Predstava „Tvoj sin Huckleberry Finn“, nastala prema romanu Bekima Sejranovića, premijerno je izvedena 8. maja u Tuzli. Riječ je o koprodukcijskom ostvarenju&nbsp; MESS-a i Narodnog pozorišta u Tuzli.&nbsp; Za mladog reditelja Alena Šimića bio je veliki izazov da pretvori Sejranovićev roman u pozorišno djelo.&nbsp; U intervjuu&nbsp; za „Dnevni avaz“ Sejranović, jedan od najčitanijih i najtalentiranijih regionalnih pisaca, rođen u Brčkom, živio u Rijeci, s adresom u Norveškoj, priznao nam je da nije prisustvovao premijeri predstave. Za njega kažu da njegov rad pripada svakome, a on nikome. U skladu s ovim, ovaj intrigantni i osebujni autor govorio je za naš list.Potpuna sloboda Premijeri nisam prisustvovao jer se trenutno nalazim u Oslu. Ovog ljeta dolazim u BiH, pa ću, naravno, predstavu pogledati, i to s velikim zadovoljstvom. Alen Šimić i ja upoznali smo se prije nekoliko godina, družili se u nekoliko navrata u Zagrebu i Sarajevu, pričali o tome kako bi predstava trebala ili mogla izgledati, odnosno kako je on to rediteljski zamislio. Ja sam mu, ako tako mogu reći, dao potpunu slobodu da napravi predstavu onako kako je on zamišlja. Da budem iskren, ne razumijem se dovoljno u pozorište, u scensku u umjetnost generalno. Nisam dramatičar, nego prije svega pripovjedač. Da, ovo je prvi put da je rađena predstava prema nekoj od mojih knjiga – kaže Sejranović.Za Šimića je bio veliki izazov da roman pretvori u pozorišno djelo. - Prema rekacijama publike, čini se da je Alen s ostatkom ekipe, glumcima, scenaristom i ostalima napravio dobar posao. Koliko sam uspio pročitati, karte su bile rasprodate, publika je bila zadovoljna. Mislim da ne treba upoređivati knjigu s pozorišnom predstavom, to su dva različita medija, dva različita umjetnička izričaja.Umjetnički ste direktor Festivala književnosti „Imperativ“ u Banjoj Luci, koji će biti održan od 30. maja do 3. juna u Banskom dvoru. Koliko poznajete književnu scenu u regionu?- Ovo je našem udruženju već drugi festival. Dakle, prvi je bio prošle godine i može se reći da je ostvario sva naša očekivanja i da je publika bila zadovoljna. Tako da mi je ovo već drugi put da sam umjetnički direktor festivala, iako mi ta titula zvuči pomalo pompezno. Ja sam samo savjetovao koje autore ne bi bilo loše pozvati i zbog čega. Mislim da sam poprilično upoznat s književnom scenom u regionu, inače se ne bih prihvatio tog posla.Novi romanKoliko Vam znače književni festivali?- Iskreno, osjećam zasićenje od festivala već neko vrijeme, jer je to meni, kao autoru ili „umjetničkom direktoru“, ponekad i moderatoru, uglavnom posao. Ali, istovremeno to je prilika da se upoznate s nekim autorima čija vam se djela sviđaju ili da se približite čitaocima i s ponekim od njih popričate. Festivali su bitni da bi se književnost izravno, preko autora, približila čitaocima.Kada možemo očekivati novi roman Bekima Sejranovića?- Uskoro.Smatrate li da ste dobri u onome što radite?- Mislite u pisanju? Kako kad. Ponekad, kad mi pisanje dobro ide, nema boljeg osjećaja, tada mislim da sam dobar. A dešava se i da budem jako nezadovoljan napisanim, da pomislim kako bi bilo najbolje zauvijek prestati s tom rabotom. Negativno iskustvoSuzbija li iskustvo kreativnost?-I da i ne. To je tema za čitav esej. Ali, recimo to ovako, negativno iskustvo može učiniti da se nečega počnete plašiti iako ne biste trebali. Ako ste se jednom opekli, ne morate drugi ili treći put. Iskustvo vas možda čini opreznijim, ali ne bih rekao da suzbija kreativnost.Kažete niste samo pisac. Trenutno živite i radite u Norveškoj. Možete li nam uporediti nove generacije u Norveškoj i kod nas u regionu? Prema jednom istraživanju u BiH, 18,6 posto mladih osoba nikada nije pročitalo knjigu.- Što se čitanja tiče kod mlađe generacije, ne mislim da ima neke veće razlike u Norveškoj i BiH, ali, ne znam, možda griješim. No, u svakom slučaju, Norvežani, generalno, više kupuju, pa valjda i više čitaju knjige. Ali, mislim da mlađa generacija i u Norveškoj, kao i u BiH, uglavnom čita poruke na pametnim telefonima.Šta rijeka predstavlja u Vašem životu?- Život. Bukvalno i metaforički.Jesu li knjige samo za uživanje?- Ne. Knjige su i za razmišljanje, za propitivanje vlastitih stavova. Sve zavisi od knjige i čitaoca. Jer, na koncu, čitalac je taj koji daje određeno značenje knjizi koju čita. Istu knjigu svaki čitalac doživljava drugačije.Kada pišete, mislite li na svoje čitaoce?- Ne, kao na neku grupu, mislim na neke od njih, na neke ljude koje poznajem, a i to tek ponekad. Pri tome ne mislim na način da bih pisao da se nekome to svidi ili ne svidi. Pisanje je poput putovanja ili avanture. Krenete s jednom idejom, s jednim ciljem, a tokom tog putovanja, tokom procesa pisanja vam se toliko toga neplaniranog izdešava da završite na potpuno drugom mjestu.Bitan mi je novacKoliko Vam znače nagrade?- Bitne su mi samo novčane nagrade. Ma, šalim se, znače mi dosta. Svakome je drago dobiti priznanje za svoj rad, ali da o njima previše razmišljam, ne razmišljam. Značile su mi više na početku te neke spisateljske karijere, ako to uopće mogu tako nazvati.&nbsp;Miljenko Jergović je najbolji pisacŠta mislite o Miljenku Jergoviću?-Jergovića kao osobu poznajem tek površno. Sreli smo se jedva nekoliko puta. Mislite, šta mislim o njemu kao o autoru, piscu? O njegovim djelima mislim, uglavnom, sve najbolje. Smatram da je Jergović najbolji i najplodniji pisac u regionu.

Roman „Tvoj sin Huckleberry Finn“ pretvoren u predstavu.  Osjećam zasićenje od festivala. Kad pišem, ne mislim na čitaoce .  Knjige nisu samo za uživanje. Mladi, uglavnom, čitaju poruke na mobitelima

Bekim Sejranović: Ponekad pomislim da bi bilo najbolje prestati s pisanjem

Kolektiv “Kultura i konflikt” 16. maja u Kamernom teatru 55, sa početkom u 19 sati, premijerno predstavlja predstavu „Evropski vodič za preživljavanje“, reditelja Žoana Arke (Joana Arqué), a nastalu u produkciji Žudit Kodine (Judit Codinaa).&nbsp;&nbsp; 
Ova premijera je realizirana u saradnji sa Festivalom MESS i Kamernim Teatrom 55.
Sarajevska glumica Dina Mušanović, glumac iz Alkoja – Valencija, Andreu Martinez i muzičar iz Barcelone Mark Sastre (Marc) predstavit će na sceni Kamernog teatra 55 ovu predstavu riječima, gestovima, predmetima i muzikom uživo, komponovanom posebno za ovu priliku. 
Kamerni teatar 55 je izabran kao emblematično pozorište bosansko-hercegovačkog glavnog grada koje je radilo bez prestanka svih 1425 dana opsade, između 1992. i 1996. godine.&nbsp;

Sutra "Evropski vodič za preživljavanje" u Sarajevu

U srijedu, 15. maja, u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo možete pogledati komediju "Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama” autora Almira Imširevića, rađenu prema motivima drame Jurislava Korenića i Reihana Demirdžića, u režiji Admira Glamočaka.&nbsp; Priča kaže da je u kući Despića, na obali Miljacke, dvadesetih godina prošlog stoljeća igrana prva predstava u gradu Sarajevu. Pola stoljeća kasnije Jurislav Korenić i Reihan Demirdžić napisali su "Varalicu Fistika", a onda još novih pedesatak godina i ponovo – Fistik. Isti, a opet drugačiji.
U predstavi igraju: Vedran Đekić, Aleksandar Seksan, Milan Pavlović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Deni Mešić i Martina Mandek.

U predstavi igraju: Vedran Đekić, Aleksandar Seksan, Milan Pavlović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Deni Mešić i Martina Mandek

Komedija "Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama”

"FISTIK ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Premijerom filma američkog scenariste i reditelja Džima Džarmuša (Jim Jarmusch) „Mrtvi ne umiru“ (The Dead Don't Die) večeras će u Kanu boto otvoren 72. međunarodni filmski festival. Novo ostvarenje Džarmuša je, sa još 20 drugih filmova, u trci za Zlatnu palmu i bit će istovremeno prikazan u više od 400 kino sala širom Francuske.Ove godine i Bosna i Hercegovina ima svoje predstavnike na ovom prestižnom filmskom festivalu. Film francuske rediteljice „Heroji ne umiru“ Aude Lee Rapin bit će prikazan u "Semaine de la Critique" programu ovogodišnjeg festivala.Film je nastao u koprodukciji Francuske, Belgije i Bosne i Hercegovine. Film „Ice on Fire“, za koji režiju potpisuje Leila Koners (Conners), a direktor fotografije je Bosanac Harun Mehmedinović, bit će prikazan u okviru specijalne projekcije.Također, film Ene Sendijarević „take me Somewhere Nice“, koji je premijerno prikazan na Roterdam Film Festivalu, gdje je osvojio nagradu Tigar, bit će prikazan u ACID programu Filmskog festivala u Kanu. Iz BiH bit će prikazano i još nekoliko kratkih filmova.

Ove godine i Bosna i Hercegovina ima svoje predstavnike na ovom prestižnom filmskom festivalu

Međunarodni filmski festival u Kanu: U utrci za Zlatnu palmu 21 film

U prepunoj sali Narodnog pozorišta u Sarajevu večeras je održana predstava proslavljenog francuskog pisca i filozofa Bernarda Anrija Levija "Looking for Europe". Režiju potpisuje Marija de Franka (Maria Franca).
Predstava je privukla različite profile gledalaca, od najvišeg političkog vrha, preko uglednih kulturnih umjetnika.
Između ostalih od prisutnih bili su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović i njegova supruga Sebija, premijer FBiH Fadil Novalić, Ivo Komšić, glumac Emir Hadžihafizbegović, bivša glasnogovornica Haškog tribunala Florence Hartmann i mnogi drugi.
Sa svojom predstavom, Levi hoda po Evropi i šalje jasnu poruku da Evropa ne smije izdati samu sebe u 21. vijeku kao što je to učinila u Bosni i Hercegovini na početku i na kraju 20. vijeka.

"Looking for Europe" je monolog intelektualca koji se odvija u hotelskoj sobi u Sarajevu. Treba li početi grčkom mitologijom? Njemačkom filozofijom? Ili kako se Evropa suočila s totalitarnom tiranijom i bijedom tokom prošlog stoljeća? Nažalost, sve što pada na pamet su puste slike Starog kontinenta opkoljene valovima nacionalizma, rasizma, ksenofobije i antisemitizma bez presedana od 1930-ih.
"Žuti prsluci", savez desnih i lijevih demagoga u Italiji, pojava neliberalnih diktatura u srednjoj Evropi, priznanje neuspjeha kada se, u poetičnom i spektakularnom smjeru događaja, duhovi Dantea, Getea (Goethe) i Vaclava Havela vraćaju kako bi predložili izlaz iz labirinta populizma. 
Oda Evropi i pokušaj da se uskrsne duh Spinoze, od romanopisaca Austro-Ugarske monarhije, Leha Valese (Lech Walesa) i Pikasa (Picasso), "Looking for Europe" je putujuća izvedba koja poziva na demokratski otpor i oživljavanje nade u sedmicama prije evropskih izbora u maju 2019. godine.
U dobrom elizabetanskom stilu, tekst "Looking for Europe" je napisan i adaptiran političkoj situaciji i aktualnim događajima u svakom od 20 gradova u kojima će biti izvedena predstava.
Predstava je izvedena na francuskom jeziku s elektronskim titlovanjem na jeziku zemlje domaćina.

Putujuća izvedba koja poziva na demokratski otpor i oživljavanje nade u sedmicama prije evropskih izbora u maju 2019. godine

Poruka za Evropu: Predstava "Looking for Europe" Bernarda Anrija Levija na sceni Narodnog pozorišta

Dokumentarac „Re:generacija“ u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/8895/emir-kapetanovic">Emira Kapetanovića</a> osvojio je specijalnu nagradu žirija u kategoriji najboljeg dokumentarnog filma na Film festivalu jugoistočne Evrope u Los Anđelesu.Ovaj uradak prikazan je u okviru završne festivalske večeri 8. maja u Writers Guild Teatru na Beverli Hilsu, a osim nominacije za najbolji dokumentarac, nominiran je i za najbolju fotografiju u kategoriji dokumentanog filma.„Re:generacija“ je snimljena u okviru istoimenog USAID-ovog projekta i za samo nekoliko mjeseci postala je simbol pomirenja i razumijevanja među pripadnicima različitih etničkih grupa u Bosni i Hercegovini, ali i simbol uspjeha bh. kinematografije. Za samo nekoliko mjeseci film je imao više od 30 prikazivanja kako u BiH tako i u Evropi i Americi, gdje je prošle godine prikazan u zgradi UN-a u Njujorku kada su emitirani neki od najznačajnijih svjetskih filmova.

Film prikazan u okviru završne festivalske večeri 8. maja u Writers Guild Teatru na Beverli Hilsu

Specijalna nagrada žirija za dokumentarac „Re:generacija“

U Rusiji, u Republici Tatarstan, na velikom 15. međunarodnom festivalu muslimanskog filma u Kazanu, u konkurenciji 20 filmova iz cijeloga svijeta, gran pri za najbolju mušku ulogu osvojio je <a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emir Hadžihafizbegović</a> za ulogu Zeke u filmu „Žaba“, u režiji Elmira Jukića. 
Festival se održava u glavnom gradu Republike Tatarstan od 2005. godine, a pokrenulo ga je federalno ministarstvo kulture i kinematografije Rusije, ministarstvo kulture Republike Tatarstan, uz potporu predsjednika Republike Tatarstan, te Vijeće muftija Rusije s jedinstvenim motom: „DIJALOG KULTURA KROZ KULTURU DIJALOGA.“&nbsp;Članovi selekcijske komisije i žirija su poznati profesionalci u umjetnosti – reditelji, glumci, snimatelji i filmski kritičari iz cijelog svijeta.&nbsp;Za prvi festival prijavljeno je 40 filmova iz 12 zemalja, a za peti festival prijavljeno je 400 filmova iz 67 zemalja.&nbsp;Geografski interes festivala se širi, a broj zemalja sudionica, također, raste te su se danas i Evropa, SAD i Australija pridružile zemljama Istoka, Azije i Indokineskog poluotočja. Za festival se odabiru filmovi koji odražavaju ljudske, duhovne i moralne vrijednosti te kulturne tradicije, podržavajući ideje mirotvorstva, tolerancije i čovječnosti bez obzira na nacionalnost i vjersku pripadnost autora.
Festival u Kazanu smatra se jednim od najznačajnijih filmskih festivala, ne samo u Rusiji, nego i šire.&nbsp;&nbsp;Vijest o nagradi Hadžihafizbegovića je zatekla na teatarskom festivalu u Zenici gdje predstava „Sjećaš li se Doli Bel“ zatvara festival.&nbsp;- Neobično mi je drago da sam dobio ovu nagradu jer znam da se radi o velikom festivalu u Rusiji iza kojeg stoji Federalno ministarstvo kulture i kinematografije Rusije, a na kojem sam prije nekoliko godina trebao biti gost, ali sam bio zauzet snimanjem igranog filma u Makedoniji. Ja sam već igrao u jednom filmu koji je dobio grand prix na tom festivalu, a radi se o filmu „Krugovi“ srbijanskog režisera Srdana Golubovića koji govori o tragičnoj smrti Srđana Aleksića u Trebinju. Zahvaljujem žiriju. Film „Žaba“ je, ja sam to nekoliko puta rekao, kolektivna pobjeda. I reditelja, i glumaca, i producenta Ademira Kenovića, i producentske kuće „Refresh“, i ovu nagradu punog srca dijelim sa svojim kolegama Aleksandrom Seksanom, Mirsadom Tukom i Moamerom Kasumovićem&nbsp;- izjavio je slavni glumac.

Za ulogu Zeke u filmu „Žaba“ u režiji Elmira Jukića

Emir Hadžihafizbegović osvojio gran pri u Rusiji

"Naši dani" Željka Stjepanovića, u režiji juga Radivojevića posljednja je predstava izvedena u konkurenciji 16. Međunarodnog festivala komedije "Mostarska liska 2019". Predstava je nastala u produkciji Narodnog pozorišta Republike Srpske, a glumac Ljubiša Savanović odlukom Stručnog žirija dobio je „Malu lisku“ za najboljeg glumca večeri.&nbsp; - Drago mi je, naravno, da sam dobio nagradu. U ovoj predstavi ima sigurno još pet, šest sjajnih uloga, tako da je dobio neko od kolega sigurno ne bi bilo nezasluženo. Prvi mi je put da dobijem „Malu lisku“, tako da sam iskreno zaista sretan što sam dobio ovu nagradu. Na ovom Festivalu sam možda već deseti put, a drago mi je i lijepo svaki put doći u Mostar. Ovdje imam prijatelje i jedva čekam da se sretnem sa njima i da čujem njihove utiske&nbsp; - rekao je Savanović.
Publika je bila oduševljena izvedbom sjajnog ansambla, te su uz dugotrajan aplauz ispratili glumce sa scene. 
Goste je na druženju, nakon odigrane predstave, u restoranu „Pozorišna kafana“ zabavljao Cluster.
Sinoćnjom predstavom završen je takmičarski dio ovogodišnjeg Festivala. Danas će s početkom u 20 sati, 16. MFK „Mostarska liska 2019“ svečano biti zatvoren dodjelom nagrada i koncertom kantautora Damira Imamovića.
Nagrade Festivala dodjeljuje Stručni žiri, i to: Veliku lisku – Grand Prix Festivala, nagradu za najbolju predstavu u cjelini; Veliku lisku – nagradu za najboljeg glumca Festivala; Veliku lisku – nagradu za najbolju glumicu Festivala; Veliku lisku/plaketu Ahmet Obradović – nagradu za najbolju režiju; „Avazov zmaj“ – nagradu koju dodijeljuje „Dnevni avaz“, te specijalnu nagradu Stručnog žirija.
Nagradu za najbolju predstavu dodjeljuje i Žiri publike, te Žiri medija.

"Mala liska" za Ljubišu Savanovića

Film "Take Me Somewhere Nice" bh. rediteljice Ene Sendijarević, koji je bio prikazan na Roterdam Film Festivalu i koji će biti prikazan na ovogodišnjem Kan Film Festivalu, otvorit će program dugometražnog filma 11. <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/410304/otvoren-10-omladinski-film-festival-u-sarajevu">omladinskog Film Festivala Sarajevo</a>.
Film će biti prikazan u okviru programa dugometražnog filma "Velikih 5" 11. omladinskog Film Festivala Sarajevo.
Glavne uloge u filmu igrali su Sara Luna Zorić, Lazar Dragojević i Ernad Prnjavorac. Film donosi priču o djevojci Almi, koja iz Holandije dolazi u BiH kako bi posjetila oca kojeg nikad ranije nije upoznala gdje od samog početka ništa ne ide po planu. Njen rođak Emir joj daje hladan prijem i ruga se njenom lakom životu na Zapadu. Istovremeno, nesporna seksualna hemija dovodi Almu do strastvenog odnosa sa Emirovim najboljim prijateljem, problematičnim Denisom. Dok se prepreke penju, Alma ostaje neustrašivo odlučna da slijedi svoj plan i pronađe oca. 
Film je nastao u koprodukciji Holandije i Bosne i Hercegovine, a snimljen je nakon što je Ena ostvarila uspjeh kratkometražnim filmom "Import" iz 2016. godine. Drugi veliki uspjeh za ovaj film slijedi u maju, kada će biti prikazan na Kan Film Festivalu.

Glavne uloge u filmu igrali su Sara Luna Zorić, Lazar Dragojević i Ernad Prnjavorac

Film je nastao u koprodukciji Holandije i BiH

"Take Me Somewhere Nice" otvara program "Velikih 5"

Predstava "Trg ratnika" Dine Mustafića, nakon punih devet godina, vraća se na scenu Pozorišta mladih Sarajevo. Druga premijera bit će izvedena sutra u 20 sati.U pitanju je intimna priča o ratnom stradanju, ispričana kroz vizuru brata i sestre koji prolaze kroz sve te strahote. Iako je ova pozorišna drama premijerno izvedena 29. aprila 2005. godine, tema je i danas aktuelna.- Aktuelna je jer se priča nekako vuče kroz vizuru djece i kao takva je uvijek zanimljiva. Rijetko se susrećete sa takvom dramaturgijom da posmatrate svijet kroz rakurs dječijeg nekog doživljaja života – kazala je glumica Belma Lizde Kurt. Osim nje, u predstavi igra i Mario Drmać. - Ovo je jedna lijepa glumačka igra, veliki glumački izazov koji podjednako i Belma i ja volimo, osluškujemo i publiku koja nam je gurala taj vjetar u leđa davala informacije da stanemo ovdje na scenu, samo nas dvoje, dvije stolice i nekoliko rekvizita – istakao je Drmać.

Predstava je na repertoaru u četvrtak u 20 sati

U pitanju je intimna priča o ratnom stradanju, ispričana kroz vizuru brata i sestre

Nakon devet godina ponovo "Trg ratnika"

Ars centar iz <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenice</a>, koji je poznat široj javnosti po promociji grada <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenice</a> i BiH kad je u pitanju klasični i savremeni balet, jučer je održao konferenciju za medije na kojoj je najavljen novi projekt, mjuzikl "Mama mila, ode Mia".&nbsp; Ovaj mjuzikl je prvenstveno edukativni projekt koji je pretočen u jednu autorsku priču naše današnjice. Sudbina djece i omladine koja je vezana s odlascima drugova, bliskih rođaka, roditelja, prvih ljubavi... Mjuzikl je priča o dvoje mladih koji se rastaju.
Kako je istaknuto na pres-konferenciji, ovaj projekt je produkcijski najzahtjevniji za ARS centar do sada jer se radi o troslojnom segmentu: plesu, pjevanju i glumi. Glavne uloge tumače balerina Ars centra, Sajra Spahić, jedna od najuspješnijih mladih balerina u BiH, i Emir Skopljak, mladi talent koji podjednako dobro svira instrumente i pjeva.
Premijerna izvedba mjuzikla je planirana za nedjelju, 21. april, na velikoj sceni zeničkog pozorišta s početkom od 19 sati. Na sceni će se pojaviti 90 mališana koji će plesati i pjevati uz 12 hitova grupe "Abba".

Projekt je produkcijski najzahtjevniji

Treći mjuzikl zeničkog Ars centra "Mama mila, ode Mia"

Slovenski klarinista Darko Brlek nastupit će u Sarajevu u Bošnjačkom institutu 13. maja na 25. izdanju Sarajevskih večeri muzike (SVEM).

Čast mi je

Zajedno s gudačkim kvartetom „Tartini“, koji čine Miran Kolbi, Romeo Drucker, Aleksandar Milošev i Miloš Mlejnik, Brlek će izvesti djela njemačkog kompozitora Karla Marija fon Vebera (Carl Maria von Weber). 

- Radujem se i čast mi je da nastupam na jubilarnom muzičkom festivalu u Sarajevu s brojnim renomiranim muzičarima. Nastupit ću s Gudačkim kvartetom „Tartini“, koji se od samog početka smatra izuzetnim komornim sastavom – govori nam Brlek.

Na pitanje zašto je odabrao klarinet, Brlek govori:

- Oduševio me još u djetinjstvu. Zvuk instrumenta me zaintrigirao kada sam bio s roditeljima na svadbi i ubrzo sam se upisao u muzičku školu. Kasnije sam i studirao klarinet.

Ovo mu neće biti prvo gostovanje u bh. prijestonici.

- U Sarajevu sam bio više puta zbog posla, a i privatno. Volim da se vraćam u taj grad jer ima bogatu kulturnu ponudu – ističe Brlek.&nbsp;Centar Ljubljane

Njegova impresivna biografija dovoljno govori o njemu. Osim što je klarinista, on je i direktor i umjetnički vođa Festivala Ljubljana, a davne 1991. godine postao je najmlađi direktor Opere i baleta Ljubljana. 

- Moj posao je način života koji nikada nema kraja izazovima. Na Festivalu Ljubljana se zalažemo za potpunu obnovu kompleksa Križanke, za koji bismo željeli da u budućnosti postane kulturno-obrazovni centar našeg glavnog grada – zaključuje Brlek.

Slovenski klarinista nastupit će 13. maja u Bošnjačkom institutu u okviru 25. SVEM-a

Darko Brlek: Moj posao je način života

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo će 23. aprila premijerno biti izvedena predstava „Uspavana ljepotica“. To je klasični balet koji se u svim svjetskim teatrima izvodi već više od 100 godina, uz manje izmjene u režiji i koreografiji, koju ovaj put potpisuje Dinko Bogdanić. Glavna uloga u ovom baletnom spektaklu pripala je Tamari Ljubičić, kojoj je uloga Aurore jedna od najzahtjevnijih u karijeri. 
Teška uloga

- Radujem se da će i sarajevski balet od sada imati ovakav jedan klasik na svom repertoaru. Predstava se izvodi uz pratnju Sarajevske filharmonije i kompletan ansambl baleta će se naći na sceni. Već tri mjeseca radimo na pripremi i uvježbavanju, a nadam se da će publika uživati u ovoj baletnoj poslastici. Vjerujem da je svakoj balerini uloga Aurore jedan od najvećih izazova u karijeri. U tehničkom smislu, nevjerovatno teška, ali to je ono što mi je u ovom trenutku potrebno. Igrači od sebe uvijek očekuju više, a upravo je uloga Aurore izazov kakav sam priželjkivala u ovoj fazi karijere – rekla je Ljubičić.

Ističe da joj je ovaj projekt važan najviše zbog premijerne saradnje s Bogdanićem.

- Kad sam saznala da će baš on postavljati ovaj balet, prvo što sam osjetila je bila velika trema. Nekada vrhunski igrač, danas koreograf i pedagog kakav se u našoj profesiji rijetko sreće. U radu na predstavi brine o svakom detalju i tačno zna šta želi da dobije kao finalni proizvod. Dinko je neko ko nesebično dijeli svoje znanje i posvećen je svakom igraču ponaosob. Mislim da je iz sarajevskog ansambla uspio izvući ono najbolje, a rezultat će se svakako primijetiti na sceni, kako u ovoj predstavi tako i u drugim. Sarajevski balet treba umjetnika kao što je Dinko kako bismo mogli njegovati klasičan repertoar koji je obavezan za jedan nacionalni teatar – smatra balerina.

&nbsp;Isti žar

Zajedno s Tamarom, u glavnoj ulozi je i Igor Pastor, s kojim se nada da će na najbolji mogući način dočarati ovaj baletni spektakl.

- Igor i ja se već dugo poznajemo. Zajedno smo pohađali osnovnu baletnu školu, a upravo s njim sam prvi put igrala na sceni. Od tada pa do prije dvije godine, kada smo na ovoj sceni igrali u predstavi „Krcko Oraščić“, nismo imali priliku da igramo zajedno. Sretna sam da sam okružena ljudima kao što je Igor, koji s istim žarom uživa na sceni. Takva energija je uvijek potrebna u procesu pripreme premijere, a svakako i na pozornici kada se zavjesa otvori – zaključila je umjetnica.

&nbsp;Puno sati rada&nbsp;- Svaki pokret ima svoju melodiju i taj sklad se mora postići. Ukoliko je drugačije, nema preciznosti i lakoće, koja je suština baleta. Upravo je ta perfekcija pokreta ono što je najteže. Potrebno je puno sati rada i uvježbavanja istog pokreta do te granice kada postaje potpuno prirodan u tijelu – istakla je Ljubičić.

Premijera 23. aprila na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Ljubičić: Već tri mjeseca se pripremamo

Balerina Tamara Ljubičić: Aurora je izazov karijere

Dokumentarni film "Sestre" reditelja Zdenka Jurilja dobio je posebno priznanje žirija bosanskohercegovačkog festivala BHFF, koji je 16. put održan u Njujorku.&nbsp; Priznanje je dodijeljeno zbog vizuelno upečatljivog dokumentarca koji kroz naraciju sestara govori o borbi za goli život, navedeno je u obrazloženju.
Dokumentarac, smatra žiri, "donosi atmosfersko okruženje koje djeluje kao anestetik za psihološke i fizičke traume koje su dvije žene pretrpjele. Filmska kinematografija značajno doprinosi njegovoj poetičnoj predanosti, hrabrosti, izdržljivosti i uspjehu".
Na ovogodišnjem BHFF-u, koji se održavao od 10. do 13. aprila, prikazano je 13 filmova.
Nagrađeni su i "Nomofobija" reditelja Ade Hasanovića za najbolji kratki film i "Muzej zaboravljenih trijumfa" Bojana Bodruzića kojem je pripala nagrada za najbolji dokumentarni film.
Filmu Bobe Jelčića "Sam samcat" pripala su dva priznanja, i to za najbolji igrani film i za najbolju glumačku izvedbu, dok je nagradu publike osvojio film "Chaotic Life Nade Kadić" autorice Marte Hernaiz Pidal.
Film "Sestre" donosi priču o sestrama Čuljak koje su sedam dana preživjele zarobljene u jami dubokoj desetak metara, nakon što su se izgubile u snježnoj mećavi na putu prema Mostaru.

Film "Sestre" donosi priču o sestrama Čuljak koje su sedam dana preživjele zarobljene u jami dubokoj desetak metara

Njujork: Posebno priznanje za "Sestre"

Ovogodišnje, 59. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS bit će održano od 28. septembra do 5. oktobra, a <a href="https://avaz.ba/tag/8664/dino-mustafic">Dino Mustafić</a> ovaj put našao se u ulozi selektora.&nbsp;&nbsp; Festival će, kako je u intervjuu za „Dnevni avaz“ kazao, otvoriti predstava “Imitacija života“ mađarskog Proton teatra, koja postavlja pitanje biramo li sami naše sudbine ili su naši životi predodređeni. U predstavi likovi žive imitaciju života. 
Na MESS-u će gostovati i predstave iz Italije, Francuske, Njemačke, Španije, Irske, a Mustafić nam je govorio o selekciji, značaju festivala, novim projektima, društvu...
- Bit će tu mnogo predstava koje će biti programski intrigantne, istraživačke i radikalne - govori nam Mustafić. 
S obzirom na to da Vas publika najviše veže za <a href="https://avaz.ba/tag/9036/mess">MESS</a>, osjećate li na neki način i posebnu odgovornost prema ovom festivalu?
- To je vrlo delikatan i odgovoran posao. Najveća frustracija je kada iz finansijskih ili tehničkih razloga ne možete dovesti predstavu koju ste željeli. Postoji cijeli svijet paralelnih bilježaka, selektorskog odabira koji nikada nije viđen, to mi je uvijek najbolnije iskustvo. A što se tiče MESS-a, moja veza s tim festivalom je višestruko neraskidiva, odrastao sam rediteljski uz ovaj festival, a potom bio na čelu tima koji ga je obnovio nakon rata i dao mu atribut internacionalni. MESS je tim, kreativna ekipa. 
U subotičkom pozorištu “Deže Kostolanji” nedavno je izvedena predstava „Anđeli Babilona“ u Vašoj režiji. Kakve su bile reakcije publike?&nbsp;- Bio je vrlo topao prijem, za mene prvi rad na mađarskom jeziku, korisno i stvaralački uzbudljivo iskustvo.
Mate Matišić je svoj komad označio kao “rustikalnu travestiju”. 
- Riječ je o satiričnoj alegoriji koja bez zadrške reagira na društveni kontekst te, promičući teatarski izričaj ovog žanra, i nas ismijava, izvrgava poruzi, stavlja pod lupu koja svojim povećalom detektira nepravilnosti te uporno, gotovo radikalno propituje poroke privatne i vrline javne, upirući prstom u devijantne pojave društva. To jest, u mane odabranih pojedinaca koji ga u ovome komadu personificiraju. 
Svojim pozorišnim predstavama otvarate bolna pitanja.
- Preferiram otvoreno kazalište za novo i rubno, istraživačko i radikalno u propitivanju scenskog izraza. I sam se trudim riskirati, bolje se osjećam u neuspjelom pokušaju nego raditi i gledati dosadne repertoarne predstave koje gode malograđanskoj publici, ne daj Bože, da se ne uznemire ili zapitaju o bilo čemu u teatru. Teatar je prostor u kojem se može još slobodno misliti.
Je li kulturni život u BiH krenuo boljim putem?
- Ako ne budemo djelovali odmah da zakonima i inicijativama, prijedlozima i pritiskom na vlast ne promijenimo stanje u kulturi, bit će totalno uništen kulturni i socijalni kapital, kulturno-historijsko naslijeđe devastirano i napušteno, vrijednosni i profesionalni standardi degradirani. U našoj zemlji život mora biti važan, a kultura je život jednog vremena koji mora nešto iza sebe ostaviti potomstvu. Ako ovako potraje, naš generacijski potpis neće biti vidljiv.
Kakvi su Vam planovi, radite li nešto novo?
- Očekujem početak rada na romanu "Snijeg" u Narodnom pozorištu Sarajevo, dramatizaciju radi Bojana Vidosavljević, okupit ćemo, nadam se, podjelu koja će ispratiti u ovom romanu metaforu izoliranosti društva. Dakle, društva nevoljnog ili nemoćnog da iskorači iz začaranog kruga jalovog "tradicionalizma" i nasilne "modernizacije", koja ne može baš uvijek da se provodi tenkovima i nasiljem... Slijede angažmani koji se vežu za Korču i Split, uz, nadam se, neke nezavisne projekte. 
Migranti, koalicije, vlast na nivou države, međusobne poruke predsjednika i glumca, gdje sve to vodi? 
- Ako se ovako nastavi, imat ćemo opet belaj! Izlaz više nije u našim rukama, drugi o nama odlučuju. 
&nbsp;Kada će publika ponovo gledati Vaš film?&nbsp; - Zakotrljao sam priču s Viktorom Ivančićem, crnohumornu regionalnu komediju, valjda se i ostvari.
<a href="https://avaz.ba/tag/9036/mess">MESS</a> je ostao dosljedan festival kritičke intonacije, korektiva društva, korifej manjinskih uvjerenja i prava, te prostor pluralizma i perspektive pogleda na svijet kroz umjetničku empatiju. Ako imate takav vrijednosni sistem festivala, onda će njegova radoznalost biti stvaralački kredo koji čuva festival. Dok umjetnički provociramo svoju sredinu, znači da smo opravdali razlog postojanja festivala - pojašnjava reditelj.&nbsp;

Bolje se osjećam u neuspjelom pokušaju nego raditi dosadne predstave

Mustafić: Selektorski posao uvijek mi je najteže iskustvo

Dino Mustafić: Ako se ovako nastavi, imat ćemo opet belaj

U subotu, 6. aprila. u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena <a href="https://avaz.ba/tag/32209/opera" style="background-color: rgb(255, 0, 0);">opera</a> Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Amadeus Mozart) "Čarobna frula" u režiji Muhameda Hrustanovića. 
U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati Josip Šego.
- Kao obavezna operska literatura, a pogotovo u teatrima njemačkog govornog područja, ističe se jedno posebno djelo komponovano od strane fenomena umjetničke muzike - Wolfganga Amadeusa Mozarta. „Čarobna frula“, opera namijenjena svim generacijama, naći će se ponovo na repertoaru Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp;Mozart je bio revolucionar. U svoje opere vješto je šifrirao poruke i pouke koje su imale snagu da mijenjaju svijest gledalaca. Na prvi pogled opera zapostavlja žene, društvo ih izoluje od vodećih položaja, posmatra kao manje bitna bića. Međutim, pažljivo oko shvati da sve prepreke postavljene pred muškarca nije moguće savladati bez vodeće ruke žene!Da li je muški istovremeno i „jači“ spol? 
Ova opera briše sve konzervativne linije ražmišljanja, te pokazuje da u biti vlast bez žena nije moguća. Takođe, primjetna je kritika društva i društvenog poretka, te generalno kritika ljudske vrste koja često zaboravlja da je svaka individua prvenstveno „čovjek“ i u skladu sa time bi se trebali ophoditi jedni prema drugima.Uzajamno poštovanje, bez površinskih protokola i tradicija, je temelj suživota na planeti Zemlji. U "Čarobnoj fruli" se brišu granice između dobrog i lošeg, svaki čovjek ima dva lica koja, ovisno o situaciji, dolaze na vidjelo. Ova opera je i ljubavna priča dvoje djece koji tokom dramske radnje "odrastaju" i postaju zreli kako bi na kraju bili u mogućnosti isključivo u zajedništvu preuzeti moć nad dobrim, te vladati pravedno, vođeni ljubavlju - riječi su režisera Muhameda Hrustanovića.

Bekim Sejranović: Ponekad pomislim da bi bilo najbolje prestati s pisanjem

Sutra "Evropski vodič za preživljavanje" u Sarajevu

"FISTIK ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Međunarodni filmski festival u Kanu: U utrci za Zlatnu palmu 21 film

Poruka za Evropu: Predstava "Looking for Europe" Bernarda Anrija Levija na sceni Narodnog pozorišta

Specijalna nagrada žirija za dokumentarac „Re:generacija“

Emir Hadžihafizbegović osvojio gran pri u Rusiji

"Mala liska" za Ljubišu Savanovića

"Take Me Somewhere Nice" otvara program "Velikih 5"

Nakon devet godina ponovo "Trg ratnika"

Treći mjuzikl zeničkog Ars centra "Mama mila, ode Mia"

Darko Brlek: Moj posao je način života

Balerina Tamara Ljubičić: Aurora je izazov karijere

Njujork: Posebno priznanje za "Sestre"

Dino Mustafić: Ako se ovako nastavi, imat ćemo opet belaj

Revolucionarni Mocart: "Čarobra frula" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Kultura

Bekim Sejranović: Ponekad pomislim da bi bilo najbolje prestati s pisanjem

Sutra "Evropski vodič za preživljavanje" u Sarajevu

"FISTIK ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Međunarodni filmski festival u Kanu: U utrci za Zlatnu palmu 21 film

Poruka za Evropu: Predstava "Looking for Europe" Bernarda Anrija Levija na sceni Narodnog pozorišta

Specijalna nagrada žirija za dokumentarac „Re:generacija“

Emir Hadžihafizbegović osvojio gran pri u Rusiji

"Mala liska" za Ljubišu Savanovića

"Take Me Somewhere Nice" otvara program "Velikih 5"

Nakon devet godina ponovo "Trg ratnika"

Treći mjuzikl zeničkog Ars centra "Mama mila, ode Mia"

Darko Brlek: Moj posao je način života

Balerina Tamara Ljubičić: Aurora je izazov karijere

Njujork: Posebno priznanje za "Sestre"

Dino Mustafić: Ako se ovako nastavi, imat ćemo opet belaj

Revolucionarni Mocart: "Čarobra frula" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo