"Trg ratnika" predstava rađena po tekstu čiji je autor engleski dramski pisac Nik Vud (Nick Wood), u režiji Dine Mustafića, odigrana je u sali <a href="https://avaz.ba/tag/14058/narodno-pozoriste-mostar">Narodnog pozorišta Mostar</a>, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta.Tema izbjeglištva, ugroženosti samo zato jer si pripadnik drugog naroda,raspad porodice u ratnom vremenu, i napokon snalaženje u novoj sredini u kojoj je zbog izbjegličkog statusa osjećaj mariginaliziranosti očajnički mučan, ispisana je jednostavnim, a emotivnim stilom.To je intimna priča o ratnom stradanju, ispričana kroz vizuru brata i sestre koji prolaze kroz sve te strahote. Ova pozorišna drama, premijerno je izvedena 29. aprila 2005. godine, ali tema je i danas aktuelna.- Aktuelna je i da ne pričamo o nekoj ratnoj tematici. Aktuelna je jer se priča nekako vuče kroz vizuru djece i kao takva je uvijek zanimljiva. Rijetko se susrećete sa takvom dramaturgijom da posmatrate svijet kroz rakurs dječijeg doživljaja života - govori Belma Lizde Kurt, glumica.Da je riječ o velikom&nbsp; glumačkom izazovu tvrdi i glumac Mario Drmać.&nbsp;- Belma i ja volimo, osluškujemo i publiku koja nam je gurala taj vjetar u leđa, davala informacije da stanemo ovdje na scenu, samo nas dvoje, dvije stolice i par rekvizita. Ova predstava je važna da se igra i obnovi jer vraća vjeru u profesionalnu teatarsku etiku koja glumcu omogućava da se izrazi u minimalističkoj teatarskoj okolini - poručuje glumac.Kvalitet ove predstave, u produkciji Pozorišta mladih Sarajevo, potvrđuju i brojne nagrade, a mostarska publika imala je priliku pogledati u okviru kulturne manifestacije "Mostarsko ljeto 2019."

"Trg ratnika" u punoj sali Narodnog pozorišta Mostar

Četrnaesto izdanje Međunarodnog festivala animiranog filma <a href="https://avaz.ba/tag/30819/naff">NAFF</a> svečano je zatvoreno 04. jula 2019. ceremonijom proglašenja pobjednika u 9. kategorija. Nakon šest dana trajanja Festivala, konačno su objavljeni i dobitnici nagrada.&nbsp;&nbsp;Film koji je osvojio Grand Prix Festivala „Wings“, osvojio je još jednu nagradu i to onu za najbolju 3D animaciju. Autor filma je Dimitri Voloshin iz Moldavije. Film govori o astronautu koji je od djetinstva sanjao da leti i da bude slobodan. Sada teoretski i leti nebom, no zapravo je zatvoren u kapsuli svemirskog broda. 
- Hvala svima, hvala prijateljima, hvala mom timu, hvala ljudima na NAFF-u. Za nas je BiH jedno posebno otkriće. Čak dvije nagrade sam dobio, častim vas sve šampanjcem - sa osmijehom na licu rekao je Voloshin nakon što je dobio Grand Prix NAFF-a 2019.
Nagrada koja se dodjeluje za likovnost ove godine otišla je u ruke autora iz SAD-a za film „Dva balona“. Autorica animacije ovog filma Vanessa Pridgen bila je prisutna na Festivalu, te je sa oduševljenjem primila ovu nagradu za likovnost.
Za najbolji studentski film proglašen je film „Puls“, koji dolazi iz Francuske, dok je nagradu za najbolju glazbu dobio film „Koncert vatre“ iz Rusije. 
Nagrada za najbolju animaciju ostale tehnike otišla je u ruke autora iz Srbije - Ane Nedeljković i Nikole Majdaka za film „Putovanje“, koji je već i prilikom projekcije naišao na salve oduševljenja publike.
Jedna posebna nagrada koja se dodjeljuje od 2017. godine na NAFF-u jeste i nagrada u čast oskarovca Dušana Vukotića , a dodjeljuje se regionalno mladim autorima kao podsticaj za daljnji rad. Ove godine tu nagradu je dobila autorica Iva Ćirić iz Srbije za film „Florigami“.
Uporedo sa projekcijama u Neumu, filmovi na NAFF-u ove godine prikazivani su i u Mostaru. Nagrada Grada Mostara otišla je u ruke dva simpatična autora iz Španjolske, Raula i Aitora za film „VS Santa“. Film je kako su kazali, rezultat radionica animacije u školi animiranog filma. 
Najbolju 2D animaciju ove godine na NAFF-u je imao film „Muzikčka kutija“ iz Kine.
Nakon svečanosti dodjele nagrada, gosti Festivala su uživali u projekcijama nagrađenih filmova, a nakon toga i u zabavi koji su priredili organizatori.
Na NAFF-u je ove godine prikazano ukupno 58 ostvarenja u takmičarskom programu, te 18 u Panorami.

Nagrada Grada Mostara otišla je u ruke dva simpatična autora iz Španjolske, Raula i Aitora za film „VS Santa“

Na NAFF-u je ove godine prikazano ukupno 58 ostvarenja

Završen 14. NAFF: Grand Prix osvojio moldavski film „Krila“

Kada vam velika <a href="https://avaz.ba/tag/6833/mira-furlan">Mira Furlan</a> odgovara na pitanja za intervju u pauzi između avionskih letova, u trenucima kada u Bonu čeka vezu za Los Anđeles, koji je više od 25 godina njen dom, onda je to zaista posebna priča.&nbsp; Razgovarati s jednom od najvećih glumačkih zvijezda bivše Jugoslavije uvijek je istinsko zadovoljstvo. Kada je 1991. napustila Jugoslaviju, Furlan je imala 36 godina, skoro isto toliko filmskih uloga, dvije Zlatne arene, a njena Ankica Vidmar bila je jedan od glavnih likova u kanskom Zlatnom palmom nagrađenom “Ocu na službenom putu”. 
Kultni status
Za kratko vrijeme ova Zagrepčanka postala je velika glumačka zvijezda i njeni najbolji dani su, tih godina, tek trebali doći. Ali, nisu. Život ju je odveo ili, bolje reci, otjerao u Ameriku. Danas živi u Los Anđelesu sa suprugom i sinom, izgradila je i tamo zavidnu karijeru i jedan je od predavača na Filmskoj akademiji u Njujorku.
U Americi je, priznala je Furlan jednom prilikom, postala pasionirani čitalac, jer se samo na taj način uspjela skloniti od svega onoga što joj je život preko bare donio, a za koji, očito, nije bila spremna ili, bolje reći, kojim nije bila previše oduševljena. 
A sjećanja na bivšu Jugoslaviju nisu zaboravljena, niti joj svi oni koji su je voljeli gledati to dozvoljavaju. Svako malo neko je podsjeti na ono što je bila, pa i mi u ovom intervjuu. 
- Ne sudjelujem više u tome. Moji prijatelji su se ili odselili ili su se potpuno povukli iz takozvanog javnog života. “Došli divlji, istjerali pitome”, tako je govorila moja baka - poručila je u jednom trenutku našeg razgovora velika glumica.&nbsp; 
Za 63-godišnju Furlan prošlost jeste jednim dijelom zaboravljena, mladost se, rekla je, ne može vratiti, ali je dobro s vremena na vrijeme prisjetiti se svega. Filmovi i predstave u kojima je igrala dio su njenog životnog i radnog iskustva, a nakon što se 2002. prvi put nakon duge pauze pojavila u "Medeji" na Brijunima, Furlan se polako vratila i filmu ulogama u "Ostavljenima", "Cirkusu Kolumbija", "Turneji", "Sa mamom"... Desile su se u Hrvatskoj i neke druge predstave. Prije devet godina objavila je i knjigu "Totalna rasprodaja", a evo kako danas ova glumica razmišlja i šta su joj životni prioriteti.&nbsp; 
Za početak, šta Vas je dovelo na sedmicu dana u Njemačku?&nbsp; 
- U Bonu sam bila gost na najvećoj evropskoj SF konvenciji. Zapanjujuće je koliko još interesa ima za seriju "Babylon 5", koju sam snimila prije mnogo godina i koja je u međuvremenu dobila kultni status. Bila je to prva serija koja je imala petogodišnju priču, kao što je to sada uobičajeno, primjer je "Game of Thrones". U to vrijeme naučna fantastika (science fiction) bila je marginalni žanr, za razliku od ovog vremena kada je dio mainstreama, npr. "Avatar". Konvencije su paralelni svijet o kojemu nisam znala baš ništa kad sam došla u Ameriku. To su mjesta gdje fanovi imaju prilike sresti glumce i pisce uživo. Povremeno su ti susreti vrlo dirljivi, ljudi se identificiraju s likovima, prepoznaju se u njima, uče od njih. "Babylon 5" bila je serija koja je promovirala progresivne, liberalne vrijednosti, pa je u ovom času gdje konzervativna, nacionalistička desnica zauzima vodeće pozicije u cijelom svijetu, opet dobila na značaju.

Njemačka je blizu BiH, na avion i u Sarajevu ste.
- Iako bih sad iz Bona rado skoknula u Sarajevo, da kod Hadžibajrića pojedem begovu čorbu, divni ljudi, divne žene koje tamo rade, moram natrag u Los Anđeles zbog posla na Akademiji, gdje ovaj semestar predajem predmet zvan Art, Culture &amp; Society. Osjećam kao svoju dužnost da američkim i internacionalnim studentima prenesem to što sam naučila kroz svoje životno i profesionalno iskustvo u zemlji koja je popucala po šavovima zbog agresivnog promoviranja nacionalističkih i konzervativnih vrijednosti koje se sad promoviraju po cijelom svijetu, od Evrope, preko Brazila, pa sve do Amerike.

Unutrašnji mir 

Devedesetih ste izgubili dom, identitet, krenuli iz početka. Šta biste voljeli da Vam budućnost donese?&nbsp;&nbsp;- Dajem prednost unutrašnjem miru i vlastitoj neovisnosti o vanjskim okolnostima nad kojima ionako nemamo kontrolu. To su ciljevi koje sebi postavljam u ovoj fazi svog života.

I pisanje je za Vas svojevrsna terapija. Možemo li nešto najaviti kada je riječ o knjigama?&nbsp;&nbsp;
- Mnogo sam toga u međuvremenu pisala i napisala, ali, nažalost, osjećam duboku averziju i nelagodnost prema ideji da svoje priče pustim u svijet, ovakav kakav je danas. Neko je rekao negdje da je svako pisanje izraz optimizma, jer pisac, u trenutku objavljivanja knjige, pokazuje da je spreman podijeliti svoje iskustvo s drugim ljudima, u nadi da će im tako pomoći i nešto ih naučiti. Pitam se kako danas imati ikakav optimizam kad ljudi uporno biraju najgore, kad svjesno srljaju u propast, i političku i ekološku i ekonomsku. Živimo u vremenu mržnje i gluposti. Teško je s takvim vremenom komunicirati. Količina mržnje i bijesa oko nas je zastrašujuća. Čemu i zašto se uključiti u to ludilo? S druge strane, znam dobro da ako svi zašutimo i povučemo se, onda Oni pobjeđuju. To se desilo u bivšoj Jugoslaviji. Sad se dešava svuda. Znam da se treba i dalje boriti. Ali, čovjek se s vremenom zamori od sve te buke i bijesa, da citiram Šekspira (Shakespeare) i Foknera (Faulkner). 

Kazna za neposlušnost
Negdje sam pročitala za Vas da ste glumica blage naravi. 
- Blage naravi? Simpatično mi je to čuti. Sigurna sam da se mnogi ne bi složili s tom procjenom. Ljudi kao ja, osobito žene kao ja, nisu popularni, tj. popularne u ovom našem patrijarhalnom svijetu. “Šuti i smiješi se”, savjet je takvim ženama. Taj mi savjet nikad nije legao. Kazna za neposlušnost je u mom slučaju bio izgon. To je, u kontekstu rata i ratne politike prema ženama, bila vrlo blaga kazna. Svjesna sam toga.


Neka organiziraju srednjevjekovne turnire...
Kako danas reagirate na sami spomen riječi rat? Neki je i danas olako izgovaraju i rat zagovaraju. 
- Rat? Opet? Ne mogu vjerovati. Zapanjujuće je to. Ko se i s kojim pravom usuđuje da, nakon svih užasa koji su se dogodili na tim izmučenim prostorima, opet zagovara rat? Za takve imam samo duboki, najdublji prezir. Neka organiziraju srednjevjekovne turnire u kojima će jedni druge pobiti. A nas neka ostave na miru da živimo svoje živote.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Ako svi zašutimo i povučemo se, onda Oni pobjeđuju, poručila je između ostalog

Furlan: U Bonu bila gost na najvećoj evropskoj SF konvenciji

Mira Furlan za "Dnevni avaz": Količina mržnje i bijesa oko nas je zastrašujuća

Cijenjena redateljka Saša Broz nedavno je imala čak tri pozorišne premijere. Veliki san o baletnoj karijeri, kojoj je podredila cijelo djetinjstvo,&nbsp; prekinuto je teškom povredom na studiju u Moskvi.

O svom životu, baletu i legendarnom Titu govorila je u videu, poslušajte u nastavku.

Imala je čak tri pozorišne premijere

Saša Broz progovorila o svom djetinjstvu, ljubavi ali i Titu

Na terasi hotela Sunce u Neumu večeras je svečano otvoren Međunarodni festival animiranog filma NAFF 2019. 
Na svečanosti otvaranja kao i dosadašnjih godina bile su prisutne brojne ličnosti iz javnog, političkog i kulturnog života, a za muzički dio bile su zadužene Mostarske mažoretkinje i klapa Trebižat.
Ovaj Festival je postao fenomen, ne samo fenomen Neuma nego kulturni fenomen ove zemlje i čast mi je što sam večeras ovdje na otvorenju njegovog 14. izdanja, kazao je u svom obraćanju Milan Trivić, član Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Sarajevo i dogradonačelnik Sarajeva.
Oduševljenje Festivalom nije krila ni Megan Dafi (Megan Duffy), predstavnica Ambasade SAD u BiH, koja je naglasila kako Ambasada SAD-a s ponosom podržava ovaj Festival već deset godina. 
- Dijeljenje priča filmom je divan i zabavan način za zabližavanje ljudi i podsjetnik svima nama na ono što nam je zajedničko, a posebno mi je drago što i ove godine ponovo imamo američkog autora u Neumu - istakla je Dafi.
Naff je još jednom oborio rekorde, a svake godine broj prijavljenih filmova se povećava, kao i zemlje iz kojih dolaze. Ove godine prijave su došle iz 61 zemlje svijeta. 
Idejni tvorac i direktor Festivala Jurinko Rajič ponosan je na činjenicu da su zemlje poput Amerike, Engleske, Francuske, Španije, Rusije koje su centri animacije - ove godine poslale mnogo filmova na konkurs, a to je ogromna vrsta priznanja – zaključio je on. Nakon riječi dobrodošlice Festival je proglasio otvorenim.
Nakon službenog otvorenja, gosti i prijatelji Festivala su uživali u tradicionalnom vatrometu i partiju na bazenu hotela Sunce.
Osim u Neumu, filmovi će se uporedo prikazivati u Mostaru i to u Pavarotti centru. Projekcije počinju u 21h, a ulaz je besplatan. Tokom trajanja Festivala u takmičarskom programu bit će prikazano 58 filmova, a u panorami 18 filmskih ostvarenja. Također, bit će održana i tri stručna predavanja, te promocija knjige o animiranom filmu poznatog bh. autora Midhata Ajanovića koji trenutno živi i radi u Švedskoj. Festival će svečano biti zatvoren 4. jula dodjelom nagrada.
Festival se ove godine održava pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture i sporta, Fondacije za kinematografiju Sarajevo, zatim Ministarstva civilnih poslova BIH, Turističke zajednice HNK, Ambasade SAD-a u BiH, Općine Neum i Grada Mostara.

U Neumu svečano otvoreno 14. izdanje NAFF-a

Neum, Brčko, Jajce, Zenica, Mostar, Banja Luka, Široki Brijeg... Ovo su mjesta u Bosni i Hercegovini gdje se održavaju značajne i kvalitetne kulturne manifestacije. Isto kao u Sarajevu. 
Na njima se okupljaju teatarski, filmski, kao i znalci animirane umjetnosti. I to ne samo da se okupljaju nego na scenu donose izvrsne priče, razmjenjuju iskustva, dijele nagrade koje imaju značajan rejting u cijelom regionu.

I zašto onda ljudi koji stoje iza manifestacija čija je adresa van bh. prijestonice ponekad imaju osjećaj manje vrijednosti ili, preciznije rečeno, osjećaj da njihov angažman i rezultati nisu adekvatno prepoznati i vrednovani?

Zato što mjesto održavanja nekom događaju zna dati nezasluženu specifičnu vrijednost.

Ali, kako voda uvijek nađe put, tako i kvalitet ispliva na površino. Kad-tad. 

Tako je i s Festivalom animiranog filma u Neumu čije 14. izdanje počinje za dva dana. Na Festival je prijavljeno više od 1.000 filmova iz 61 zemlje. U jedini bh. grad na moru tako stižu autori iz Amerike, Njemačke, Irske, Španije, Bugarske, Belgije, Švedske, Moldavije te regiona.

Ljudi radili i dokazali se. A Neum je samo jedan u nizu primjera.

Nije BiH samo Sarajevo. I to trebamo gledati u najboljem svjetlu. Elitizam, bilo koje vrste, nam nije potreban niti u jednoj sferi društva, pa tako ni u kulturi. Mali smo svakako, a pogotovu da bismo se još dijelili na centar i periferiju. A ono što je sigurno jeste da smo zajedno ljepši i bolji. Kultura i umjetnost uvijek su bile lučonoše pozitivnih promjena i boljitka...
Čemu se, definitivno, trebamo okrenuti.

Kako voda uvijek nađe put, tako i kvalitet ispliva na površinu

Larisa Sarajlić-Ramović: Zajedno smo ljepši i bolji

Zajedno smo ljepši i bolji

Dugoočekivana premijera predstave "Snijeg" održana je u Narodnom pozorišta Sarajevo. 
<a href="https://avaz.ba/tag/8664/dino-mustafic">Dino Mustafić</a> još jednom je pokazao rediteljsko umijeće režirajući zajedno sa kompletnim glumačkim ansamblom dramatizaciju "Snijega" istoimenog djela turskog nobelovca <a href="https://avaz.ba/tag/20650/orhan-pamuk">Orhana Pamuka</a>, koji je također prisustvovao na premijeri. Glumački ansambl je skoro četiri sata držao publiku "zakovanu" za pozornicu, pomno prateći svaki korak fantastičnih glumaca.&nbsp;

Nakon predstave, glumci su nagrađeni ovacijama i višeminutnim aplauzom. Na kraju predstave na pozornicu se pridružio i Orhan Pamuk koji se zajedno s glumcima poklonio publici.Narodno pozorište Sarajevo vrvilo je kremom iz svih sfera javnog života ali i svih onih željnih dobre teatarske predstave.Među poznatima su bili i
Almin Zrno,&nbsp;Džeko Hodžić,&nbsp;Edina Papo,&nbsp;Mirsad Tuka,&nbsp;Valentin Incko (Inzko),visoki predstavnik u BiH,&nbsp;Danis Tanović,&nbsp;Mirvad Kurić, ministar kulture i sporta sa suprugom Zlatom,&nbsp;Jovan Divjak, supruga i kćerka Emira Hadžihafizbegovića, Aida i Amra, zatim&nbsp;Adis i Adisa Arapović,&nbsp;Safet Zec,&nbsp;Jasna Ornela Bery...&nbsp;

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/BzL7ZP5BHxq/" data-instgrm-version="12" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/BzL7ZP5BHxq/" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;"> Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div></a> <a href="https://www.instagram.com/p/BzL7ZP5BHxq/" style=" color:#000; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none; word-wrap:break-word;" target="_blank">U Sarajevu održana premijera predstave "Snijeg" #snijeg #premijera #orhanpamuk #dinomustafic #narodnopozoriste #sarajevo #vijesti #avaz #dnevniavaz</a> <p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;">Objavu dijeli <a href="https://www.instagram.com/dnevniavaz/" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px;" target="_blank"> Dnevni avaz</a> (@dnevniavaz) <time style=" font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px;" datetime="2019-06-26T20:30:27+00:00">Lip 26, 2019 u 1:30 PDT</time></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Na predstavi je vrvilo  kremom iz svih sfera javnog života ali i svih onih željnih dobre teatarske predstave

Trijumf Dine Mustafića na premijeri "Snijega": Nobelovac Orhan Pamuk pridružio se na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

<a href="https://avaz.ba/tag/20650/orhan-pamuk"></a><a href="https://avaz.ba/tag/20650/orhan-pamuk"></a> 
K'o pamuk ruke tvoje nježne, još pamtim kad mi dođeš nedeljom... Doduše tako pjeva Zdravko Čolić, a veliki <a href="https://avaz.ba/tag/20650/orhan-pamuk">Orhan Pamuk</a> dolazi nam u utorak.
Pisac svjetskog glasa i nobelovac 25. juna družit će se sa građanima bh. prijestonice, a dan kasnije u Narodnom pozorištu Sarajevo prisustvovat će premijeri predstave „Snijeg“, nastale prema njegovom istoimenom romanu.
Velika je to stvar za kulturu naše zemlje i još jedna kockica u mozaiku kojim Sarajevo treba i može postati jedna od najistaknutijih evropskih kulturnih prijestonica.
Jer, Sarajevo taj kapacitet ima. Grad koji, na tako jedinstven način, spaja Istok i Zapad, naglasak na spaja, a ne razdvaja, grad koji u svojoj prirodi i nutrini ima rijetko viđen kapacitet koji se kalio stoljećima. I to na mjestu za koje će mnogi reći da je najinspirativnije na svijetu.
Imamo mi festivala – teatarskih, filmskih, muzičkih... Imamo umjetnika svjetskog dara i glasa, imamo svega... Samo ne smijemo dozvoljavati da nam takvi ljudi odlaze, trebaju biti ovdje, koliko god im kapaciteti Sarajeva ne pogoduju za rad. Ali, sigurno da sve ono što BiH ima, ali i nema, daje materijal kao malo gdje na svijetu da se stvaraju remek-djela.
Imali smo velikana i vrhunskih djela ranije, ali ne smijemo dozvoliti da se ponosimo onom čaršijskom kada je neki vrli šetač upitao Ivu Andrića: „Pisac, napiše li se šta?“
Dakle, i dolazak Pamuka, osim njegova dva dana u Sarajevu, treba služiti kao podsticaj za više, bolje i brže. I to ovdje, a ne negdje drugo. Jer, domovina se brani kulturom.

Ne smijemo dozvoljavati da nam velikani odlaze, trebaju biti ovdje, koliko god im kapaciteti Sarajeva ne pogoduju za rad

K'o pamuk ...

Kerim Mušanović aktivno se bavi uličnim 3D slikarstvom već sedam godina. Ovaj akademski slikar diplomirao je i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Kako nam je rekao, iza sebe je već širom svijeta ostavio više od 40 3D slika. 

Pozitivne reakcije

- U našoj državi ova vrsta umjetnosti nije dostigla toliku popularnost kao u svijetu, zato se i rijetko mogu vidjeti takve slike po ulicama BiH, ali vjerujem da će se to i bližoj budućnosti promijeniti. U BiH ljudi općenito i ne znaju za moj umjetnički rad. Ljudi me uglavnom zapitkuju prilikom samog nastanka slike, koliko će ona trajati, koje se boje koriste i šta to sve predstavlja. To je sasvim očekivano - objasnio je Mušanović. 

Dodao je da sve zainteresirane rado uputi na pravu tačku gledišta, što im bude vrlo zanimljivo i obično završi s osmijehom i komentarom: “Ovo je divno, nisam nikada vidio ovakvo nešto!” 

Rekao nam je da mu je jedan od dražih poduhvata 3D slika rađena za „Muzej iluzija“ u Los Anđelesu. Muzej je interaktivnog karaktera, tako da publika ima mogućnost pozirati zajedno sa slikom te taj moment zabilježiti lijepom fotografijom. 

- Bavim se, također, i 3D modeliranjem, mnogo volim da modeliram predmete ili arhitektonske interijere u 3D na kompjuteru - kazao je Mušanović.

&nbsp;Tempere iz Njemačke

- Boje koje najčešće koristim su tempere u velikim količinama. Zbog manjka izbora u Sarajevu, gdje ne mogu naći odgovarajući materijal, tempere kupujem u Njemačkoj, gdje je puno veći izbor - rekao je Mušanović.
Cijenim i volim BiH

&nbsp;- Nažalost, omladina iz BiH odlazi masovno. Mnogo mi je žao što ne mogu raditi i živjeti u zemlji u kojoj su rođeni. Istog sam bio razmišljanja dok sam bio mlađi, ali kad sam počeo sazrijevati, počelo se i moje razmišljanje mijenjati o napuštanju zemlje. Počeo sam je više cijeniti i voljeti - zaključio je Mušanović.

Jedan od dražih poduhvata mi je 3D slika rađena za „Muzej iluzija“ u Los Anđelesu

Dok slikam, ljudi me zapitkuju

Istaknuti bh. književnik Dževad Karahasan večeras je u prostorijama Kluba knjige u Sarajevu, zajedno sa članovima uredništva izdavačke kuće "Connectum", promovirao novoobjavljeno izdanje knjige “Izabrana djela Dževada Karahasana“ u Vijećnici.U izbor ovog izdanja uvršten je najrelevantniji dio autorovog pripovjedačkog i esejističkog opusa, počevši od ranih etapa njegovog književnog i umjetničkog sazrijevanja prema esejistici i romanesknim ostvarenjima kojima je stekao status savremenog klasika.
Ovo djelo čine naslovi kao što su zbirka pripovjedaka "Kraljevske legende", "Kuća za umorne" i "Izvještaji iz tamnog vilajeta", romani "Istočni divan", "Sara i Serafina", "Šahrijarov prsten", "Noćno vijeće", "Što pepeo priča", eseji "Dnevnik selidbe", "O jeziku i strahu/Knjiga vrtova".&nbsp;
Kompletom od deset naslova ljubiteljima Karahasnove književnosti i čitateljskoj publici ponuđena je zaokružena cjelina književnog stvaralaštva ovog renomiranog autora.&nbsp;-&nbsp; Svaki ulazak u Vijećnicu za mene je svojevrsna emotivna arheologija. Ona ima posebno mjesto u mom životu. Književnost je razgovor, a ne monolog, a pisac je kradljivac ljudi, duboko slušam svoje sagovornike i gradim likove - istakao je Karahasan.

Zaokružena cjelina književnog stvaralaštva ovog renomiranog autora

Dževad Karahasan promovirao "Izabrana djela" u Vijećnici

Udruga za promicanje kulture umjetnosti "JA BiH" iz Zagreba u narednih pet dana u Sarajevu organizirat će festival "Ja BiH... pet dana Zagreba u Sarajevu 2019."&nbsp;&nbsp; Festival, koji počinje danas i traje do 14. juna, bit će održan na nekoliko različitih lokacija u Sarajevu, a prikazat će brojne igrane filmove, kazališnu predstavu, izložbu, koncete, književno-poetsku večer i gastro event s gostima, saoćili su organizatori na današnjoj pres konferenciji. 
Predsjednik Udruge "Ja BiH" Ismet Efendić kazao je da je ovo deseti festival.
- Prijestolnica susjedne zemlje Hrvatske - Zagreb dolazi u Sarajevo i BiH da što raznolikijim i drugačijim programom i sadržajem popuni pet dana. Također, radimo i to obratno da Sarajevo dođe u Zagreb. Tako smo uspjeli deset godina. Uvijek smo imali najbolje namjere da iz onoga šta možemo i šta nam se ponudi dovedemo u Sarajevo, grad koji svi cijene i hvale po kulturi i umjetnosti. Svih tih 10 godina mi smo imali svoje stalne suradnike koji su nas podržavali, u prvom redu to je HKD "Napredak". Nastojali smo da predstavimo najnovije, kao i starije filmove iz Hrvatske, muzičare, umjetničke izložbe, uključujući dosta značajnih umjetnika koji imaju porijeklo iz BiH, a žive i rade u Hrvatskoj - naveo je Efendić. 
Suorganizator festivala je Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" Središnja uprava Sarajevo, te Napretkov kulturni centar iz Zagreba, a uz podršku Grada Zagreba i gradonačelnika Milana Bandića, te Kantona Sarajevo.

Danas počinje manifestacija "Ja BiH... pet dana Zagreba u Sarajevu 2019"

Na poziv Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika i dizajnera Srbije (ULUPUDS), nakit „Elird”, čiji su autori bosanskohercegovački umjetnici, mladi bračni par Ena Mulavdić i Ebrahim Mohammadian, bit će predstavljen na 51. Majskoj izložbi ULUPUDS-a u regionalnoj selekciji.&nbsp; Izložba se otvara sutra navečer i trajat će do 28. juna u Izložbenom salonu na Andrićevom vencu u Beogradu.
Na izložbi u Beogradu, „Elird” će se predstaviti kolekcijom nakita pod nazivom “Portrait of Elird” (Elirdov portret) koji je na godišnjoj izložbi Udruženja likovnih i primijenjenih umjetnika BiH dobio nagradu za unikatni dizajn.

-Portret „Elird“ je umjetničko djelo koje sadrži 75 privjesaka nastalih u razdoblju od više od hiljadu dana samoanaliziranja i kontemplacije. Privjesci predstavljaju osobine ličnosti kroz portrete raznih izmišljenih likova. Svi ovi likovi su poput slagalice koja, kada se okupi, predstavlja osobu - rekla je o njihovom radu magistrica dizajna Ena Mulavdić.
Nakit „Elird” je u proteklom periodu bio izložen u Madridu u Muzeju dekorativne umjetnosti, zatim u Njujorku na Njujorškoj sedmici nakita (NYC Jewelry Week), te Kemridžu u Mobilia galeriji. 
Rad Mulavdić i Mohammadiana, inače, prepoznali su vodeći svjetski časopisi, britanski „Vogue“, „Vanity Fair“, „Tatler“, GQ, „Glamour“.

Rad mladog bračnog para Ene Mulavdić i Ebrahima Mohammadiana prepoznali su vodeći svjetski časopisi „Vogue“, „Vanity Fair“, „Tatler“, GQ, „Glamour“

Izložba se otvara sutra navečer i trajat će do 28. juna u Izložbenom salonu na Andrićevom vencu u Beogradu

Nakit „Elird” na izložbi u Beogradu

Iako je Amela Mustafić (25) još studentica na Odsjeku za književnosti naroda Bosne i Hercegovine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, već je napisala dvije knjige poezije. "Umiranje djetinjstva" objavila je 2017., a ove godine izdala je i svoju drugu knjigu pod nazivom "Umiranje imena". Jedan dio ljubavi prema pisanju potječe od njene profesorice Vanje, a drugi dio od velikog Meše Selimovića.
Bolan proces
- Moj prvi susret sa Selimovićem izledao je ovako: “Počinjem ovu svoju priču, nizašto, bez koristi za sebe i druge, iz potrebe koja je jača od koristi i razuma, da ostane zapis moj o meni, zapisana muka...” ili čak: “Kad bih umio da napišem najljepšu knjigu na svijetu…” Ahmed Nurudin tada je postao moja poezija i ostao u nedokučivim visinama. Tako počinje i priča o meni, zapravo moj poetski život, kad počinjem koračati prema realnom svijetu – govori nam Srebreničanka, koja trenutno živi na relaciji Pobuđe - Sarajevo.
Kaže nam da najviše piše o čovjeku.
- On je taj koji čini najplemenitija i najstravičnija djela svijeta. Pokušavam sebi objasniti tu nit između čovjeka koji skače u nabujalu rijeku radi spašavanja psa i čovjeka koji ubija, jer neko nosi drugačije ime od njegovog. Teme iz svakodnevnog života obrađuju moju nutrinu, liječim pišući ih. Proces je bolan. Noćima ne spavam, jer neki događaj izjeda svaki živi dio moga tijela pa oživi i onaj za koji sam mislila da je mrtav i tad nastaje pjesma. Pa opet noćima ne spavam od sreće što sam napisala pjesmu. Tako teme obrađuju mene. Posebno me bole ratovi, naši ratovi - riječi su naše sagovornice.Imala sam sreće
Amela je 2017. pobijedila na konkursu "Svi smo mi Božija djeca", a nagrada je bila štampanje njene prve samostalne zbirke poezije "Umiranje djetinjstva".
- Prvo predstavljanje bilo je u Klubu književnika Srbije i zahvalila bih Zdravku Odorčiću. Ne samo da mi je pomagao u pripremanju knjige, on je bdio nad svakom mojoj pjesmom i još bdije. Reakcija čitalaca bila je mnogo bolja, ljepša i veća od očekivanog. Donijela je i najljepše momente u moj život - ističe Amela.
Između prve i druge knjige, koja nosi naziv "Umiranje imena", prisutna je povezanost.
- Prva knjiga nastavlja svoj razvoj u drugoj. U drugoj su osviješteni razlozi zbog kojih se gubi djetinjstvo. Ona raste poput djeteta. Odrastanje donosi sliku da nesreće koje nas pogađaju, najčešće proizlaze zbog imena, bilo da je ono klasno ili vjerski drugačije - objašnjava mlada Srebreničanka.
Proces izdavanja knjiga, naročito kad su mladi pisci u pitanju, nije nimalo lak.
- Ja sam imala i sreće. Nisam tražila izdavače da mi izdaju knjigu, osvojila sam nagradu i prije nego što sam završila rukopis prve knjige, a po samom završetku druge, dobila sam ponudu za štampanje. No, tek tada počinje euforija, mnogo je tu tehničkih stvari koje se trebaju odraditi. I najteži dio, stajati uspravno iza onoga što se nalazi između korica knjiga - ističe Amela.

Profesori na promociji
Studij je Ameli mnogo pomogao, ali naglašava da nije dovoljno samo imati talent, potrebno je znati i izbrusiti pjesmu.
- Prije nego što sam upisala fakultet, bojala sam se kakva će biti reakcija profesora kad pročitaju ono što pišem, ali moji profesori su prisustvovali mojim promocijama. Kako mi tada srce bude puno i veliko, poput nebesa - ponosno govori mlada književnica.
Smatra da svako književno djelo donosi i neki novi stil te da će knjiga opstati uprkos digitalnom svijetu.
- Knjiga će opstati uprkos digitalnom svijetu radi nas koji je volimo. Svi mi koji volimo "Maloga princa", znamo da ga nikad ne možemo prerasti, sam on može napuniti našu biblioteku uprkos digitalnom razvoju - smatra Amela.
Šta bi bio najveći uspjeh

- Želim da jednog dana uđem u kuću svojih roditelja i kažem im da od tog dana ne moraju više raditi ovoliko koliko sada rade i da od moga posla oni mogu bezbrižno živjeti. To bi bio moj najveći uspjeh, moja najveća slava - zaključuje Amela te mladima poručuje da rade ono što vole i da budu strpljivi i uporni.
Ponuda Šime Ešića
- Šimo Ešić nabasao je na moj Facebook profil i pročitao nekoliko pjesama. Napisao mi je poruku da mu se sviđa ono što je vidio i pitao me imam li materijala da mu pošaljem. Poslala sam mu rukopis knjige "Umiranje imena". Nakon petnaestak dana, dobila sam od njega poruku da on želi da mi štampa knjigu, naravno ako prihvatam. Prihvatila sam, dalje mi je pomagao, skoro svakodnevno smo bili u kontaktu – govori Amela.&nbsp;

Jedan dio ljubavi prema pisanju potječe od njene profesorice Vanje, a drugi dio od velikog Meše Selimovića

Mustafić: Najteže je nakon uspjeha ostati uspravno

Čovjek čini najplemenitija i najstravičnija djela svijeta

Glumac Muhamed Hadžović, nakon godinu i po rada, završio je snimanje filma “Djeca sa CNN-a” zagrebačke rediteljice bh. korijena Aide Bukvić. Film se radio prema dramskom tekstu Amira Bukvića. A na nedavno okončanom Filmskom festivalu u Kanu premijerno je prikazan “Heroes Don't Die” francuske rediteljice Ode Lee Rapin (Aude Lea), u kojem je glumio i Hadžović.Priča o sevdalinkama- U filmu “Djeca sa CNN-a” tumačim lik Fahre. On unutar nekih okolnosti reagira potpuno neočekivano za određenu situaciju. Navodim primjer scene koju smo snimili, gdje Fahro na balkonu jedne kuće čeka da vlasnik napusti kuću kako bi izvršio pljačku. I dok čeka postaje mu dosadno na balkonu pa se javlja na telefon i pokreće priču o sevdalinkama – objasnio je Hadžović.Već ste se okušali u snimanju za filmove i serije. Možete li nam reći je li Vam neki film posebno ostao u sjećanju? - Bude tu zanimljivih projekata. Svaka uloga je novo, dragocjeno iskustvo. Izdvojio bih, recimo, film “Red Stain”, u kojem sam igrao sa Mirjanom Karanović. Poistovjećujete li se s likovima koje tumačite?- Sa svakim likom se poistovjećujem u manjoj ili većoj mjeri. Pokušavam da razumijem razloge zbog kojih je on takav kakav jeste. Svaki lik je mrtvo slovo na papiru, a ono čime mi oživljavamo taj lik je naše vlastito iskustvo. I sada, o kakvoj identifikaciji pričamo? Taj lik je satkan od naših iskustava. Ja volim igrati uloge negativaca, jer su oni motor ili pokretač nekih situacija koje ljudi vole gledati. Publiku samim tim privlače takvi likovi pa više pažnje posvete i glumcu koji igra tu ulogu. Iza Vas je bogato iskustvo rada na pozorišnim daskama, ali i na snimanju filmova i TV serija. Kakva su Vaša iskustva, u čemu se više pronalazite?- Volim i jedno i drugo. Gluma je ista, ona mora biti dobra bez obzira na medij. Ja to shvatam na poseban način. Mogao bih reći da je film avantura, a pozorište povratak kući iz avanture, koja može biti filmska ili čak avantura neke druge prirode. Hvala Bogu, snimam sve više. &nbsp;Nema razlikeKakva iskustva nosite s brojnih setova i snimanja?- Kolege kao kolege, ima nas svakakvih, kao i u svakom drugom poslu, nema neke razlike u našem zanimanju. Svi se manje-više veoma dobro poznajemo, nema nas toliko u BiH. Sve u svemu, ne razmišljam o tome na neki poseban način u smislu poznatijih i manje poznatijih kolega. Bitno je da ima dobrog raspoloženja u radu, a sve ostalo dolazi radom i predanošću. Uostalom, tako je i u bilo kojem drugom poslu.&nbsp;Haos kao prilika za umjetnike- Kultura trpi mnogo, to je definitivno, ali mislim da je to, s druge strane, i prilika za autore i mlade stvaraoce. Mislim na način da im upravo ovaj haos bude gorivo i prilika za njihov rad. Nema umjetnosti tamo gdje je sve savršeno čisto i izdefinirano. Umjetnost ne trpi tu formulu. Jer, o čemu jedan pisac da piše ili reditelj da režira ako nam je sve sjajno? Teška vremena treba da budu inspiracija za rad – smatra Hadžović.

Hadžović: Poistovjećujem se sa svakim likom

Muhamed Hadžović završio snimanje filma "Djeca sa CNN-a": Publika voli negativce

Predstava „Antigona“, koju je prema Sofoklovom tekstu režirao Damir Kustura, sutra će premijerno biti izvedena u Pozorištu mladih u Sarajevu. U ulozi Antigone naći će se Alisa Ćajić-Drmać, a osim nje, uloge su povjerene i Edhemu Husiću, Mariju Drmaću, Mirzi Dervišiću, Edinu Avdagiću i Heleni Vuković. U predstavi će se pojaviti i 30-ak srednjoškolaca. Dramski tekst - Više je razloga zašto baš Sofoklo i zašto „Antigona“. Pozorište mladih bi, prema mom mišljenju, koliko može, trebalo pratiti nastavni proces i potpomoći ga. „Antigona“ je među prvim lektirama i dramskim tekstovima s kojima se mladi u srednjoj školi susreću. Antička tragedija je teško štivo i za profesionalne glumce, a ne za djecu. Ovom predstavom želim približiti mladima tu književnost, a i samo pozorište kao takvo – kaže Kustura. Da ovaj pozorišni klasik ne gubi snagu, već da postaje sve jači, potvrđuje i reditelj Kustura te ističe da je tekst, uprkos tome što je pisan u petom stoljeću, i danas vrlo aktuelan.- Starija publika će svakako prepoznati aktuelnost i svevremenost ovog teksta, posebno kod nas, u državi u kojoj tražimo kosti najbližih decenijama da bismo ih pokopali prema Božijim zakonima, u državi u kojoj se krijemo iza Božijih zakona štiteći silne interese… No, mi prije svega govorimo o ljubavi prema porodici, odanosti i lojalnosti najbližima i samom Bogu – pojašnjava reditelj. Mladi ljudi Kustura, inače, već duže vrijeme uspješno radi s polaznicima Centra kulture i mladih općine Centar, koji će imati priliku zaigrati s profesionalnim glumcima. - Na pragu sam da ostvarim još jedan pozorišni san, a to je da okupim mlade ljude i profesionalce oko istog projekta. Moj desetogodišnji rad sa srednjoškolcima, isto toliko rada u profesionalnom teatru rezultirat će ovom predstavom, u kojoj će na sceni biti zajedno četrdesetak učesnika, a među njima i članovi hora Srednje muzičke škole iz Sarajeva – kazao je Kustura. Vatreni performans Gee Erjavec Nakon premijere ove predstave, obilježavajući najavu zatvaranja teatarske sezone, bit će upriličen specijalni vatreni performans ispred Pozorišta mladih. Nastupit će slovenska plesna umjetnica Gea Erjavec.

Starija publika će svakako prepoznati aktuelnost i svevremenost ovog teksta, posebno kod nas, u državi u kojoj decenijama tražimo kosti najbližih da bismo ih pokopali, rekao Kustura

Kustura: Govorimo o ljubavi prema porodici i lojalnosti

Kada zakoračite u Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida, u mislima ćete se vratiti u devedesete godine. Puške, šljemovi i granate podsjete na opsadu <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajeva</a>, a improvizirane alatke civilnog stanovništva na borbu za goli opstanak. 
Sarajlije su u teškim ratnim vremenima do perfekcije savladale ispit umijeća preživljavanja, pravili su pitu od ničega, majonezu bez jaja, paštetu bez mesa... Specijalitet su bili ćevapi od ''ikara'', napravljeni na improviziranoj peći. Neki nisu uspjeli, život im je okončan u redu za hljeb, a njihove lične stvari: odjeća i obuća danas stoje u ovom muzeju. 
Među najpotresnijim eksponatima su lični predmeti djece, igračke, stranice iz školskog dnevnika. 
Krv se ledi kada uđete u prostoriju gdje su izloženi predmeti pronađeni u masovnim grobnicama - novčanici, lijekovi, olovke, ključevi, zdravstvene knjižice, lične karte, pa čak i dječija cucla.
U Muzej rijetko svraćaju Sarajlije, jer im teret prošlosti još stoji nad glavom. Strani turisti se zanimaju za ratna dešavanja i sudbine mnogih ljudi koji su donirali lične predmete.

"Trg ratnika" u punoj sali Narodnog pozorišta Mostar

Završen 14. NAFF: Grand Prix osvojio moldavski film „Krila“

Mira Furlan za "Dnevni avaz": Količina mržnje i bijesa oko nas je zastrašujuća

Saša Broz progovorila o svom djetinjstvu, ljubavi ali i Titu

U Neumu svečano otvoreno 14. izdanje NAFF-a

Zajedno smo ljepši i bolji

Trijumf Dine Mustafića na premijeri "Snijega": Nobelovac Orhan Pamuk pridružio se na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

K'o pamuk ...

Dok slikam, ljudi me zapitkuju

Dževad Karahasan promovirao "Izabrana djela" u Vijećnici

Danas počinje manifestacija "Ja BiH... pet dana Zagreba u Sarajevu 2019"

Nakit „Elird” na izložbi u Beogradu

Čovjek čini najplemenitija i najstravičnija djela svijeta

Muhamed Hadžović završio snimanje filma "Djeca sa CNN-a": Publika voli negativce

Kustura: Govorimo o ljubavi prema porodici i lojalnosti

Sjećanja na ratne strahote: Miris straha, krvi i smrti

Kultura

"Trg ratnika" u punoj sali Narodnog pozorišta Mostar

Završen 14. NAFF: Grand Prix osvojio moldavski film „Krila“

Mira Furlan za "Dnevni avaz": Količina mržnje i bijesa oko nas je zastrašujuća

Saša Broz progovorila o svom djetinjstvu, ljubavi ali i Titu

U Neumu svečano otvoreno 14. izdanje NAFF-a

Zajedno smo ljepši i bolji

Trijumf Dine Mustafića na premijeri "Snijega": Nobelovac Orhan Pamuk pridružio se na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

K'o pamuk ...

Dok slikam, ljudi me zapitkuju

Dževad Karahasan promovirao "Izabrana djela" u Vijećnici

Danas počinje manifestacija "Ja BiH... pet dana Zagreba u Sarajevu 2019"

Nakit „Elird” na izložbi u Beogradu

Čovjek čini najplemenitija i najstravičnija djela svijeta

Muhamed Hadžović završio snimanje filma "Djeca sa CNN-a": Publika voli negativce

Kustura: Govorimo o ljubavi prema porodici i lojalnosti

Sjećanja na ratne strahote: Miris straha, krvi i smrti