da je čovjekov najbolji prijatelj, pa je tako i u vrijeme pandemije koronavirusa mnogima pomogla da održe zdrav duh. Predsjednik Međunarodnog centra za mir (IPC) Ibrahim Spahić je u razgovoru za Fenu kazao da je knjiga nekako, ipak, ostala "najbliži drug, ona jedina nije osuđena na distancu, a sve drugo je bilo - najbliži, rođaci, tetke, prijatelji, sestre, braća...“ - Knjiga je zapravo, na neki način, spasila mnoge ljude da sačuvaju ono što je najvrjednije, a to je mentalno zdravlje - smatra Spahić. On je svim autorima, izdavačima i svima koji učestvuju u produkciji knjige u Bosni i Hercegovini i u svijetu čestitao 23. april -&nbsp; Svjetski dan knjige i autorskih prava. Najavio je da će tim povodom Međunarodni centar za mir u vrtu Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH danas upriličiti darivanje „ruže za knjigu i knjige za ružu“.&nbsp;&nbsp; &nbsp; Kazao je da sve knjige koje dobiju ili sve knjige koje budu poklonili pojedincima, podrazumijevaju i posebni dar koji će uručiti Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti iz svoje izdavačke produkcije.&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; Istaknuo je važnost i značenje knjige u ovom trenutku u BiH, u vremenu pandemije, u vremenu potpunih stresova. - Možete vidjeti u bibliotekama ovih dana da postoji interes, da ljudi idu u biblioteke i da neki ljudi ne mogu bez knjige. Taj dodir knjige i miris kad dolazi knjiga iz štamparije je nešto što je omamljujuće i želim iskreno što prije oporavak društva, oporavak svake porodice i da dođemo do toga da nam knjiga ostane uvijek pored nas i sa nama - poručio je Spahić. Ali, istaknuo je on, sama knjiga, izdavaštvo, sve je to u dubokoj krizi u cijelom svijetu.

Predsjednik Društva pisaca BiH Hadžem Hajdarević je kazao da je knjiga oduvijek u krizi onako koliko je i samo društvo u jednoj velikoj krizi, tako da je to neka zajednička kriza. - Ali ja još uvijek vjerujem u knjigu i lično sam osjetio da je čitanje jako dobro i u ovo vrijeme pandemije mi je pomoglo da se vratim nekim književnim djelima koja sam već pročitao. Tako da je to najbolji način da se, na neki način, ne ignoriše ovo opće stanje stvari u kojem smo zatečeni, nego da se samom sebi pomogne u nekoj vrsti terapeutiziranja vlastite svijesti, odnosa prema svijetu u kojem živimo - naveo je Hajdarević.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; Dodao je kako pripada onima koji kažu da će knjiga preživjeti sve ove naše nevolje koje živimo i na kraju krajeva, „knjiga je mnogo više od tih nekih elektronskih pomagala koja nam kao pomažu da nešto saznamo o svijetu i životu“. - Knjiga je ono što je mnogo bitnije i važnije, negoli ono što mi putem elektonske mreže doznajemo, saznajemo i dolazimo do nekih zaključaka - smatra Hajdarević. Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. aprila, a odluka o obilježavanju donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj u Parizu 1995. godine.

Knjiga je ono što je mnogo bitnije i važnije, negoli ono što mi putem elektonske mreže doznajemo, saznajemo i dolazimo do nekih zaključaka, smatra Hajdarević

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. aprila

Spahić: Knjiga je zapravo spasila mnoge da sačuvaju ono što je najvrjednije, a to je mentalno zdravlje

Narodno pozorište Tuzla će predstavu "Kreketanje" u režiji Aleša Kurta i autora Almira Bašovića izvesti u dva dana, 23. i 24.aprila, a obje predstave će početi u 17:30 sati.

"Kreketanje" je komad iz Bašovićeve zbirke "Četiri i po drame", žanrovski definiran kao komedija s tezom o sličnosti pozorišta i stvarnog života. Predstava Kreketanje, premijerno je izvedena polovinom prošlog mjeseca marta i naišla je na odličan prijem kod publike i pozorišne kritike.
Autor Bašović želi kroz "Kreketanje" koje naziva "predstavom o predstavi" pokazati važnost pozorišta i scenske igre.
Samu svetost pozorišne igre je nemoguće ostvariti bez posebnog putovanja u koje se upuštaju dvije nužne strane za opstanak pozorišta - kolektiv glumaca i kolektiv publike. U konkretnom radu na “Kreketanju”, prvi putnici su tuzlanski glumački ansambl kojeg čine: Elvis Jahić, Siniša Udovičić, Nedim Malkočević/Hasan Sušić, Elmir Krivalić, Jasmina Dedić - Ibrić, Jasmina Ibrahimović, Luka Spasojević, Selma Gusinac i Samina Mujkanović.
Svi posjetioci su obavezni poštovati mjere donesene u cilju sprečavanja širenja zaraze koronavirusom, držati distancu, nositi masku tokom predstave, te izvršiti dezinfekciju ruku prilikom ulaska. Preporuka NP Tuzla je rezervacija. Prodaja ulaznica vršit će se na blagajni pozorišta sat prije, a ulazak publike u salu 15 minuta prije početka predstave.

"Kreketanje" je komad iz Bašovićeve zbirke "Četiri i po drame", žanrovski definiran kao komedija s tezom o sličnosti pozorišta i stvarnog života

Dvije reprize predstave "Kreketanje"

Sarajevo Film Festival predstavlja program "Suočavanje s prošlošću" u posebnom online izdanju publici u cijeloj regiji, kao i u kinu Meeting Point u Sarajevu. Od 24. do 30. aprila bit će održan poseban program, u sklopu kojeg će biti prikazano 10 filmova – devet igranih i jedan kratki, razgovori s autorima filmovima, kao i panel diskusije, a cijeli program je besplatan, saopćili su iz SFF-a.

Sarajevo Film Festival program "Suočavanje s prošlošću" pokrenuo je 2016. godine, s ciljem pokretanja iskrenog dijaloga o bliskoj prošlosti naše regije. To je preduslov za prevazilaženje problema proisteklih iz nedavnih ratova u bivšoj Jugoslaviji koji su bespovratno obilježila naša društva. U proteklih pet godina kroz ovaj program podijelili smo mnoge iznimno bolne, ali inspirativne priče iz svih krajeva svijeta.
U ovom posebnom izdanju, od 24. do 30. aprila, predstavljaju se filmovi koji su obilježili prethodna izdanja programa “Suočavanje s prošlošću”, filmovi koji su nagrađivani na brojnim međunarodnim festivalima a otvarali su bolne teme iz ratova na ovim prostorima, a kao poseban poklon publici u programu je i novi film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”.

Cijeli program bit će dostupan besplatno: online na Ondemand.kinomeetingpoint.ba publici u cijeloj regiji – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Sloveniji, a publika u Sarajevu će filmove moći gledati i u kinu Meeting Point uz besplatan ulaz na sve projekcije.

U programu je devet igranih filmova i jedan kratki. To su filmovi "Quo Vadis, Aida?" (2020.) Jasmile Žbanić, prvi igrani film o Srebrenici, kandidat Bosne i Hercegovine za Oscara u kategoriji najboljeg međunarodnog igranog filma. Broj kodova za film je ograničen.
U programu je i "Saulov sin" (2015.) Lászla Nemesa, debitantski igrani film mađarskog reditelja koji je za originalan i nevjerojatno moćan prikaz horora Holokausta između ostalog osvojio i Oscara za najbolji strani film. U programu je i rediteljski prvijenac hrvatske filmske autorice Dane Budisavljević "Dnevnik Diane Budisavljević" (2019.), dokumentarno-igrana priča o ženi koja je spasila živote više od 10.000 djece zatočene u nacističkim koncentracionim logorima tokom Drugog svjetskog rata.
"Obojena ptica" (2019.) češkog reditelja Václava Marhoula zasnovana je na istoimenom, čuvenom romanu Jerzyja Kosińskog i opisuje Drugi svjetski rat iz perspektive jednog dječaka. "Chris the Swiss" (2018.) Anje Kofmel gledaoce vodi u bolnu potragu za istinom i suočava ih sa duhovima prošlosti koji nas još uvijek progone zahtijevajući da ih shvatimo i pomirimo se sa njima.

U programu je i “Srbenka” (2018.) Nebojše Slijepčevića, dobitnik “Srca Sarajeva” za najbolji dokumentarni film i Nagrade publike 2018. godine. U zimu 1991. godine u Zagrebu je ubijena djevojčica srpske nacionalnosti Aleksandra Zec, a 25 godina poslije redatelj Oliver Frljić u Rijeci postavlja predstavu o tom slučaju. Proces rada na toj predstavi postaje kolektivna psihoterapija.

Teret” (2018.) Ognjena Glavonića govori o čovjeku iz Pančeva koji dobija novac da u vrijeme bombardiranja Srbije (1999.) s Kosova do Beograda preveze kamion s tajanstvenim teretom. “Muškarci ne plaču” (2017.) Alena Drljevića prati deset muškaraca okupljenih u jednom planinskom hotelu u Bosni, 15 godina poslije rata – to su jedan trener i devet učesnika radionice, nekadašnjih vojnika suprotstavljenih strana, koja bi trebala da im pomogne da se suoče s prošlošću.
Najstariji film u programu je “Jugoslavija, kako je ideologija pokretala naše kolektivno telo” Marte Popivode iz 2013., koji se bavi izvođenjem ideologije u javnom prostoru putem masovnih performansa. U programu je i kratki film Albana Ukaja “Jama” (2019.), koji prati snimanje kratkog filma o jednom ratnom zločinu u Sarajevu.
U sklopu programa će biti održani i paneli s regionalnim novinarima, umjetnicima i profesorima, kako bi se pokrenule diskusije o određenim temama, a panel sesije će se moći pratiti uživo putem Facebook stranice Sarajevo Film Festivala.
Program Suočavanje s prošlošću je program Sarajevo Film Festivala koji se realizuje uz podršku Fondacije Robert Bosch Stiftung, saopćili su organizatori.

Kao poseban poklon publici u programu je i novi film Jasmile Žbanić "Quo Vadis, Aida?"

Program SFF-a "Suočavanje s prošlošću" u online izdanju dostupno publici u cijeloj regiji

Narodno pozorište Tuzla u aprilu će svoju najnoviju predstavu "Kreketanje" u režiji Aleša Kurta, autora Almira Bašovića, izvesti u dva termina. Prvi termin igranja pred tuzlanskom publikom je u četvrtak 15. aprila, a drugi, dan poslije, u petak 16. aprila 2021. godine. Zbog zabrane kretanja od 21:00 do 5:00 sati, obje predstave će početi u 17:30 sati.
“Kreketanje” je komad iz Bašovićeve zbirke "Četiri i po drame", žanrovski definiran kao komedija s tezom o sličnosti pozorišta i stvarnog života. Predstava je premijerno izvedena polovinom prošlog mjeseca i naišla je na odličan prijem kod publike i pozorišne kritike. 
Autor Bašović želi kroz “Kreketanje” koje naziva “predstavom o predstavi” pokazati važnost pozorišta i scenske igre.
Samu svetost pozorišne igre je nemoguće ostvariti bez posebnog putovanja u koje su upuštaju dvije nužne strane za opstanak pozorišta – kolektiv glumaca i kolektiv publike. U konkretnom radu na “Kreketanju”, prvi putnici su tuzlanski glumački ansambl kojeg čine: Elvis Jahić, Siniša Udovičić, Nedim Malkočević, Elmir Krivalić, Jasmina Dedić – Ibrić, Jasmina Ibrahimović, Luka Spasojević, Selma Gusinac i Samina Mujkanović.

Zbog zabrane kretanja od 21:00 do 5:00 sati, obje predstave će početi u 17:30 sati

Prvi termin igranja predstave je  u četvrtak, 15. aprila

“Kreketanje” u Narodnom pozorištu Tuzla

Javna ustanova Centar kulture i mladih, čiji je osnivač Općina Centar, sprema jedno magično umjetničko putovanje za najmlađe u formi video emisije sa gostima i prijateljima.

Centar kulture i mladih ove godine u saradnji sa Gradskom službom za obrazovanje, kulturu, sport i Malim ambasadorima Sarajeva organizirat će online dječiji program povodom 6. aprila - Dana grada Sarajeva pod nazivom "Sarajevo vas zove". 
Zbog epidemiološke situacije, kompletan program bit će u formi video emisije, koja će se premijerno emitovati u utorak, 6. aprila od 18:00 sati putem YouTube i Facebook kanala Grada Sarajeva, JU Centar kulture i mladih te Malih ambasadora Sarajeva, saopćeno je iz Općine Centar.Između ostalog, najmlađi će imati priliku da uživaju u nastupima vrhunskih animatora, pjesmama Misrada Abdagića Kiketa, Mravka Travka i Latifa Močevića.U ovom nepredvidivom i zatvorenom vremenu mislimo na naše najmlađe nastojeći ih zabaviti, edukovati, nasmijati te im pokazati koliko su nam istinski važni, poručuju iz Centra kulture i mladih.

Najmlađi će imati priliku da uživaju u nastupima vrhunskih animatora, pjesmama Misrada Abdagića Kiketa, Mravka Travka i Latifa Močevića

Centar kulture i mladih sprema magičnoumjetničko putovanje za najmlađe

Subota u Bosanskom narodnom pozorištu (BNP) Zenica je rezervisana za namlađe posjetitelje. Tako će 3. aprila u 18:00 sati biti izvedena predstava za djecu „Ježeva kućica“ prema tekstu bh. pisca za djecu Branka Ćopića, u režiji Miroljuba Mijatovića i u koprodukciji BNP Zenica, Kulturno-sportskog centra Kakanj i Centra za kulturu Zavidovići.
Predstava „Ježeva kućica“ nas podučava kolika je važnost doma i koliko je skromnost vrlina, a ismijava ljudsku pohlepu, želju za posjedovanjem onoga što nije naše i za otuđivanjem i izrugivanjem onoga što pripada drugima. Dakle, promiče univerzalne ljudske vrijednosti kao što su skromnost, pristojnost i marljivost, saopćili su iz ove ustanove.&nbsp;U predstavi igraju: Anđela Ilić, Lana Zablocki, Ermina Nišić / Adna Hasanić, Adem Smailhodić i Mirza Bajramović. Za muziku i korepeticiju predstave je zadužen Abidin Čolaković. Scenografija predstave je povjerena Mensuru Begićeviću, a kostimografija i kreacija maski Eni Begičević-Čeliković. Jezičku adaptaciju i lekturu predstave potpisuje Merima Handanović.Sve aktivnosti Bosanskog narodnog pozorišta Zenica se odvijaju u skladu sa propisanim higijensko-epidemiološkim mjerama, te se moli pozorišna publika da iste poštuje kako bismo sačuvali zdravlje jedni drugih, saopćili su.

Predstava promiče univerzalne ljudske vrijednosti kao što su skromnost, pristojnost i marljivost

Bosansko narodno pozorište Zenica: U subotu se izvodi „Ježeva kućica“

Poznati srbijanski glumac <a href="https://avaz.ba/tag/112196/vlasta-velisavljevic">Vlasta Velisavljević</a>, koji ima 94 godine, pozitivan je na koronavirus, u teškom je stanju i nalazi se u bolnici. Ljekari daju sve od sebe da se Velisavljević oporavi, piše “Blic”.Glumac je ranije primio obje doze vakcine. - Čuvao sam se i još se čuvam. Gadno je kada imate neki problem druge vrste što se tiče zdravlja, pa onda zbog korone druge djelatnosti u medicini ne rade ili sa smanjenim kapacitetom. Sve je donekle zatvoreno. Sada ne možemo da se kontrolišemo kao ranije. Ili možemo manje. Kao i ostali svijet, tako se čuvam i ja. Svijet se bori i ja zajedno sa svijetom - rekao je nedavno glumac povodom teške situacije u cijelom svijetu zbog pandemije koronavirusa.

Ljekari daju sve od sebe da se Velisavljević oporavi

Glumac je ranije primio obje doze vakcine

Glumac iz "Boljeg života" u bolnici: U teškom je stanju

Saudijska Arabija, zemlja koja sigurno nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pa čak ni one koji je nikada nisu posjetili. Sama pomisao na ovu zemlju kod većine probudi znatiželju o mnogim karakterisitkama ove lijepe zemlje. Iako, je skoro sve o njoj poznato, oni koji su je posjetili ili imali priliku živjeti u njoj kazat će vam da je to posebno iskustvo. Tradicija, hrana, brojni običaji, pomalo drugačiji način života samo su neke od posebnosti ove zemlje u koji se mnogi smrtno zaljube.

 
Amina Isović-Bukvić, spisateljica i novinarka svoje znanje o Arapima i njihovoj kulturi kao i brojni drugi, obogaćivala je iz knjiga i priča. Posebnu radost su joj davale knjige o ovom dijelu svijetu, ali nije znala više od onog pročitanog. A onda, kako to obično biva život nas odvede na nepredviđena mjesta. Na ona o kojima ponekad i sanjamo.

<h2>Savremeni život u Saudijskoj Arabiji</h2>

Pa je tako naša spisateljica i novinarka Amina Isović- Bukvić, jedan dio svog života provela upravo u Sudijskoj Arabiji. Inspisisana svim onim što je vidjela i doživjela, odlučuje napisati knjigu „Moja Džedda, moja Arabija.“ Knjiga je napisana još prije dvadeset godina, jer je upravo u tom periodu Isović- Bukvić sa suprugom živjela u ovom dijelu svijeta. Knjiga je prije mjesec dana objavljena na veliku radost onih koji su imali brojna pitanja o životu u ovoj zemlji. Knjiga opisuje savremeni život u Saudijskoj Arabiji.
- U vrijeme dok sam sa suprugom živjela u Džeddi, u periodu od 2000. do 2004. godine, vrata Kraljevstva pored Crvenog mora bila su zatvorena za mnoge, zato je izazov za zapisivanje vlastitih impresija i zapažanja bio još veći, zbog čega sam gotovo svaki dan pisala. Željela sam da ljudima koji nisu imali priliku živjeti u Saudijskoj Arabiji dočaram taj čarobni svijet ljudi iz pustinje, koji je obično ili idealiziran zbog vjerskog zanosa hodočasnika ili potpuno neshvatljiv stranicima koji su navikli na neke druge svjetove. Osim priča o ljudima, životu, običajima jedne kulture različite od naše, u knjizi se nalaze i originalna pisma koja sam slala majci i sestri – navodi autorica.
Rekacije na knjigu su itekako pozitivne, i to više od očekivanog. Oni koji su do sada imali priliku pročitati ovu knjigu puni su impresija.&nbsp;

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=had%C5%BEem%20hajdarevi%C4%87&amp;">Pjesnik Hadžem Hajdarević</a>&nbsp;je u predgovoru napisao: „Knjiga putopisa, pisama, dnevničkih bilješki ‘Moja Džedda, moja Arabija’ jedna je od najcjelovitijih i najautentičnijih priča o savremenome saudijskom društvu – njegovu tradicionalnom i ovovremenom odnosu naprema kulturoloških konteksta u kojima mi danas živimo“.Posebno je zanimljiv način na koji je knjiga pisana. Pa ćemo tako dijelom čitati putopise o prekrasnim predjelima, reportaže koje nas ostave bez daha, kao i lični osvrt spsiateljice na događaje koji su na nju ostavili poseban trag.&nbsp;Čitanjem tek prvih nekoliko rečenica, ući ćete u čaroban svijet Sudijske Arabije, a izaći onog momenta tek kada zaklopite knjigu koja se čita u dahu. Knjiga kao jedna potpuna cjelina, otkriva i privatne detalje iz života predaka autorice, koji su također imali vezu sa ovim jedinstvenim dijelom svijeta.

- Nisam sigurna kako bi se savremeni Saudijci snašli u uvjetima u kojima su živjeli njihovi preci”, razmišljala sam posmatrajući njihove potomke. Osjetila sam potrebu da misli podijelim sa Amerom: “Uopće mi nije jasno kako su se ljudi koji su u prošlosti dolazili iz naših krajeva adaptirali na ovdašnju klimu?” “Moj je pradjed Ibrahim Bukvić živio u Medini osam godina. Sa ženom i djecom vratio se posljednjim vozom iz Medine”, odgovorio je. “Znači da se tvoj dedo u Bosnu vratio 1917. godine?” “Nisam siguran. Kako si došla do tog zaključka” - upitao je radoznalo gledajući me s osmijehom na licu.Hvala spisateljici Isović-Bukvić, koja nas je obradovala ovom knjigom. Obogatite sebe sa znanjem iz knjige koja će vam sigurno dočarati Saudijsku Arabiju na pravi način i otkriti mnogo o potomcima Bosanaca i Hercegovaca koji su nekada davno zakoračili na tlo Saudijske Arabije i tamo ostali zauvijek.

Čitanjem tek prvih nekoliko rečenica, ući ćete u čaroban svijet Sudijske Arabije, a izaći onog momenta tek kada zaklopite knjigu koja se čita u dahu

Nova knjiga "Moja Džedda, moja Arabija" spisateljice Amine Isović-Bukvić

Spisateljica Amina Isović Bukvić nadahnuto ispisala "Moja Džedda, moja Arabija"

Mlade i djecu ne treba forsirati da slušaju sevdah, jer nisu spremni da razumiju poruku koju sevdalinka nosi, osim toga ta muzika je za njih spora, ali im je neophodno približiti to bogatstvo i kulturno naslijeđe - stava je profesor klavira i izvođač sevdalinki <a href="https://avaz.ba/tag/111874/kenan-mackovic">Kenan Mačković</a>. On smatra da su obrade sevdalinki najbolji put do mladih, temeljeći tu tvrdnju na višegodišnjem iskustvu rada s djecom i omladinom, kroz razne projekte i profesorski angažman. - Sevdah najbolje prihvate i zavole kroz moderni aranžman. S obzirom na to da radim u školi i s mladima znam da je to način koji pokazuje rezultate, nebrojeno puta sam se u to uvjerio - kazao je Mačković Feni, navodeći nekoliko primjera.

Posljednji je saradnja s orkestrom ''Muzička omladina Bihać'', čiji su članovi učenici Umjetničke škole ''Nusret Keskin-Braco''. S njima je snimio sevdalinku ''Kiša pada, trava raste'', koju su obogatili drugačijim, duvačkim aranžmanom bliskom mlađim generacijama. - Naravno, kada im je puštena ta sevdalinka u izvornoj verziji oni je nisu razumjeli, ali kada je profesor Adnan Busuladžić sa članovima Haman Jazz Banda napravio aranžman koji je potpuno drugačiji od onog standardiziranog, bili su oduševljeni, to djecu zanima. Njih interesuje upravo to. Da im se približimo na njima svojstven način - rekao je Mačković. Naveo je da je sada ta sevdalinka dijelom bihaćke skupine, da je rado izvode te da su ponosni na svoju obradu. - Jednog dana će shvatiti dubinu koju ta sevdalinka nosi, sada ne mogu, ali cilj je postignut - naglasio je on. Mačković je, kao prosvjetni radnik, u svakodnevnom kontaktu s učenicima i neprestano se trudi da im približi sevdalinku, da bi je u budućnosti voljeli i interpretirali. Da bi nastavila živjeti i uživati ugled koji je sljeduje. Smatra da je jedna od zanimljivijih obrada sevdalinki bila interpretacija uz pratnju ''beat boksera''. - Obradili smo sevdalinku 'Mila majko šalji me na vodu', djeca su poludjela za njom. Ta obrada ih je navela da istraže sevdalinku unazad 50 godina, da nađu izvođače koji su je prvi snimili i čuju originalnu izvedbu - istakao je Mačković, naglašavajući da je tom obradom također postignut cilj u potpunosti.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Osim toga, mišljenja je da su fuzije u sevdahu ispravan pravac prema svjetskoj sceni i publici. - Kroz festivale sam to vidio, ljudi u svijetu toliko žele da čuju sevdalinku, a kroz fuziju im je približena. Ljudi koji nisu s našeg govornog područja, kada im se objasni o čemu se radi, imaju, ponekad, jače reakcije nego mi ovdje - naveo je Mačković te dodao da su moderne obrade logičan nastavak muzičkog razvoja sevdalinke. Podsjetio je da je izvorna sevdalinka izvođena samo uz tepsiju i, eventualno, saz, a da su sve ostalo iskoraci u nešto novo.

Obradili smo sevdalinku 'Mila majko šalji me na vodu', djeca su poludjela za njom, naveo je Mačković

Malković: Fuzije u sevdahu ispravan pravac prema svjetskoj sceni i publici

Mačković: Mladi zavole sevdah kroz obrade, kad odrastu razumiju i poruku

Ceremonija proglašenja dobitnika nagrade Cezar, francuskog ekvivalenta Oskara, pretvorila se u vrisak za kulturu u vrijeme pandemije koronavirusa, a jedna glumica se skinula na podiju da bi skrenula pažnju na dugu zatvorenost kina i pozorišta.

Glumica Korin Masiero (Corinne) je trebalo da preda nagradu za najbolji kostim, a sama je bila u kostimu magarca s tamponima kao minđušama, piše Radio Slobodna Evropa.

Masiero (57) potom je skinula taj kostim, zatim i haljinu naizgled natopljenu krvlju i pokazala poruke napisane na tijelu.

S prednje strane je pisalo "Nema kulture, nema ni budućnosti" a na leđima je bila poruka "Vrati nam kulturu, Žan", upućena premijeru Žanu Kasteksu (Jean Castex).
Prisutna publika je aplaudirala, ali su se na društvenim mrežama pojavile kritike zbog pribjegavanja vulgarnosti.

I prošlogodišnja dodjela Cezara je bila kontroverzna, zbog protesta pokreta #MeToo i drugih ženskih organizacija jer je Roman Polanski (Polansky) dobio nagradu za najboljeg reditelja za film "Oficir i špijun".

Polanskog, koji je već na potjernici SAD-a zbog silovanja maloljetnice 1977. godine, druga žena je 2019. optužila da ju je silovao 1975. Poznati reditelj je odbacio te navode.

Prisutna publika je aplaudirala, ali su se na društvenim mrežama pojavile kritike zbog pribjegavanja vulgarnosti

Glumica Korin Masiero tokom ceremonije dodjele nagrade Cezar

Francuska glumica se skinula na ceremoniji dodjele nagrada Cezar

Glumica <a href="https://avaz.ba/tag/111722/darinka-dara-calenic">Darinka Dara Čalenić</a> preminula je noćas u 87. godini, nakon duge i teške bolesti, javljaju srbijanski mediji. Sahrana će biti održana u krugu najuže porodice, u Novom Sadu. Bila je prepoznatljiva po ulozi u filmu "Žikina dinastija" u kojoj je tumačila ulogu Dare.Na sceni je odigrala preko 40 glavnih uloga, među kojima su Puk, Hermija (San ljetnje noći), Izabela (Hajde da se igramo), Lizi (Bludnica dostojna poštovanja), Alison (Osvrni se u gnjevu), Petrunjela (Dundo Maroje), Anžela (Iza zatvorenih vrata), Bobočka (Filip Latinović), Fineja (Mudra glupača), gospođa Šampinjon (Silom muž), Emili Dikinson (Ljepotica Amhersta), Lizistrata (Lizistrata), Kolombina (Maskerata), Izota (Savonarola i njegovi prijatelji). Na televiziji je učestvovala u mnogim dramskim emisijama, raznim serijama, zabavnom i dječijem programu. Na filmu je odigrala veliki broj uloga ("Kad budem mrtav i beo", "Gospođa ministarka", "Rafal u nebo", "Mačak pod šljemom", "Siroma sam, al’ sam bijesan", "Vjetar je stao pred zoru", "Čuvar plaže u zimskom periodu", "Silom otac", "Put oko svijeta", i drugi).

Dobitnica je nagrade za glumačko ostvarenje na Sterijinom pozorju 1965. (Izota u Savonaroli i njegovim prijateljima). Nagrađena je 2006. zlatnom plaketom i diplomom Sterijinog pozorja “za izuzetnu glumačku ličnost i pomoć mladima”. Godine 1975. godine dobila je nagradu Avala filma za najbolju debitantsku ulogu u filmu "Pop Ćira i pop Spira". Od 1970. godine živjela je u Americi (Njujork, Boston/Kembridž), gdje je igrala u drami I. Bergmana “Persona”, koju je režirao njen suprug, ugledni profesor filma na Harvardu Vlada Petrić, koosnivač i Harvardovog filmskog arhiva (Harvard Film Arćive). U Beograd se vratila 2014. godine, gde posljednje godine života provodi sa svojim suprugom. Od 2004. godine, ustanovljene su dvije specijalne (novčane) nagrade na Sterijinom pozorju, za najbolju glumicu i glumca do 30 godina iz fonda “Dara Čalenić”.

Glumica je preminula noćas u 87. godini, nakon duge i teške bolesti

Čalenić: Sahrana će biti obavljena u Novom Sadu

Umrla Darinka Čalenić, čuvena Dara iz "Žikine dinastije"

Više od 200 autora, ujedno i članova Asocijacije kompozitora-muzičkih stvaralica(AMUS), potpisalo je peticiju, kojom se traži hitan upis organa upravljanja ovog udruženja u Registar udruženja Ministarstva pravde BiH. 

Potpisnici peticije, najveća autorska imena naše zemlje: Dervišhalidović Edin (Dino Merlin), Bregović Goran, Sučić Davor, Švrakić Elvir, Žerić Dražen, Šenkovski Mirko, Muharemović Muhidin, Puškar Nermin, Bukovica Emir, Lipovača Sead, Đurić Branko, Vukašinović Milić, Šaković Armin, Pecikoza Fahrudin, Joksimović Željko, Stojković Dragan Bosanac, Rizvanbegović Zijo, Babović Nedim, Gljiva Nazif, Vukojević Igor, Smajlović Almas, Brajović Dragan, Elvis J. Kurtović, Felić Dilvad, Jukić Suad, Sarihodžić Mahir, Sarihodžić Maja, Lojo Amil, Islamović Alen, Milinković Maja, Matović Mladen, Šadinlija Enver, Ražnatović Hamza, Boban Ranko i mnogi drugi, postavili su jasno pitanje svim odgovorenim: KOME JE STALO DA SE DOVEDE U PITANJE RAD I POSTOJANJE „AMUS-a“ I KOJI SE CILJEVI KRIJU IZA SVEGA?
Članovi „AMUS-a“ potpisivanjem peticije želi da skrenu pažnju javnosti kakve, nesagledive posljedice može izazvati ovakav, nepromišljen potez Ministarstva pravde BiH. Gubitkom licence, direktno se ugrožava egzistencija više stotina autora i muzičkih stvaralaca u BiH, ali se nanosi i nesaglediva šteta ugledu države u cjelini, jer „AMUS“ je punopravan član Svjetske konfederacije autorskih društava „CISAC“, te zastupa prava svojih autora ne samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta.
Pored toga autori se pitaju, da li u Ministarstvu pravde BiH znaju, koliku su štetu autori, muzički stvaraoci, izvođači pretrpjeli za vrijeme pandemije „COVID 19“, da li znaju da su upravo oni jedna od najviše pogođenih djelatnosti i da ovim postupkom, odbijanja upisa u Registar udruženja, direktno doprinose blokadi djelovanja udruženja, a samim tim i nemogućnosti naplate potraživanja naknada za autorska muzička prava.
Potpisivanjem peticije, autori i članovi „AMUS-a“, žele da prenesu jasnu poruku svima onima koji odlučuju u ovom postupku, da svako odlaganje upisa u Registar novoizabranih članova Upravnog i Nadzornog odbora, te predsjednika i potpredsjednika Skupštine Asocijacije kompozitora-muzičkih stvaralaca(AMUS) može izazvati nesagledive posljedice. Autori i članovi „AMUS-a“ ne žele da razmišljaju da se iza svega krije politička pozadina, jer kako naglašavaju, oni nisu spremni da ulaze na „ politički teren“ jer na njemu se ne snalaze najbolje.
U skladu s imenom ministarstva, zahtijevamo da pravo i pravda budu ispred interesa pojedinaca i interesnih grupa, jer traženje problema tamo gdje ga nema, nije nam potrebno u ovom trenutku. Poruka autora, članova AMUS-a, prema Ministarstvu pravde BiH je jasna: „OD VAS ZAHTIJEVAMO DA ODMAH REALIZUJETE POTREBNU PROCEDURU U INTERESU AUTORA KOJI SU ČLANOVI NAŠEG UDRUŽENJA“

AUTORI : KOME I ZAŠTO SMETA „ AMUS“?

Autori: Kome i zašto smeta "AMUS"?

Narodno pozorište Sarajevo, u skladu sa poštivanjem mjera i pogoršanjem epidemiološke situacije u Kantonu Sarajevo, otkazuje dvije najavljene predstave.

Riječ je o drami “O medvjedima i ljudima” autora i režisera Saše Anočića, zakazanu za 6. mart i baletnoj večeri “U ime ruže” predviđenoj za 8. mart.
Povrat novca za kupljene ulaznice može se izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo do petka 12. marta.
Radno vrijeme blagajne svakim radnim danom je od 9 do 14 sati, saopćeno je iz NPS.

Riječ je o drami “O medvjedima i ljudima” autora i režisera Saše Anočića, zakazanu za 6. mart i baletnoj večeri “U ime ruže” predviđenoj za 8. mart

Povrat novca za kupljene ulaznice može se izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo

Narodno pozorište Sarajevo otkazalo najavljene predstave

Manja grupa autora, članova AMUS-a, dezavuiše javnost zahtjevima koji nisu dijelom moguće zakonske procedure. Ovo je kazao Davor Sučić, predsjednik Skupštine AMUS-a. -	Na zahtjev manjeg broja autora koji imaju stalne potrebe iznošenja u javnost zahtjeva koji ne spadaju u kategoriju zakonskih radnji, kao predsjednik Skupštine AMUS-a želim obrazložiti javnosti da statuti, propisane zakonske odredbe mogu biti jedini način rada Udruženja na čije sam čelo izabran od većine autora. Fonoteku autorskih djela čine značajni autori čije smo istupe u medijskom prostoru ovih dana vidjeli. Činjenica da dobro poznata djela koja potpisuju Damir Imamović, Eldin Huseinbegović, Goran Bregović i mnogi drugi čine raskoš i značaj naše autorske platforme, čemu ide u prilog i fakat da su prema obradi tantijema ta djela korištena u javnom prostoru, a da permanentno imamo pritisak i nezadovoljstvo manjeg broja autora koji zahtijevaju zakonski nemoguće radnje, pa samim tim i dezavuišu javnost, koristim se ovom prilikom da obrazložim naše mogućnosti – kaže Sučić.
U zahtjevima navode da “i dalje insistiraju na reviziji poslovanja AMUS-a, kao što je navedeno u zahtjevu od 28. oktobra 2020. godine i dopuni zahtjeva od 15. decembra 2020, tako da opseg pregleda i revizije poslovanja AMUS-a od KPMG B-H d.o.o. čini pregled, tačnost, preciznost i adekvatnost sistema obračuna i isplate autorskih naknada (tantijema) na cjelokupan uzorak za period od 1. januara do 30. juna 2020. godine, te da po članu 19. Zakona o srodnim i autorskim pravima s nezavisnim inspektorima u reviziji učestvuje i pet članova AMUS-a sa spiska podnosioca zahtjeva.“
-	Član Statuta AMUS-a koji govori o vanrednom nadzoru nad poslovanjem Udruženja prepisan je iz člana 19. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te glasi doslovno da „svaki član kolektivne organizacije može tražiti od nje na uvid godišnji finansijski izvještaj i izvještaj nadzornog odbora u roku koji je određen statutom. Ako taj rok nije određen, on iznosi 15 dana od dana primitka zahtjeva člana.“ Svi navedeni izvještaji nalaze se na web-stranici AMUS-a, kaže Sučić i nastavlja: 
-	Dakle, vidljivo i jasno iz citiranog člana 19. Statuta AMUS-a, u ovakvom slučaju se ne predviđa mogućnost saradnje s revizorskim kućama niti u Statutu postoji mogućnosti da pet članova AMUS-a vrši stručni nadzor. Ovakvi zahtjevi nemaju temelja u pravnim aktima Udruženja, a moji navodi se mogu provjeriti i u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Molio bih članove delegacije potpisnika da to i učine. Zbog istinitosti iznošenja činjenica te ispravnog informisanja članstva i javnosti želim još jednom istaći da u našem Statutu, kao što ste iz predočenog mogli vidjeti, a pogotovo u svjetlu činjenice da imamo dva redovna nadzora, nadzor Instituta za intelektualno vlasništvo, kao i redovnu godišnju reviziju, nije predviđena mogućnost angažovanja revizorske kuće treći put.
Sučić je dodao da želi referirati i o prijedlozima o sazivanju redovne Skupštine u pandemiji, s kojima je upoznat putem audiosnimka sa sastanka s Upravom AMUS-a.

- Budući da su svim članovima bivše uprave, poslije ostavki na Skupštini istekli mandati, redovna Skupština će se održati tek nakon upisa nove uprave u registar pri Ministarstvu pravde. Upis se, kao što znate, izbjegava realizovati već 14 mjeseci. Prema zakonu, rok za upis je bio tri mjeseca. Kao razlog se navodi činjenica da je Skupština sazvana na sjednici Uprave, gdje su članovi koji ne žive u Sarajevu komunicirali putem Skypea. Skrenuo bih pažnju na moment da su sve sjednice Upravnog odbora, njih oko 200, održane na isti način i da su odluke o svim pitanjima tako izglasane, o čemu postoje i ZAPISNICI pohranjeni i u AMUS-u i u Institutu. Institut, također, u posljednje vrijeme osporava rad i odluke nove uprave, kao i funkcionisanje Udruženja pri mjerama u pandemiji. Zbog toga, prije bilo kakvih drugih pravnih radnji, tražit ćemo zvanično PISMENO očitovanje nadležnih institucija o održavanju elektronskih skupština u pandemiji i njihovom pravnom statusu te nadalje upoznati članstvo i nadležne institucije o ishodu, kaže Sučić i dodaje:

- Lično smatram krajnje tendencioznim i potpuno neutemeljenim poziv Instituta da se redovna Skupština održi u uslovima pandemije, gdje može biti prisutno 20 ljudi u zatvorenom, gdje članstvo iz inozemstva ne može ni doći, gdje niko ne zna kojih to 100 ljudi može ući u prostoruju i gdje sve veći skupovi predstavljaju kršenje zakona koje propisuju nadležne institucije, a u skladu s mjerama okupljanja u javnom prostoru radi sprečavanja širenja COVID-a.
Sve međunarodne i domaće institucije već su ionako obaviještene o tome kakav se scenarij odigrao i odigrava filmskim radnicima, akademicima, a evo sad i AMUS-u, pogotovo u vezi sa suspektnim ponašanjem Ministarstva pravde i gospodina Grubeše. Dobra je vijest da su filmski radnici presudom dobili svoju licencu nazad i da je gospodin Inzko odlučio da primi našu delegaciju u sjedište OHR-a. Ovim putem želim pozdraviti sve članstvo AMUS-a te izraziti zadovoljstvo što sam dijelom procesa koji doprinose kvalitetu autorskog stvaralaštva – zaključio je Sučić.

Član Statuta AMUS-a koji govori o vanrednom nadzoru nad poslovanjem Udruženja prepisan je iz člana 19. Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava

Davor Sučić: Manja grupa autora dezavuiše javnost zahtjevima

Predstava "To nikad nigdje nije bilo", rađena po motivima romana Tvrtka Kulenovića "Istorija bolesti" premijerno će biti izvedena 27. februara <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=narodno%20pozori%C5%A1te%20sarajevo&amp;">na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.</a>
Tom predstavom koja je svojevrsna posveta književniku, eruditi Tvrtku Kulenoviću ujedno će početi obilježavanje stogodišnjice postojanja Kuće na Obali.

<h2>Najbolji roman o opsadi Sarajeva</h2>

Reditelj predstave Dino Mustafić u razgovoru za Fenu istako je da je roman "Istorija bolesti" jedan od najboljih romana koji govori o opsadi Sarajeva. To je, kaže Mustafić, glas književnika, glas autora, glas pojedinca u vrijeme ratnih dešavanja u Sarajevu, u kojem on govori o svojoj porodici, gubicima njegovih najbližih.
- U isto vrijeme na makro planu se dešava bjesomučni rat. Dešava se jedno od najdramatičnijih i najtežih poglavlja njegovog života. Mogu reći da je ova naša predstava svojevrsni esej o gubicima. Esej o umjetniku u ratu. Scenski esej koji govori o jednoj od najdužih i najdramatičnijih opsada u istoriji civilizacije, u gradu koji je obilježio početak 20. stoljeća, a na neki način simbolički ga i zatvorio opsadom Sarajeva - podvukao je reditelj Dino Mustafić.

Govoreći o tome na koji način predstava "To nikad nigdje nije bilo" komunicira sa vremenom današnjim, vremenom pandemije, Mustafić je kazao da će u predstavi postojati niz scena koje su direktno povezane sa okolnostima u kojima predstava nastaje - a to je pandemija.
- Bolest je odavno jedna meafora društva. Za jedno vrijeme izopaćenosti, gubitka moralnih orijentira ali i ono što je Tvrtko osjećao i rekao bih čak proročanski predskazao u svom romanu - to je kako bolest uništava, devastira, razgrađuje, ubija one vrijednosti bez kojih nema humanizma. To su svakako osjećaji zajedništva i solidarnosti, saosjećanja s drugim i empatije - kazao je Mustafić.
Mustafić podsjeća da je Tvrtko Kulenović pisac koji je u naše prostore dovodio i svijet dalekih kultura, nove informacije, nove spoznaje koje je pokušavao i u teatarskom jeziku da komparira, kao npr. između Azije i Evrope.

<h2>Lukić: Unio sam lične osjećaj</h2>

Zahtjevan posao dramatizacije Kulenovićevog romana u dramski tekst uradio je Darko Lukić koji je istaknuo da već nekoliko godina sa Mustafićem razgovara o projektima koje bi zajedno radili te je projekt predstave koji mu je Mustafić ponudio prihvatio s oduševljenjem.
- Za mene je ovo bio intiman projekt u koji sam unio vrlo lične osjećaje prema Tvrtku, prema Sarajevu, prema ljudima koji igraju u toj predstavi i ljudima koji će je gledati - kazao je Lukić.
Lukić izdvaja izuzetno iscrpan i detaljan period istraživanja koji je obuhvatio Kulenovićeve proze, eseje, intervjue, dokumetarne filmove, ali i litaraturu koje je piscu Tvrtku Kulenoviću bila intimni dio njegovog pisanja - Dantea, Bulgakova, Kiša, Sontag...
Uloge u predstavi ostvarili su Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Vanja Đugum Matović, Helena Vuković, Belma Salkunić, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Emina Muftić, Dino Bajrović, Mak Čengić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Kaća Dorić, Mak Čengić, Dino Bajrović i Adnan Salihović.
Scenografiju je uradila Mirna Ler, a za kostimografiju je zadužena Lejla Hodžić.

Predstavom će ujedno početi obilježavanje stogodišnjice postojanja Kuće na Obali

Premijerno izvođenje predstave 27. februara

U znak sjećanja na Čička bit će otvorena izložba "Negdje na kraju u zatišju"

Spahić: Knjiga je zapravo spasila mnoge da sačuvaju ono što je najvrjednije, a to je mentalno zdravlje

Dvije reprize predstave "Kreketanje"

Program SFF-a "Suočavanje s prošlošću" u online izdanju dostupno publici u cijeloj regiji

“Kreketanje” u Narodnom pozorištu Tuzla

Centar kulture i mladih sprema magičnoumjetničko putovanje za najmlađe

Bosansko narodno pozorište Zenica: U subotu se izvodi „Ježeva kućica“

Glumac iz "Boljeg života" u bolnici: U teškom je stanju

Spisateljica Amina Isović Bukvić nadahnuto ispisala "Moja Džedda, moja Arabija"

Mačković: Mladi zavole sevdah kroz obrade, kad odrastu razumiju i poruku

Francuska glumica se skinula na ceremoniji dodjele nagrada Cezar

Umrla Darinka Čalenić, čuvena Dara iz "Žikine dinastije"

Autori: Kome i zašto smeta "AMUS"?

Narodno pozorište Sarajevo otkazalo najavljene predstave

Davor Sučić: Manja grupa autora dezavuiše javnost zahtjevima

Predstava „To nikad nigdje nije bilo“ upozorava na bolesti društva

Kultura

U znak sjećanja na Čička bit će otvorena izložba "Negdje na kraju u zatišju"

Spahić: Knjiga je zapravo spasila mnoge da sačuvaju ono što je najvrjednije, a to je mentalno zdravlje

Dvije reprize predstave "Kreketanje"

Program SFF-a "Suočavanje s prošlošću" u online izdanju dostupno publici u cijeloj regiji

“Kreketanje” u Narodnom pozorištu Tuzla

Centar kulture i mladih sprema magičnoumjetničko putovanje za najmlađe

Bosansko narodno pozorište Zenica: U subotu se izvodi „Ježeva kućica“

Glumac iz "Boljeg života" u bolnici: U teškom je stanju

Spisateljica Amina Isović Bukvić nadahnuto ispisala "Moja Džedda, moja Arabija"

Mačković: Mladi zavole sevdah kroz obrade, kad odrastu razumiju i poruku

Francuska glumica se skinula na ceremoniji dodjele nagrada Cezar

Umrla Darinka Čalenić, čuvena Dara iz "Žikine dinastije"

Autori: Kome i zašto smeta "AMUS"?

Narodno pozorište Sarajevo otkazalo najavljene predstave

Davor Sučić: Manja grupa autora dezavuiše javnost zahtjevima

Predstava „To nikad nigdje nije bilo“ upozorava na bolesti društva