<a href="https://avaz.ba/tag/68411/udruzenje-filmskih-radnika-bih">Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine</a> uputilo je saopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti:- Fondacija za kinematografiju je u petak 30. jula 2021. objavila Odluku o izboru korisnika sredstava <a href="https://avaz.ba/tag/114970/fondacija-za-kinematografiju">Fondacije za kinematografiju</a> po provedenom Javnom pozivu za izbor korisnika sredstava Fondacije za kinematografiju za pozicije sufinansiranja komplementarnih djelatnosti za 2021. godinu koja je skandalozna.Odluka je užasnula filmsku zajednicu koja ionako radi u izuzetno teškim uslovima.

<h2>Godina kada je bh. film nominiran za Oskara</h2>

Udruženje filmskih radnika FBiH, kao strukovna organizacija koja kontinuirano i sustavno radi na promociji bosanskohercegovačke kinematografije i bosanskohercegovačkih filmskih radnika i radnica od 1951. godine, ovom Odlukom podržano je sa iznosom od ukupno 500KM i to samo za finansiranje manjeg dijela jednog projekta, a to je godišnja nagrada Ivica Matić.Odluka je nezakonita jer nije donesena u skladu s uslovima propisanim Pravilnikom i Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava “Transfera za kinematografiju” utvrđenog budžetom Federacije BiH za 2021. godinu Federalnom ministarstvu kulture i sporta broj 451/2021 od 18.3.2021.godine („Odluka Vlade FBiH“). Udruženje filmskih radnika je na ovaj Javni poziv prijavilo 11 projekata sa urednom dokumentacijom, a naglašavamo da se radi o projektima s dugogodišnjom tradicijom i projektima od krucijelnog značaja za bosanskohercegovačku kinematografiju.Potpuno je nevjerovatno da u godini kada je bh. film nominiran za nagradu Oskar, Udruženje filmskih radnika koje je organizacija licencirana da kandidira film u ime BiH, ne dobije podršku za kandidaturu. Udruženje za nagradu Oskar svake godine kontinuirano kandidira po jedan bosanskoherceovački film u skladu s Pravilima Akademije, što je Udruženje učinilo i kada je Danis Tanović osvojio Oskara za "Ničiju zemlju", a i sada kada je Jasmila Žbanić s filmom "Quo vadis, Aida?" bila nominirana. Fondacija Udruženje, baš ove godine nakon takvog uspjeha, nagrađuje tako što za rad na kandidaturi daje 0 KM. Prijava bosanskohercegovačkog kandidata za Nagradu Američke akademije podrazumijeva redovnu i zahtjevnu komunikaciju i dosta rada, te je ova odluka Fondacije neprihvatljiva.

Udruženje filmskih radnika članica je dvije najveće i najvažnije evropske organizacije za promociju evropske kinematografije, Film New Europe i European Film Promotion, čija članarina iznosi ukupno 8.800KM godišnje, a Fondacija za kinematografiju prvi put ove godine nije prepozala značaj članstva u ovakvim svjetski priznatim oranizacijama za bh. kinematografiju i autore i autorice, te ova članstva nije podržala. Time je Fondacija direktno ugrozila članstvo BiH u ovim organizacijama kao i pristup našim filmskim radnicima svim programima koje ove organizacije nude.Udruženje upravo finalizira organizaciju 16. po redu BH Film programa na kojem će tokom Sarajevo Film Festivala prikazati 52 filma, od toga 33 svjetske premijere i ugostiti studente filma iz cijele Bosne i Hercegovine. Ni ovaj projekat nije podržan iako je jedini koji okuplja sve profesionalne filmove snimljene tokom godine i bitna je stepenica za plasman filmova na Sarajevo Film Festivalu. Baza BH Filma kao prva i jedina biblioteka filma, koja sadrži sve važne informacije o bosanskohercegovačkim filmovima i autorima od 1947. do danas i služi kao jedini dokument za očuvanje kataloških materijala bh. filma, također nije podržana.Napominjemo da smo jedini u regiji koji imaju ovakvu bazu podataka, te smo često primjer pozitivne prakse na filmskim susretima. No, to našoj Fondaciji očito nije važno ove godine. Projekat European Film Challenge, koji sufinansira MEDIA/ Kreativna Evropa već pune tri godine, što dovoljno govori o važnosti i kvalitetu projekta, nije podržan, te je također ugrožen, jer Udruženje nije od Fondacije dobilo potrebna dodatna sredstva da bi uopće bilo konkurentno za prijavu na konkurs Kreativne Evrope za narednu godinu.

<h2>Ponižavajuće za filmske radnike</h2>

Ovo su samo neki od projekata Udruženja filmskih radnika za koje Fondacija za kinematografiju ove godine nije izdvojila niti jednu konvertibilnu marku. Postoji niz drugih projekata koji su važni za promociju bh. filmova u inostranstvu koji također nisu podržani, a među kojima su: BiH Looks Around Film Festival u Bottropu, učešće BiH na FestivalScope, promocija bh. filma na filmskim festivalu u Cannesu, Katalog snimajućih lokacija u Bosni i Hercegovini itd.Jedini podržani projekat je dodjela strukovne nagrade „Ivica Matić“. Ovaj projekat je Odlukom Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju podržan sa simboličnih 500 KM, što nije dovoljno ni za izradu nagrade i što je ponižavajuće za sve filmske radnike i radnice koji u izuzetno teškim okolnostima prave filmove.Napominjemo da je Fondacija od svoga postojanja 2003. godine prepoznavala rad Udruženja i podržavala projekte. Udruženje nikada nije tražilo potpuno finansiranje svojih projekata, ali ovakav način ignorisanja svih projekata koji se godinama njeguju i koji su važni za bh. kinematografiju je nečuveno i skandalozno, jer pokazuje da institucija koja treba da se brine o upravo takvim projektima čini sve da ih ugasi.Udruženje je već upozoravalo da bi se ovo moglo desiti i dovodilo u pitanje novoizabrani Upravni odbor Fondacije u januaru ove godine, čiji rad sada vodi ka urušavanju temeljnih vrijednosti Bosne i Hercegovine.Upravi odbor Fondacije za kinematografiju ovakvom Odlukom kažnjava kompletnu bosanskohercegovačku kinematografiju i profesionalne bh. filmske radnike i radnice i pokazuje da Fondacija ne želi da vodi brigu o autorima, saradnicima, o članstvima u međunarodnim organizacijama, o projektima koji imaju za cilj da promoviraju sve filmske autore - zaključeno je u saopćenju.

Potpuno je nevjerovatno da u godini kada je bh. film nominiran za nagradu Oskar, Udruženje filmskih radnika koje je organizacija licencirana da kandidira film u ime BiH, ne dobije podršku za kandidaturu, navodi se, između ostalog, u saopćenju

Udruženje filmskih radnika BiH uputilo saopćenje

Udruženje filmskih radnika BiH: Skandalozna odluka Fondacije za kinematografiju, nije podržala projekte krucijalne za promociju bh. kinematografije

Večeras je u Sarajevu održana Večer sevdaha u okviru <a href="https://avaz.ba/tag/33967/bascarsijske-noci">festivala “Baščaršijske noći“</a>, javlja Anadolija.Koncert sevdaha je održan na Centralnoj pozornici Vijećnica, a posjetioci su mogli da uživaju u najljepšim pjesmama iz tradicionalne riznice, u izvedbi najboljih i najautentičnijih izvođača sevdalinke današnjice.Nastupilo je ukupno 15 vokalnih solista iz Bosne i Hercegovine i regiona. Sve izvođače pratio je veliki orkestar i hor RKUD-a ”Proleter” Sarajevo i kombinovani orkestar Fondacije SEVDAH pod umjetničkim rukovodstvom i u aranžmanima Damira Galijaševića.Učestvovali su brojni izvođači kao što su Nedeljko Bilkić (Srbija), Nedžad Salković, Sejo Pitić, Alma Subašić, Ferid Avdić, Merima Njegomir (Srbija), Zanin Berbić, Dragan Račić (Crna Gora), Mensura Bajraktarević, Hasiba Agić, Avdo Lemeš, Pavao Anić (Hrvatska), Hamza Šantić, Safet Bučo, a gost programa je bio Josip Pejaković.Ovogodišnji 25. festival "Baščaršijske noći" održava se u tradicionalnom terminu od 1. do 31. jula u Sarajevu.Festival “Baščaršijske noći“ ove godine građanima Sarajeva je donio raznolikost sadržaja, a programi se održavaju na lokacijama BKC, Centralna pozornica Vijećnice, Svrzina kuća, Dječija kuća, Grbavička bb, Boško Buha.Ulaznice za sve programe festivala mogu se dobiti besplatno na prijavnici Bosanskog kulturnog centra od 9 do 18 sati. Organizatori pozivaju sve građane koji se odluče da posjete neki od programa festivala, da se pridržavaju svim propisanih epidemioloških mjera.Također je omogućen i prijenos uživo za neke programe ovogodišnjeg festivala putem YouTube kanala BKC-a.

Koncert sevdaha je održan na Centralnoj pozornici Vijećnica, a posjetioci su mogli da uživaju u najljepšim pjesmama iz tradicionalne riznice, u izvedbi najboljih i najautentičnijih izvođača sevdalinke današnjice

Koncert sevdaha je održan na Centralnoj pozornici Vijećnica

Festival "Baščaršijske noći": Posjetioci uživali u večeri posvećenoj sevdahu

Najveći grad na Neretvi koji je već odavno utisnut na svjetskoj mapi ulične umjetnosti ovih dana je bio domaćin dvjema afirmiranim street art umjetnicama, NeSpoon iz Poljske i Aleksandri Petković -TKV iz Srbije.Njihovo gostovanje u okviru dvije art rezidencije iznjedrilo je dva rada, koja su obogatila mostarsku zbirku <a href="https://avaz.ba/tag/72695/murali">murala</a> od njih skoro 200 naslikanih na javnim površinama.
Poljsku umjetnicu smo zatekli danas u poslijepodnevnim satima kod Parka nobelovaca gdje je završavala mural u svom prepoznatljivom stilu. Ova svjetski poznata street art umjetnica, naime, spaja tradiciju i umjetnost, oslikavajući motive ručnog rada heklanja.
Kako nam je kazala već dugi niz godina se bavi istraživanjem ručnih radova u brojnim zemljama i raznim motivima oslikava javne površine, odnosno, zidove zgrada.

Tako je u Mostaru , nakon istraživačkog dijela, za svoj mural odabrala motiv cvijeta karakterističan na heklanim radovima u BiH. Otkrila nam je da ima snažnu želju ponovo doći u Mostar , kako bi radila na novom umjetničkom projektu koji bi uključio lokalnu zajednicu, odnosno, žene koje se bave heklanjem.

- Mostar je, zaista, predivan grad, oduševio me u svakom smislu. Mostar je, jednostavno, miks svega, od arhitekture do umjetnosti, ali i to je grad koji ima posebnu energiju. Na stotine murala sam uradila širom svijeta, ali ovaj ima posebno mjesto u mom srcu, jer sam prvi put u životu oslikavala zid na kojem su rupe od metaka ili oštećenja od granata. Nadam se da sam ga uspjela zacijeliti-rekla nam je ona.
&nbsp;Prolaz u ulici Kneza Višeslava više nije ispisan pogrdnim porukama, jer ih je svojim muralom prekrila Petković. Za razliku od ženskih portreta, koje, inače, oslikava, ova beogradska umjetnica, višestruko nagrađivana za svoj rad, za Mostar je odabrala muški portret.

<h2>Uvertira u jubilarno izdanje Mostar Street Arts Festivala</h2>

Marina Đapić,voditeljica <a href="https://avaz.ba/tag/79439/street-arts-festival-mostar">Street Arts Festivala Mostar</a> kazala nam je da su ponosni na ovaj koncept umjetničkih rezidencija te da su zahvalne donatorima na prilici da ugoste ovakve dvije sjajne umjetnice i to baš u mjesecu posvećenom ženama koje se bave Street Artom.

Cijela ova priča, kako nam je kazala, zapravo je uvertira u predstojeće, jubilarno, izdanje Mostar Street Arts Festivala, koji će biti održan od 3.do 13.septembra.
-Zvanično, slavit ćemo 10 godina postojanja Festivala, koji je, zasigurno, oplemenio naš grad, dao mu jedan novi vizuelni identitet, koji ga kulturno oplemenjuje i stavlja na mapu gradova svjetske ulične umjetnosti. Ne volimo se hvaliti, ali, sigurno imamo jednu od najljepših galerija pod otvorenim nebom na Balkanu-istaknula je Đapić.
U Mostar će u septembru doći brojni svjetski umjetnici, od Argentine, Španije, Ekvadora, Italije, ali i Hrvatske, koji će zajedno sa svojim kolegama iz BiH oplemenjivati javne površine.
-Stiže nam 15 muralista, 15 grafitera, a organizirat ćemo brojne događaje, od radionica za djecu, diskusija do koncerata, dakle, imat ćemo sadržaje za sve generacije. Iako dolaskom afirmiranih umjetnika postižemo bolji i veći kvalitet, mi ne odustajemo od onih koji su tek počeli raditi- poručila je Đapić.

Prvi put u životu sam oslikavala zid s rupama od metaka, kaže poljska umjetnica

Svjetski poznate umjetnice NeSpoon i TKV obogatile mostarsku zbirku murala

Rusmir Agačević Rus, dramski<a href="https://avaz.ba/tag/29986/pisac">pisac</a> i Travničanin, poznat i kao TV glumac promovirao je novu <a href="https://avaz.ba/tag/33262/knjiga">knjigu</a> “Snovopriče o Sefardima i Aškenazima travničkim” u okviru programa Sefardska noć, koji se već godinama tradicionalno održava u okviru Fetsivala <a href="https://avaz.ba/tag/33967/bascarsijske-noci">Baščaršijske noći</a>.

U pitanju su kratke pripovijetke, ispisane fantazmagoričnim i gotovo poetiziranim jezikom koje svjedoče o istinitim događajima, o životu Jevreja ne samo u Travniku i Bosni, nego i u Parizu, Moskvi i širom&nbsp; svijeta.Svi likovi iz „Snovopriča“ su istiniti i svi su u Travniku rođeni, te kroz njihov život upoznajemo običaje i prilike kroz dugi niz godina na ovim našim prostorima. Na promociji je kao gost nastupio vokalni solista Vladimir Mićković, a izveo je neke od najljepših sefardskih romansi. Program je vodio Eli Tauber.

U pitanju su kratke pripovijetke, ispisane fantazmagoričnim i gotovo poetiziranim jezikom koje svjedoče o istinitim događajima, o životu Jevreja ne samo u Travniku i Bosni, nego i u Parizu, Moskvi i širom  svijeta

Rusmir Agačević Rus: Dramski pisac i Travničanin

Rusmir Agačević Rus održao promociju knjige „Snovopriče“

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=nerina%20kadri%C4%87&amp;">Mlada magistrica slikarstva Nerina Kadrić</a> održala je večeras samostalnu izložbu u holu "Avaz Twist Towera" u Sarajevu.Izložba nosi simboličan naziv "Ja ću budna sanjati", a umjetnica kaže da je to emotivni doživljaj nje i svega što ona spoznaje oko sebe.&nbsp;- Ovom izložbom želim da predstavim svoj emotivni doživljaj sebe i svega oko sebe, žene u društvu, njen status, njene preobražaje, trošnost, prolaznost, rađanje i umiranje - rekla je za portal "Avaza" Kadrić.&nbsp;Posjetitelji i ljubitelji umjetnosti imali su priliku da uživaju u slikama u kojima je umjetnica dala pečat metafizičkog slikarstva i simbolizma. Ipak, ostavila je prostor da svako sliku doživi na svoj način.&nbsp;- Oduševljena sam ovom izložbom, prirodom i načinom na koji je prikazana bez likova. Toliko prirodnog i autentičnog. Ova izložba toliko otvara dušu da sam se u svakoj slici pronašla - rekla je Azra Hadžić, jedna od gostiju na izložbi.&nbsp;Kako i sama autorica kaže, ovom društvu je potrebno više umjetničkih izložbi.&nbsp;

Izložba koja otvara dušu i daje prostora svakome da slike tumači na svoj način i dojam

Samostalna izložba umjetnice Nerine Kadrić: Ja ću budna sanjati

Nerina Kadrić održala samostalnu izložbu u "Avaz Twist Toweru": Ovo je emotivni doživljaj svega oko mene

<a href="https://avaz.ba/tag/115647/razija-colakovic-razo">Razija Čolaković Razo promovirala je jučer</a> u Sarajevu svoju treću knjigu pod nazivom "Svekrvin sin", koja&nbsp;tematizira muško-ženske odnose.- Knjiga predstavlja stavove, poruke i poglede prema životu i svijetu te sadržava autobiografske tekstove. U fokus knjiga stavlja muško-ženske odnose koji su uvijek interesantna i zastupljena tema - poručili su iz izdavačke kuće "Svjetlost".Promociji su prisustvovale recenzentice knjige Indira Kučuk i Adisa Tufo.- U svojoj knjizi"'Svekrvin sin" (snažna metafora), koja je prije svega zbornik pouka, stavova i poruka ženama i muškarcima, baška djevojkama, kćerkama, svome mužu i svim muževima, autorica slaže priče kao slide show koji otvara perspektive za one koji misle da perspektive nema, da je sad za promjenu kasno, i da je život žene onakav kako joj je skrojen taj zimski tradicionalno-običajni kaput -&nbsp; istaknuto je u recenziji.
Podsjećamo, Razija je javnosti poznata po Facebook stranici&nbsp;&nbsp;"Muhabet sa Razom" koja ima više od 149.000 pratitelja.

Promociji su prisustvovale recenzentice knjige Indira Kučuk i Adisa Tufo

Razija Čolaković u Sarajevu promovirala knjigu "Svekrvin sin"

Eminentni bh. <a href="https://avaz.ba/tag/36472/umjetnik">umjetnik</a> <a href="https://avaz.ba/tag/8327/adin-hebib">Adin Hebib</a> krenuo je na turneju ugovora izložbi za naredni trogodišnji period. U ovoj godini održao je dvije, veoma važne izložbe, "Golf klub" Sarajevo, posvećena pokojnom predsjedniku uprave "Podravka",&nbsp; Marinu Pucaru, te na poziv Grada Čakovca u "Centru za kulturu Čakovec".

Prije par godina slikao je akt dva puta metra, uvažene violončelistice <a href="https://avaz.ba/tag/4864/ana-rucner">Ane Rucner</a>. S Anom i Marinom Pernjakom, bivšim gradonačelnikom Kolana - otok Pag, našao se u konobi na otoku Pagu. Sa lijepom umjetnicom dogovorio je performans u Lisinskom, a s Pernjakom druženje u Sarajevu, kojem će se obavezno pridružiti Dražen Žerić Žera zajednički prijatelj. Hebib potom putuje u Zadar, gdje je izlagao dva puta, u Muzeju Grada Zadra, a zatim u Opatiju i Kastav na Kastavsko ljeto. U ovoj godini u planu su još dvije međunarodne izložbe, Crih - Švicarska, Doha -&nbsp; Katar.

Nakon dvije uspješne izložbe krenuo na turneju ugovora izložbi za naredni trogodišnji period

Adin Hebib dogovorio performens s Anom Rucner

Nova knjiga Ruždije Adžovića „Tunjo - <a href="https://avaz.ba/tag/4975/muhamed-filipovic">Razgovori s Muhamedom Filipovićem”</a>objavljena je u izdanju „Buybooka“. To je šesta knjiga ovog bh. novinara, publiciste, književnika i nekadašnjeg urednika u „Dnevnom avazu“. Knjiga će biti promovirana u okviru Međunarodnog festivala književnosti „Bookstan“ u srijedu, 7. jula, s početkom u 12.15 sati.

Prema Adžovićevim riječima, knjiga je rezultat njegovih višemjesečnih namjenskih razgovora s akademikom Muhamedom Filipovićem. - Imao sam privilegiju da gotovo dvije decenije, na različite načine, sarađujem s profesorom Filipovićem. On je bio i recenzent jedne od mojih knjiga, učestvovali smo zajedno i na promocijama knjiga nekih značajnih bh. književnika, a život je nekako htio da smo se često privatno družili jer smo imali dosta zajedničkih prijatelja. Ova knjiga je prirodan slijed tog našeg dugogodišnjeg poznanstva i saradnje i čast mi je što mi je profesor Filipović ukazao povjerenje i omogućio da uradim ovu, meni veoma značajnu knjigu - kazao je Adžović.

Dodaje da je riječ o svojevrsnoj ispovijesti profesora Filipovića, njegovom svjedočenju o ljudima, okolnostima i događajima koji su bili presudni za dešavanja u BiH u njenim raznim historijskim periodima, s posebnim osvrtom na period agresije na BiH. - Čitaoci će imati priliku da iz ove knjige saznaju mnoge do sada nepoznate činjenice o kojima je profesor Filipović prvi put govorio - istakao je Adžović.
Na promociji knjige s autorom Ruždijom Adžovićem razgovarat će novinar, publicista i reditelj Jasmin Duraković.

<h2>U planu knjiga o Abdulahu Sidranu</h2>

Nakon knjige o Muhamedu Filipoviću i prethodno knjige „Kilibarda - Sarajevki dani“, Ruždija Adžović planira uraditi knjigu, u istoj formi, s akademikom i pjesnikom Abdulahom Sidranom. Nedavno je Adžovićev roman „Ogrlica iz Šanliurfe“, koji je doživio četiri izdanja u BiH, objavljen u Turskoj, na turskom jeziku. Uskoro završava i svoj novi roman radnog naslova „Sjena Sergeja Jesenjina”.

Čitaoci će imati priliku saznati mnoge do sada nepoznate činjenice o kojima je profesor Filipović prvi put govorio tokom naših višemjesečnih razgovora, naglašava Adžović

Rahmetli akademik Filipović u razgovoru s Adžovićem

Promocija knjige "Tunjo" Ruždije Adžovića

Sinoć je na sceni Srpskog narodnog pozorišta u okviru 66. Sterijinog pozorja izvedena predstava <a href="https://avaz.ba/tag/109218/schindlerov-lift">"Schindlerov lift"</a> po romanu D<a href="https://avaz.ba/tag/6360/darko-cvijetic">arka Cvijetića</a>, a u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/19737/kokan-mladenovic">Kokana Mladenovića</a>. Ansambl <a href="https://avaz.ba/tag/13677/kamerni-teatar-55">Kamernog teatra 55</a> je izazvao oduševljenje novosadske publike te je za svoju izvedbu nagrađen dugotrajnim aplauzom.

Večeras, ansambl predstave "Schindlerov lift" ima svoj nastup u Beogradu u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Ulaznica odavno nema.Premijera "Schindlerovog lifta" održana je 22. aprila u Kamernom teatru 55. Sudeći prema broju gostovanja i reakcijama publike diljem regiona, ova predstava će imati dug život.

Večeras, ansambl predstave "Schindlerov lift" ima svoj nastup u Beogradu u Centru za kulturnu dekontaminaciju

Ansambl Kamernog teatra 55 je izazvao oduševljenje novosadske publike

"Schindlerov lift" zablistao na Sterijinom pozorju

Publika <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festivala</a> (BiH), Zagreb Film Festivala (Hrvatska), Festivala autorskog filma (Srbija) i Filmskog <a href="https://avaz.ba/tag/9153/festival">festivala</a>Herceg Novi (Crna Gora) dodijelit će novu <a href="https://avaz.ba/tag/29561/nagrada">nagradu</a> u sklopu Mreže festivala Jadranske regije – posebnog regionalnog festivalskog okupljanja, pokrenutog na inicijativu Sarajevo Film Festivala.Publika ova četiri festivala iz četiri zemlje zajedno će izabrati najbolji film iz posebnog programa koji će biti održan na svakom od festivala, program Mreže festivala Jadranske regije. U selekciji će biti predstavljeni neki od najzanimljivijih ostvarenja evropske kinematografije iz ove godine. Ovakvi naslovi, s manjih evropskih teritorija, obično ne ulaze u redovnu kinodistribuciju, a u doba globalne pandemije još teže pronalaze put do svoje publike.Nagrada publike, “Adriatic Audience Award”, bit će dodijeljena najboljem filmu u novčanom iznosu od 5.000 eura, i to za kinodistribuciju filma na teritoriji bivše Jugoslavije.Kriza uzrokovana pojavom COVID-19 i u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja i nova kreativna rješenja. Ovi značajni festivali iz četiri zemlje zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju, platforma su za promociju i predstavljanje evropskog audio-vizualnog sadržaja i talenata. Cilj partnerstva među festivalima je očuvanje publike i stvaranje nove, te unapređenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.

Prvi zajednički regionalni filmski festival - program u sklopu Mreže festivala Jadranske regije, održan je online u aprilu. U zajedničkom programu selektori četiri festivala napravili su izbor filmova prikazanih i nagrađenih na posljednjim izdanjima filmskih festivala u Kanu, Berlinu i Veneciji te dva remasterizovana jugoslavenska klasika, sve u želji da pandemija koronavirusa ne zaustavi “put” filma od autora do publike.Saradnja se nastavlja i na redovnim izdanjima sva četiri festivala, u programu svakog od festivala bit će održan poseban program pod nazivom “Mreža festivala Jadranske regije”, sa izborom najboljeg od evropskog filma. Zbrajanjem glasova publike sa sva četiri festivala, najboljem filmu po izboru publike bit će dodijeljena nagrada “Adriatic Audience Award”, a nagrada će dobitniku biti uručena na Festivalu autorskog filma u Beogradu.-Zajedničkim programom želimo publiku podstaknuti da otkrije savremeni evropski film, a kroz nagradu podržati napore kinodistributera i prikazivača u regiji da vrate svoje gledaoce. Promjene u filmskoj industriji, u organizaciji i promišljanju festivala, u novim okolnostima su ogromne. Zajedničkim programom i udruživanjem pružili smo jedni drugima podršku, ojačali svoje kapacitete i istovremeno pokazali kreativnost, prilagodljivost i inovativnost. Film i filmski festivali bez publike ne postoje. Sretni smo zbog novog programa, novog izbora najkvalitetnijih evropskih nezavisnih filmova, a posebno zbog susreta s publikom, koja se sada okuplja i zahvaljujući novoj nagradi naših festivala, izjavio je Jovan Marjanović, direktor Industrijskog odjela Sarajevo Film Festivala. 27. Sarajevo Film Festival bit će održan od 13. do 20. avgusta 2021.

Zbrajanjem glasova publike sa sva četiri festivala, najboljem filmu po izboru publike bit će dodijeljena nagrada “Adriatic Audience Award”, a nagrada će dobitniku biti uručena na Festivalu autorskog filma u Beogradu

Nagrada publike, “Adriatic Audience Award”, bit će dodijeljena najboljem filmu u novčanom iznosu od 5.000 eura

Nova nagrada Mreže festivala Jadranske regije, publika regije zajedno bira najbolji film

<a href="https://avaz.ba/tag/13230/haris-pasovic">Haris Pašović, reditelj i direktor East West Centra Sarajevo, bit će član internacionalnog žirija za novi EU program „Predstavljanje Evrope“ („Perform Europe“).</a> Evropska festivalska asocijacija EFA i Međunarodna mreža za savremene scenske umjetnosti IETM vode program na koji se mogu prijaviti teatri, kompanije, prezenteri i festivali za grant za međunarodna gostovanja. Cilj ovog programa je da podrži mobilnost umjetnika i prezentaciju scenskih djela širom Evrope. EU i ovim programom podržava međunarodnu kulturnu saradnju, a na njega se također mogu prijaviti i kompanije i festivali iz BiH i sa cijelog Balkana.&nbsp; Podsjetimo da sutra u "Dnevnom avazu" možete pročitati ekskluzivni intervju s proslavljenim režiserom Harisom Pašovićem.

Podsjetimo da sutra u "Dnevnom avazu" možete pročitati ekskluzivni intervju s proslavljenim režiserom Harisom Pašovićem.

Haris Pašović član internacionalnog žirija za novi EU program „Predstavljanje Evrope“

Izložba "Stećak 3D“, u organizaciji Fondacije “Mak Dizdar", otvorena je u Historijskom muzeju Bosne o Hercegovine.
Gorčin Dizdar iz Fondacije "Mak Dizdar" naveo je da se na izložbi može pogledati 15 3D modela stećaka s različitih lokaliteta u Bosni i Hercegovini.
- To ima velik značaj najprije za proučavanje stećaka. Sada širom svijeta naučnici mogu pristupiti, pogledati precizan prikaz objekata koji su često teško pristupačni. Nadamo se i da ćemo približiti stećke, naše kulturno naslijeđa i širem stanovništvu, prije svega mladim ljudima - kazao je Dizdar.

On se također osvrnuo na činjenicu da se, iako su stećci upisani u UNESCO listu kulturne baštine, još uvijek o njima ne vodi dovoljno računa.

- Većina lokaliteta je i neobilježena i nezazaštićena. Velika ironija je da se mi svi kao i u svemu nacionalno volimo svađati kome to pripada. A niko se ne brine i to pred našim očima propada - smatra Dizdar.
Virtuelni prikaz stećaka je kreirao Zlatan Filipović, profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a Mašinski fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić“ u Mostaru je zaslužan za izradu 3D printova.
Izložba je upriličena u okviru projekta "StećAR: Enhanced Vision of Stećak“, koji ima za cilj povezivanje mladih iz Bosne i Hercegovine kroz zajedničke aktivnosti i rad na proučavanju, zaštiti i promociji stećaka, kulturnog naslijeđa svih građana Bosne i Hercegovine.

Na web stranici VIDEO, koja je također kreirana u okviru ovog projekta, mogu se pronaći fotografije, osnovni i GPS podaci o preko 200 nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri.

Projekt provodi Fondacija "Mak Dizdar", zahvaljujući podršci projekta BHRI koji implementira Međunarodna organizacija za migracije u BiH, a financijski podržava misija USAID-a.
Izložba će biti otvorena svaki dan do srijede, 2. juna, a nakon Sarajeva gostovat će u Zenici, Zvorniku, Mostaru, Banja Luci i Stocu.

Iako su stećci upisani u UNESCO listu kulturne baštine, još uvijek se o njima ne vodi dovoljno računa

Otvorena izložba 3D stećaka: Približavanje kulturnog naslijeđa stanovništvu

Sedamnaestog maja 1992. godine osnovan je Sarajevski ratni teatar (SARTR), institucija koja je odigrala značajnu ulogu u duhovnom otporu agresiji na Bosnu i Hercegovinu. 

SARTR je osnovan na inicijativu reditelja Dubravka Bibanovića i Gradimira Gojera, inžinjera Đorđa Mačkića i pisca Safeta Plakala, a okupio je glumce i druge saradnike iz tri profesionalna sarajevska teatra koja su morala obustaviti svoj rad.U avgustu 1992. godine, SARTR je konstituiran kao vojna jedinica pri Regionalnom štabu Oružanih snaga BiH Sarajevo, a 12. januara 1993. godine, odlukom Ratnog predsjedništva Skupštine grada Sarajeva, kao javna ustanova iz oblasti kulture od posebnog interesa za odbranu grada. 
Odlukom Skupštine Kantona Sarajevo od 24. jula 1997., ulogu osnivača preuzeo je Kanton Sarajevo.&nbsp;Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva je dobio 2003. godine, te je prvi&nbsp;bh. teatar koji je još ratnih godina, 1994. i 1995., uspio izaći u Evropu i predstaviti joj se kao segment autohtone kulture BiH.&nbsp;

Ratnih godina se Evropi predstavio kao segment autohtone kulture BiH

Sarajevski ratni teatar: Duhovni otpor agresiji

Na današnji dan osnovan SARTR: Duhovni otpor Sarajeva pod opsadom

U okviru projekta "Umjetnost u izlogu 2021", Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH (ULUPUBiH) danas je promoviralo knjigu "Pišem ti bosančicom" autorice Amre Zulfikarpašić.

Istim povodom upriličena je i izložba grafika inspirisanih bosančicom, koja će biti otvorena do 18. maja.

Autorica Amra Zulfikarpašić, pojašnjavajući projekt "Pišem ti bosančicom", istaknula je da moramo da njegujemo svoje korijene, a naročito da njegujemo pismenost.

Poručila je da se ne treba udaljavati od ćiriličnog pisma, jer to je pismo kojim se uvijek pisalo u Bosni i Hercegovini.
- Na području Hercegovine je začeta pismenost u BiH. Dolazak Turaka i Austro-Ugarske, sve smo mi to prošli i to je nama donijelo sukus neke naše kulture, ali osnova te kulture jeste pismenost i to je nešto što je mene kao umjetnika jako zaintrigiralo - rekla je Zulfikarpašić.
Ona je pojasnila da je bosančica bazično ćirilica, ali bosančica koja ima svoje posebne znakove jeste nečitka za one koji poznaju samo ćirilicu, jer moraju da znaju koji su to znakovi i na koji način su oni nastali da bi mogli da je prepoznaju.

Prvi koji su štampali knjige na bosančici su bili franjevci i te prve knjige bosančice se nalaze u Češkoj.

- Ona jeste pismo koje je nastalo iz rukopisa i mi je tako njegujemo - naglasila je Zulfikarpašić.Predsjednica ULUPBiH Amila Smajović naglasila je da je kulturni identitet Bosne i Hercegovine zadatak ovog udruženja.
- Mi smo to sami sebi dali da kroz projekte, istraživanja našeg kulturnog naslijeđa na određen način likovno i umjetnički obrađujemo bogate segmente naše kulturne baštine. Mi svjedočimo i konstantno smo izloženi napadima na kulturni identitet naše države - kazala je Smajović.
Ona je naglasila da su svi projekti koje ULUPBiH radi, afirmacija našeg kulturnog naslijeđa i na određeni način doprinos razvoju kulturnog identiteta naše države.

Poručila je da se ne treba udaljavati od ćiriličnog pisma, jer je to pismo kojim se uvijek pisalo u Bosni i Hercegovini

Promovirana knjiga Amre Zulfikarpašić "Pišem ti bosančicom"

Direktor "Kamernog teatra 55", glumac, <a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emir Hadžihafizbegović</a> obratio se javnosti otvorenim pismom, a nakon što je prije nekoliko dana reditelj <a href="https://avaz.ba/tag/27882/ahmed-imamovic">Ahmed Imamović</a> pisao Vladi FBiH i Vladi KS tražeći njegovo razrješenje s pozicije člana Fondacije za kinematografiju optužujući ga, između ostalog i da je u sukobu interesa. Hadžihafizbegovićevo saopćenje prenosimo u cijelosti: -&nbsp; Obraćam se ovim javnim saopštenjem bosanskohercegovačkoj javnosti, a vezano za neprimjerene, lažne i monstruozne optužbe koje zadnjih nekoliko dana o meni iznosi građanin Imamović Ahmed. Obzirom da se trenutno nalazim u Crnoj Gori, gdje u Gradskom pozorištu Podgorica radim glavnu ulogu u predstavi „Konje ubijaju, zar ne?“ nastale po romanu čuvenog američkog pisca Horasa Mekoja, nisam u mogućnosti na drugačiji način reagirati nego putem ovog pisma. Moj advokat, gospodin Nikica Gržić, već je u moje ime podnio tužbu protiv građanina Imamovića kod Opštinskog suda u Sarajevu i epilog ove tiranije građanina Imamovića nadamnom sačekat ćemo na sudu. Također sam dobio inpute od svog advokata da sa građaninom Imamovićem ne ulazim u bilo kakvu polemiku imajući u vidu moj temperament koji bi se u polemici mogao razbuktati. Kada se otvori priča, a otvorit će se, ko je građanin Imamović, i za čije interese radi, javnost će sasvim izvjesno ostati zaprepaštena. Njegovi mentori, kao i njihova imena, javnosti će biti poznati kada takvu vrstu dozvole za javno iznošenje dobijem od svog advokata. Mogao bih napisati desetine strana o kriminalnoj hobotnici koja se već nekoliko godina plete oko BH kinematografije, a vezano za isplatu naknade autorskih honorara od strane UFI-a, i šta se sve radi u toj nelegalnoj instituciji, a koja je građanina Imamovića instruirala šta i kako da radi. Njegova osnovna zadaća je bila i ostala eliminiranje mene osobno iz Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju jer sam tamo ozbiljna smetnja njegovom mentoru i glavnom čovjeku UFI-a, Antoniju Beusu. Na njegovoj meti bila je, prije mene, i gospođa Ines Tanović, koju je trebalo diskreditirati i onemogućiti da postane direktorica Filmskog centra. Kada je Ines Tanović još kao v.d. direktorica ove ustanove počela sređivati i raščišćavati stanje u istoj, i kada je na nju krenuo mobing od strane nadzornog odbora i građanina Imamovića, i kada sam ja stao u njenu odbranu, fokus je tada prebačen na mene. Kakav kriminal i kakve „seoske varalice“ i banditi su vodili tu instituciju, dakle Filmski centar, javnost će također u vremenu koje je pred nama biti obaviještena i upoznata. Neovisna interna revizija uskoro će ući u Filmski centar i utvrditi šta se zadnjih deset godina u tom centru radilo. Hajka na mene ima svoju dvogodišnju genezu i u okviru iste pozvan sam prije dva mjeseca od strane građanina Imamovića na takozvanu „dogovornu kafu“, gdje mi je ponudio nemoralni dil u kojem bih stao na njegovu stranu prilikom izbora direktora filmskog centra, a na štetu sjajne i stručne osobe kakva je naša rediteljka Ines Tanović. Na takav opskurni način komuniciranja nisam pristao, iako je građanin Imamović već bio dogovorio i sa nekim ljudima u stranci SDA u koju je dotični ušao prije pola godine i sjetio je se poslije 30 godina njenog osnivanja samo iz jednog razloga. Biti kandidat SDA za mjesto direktora Filmskog centra, a koje je u raspodjeli resora dobila SDA. No, SDA, iako je građanin Imamović imao svoje taldžije unutar stranke, odlukom kadrovske komisije, što ne reći, odlukom predsjednika Izetbegovića i svih šest potpredsjednika, jednoglasno kao svoj prijedlog za direktoricu Filmskog centra predlažu Ines Tanović koja, a ovo je za javnost vrlo bitno, nikada nije bila član niti jedne stranke. Tu je SDA pokazala svoju širinu i nestranačkog kandidata imenovala za direktora Filmskog centra.

<h2>Senzibilitet prema amaterskim teatrima</h2>

Ovaj potez SDA je i čin borbe protiv partokratije u institucijama kulture. Kasnije će Ines Tanović biti potvrđena kao direktorica i od Federalnog ministarstva kulture i sporta i ministrice Zore Dujmović, kao i od Vlade FBiH. Od ovog momenta kreće „neuračunljivi i klevetnički medijski šou“ blaćenja mog imena i umjetničke karijere od strane građanina Imamovića. Od toga da sam u sukobu interesa, pa preko toga da sam igrao u filmovima koje određuje Upravni odbor Fondacije za kinematografiju, pa sve do zadnje blasfemije i neljudske dezinformacije kako ja lažno prezentiram veliku svjetsku nagradu Zlatnog lava iz Venecije kojeg sam 07.09.2014. godine dobio za ulogu u hrvatskom filmu „Takva su pravila" reditelja Ognjena Sviličića. Kako slika govori više od riječi šaljem javnosti na uvid snimak sa dodjele nagrade u Veneciji 07.09.2014. godine. Ova laž i uvreda bit će zasebna tužba protiv građanina Imamovića. Nakon ove velike svjetske nagrade država Hrvatska po članku 12. Hrvatskog ustava dodijelila mi je status građanina od interesa za državu Hrvatsku i dobio sam hrvatsko državljanstvo. Neposredno nakon toga dodjeljuje mi se i najveće društveno priznanje iz kulture koje dodjeljuje država Hrvatska, a to je nagrada Vladimir Nazor koja postoji skoro 60 godina i kojoj ni Tuđman ime nije mijenjao. Istu nagradu su dobili i Miroslav Krleža i Ivo Andrić i Meša Selimović i nebrojeni drugi veliki umjetnici. Da bi se stvorila slika o meni kao nepoćudnom umjetniku sa latentnim egom, građanin Imamović i njegova bratija iz konteksta izvlače još jednu moju rečenicu izgovorenu u jednom od intervjua u kojoj ja kažem da nisam „amater iz Konjica“ aludirajući tako na sjajne momke i djevojke koji se amaterski bave glumom. Ta rečenica značila je samo da se ja profesionalno trideset i pet godina bavim glumačkim poslom, da sam završio Akademiju, i da nisam tolika budala da sjedim u Upravnom odboru Fondacije za kinematografiju na način da ne mogu snimati film u Bosni i Hercegovini. Ta rečenica nema veze sa mojim senzibilitetom prema amaterskim teatrima u kojima sam i ja stasavao. Najzad, o tome ko će snimati film i ko dobija sredstva za snimanje filma u Bosni i Hercegovini nikada nije, niti može, odlučivati Upravni odbor Fondacije za kinematografiju. Javnim konkursom bira se žiri od pet članova koji boduje filmove i u rad tog žirija Upravni odbor nema pravo miješanja.

Zar zaista građanin Imamović misli da meni koji sam snimio preko 60 igranih filmova u regiji i šire, koji imam oko 30 filmskih nagrada sa preko dvadeset međunarodnih festivala (neke festivale sam osvajao dva, tri, ili više puta, kao npr. tri Zlatne arene u Puli, dva puta Kotbus u Njemačkoj, tri grand prixa sa festivala mimoze u Herceg Novom, dva puta nagrađivan u Nišu, a sa Durban Film Festivala, Stockholm Film Festivala, Minsk Film Festivala u Bjelorusiji, sa festivala u Firenci i Wiesbadenu, sa dva festivala u Rusiji gdje sam osvajao grand prixe i dobio nagradu Andrej Tarkovski, nakon nagrade koju sam dobio u Parizu za najboljeg glumca Jugoistočne Evrope) meni treba nekakva štela da snimam filmove bilo gdje u regiji i svijetu, a pogotovo u mojoj državi Bosni i Hercegovini? Smiješno. Dakle, završavam. Građanine Imamoviću, vidimo se na sudu. Ko si i šta si, i čiji si igrač javnost će biti na vrijeme obaviještena, za sada slijedim inpute advokata i ne želim da pričam o vikend četnicima i rezervnim Srbima, o radnim mjestima na kojima si dobivao otkaze, kakve si sms poruke slao svom profesoru i čovjeku koji te je napravio, Nenadu Dizdareviću, u bolnicu, kako koristiš pečate firme koja je u likvidaciji devet godina i koja ne radi, itd. itd.

<h2>"Brčkaj se i dalje u svojoj septičkoj jami"</h2>

Ja, građanine Imamoviću, nisam u sukobu interesa, ali ti jesi u sukobu sa osobnom septičkom jamom koja te pođahkad izbaci na površinu, a ti joj se sa strašću vraćaš i opet zaroniš u nju. U toj septičkoj jami ti je i mjesto. Mene, kao i desetine filmskih radnika koje prozivaš zadnjih par godina, a radi se o svjetskim uspješnim ljudima, poput Danisa Tanovića, Damira Šagolja, Pjera Žalice, Erola Zupčevića, Elmira Jukića, Amre Bakšić, Mirsada Purivatre, Harisa Pašovića, nećeš povući u tu govnjivu jazbinu. Usmrdio si se od mržnje i neljudskosti. To što si loš čovjek, to je tvoja stvar, ali laži i klevete koje si izgovorio protiv mene morat ćeš dokazati na sudu. Brčkaj se i dalje u svojoj septičkoj jami i sretno ti bilo. A ostavi ljude koji uspješno rade svoje poslove i promoviraju svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu da to i nastave. A sada odoh na probu u Gradsko pozorište raditi posao za koji sam školovan. Premijera predstave „Konje ubijaju, zar ne?“ je za dvanaest dana, 19. maja. Zahvaljujem se Crnogorcima na pozivu i na povjerenju koje su mi ukazali. Došao sam ovdje još jednom osvjetlati obraz bosanskohercegovačkog glumišta i svoje države Bosne i Hercegovine. P.S.: I na kraju, poruka mojim amaterima iz Konjica: „Dragi moji amateri iz Konjica, loši ljudi, loši novinari i loši portali ne mogu nas nikada posvađati. Znam da su moji autorski tekstovi bili dio vaših predstava. U to ime, hajmo zajedno zaje*ati bagru! Nađite neki dobar tekst i ulogu za mene, i zovite me da zajedno radimo. Obećavam da ću na vaš poziv doći u Konjic i napravit ćemo sjajnu predstavu.“ Vaš Emir - navodi se u saopćenju Hadžihafizbegovića.

Kada se otvori priča, a otvorit će se, ko je građanin Imamović, i za čije interese radi, javnost će sasvim izvjesno ostati zaprepaštena, naveo je Hadžihafizbegović

Hadžihafizbegović poručio Imamoviću: To što si loš čovjek, to je tvoja stvar, ali laži i klevete morat ćeš dokazati na sudu

Nenadmašni majstor improvizacije <a href="https://avaz.ba/tag/29232/zijah-sokolovic">Zijah A. Sokolović</a> gostovat će na teatarskoj sceni <a href="https://avaz.ba/tag/106953/jeliceva">Jelićeva</a> sa svojom monodramom "Međuigre 0-24" 6. maja, sa početkom u 18 sati. Zijah&nbsp; Sokolović, „osuđeni“ kralj monodrame, jedan od najzanimljivijih autora neviđene teatarske energije, u ulozi izvođača, redatelja i dramaturga&nbsp; na književno kritično satirični način govori&nbsp; o lepezi društvenih stanja.

-Moj kabare, “Međuigre 0-24”, želi dodirnuti besmislenost i manjak logike čitavog ljudskog djelovanja sa sviješću da je čovjek uhvaćen u zamku civilizacije i usamljenosti, kao prirodnog stanja, i da se to ne može izliječiti, ali može ublažiti, riječi su Sokolovića. Ulaznice se mogu nabaviti na novoj biletarnici CKM, radnim danima od 10-12 i od 16-20 sati, kao i dva sata pred predstavu. Karte se mogu rezervisati putem web stranice , oficijalne Facebook stranice ili pozivom na telefonski broj 033-232-595. Istoga dana za studente Univerziteta u Sarajevu, bit će odigrana predstava “Lijevo desno glumac“, sa početkom u 12 sati.&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Moj kabare, “Međuigre 0-24”, želi dodirnuti besmislenost i manjak logike, kaže Sokolović

Nenadmašni majstor improvizacije Zijah A. Sokolović

Udruženje filmskih radnika BiH: Skandalozna odluka Fondacije za kinematografiju, nije podržala projekte krucijalne za promociju bh. kinematografije

Festival "Baščaršijske noći": Posjetioci uživali u večeri posvećenoj sevdahu

Svjetski poznate umjetnice NeSpoon i TKV obogatile mostarsku zbirku murala

Rusmir Agačević Rus održao promociju knjige „Snovopriče“

Nerina Kadrić održala samostalnu izložbu u "Avaz Twist Toweru": Ovo je emotivni doživljaj svega oko mene

Razija Čolaković u Sarajevu promovirala knjigu "Svekrvin sin"

Adin Hebib dogovorio performens s Anom Rucner

Promocija knjige "Tunjo" Ruždije Adžovića

"Schindlerov lift" zablistao na Sterijinom pozorju

Nova nagrada Mreže festivala Jadranske regije, publika regije zajedno bira najbolji film

Haris Pašović član internacionalnog žirija za novi EU program „Predstavljanje Evrope“

Otvorena izložba 3D stećaka: Približavanje kulturnog naslijeđa stanovništvu

Na današnji dan osnovan SARTR: Duhovni otpor Sarajeva pod opsadom

Promovirana knjiga Amre Zulfikarpašić "Pišem ti bosančicom"

Hadžihafizbegović poručio Imamoviću: To što si loš čovjek, to je tvoja stvar, ali laži i klevete morat ćeš dokazati na sudu

Zijah Sokolović sa svojom monodramom 6. maja na teatarskoj sceni Jelićeva

Kultura

Udruženje filmskih radnika BiH: Skandalozna odluka Fondacije za kinematografiju, nije podržala projekte krucijalne za promociju bh. kinematografije

Festival "Baščaršijske noći": Posjetioci uživali u večeri posvećenoj sevdahu

Svjetski poznate umjetnice NeSpoon i TKV obogatile mostarsku zbirku murala

Rusmir Agačević Rus održao promociju knjige „Snovopriče“

Nerina Kadrić održala samostalnu izložbu u "Avaz Twist Toweru": Ovo je emotivni doživljaj svega oko mene

Razija Čolaković u Sarajevu promovirala knjigu "Svekrvin sin"

Adin Hebib dogovorio performens s Anom Rucner

Promocija knjige "Tunjo" Ruždije Adžovića

"Schindlerov lift" zablistao na Sterijinom pozorju

Nova nagrada Mreže festivala Jadranske regije, publika regije zajedno bira najbolji film

Haris Pašović član internacionalnog žirija za novi EU program „Predstavljanje Evrope“

Otvorena izložba 3D stećaka: Približavanje kulturnog naslijeđa stanovništvu

Na današnji dan osnovan SARTR: Duhovni otpor Sarajeva pod opsadom

Promovirana knjiga Amre Zulfikarpašić "Pišem ti bosančicom"

Hadžihafizbegović poručio Imamoviću: To što si loš čovjek, to je tvoja stvar, ali laži i klevete morat ćeš dokazati na sudu

Zijah Sokolović sa svojom monodramom 6. maja na teatarskoj sceni Jelićeva