Uoči premijere predstave "Sjećaš li se Dolly Bell" u Kamernom teatru 55, održana je pres-konferencija. 
Ovo je zasigurno jedna od najposjećenijih konferencija u posljednjem periodu kada su kulturni događaji u pitanju.
Predstava, za koju režiju potpisuje Kokan Mladenović, sutra će biti premijerno izvedena za medije, a prekosutra za javnost.
- Abdulah Sidran, autor teksta, Kokan Mladenović, reditelj, Kamerni teatar 55, jednako je Ligi šampiona, zar ne? Ja sam sretan čovjek. Tek ćemo možda za godinu shvatiti kakav smo podvig napravili i odgovorno tvrdim da će ovo biti kultna predstava - poručio je Emir Hadžihafizbegović, direktor Kamernog teatra 55 i dio glumačke podjele.

Sve spremno za dugoiščekivanu premijeru predstave "Sjećaš li se Dolly Bell"

Opera <a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/437628/ovacije-za-%E2%80%9Cseviljskog-berberina%E2%80%9D">"Seviljski berberin"</a>čije izvođenje je planirano za utorak, 26. februar, otkazana je zbog bolesti prvaka Opere Narodnog pozorišta Sarajevo Maraka Kalajanovića, saopćeno je iz ove pozorišne kuće.- "Seviljski berberin" predstavlja ambiciozni primjer koprodukcije Narodnog pozorišta Sarajevo i Italije koja je u tu svrhu stavila na raspolaganje grupu "Zero Positivo", tim s dugogodišnjim iskustvom u pozorišnom i opernom sektoru - saopćeno je iz NPS-a. Uloge u ovoj operi ostvarili su Dejan Maksimilijan Vrbančič, Ileš Bečei, Geo Chobanov, Ivan Šarić, Aloisa Aisemberg, Zana Staniškovska, Denis Isaković, Leonardo Šarić, Marko Kalajanović, Alexandar Krunev, Melisa Hajrulahović Tomić, Andrea Paić, Hana Salihović, Erol Ramadanović, Nerman Mahmutović, Josip Katavić i Edin Daši.&nbsp;Povrat novca za kupljene ulaznice možete izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Povrat novca za kupljene ulaznice možete izvršiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo

Otkazana opera "Seviljski berberin"

Kada se, prije skoro tri mjeseca, pojavila informacija da će čuveni reditelj Paolo Mađeli (Magelli) u Narodnom ppozorištu Sarajevo (NPS) režirati predstavu „Kavkaski krug kredom“ prema djelu Bertolta Brehta (Brecht), moglo se naslutiti da će pripreme biti dugotrajne i zahtjevne.Ansambl od 14 glumaca prošle sedmice na premijernom izvođenju pokazao je da su uradili dobar posao, a među njima se istakla sjajna <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/356508/teatarski-performans-welcome-ponovo-na-otoci">Maja Izetbegović</a>, koja je na scenu donijela glavnu ulogu, lik Gruše.&nbsp;Jaka veza&nbsp; - Sretna sam što smo na premijeri s publikom podijelili naš dvomjesečni rad u kojem smo iskreno uživali od prvog dana. Igram Grušu, djevojku koja spasi napušteno dijete, čuva ga i bježi s njim od progonitelja koji ga žele ubiti. Dijete i Gruša prolaze dug i težak put, srastaju i stvaraju jaku vezu, ali joj ga na kraju dolaze oduzeti - govori Izetbegović.Reakcijama publike nakon premijernog, ali i repriznog izvođenja, kako kaže, bila je prezadovoljna. - Publika je na obje predstave bila na nogama tokom aplauza. Kasniji komentari kolega i publike su mi potvrdili da smo napravili važnu i lijepu predstavu. Nadam se da će je što više ljudi imati priliku pogledati. U kreiranju uloge sam beskrajno uživala, ali i saradnji s rediteljem. Imali smo međusobno bezuvjetno povjerenje - ističe glumica. &nbsp;Veliki izazovKreiranje lika je, ističe, prepustila reditelju i svojoj intuiciji.- Na prvoj probi Mađeli mi je rekao da ćemo ispitivati granice moje psihofizičke izdržljivosti unutar lika kojeg igram. Moram priznati da je izazov za mene bio od starta velik i inspirativan. Zavoljela sam svoju Grušu, lik koji igram, njenu dobrotu i hrabrost, jedna drugoj smo prišle bez zadrške, uvjetno rečeno, i iskreno. Jedva čekam nova izvođenja predstave da se ponovo sretnem intenzivno s njom - kaže Izetbegović.&nbsp;Kreiranje s Paolom Mađelijem Maja Izetbegović ističe da Paolo Mađeli poznaje, razumije i voli glumce i teatar.- Uživanje je bilo kreirati zajedno s njim. Genijalnost Bertolta Brehta ogleda se u svevremenosti rečenica koje je pisao, u jednostavnosti i univerzalnosti i prije svega inteligentnom pisanju o društvu i njegovim ponekada glupavim devijacijama kao što je rat, što je slučaj u našoj predstavi. Nažalost, ta besmrtnost rata je postala jedna od glavnih odlika civilizacije - govori Izetbegović.

Na prvoj probi Mađeli mi je rekao da ćemo ispitivati granice moje psihofizičke izdržljivosti

Aldin Omerović, Izetbegović, i Ermin Bravo: Detalj iz predstave

Zavoljela sam svoju Grušu

Komedija „Cosa Nostra“, u kojoj glume&nbsp;<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/433595/belma-salkunic-ognjen-svilicic-i-ja-nervirali-smo-jedno-drugo">Belma Salkunić</a> i Emina Minka Muftić, nedavno je izvedena u prostorijama Centra kulture i mladih u Sarajevu, a naredno igranje zakazano je za mart. Nakon bh. prijestonice predstava će tokom vikenda igrati u Holandiji, a 21. februara u Kaknju. &nbsp;Nagrada za rad- Sala je bila puna, a svi su sretni i zadovoljni izašli i to je najbolja nagrada za naš rad. Osjeti se da je ljudima smijeh potreban. Živimo u vremenu kada je potpuni deficit smijeha, život nas šamara pa i nemamo baš priliku da se od srca nasmijemo. Zato su komedije posjećenije i gledanije nego bilo koji drugi žanr – smatra Salkunić. Iako komedija kao žanr nije laka, glumica navodi da se i one na sceni opuste i nasmiju. - Kroz dramu shvatimo da nama i nije baš najcrnje i da će se naći izlaz iz svake situacije. Život je lijep – kaže Salkunić. &nbsp;Neprijatna situacija„Cosa Nostra“ je duhovita priča o neobičnom susretu dvije potpuno različite žene koje spoznaju da su u ljubavnom trouglu s istim muškarcem. - Zaista je drama to što se dešava tim ženama. Nimalo prijatna situacija. Međutim, na komičan način raspliće se radnja i dvije zaklete suparnice postaju najbolje prijateljice. Danas je sve moguće i sve je životno. Kako je svijeta i vijeka, tu su i švaleracije. Prije su se zataškavale, sada se prvo suparnica „okači“ na društvene mreže, pa se istjeruje pravda. Stavlja se na stub srama. A nikad niko saznati neće ko je tu kriv – pojašnjava glumica. &nbsp;U radosti i žalosti Belma Salkunić vjeruje u prijateljstva.- Posebno ona koja se iz čudnih okolnosti i slučajno dese. I u radosti i u žalosti, uvijek su mi Bog i neke više sile slali ljude u život koji su mi pružili ruku i bezrezervno pomogli. Nekad je to da vas neko sasluša najbolja pomoć – kaže Salkunić.

Živimo u vremenu u kojem vlada potpuni deficit smijeha, kaže Salkunić

Zaklete suparnice postaju najbolje prijateljice

Predstava „Kavkaski krug kredom“ sjajnog reditelja Paola Mađelija (Magelli) večeras je premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS).

Nastala je u produkciji ove pozorišne kuće i Scene MESS-a, a komad koji je pripreman više od dva i po mjeseca brojnoj publici ponudio je ugodan predah od svakodnevice.&nbsp; 
Na premijerno izvođenje došli su brojni gosti iz javnog života, među kojima su bili Bogić Bogićević, Mirvad Kurić sa suprugom Zlatom, Dragan Jovičić sa suprugom, Nihad Kreševljaković, Almin Zrno, Braco Dimitrijević sa suprugom Nenom...
Iako je djelo čuvenog Bertolta Brehta (Brecht) specifične dramaturške strukture, 14 glumaca ansambla NPS-a uspjeli su ispričati fantastičnu priču, koja je itekako aktuelna.
&nbsp;Glumačku ekipu u sastavu Ermin Sijamija, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Ejla Bavčić-Tarakčija, Aleksandar Seksan, Aldin Omerović, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Amra Kapidžić, Vedran Đekić..., publika je pozdravila višeminutnim aplauzom i ovacijama.&nbsp;
Prva repriza „Kavkaskog kruga kredom“ zakazana je za sutra.&nbsp;

Na premijerno izvođenje došli su brojni gosti iz javnog života, među kojima su bili Bogić Bogićević, Mirvad Kurić sa suprugom Zlatom, Dragan Jovičić sa suprugom, Nihad Kreševljaković, Almin Zrno...

Višeminutni aplauzi nakon premijere predstave "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Predstava <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/452201/paolo-madeli-imbecilima-se-lakse-vlada">„Kavkaski krug kredom“</a>, u režiji sjajnog reditelja Paola Mađelija (Magelli), večeras u 19.30 sati bit će premijerno izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).Posljednjih dana probe su bile intenzivne, a jedan od posljednjih, ali i najintrigantnijih komada dramatičara, pjesnika, pripovjedača, reditelja i teoretičara Bertolta Brehta (Brecht) nije lako donijeti na scenu.Glumački ansambl čini 14 glumaca ove pozorišne kuće, koji su na probama provodili i po 12 sati, a tokom boravka naše ekipe na jednoj od proba moglo se uočiti da su jako dobro uigrani.&nbsp;Ljepota radaPredstava je nastala u koprodukciji NPS-a i Scene MESS, a ovo je prvi put da Mađeli režira u nekom od sarajevskih pozorišta.Kako nam je kazao Ermin Sijamija, jedan od glumaca, probe su prethodnih dana bile naporne.- Predstavu pripremamo dva i po mjeseca, pa osjećamo umor. Istina je da su naporne, dosta zahtjevne, ali su i korisne. Raditi s ovako velikim rediteljem i velikim čovjekom je, prije svega, ogromna čast i privilegija. Sretan sam što sam okusio ljepotu rada s Mađelijem. Dvije probe dnevno imamo, a radimo od 10 do 12 sati, i svi smo poprilično iscrpljeni – kaže Sijamija.Ipak, večerašnju premijeru s nestrpljenjem iščekuju.- Jedva čekamo da vidimo kako će publika reagirati. To je na neki način ansambl-predstava, priča jednog kolektiva. Svi se igramo više uloga i sve zavisi od situacija. Jedni bez drugih ne možemo, međusobno se podržavamo i guramo, pa se zato i ne može govoriti o velikim ulogama. Tekst je sa specifičnom dramaturškom strukturom, a u originalnoj verziji ima 80 uloga. S obzirom na to da NPS ima vrlo mali ansambl, nedopustivo mali, saželi smo to na 14 likova. Ali naša dramaturginja Željka Udovičić-Pleština uspjela je napraviti sjajnu adaptaciju i napraviti&nbsp; predstavu tako da pokrijemo sve uloge. Naravno, neke su izbačene, ali one najbitnije su ostavljene – pojašnjava Sijamija.&nbsp;Društvo i pojedinacIako je Breht ovu dramu napisao 1948. godine, tekst je, prema riječima autorskog tima predstave, aktuelan i danas i obavezuje na kritiku apsolutističke vlasti, kapitalizma i rata.- Predstava prikazuje nepravdu i društvenu nejednakost, otvarajući nam mogućnost odluke da sami budemo arbitri zakona i vlastite sudbine, a ne da nam ta prava uzurpiraju korumpirani suci ili birokrati koji djeluju uvijek u korist kapitala i onih na vlasti. Imamo li snage razlučiti laž i manipulaciju od onog što je stvarno, od stvarnih problema i društva i pojedinaca – pita se Udovičić-Pleština.Iako je tekst veoma zahtjevan, reditelj smatra da su glumci s kojima radi napravili dobar posao. Prva repriza zakazana je za sutra u 19.30 sati.&nbsp;Ko igra u predstaviOsim Ermina Sijamije, u predstavi igraju Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Ejla Bavčić-Tarakčija, Aleksandar Seksan, Aldin Omerović, Vedrana Božinović, Mediha Musliović, Amra Kapidžić, Vedran Đekić, Miodrag Miki Trifunov, Dino Sarija, Merima Lepić-Redžepović, Nerman Mahmutović, Isa Seksan, Ajra Branković, Hena Omerović, Dino Hamidović i Kenan Kojić.

Predstava je nastala u koprodukciji NPS-a i Scene MESS

Kako ansambl od 14 glumaca pokriva 80 likova

Rad i pripreme za multimedijalni muzej „Valter brani Sarajevo“ uveliko traju. Muzej nastaje prema ideji Jasmina Durakovića, koji je na čelu Filmskog centra Sarajevo i pripovijedat će priču o gradu i njegovim historijskim trenucima. Ustvari, prikazat će priču kultnog filma, koji je 1972. godine nastao u režiji nezaboravnog autora Hajrudina Šibe Krvavca. Muzej se priprema u prostoru Filmskog centra Sarajevo, u ulici Dženetića Čikma.Takvi i slični poduhvati nisu česti u našoj zemlji, ali, kako je kazao Duraković za „Dnevni avaz“, u projekt je krenuo hrabro.Uspješna incijativa- Radi se o tome da je Filmski centar Sarajevo vlasnik autorskih, ali i drugih prava na film „Valter brani Sarajevo“, te se tako stvorila ideja o muzeju. Shvatili smo da imamo i prostor adekvatan za muzej, a s obzirom na to da je naš centar registriran za muzejsku djelatnost, pokrenuli smo incijativu i pripreme su već počele – govori Duraković.Dodaje da je film „Valter brani Sarajevo“ takav brend u BiH, regiji, ali i svijetu, da je zalužio ovakav projekt.- Rado smo ušli u tu priču. Muzej se trenutno gradi, a okupljena je ozbiljna ekipa ljudi - naš poznati scenograf Osman Arslanagić radi scenografiju i rekonstrukciju scena iz filma,&nbsp; Sanja Kulenović radi dizajn, Lejla Čehajić, akademska slikarka, i Samir Sutjeska prave figure Šibe Krvavca i drugih junaka iz filma u prirodnoj veličini - otkriva nam Duraković.Historijska ličnostŽelja im je, ističe, da naprave atraktivan filmski muzej, koji će biti i kulturološka i turistička atrakcija u Sarajevu.- Na ovaj način sačuvat ćemo i Šibu od zaborava. Ovo je neki drugi život Valtera, ali i Šibe. Apsolutno primarni cilj nam je da se ne zaborave stvari poput „Valtera“, jer kada imate muzej, to je dosta drugačije. Nećemo se nekog autora sjećati jednom godišnje, nego svaki dan. Film je zasnovan na historijskoj ličnosti i na taj način afirmiramo antifašističku tradiciju Sarajeva, tako da sam projekt ima više značenja – zaključio je direktor Filmskog centra Sarajevo. &nbsp;Bit će još... - Nećemo stati na ovome. Odlučili smo da se bavimo i drugim autorima te da širimo ovu priču. Ali, izabrali smo „Valter brani Sarajevo“ zato što je remek-djelo i što ima neku snagu u sebi. Naša ideja je da ovakvim pričama damo posvetu zlatnim vremenima bh. kinematogarfije i, istovremeno, povezujemo kulturu s turizmom, i to sigurno ima smisla. Sarajevo jeste turistički grad, ali svakako mora imati i tu ekonomsku osnovu – navodi Duraković.

Ovo je neki drugi život Valtera i Šibe Krvavca, govori Duraković

Valter se vraća u Sarajevo

Predstava „Helverova noć“ u režiji Dine Mustafića večeras slavi 15. rođendan i bit će izvedena na sceni Kamernog teatra 55. Kako su jučer na pres-konferenciji kazali glumci <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/455518/mirjana-karanovic-predlozena-za-pocasnog-gradanina-grada-sarajeva">Mirjana Karanović</a> i Ermin Bravo, velika je stvar igrati jedan komad 15 godina i držati interes publike.Nakon što je direktor Emir Hadžihafizbegović saopćio da je Kamerni teatar podnio inicijativu da Karanović 6. aprila dobije priznanje počasnog građanina Grada Sarajeva, glumica nije mogla sakriti suze i zaplakala je. Čahura u pozorištu - O inicijativi Kamernog sve su rekle moje suze. Mnogo mi to znači. Sarajevo je, osim Beograda, grad u kojem sam najviše radila. Tu imam puno prijatelja, ali i publiku koja me voli. Sarajevo i ja ovom viješću ozakonili smo našu vezu – govori Karanović u intervjuu za „Dnevni avaz“.Večeras „Helverova noć“ slavi 15. rođendan. - Nakon premijere očekivala sam da ću svakog mjeseca dolaziti ovdje i tako je bilo do prije nekoliko godina, kada smo imali pauzu na repertoaru. Ovo je komad koji će se, vjerovatno, još dugo igrati. Predstava uhvati publiku na jedan fantastičan način, harizmatično i emotivno ih veže. Publika voli predstavu i zbog Vas i Ermina Brave, ustvari, načina na koji donosite priču.- Nije teško postići tu uigranost, jer kad nešto voliš, ne osjećaš težinu. Predstava je fizički zahtjevna, ali ona je događaj u životu poslije kojeg se osjećaš kao poslije neke duhovne terapije. Više to ne gledam kao predstavu, nego čahuru koja postoji u pozorištu, u kojoj tokom igranja mi i publika proživimo neki život. Promjene u tijelu Podržavate i proteste u Beogradu. Šta mislite kako će završiti?- Podržavam ih, ali stvarno ne znam šta će da bude. Nemam mozak da analiziram tu situaciju i ne želim. Ali, svakako je dobro da su se ljudi pokrenuli iz nekakvog mrtvila.Nedavno ste proslavili rođendan, kako gledate na godine?- Rođendan nisam nešto slavila. Od djetinjstva nemam tu naviku i roditelji nisu organizirali neka slavlja. Rođendan i nije neki bitan dan u mom životu. S druge strane starenje je istovremeno zastrašujući proces, dešavaju se promjene u tijelu, češće idem kod ljekara, osjećaju se posljedice. Opet, starenje donosi pamet, sada sam pametnija nego što sam bila. Sada shvatam neke stvari koje ranije apsolutno nisam mogla i došla sam do nekih sasvim novih zaključaka. Možda si slabiji fizički, ali umno napreduješ. Borila sam se za druge&nbsp;Na pressu ste kazali da je najbolji način za opstati biti neprimijećen. - To govorim generalno za ljude i situaciju na Balkanu, kako preživjeti u sredinama koje su netrpeljive prema drugačijim osobama i nisu senzibilizirane. Prema ljudima druge vjere i nacije, prema onima koji imaju fizičke ili mentalne hendikepe ili onima koji imaju drugačiju viziju života... Osim što sam se u životu borila za sebe, to sam radila i za ljude koje sam smatrala da nisu u poziciji, snazi, ili životnoj situaciji da mogu da se sudare s iskušenjima i stvarima koji im se dešavaju. Ermin i ja potpuno smo predani- U predstavi smo Ermin i ja potpuno u emotivnom smislu otvoreni i predani i nema tu nikakve ograde niti kalkulacija, a to se osjeća. Ta emotivna ogoljenost ruši pregrade između publike i nas – govori Karanović.

Mnogo mi znači inicijativa za počasnog građanina bh. prijestonice

Karanović: Nedavno proslavila 60. rođendan

Glumica Mirjana Karanović za "Avaz": Ozakonila sam vezu sa Sarajevom

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) bit će izvedena opera Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Amadeus Mozart) "Čarobna frula" u režiji Muhameda Hrustanovića, u subotu, 26. januara. 2019., u 19.30 sati. U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom će dirigovati Josip Šego.
- Kao obavezna operska literatura, a pogotovo u teatrima njemačkog govornog područja, ističe se jedno posebno djelo komponirano od&nbsp; fenomena umjetničke muzike - Mocarta. "Čarobna frula", opera namijenjena svim generacijama, naći će se ponovo na repertoaru Opere Narodnog pozorišta Sarajevo - kazao je reditelj Hrustanović. Mocart je bio revolucionar. U svoje opere vješto je šifrirao poruke i pouke koje su imale snagu da mijenjaju svijest gledalaca. Na prvi pogled opera zapostavlja žene, društvo ih izolira od vodećih položaja, posmatra kao manje bitna bića. Međutim, pažljivo oko shvati da sve prepreke postavljene pred muškarca nije moguće savladati bez vodeće ruke žene! Da li je muški istovremeno i „jači“ spol? Ova opera briše sve konzervativne linije razmišljanja, te pokazuje da u biti vlast bez žena nije moguća. Također, primjetna je kritika društva i društvenog poretka, te generalno kritika ljudske vrste koja često zaboravlja da je svaka individua prvenstveno „čovjek“ i u skladu sa time bi se trebali ophoditi jedni prema drugima.&nbsp;- Uzajamno poštovanje, bez površinskih protokola i tradicija, temelj jje suživota na planeti Zemlji. U „Čarobnoj fruli“ se brišu granice između dobrog i lošeg, svaki čovjek ima dva lica koja, ovisno o situaciji, dolaze na vidjelo. Ova opera je i ljubavna priča dvoje djece koji tokom dramske radnje „odrastaju“ i postaju zreli kako bi na kraju bili u mogućnosti isključivo u zajedništvu preuzeti moć nad dobrim, te vladati pravedno, vođeni ljubavlju - poručuje Hrustanović.
•	Rezervacija i kupovina ulaznica na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo
•	Radno vrijeme blagajne: 9.00 - 11.30 i 15.30 - 19.30 sati, svakim danom osim nedjelje
•	Rezervacije možete izvršiti putem telefona: 033 221 682
•	online rezervacije: www.nps.ba ili putem e-mail: boxoffice.nps@gmail.com

Kao obavezna operska literatura, a pogotovo u teatrima njemačkog govornog područja, ističe se jedno posebno djelo komponirano od strane fenomena umjetničke muzike

Opera "Čarobna frula" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Čitaće probe za predstavu <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/442873/kokan-mladenovic-ce-rezirati-sjecas-li-se-dolly-bell-a-dio-glumacke-ekipe-je-mirsad-tuka">„Sjećaš li se Dolly Bell“</a>, koju će režirati Kokan Mladenović, kako „Dnevni avaz“ ekskluzivno saznaje, počinju sutra u Kamernom teatru 55, gdje će ovaj komad 15. marta biti premijerno izveden. Iako je donesena odluka da se do petka sve vezano za predstavu drži u strogoj tajnosti, „Avaz“ otkriva kompletnu glumačku ekipu te radnju predstave, čija je osnova tekst Abdulaha Sidrana. &nbsp;Ljubav i komunizamGlavne uloge tumačit će Elma Juković (Doli Bel), Davor Golubović (Dino), Emir Hadžihafizbegović i Gordana Boban (otac i majka). U kultnom filmu Emira Kusturice "Sjećaš li se Dolly Bell" iz 1981. ove likove tumačili su Ljiljana Blagojević, Slavko Štimac, Slobodan Aligrudić i Mira Banjac.Ono što će ovu priču učiniti još zanimljivijom je pojava Dine 2, kojeg igra Mirsad Tuka, a on izlazi prvi na scenu i sada, i kao čovjek u godinama, vraća sjećanja u djetinjstvo, gdje počinje priča o Dini, koji je opsjednut hipnozom, koju vidi kao način života. - Na nama je da jednu od najpoznatijih priča na jugoslavenskom prostoru ispričamo na potpuno novi način. Nadam se da će taj način biti zanimljiv publici i da ih nećemo iznevjeriti, posebno one koji film znaju napamet i vole ga godinama. Također, mislim da je vrijeme za novi okvir te priče, a jasno je da se okolnosti u kojima je onda nastala dosta razlikuju od ovih koje živimo. Ono što je još zanimljivo je to da je to jedna od posljednjih dobrih priča naše bivše zemlje - kaže Mladenović, koji bi iz Beograda danas trebao doći u Sarajevo.&nbsp; Dodaje da pozorište govori jezikom metafora i slika i da su mu izražajna sredstva drugačija. - S obzirom na to da je film sniman prije skoro 40 godina, danas mu dajemo neku novu notu, ali ostaje i to da je naš jezik autonoman. Ono što je još vrlo zanimljivo je to što se pojavljuje stariji Dino, koji danas živi u realnom vremenu, u kojem ne postoji ni država u kojoj je živio... On se tako vraća mjestima svoje mladosti i djetinjstva, jer ih je zadržao u svojim sjećanjima onakvima kakva bi volio da budu, a ne onakvima kakva su zaista. Važno je i to da Dino treba spoznati dvije velike stvari, a to su ljubav i komunizam. Kada dođe do te spoznaje, shvata da nijedno ne funkcionira onako kako je to zamislio - otkriva nam Mladenović. Od Dine 2 počinje priča i on je taj koji se u 63. godini vraća u svoju mladost. U gotovo svim scenama smjenjivat će se mladi i stari Dino.- Priča oko ove predstave traje nekoliko godina i, vjerujte mi, vrlo pažljivo smo je smišljali. Ovo pozorište ima jedan od najboljih ansambala ne samo u BiH nego šire, na Balkanu, zato je za mene ovo veliki izazov - kaže Mladenović te dodaje da mu je veliko zadovoljstvo raditi u Kamernom teatru.&nbsp;Emotivna veza S druge strane, Hadžihafizbegović ističe da mu je veliko zadovoljstvo prije svega što predstavu režira, kako kaže, jedan od najboljih evropskih reditelja. - Imamo genijalnog pisca, pa sad i reditelja u velikom teatru. Ono što mi je drago je to što novu sezonu u novoj godini počinjemo ovom velikom pričom, pa s pravom mogu reći da će to biti pozorišni spektakl. Tako, sutra s prvom probom kreće akcija zvana „Dolly Bell“ - naglašava Hadžihafizbegović. Snimanje filma je počelo prije 40 godina, tačnije 1979., a glumac ističe da se neće držati filmskog klišea, nego će to biti adaptacija romana.-&nbsp; Teatar je trenutak koji vam ostavlja utisak, a film je sasvim nešto drugo. Zato ne treba uopće pomišljati da se to može porediti. Znači, nećemo đoniti film, nego raditi adaptaciju, a jedan jedini zajednički imenilac predstave i filma je vrijeme. Zapravo, ta neka nostalgična i emotivna veza svih nas koji smo gledali film i čitali roman - zaključio je Hadžihafizbegović. Dino 1: Imam veliku tremu- Ovo je za mene kao glumca najvažniji moment. Još teško primam u mozak da se moje ime i prezime dovodi u vezu s toliko važnim ljudima u kulturi, koji su postojali i prije nego što sam znao da ću raditi ovo što radim danas. Iskreno, nisam mislio da u našoj zemlji može da se dogodi da mi neko omogući razvoj karijere na ovaj način. Na tome samo veoma zahvalan i osjećam veliku odgovornost prema cijeloj ekipi. Trenutno osjećam veliku tremu i potrebu da ih ne razočaram, ali znam kako se to liječi. Radom, radom, slušanjem tih ljudi kojima mnogo vjerujem, pristupu radu otvorenih čula. Vrlo sam sretan - iskren je Davor Golubović. Doli Bel: Presretna sam- Velika stvar je igrati naslovnu ulogu kultnog filma „Sjećaš li se Dolly Bell“ u istoimenoj predstavi. Kada sam saznala da sam u podjeli i da igram Doli, bila sam presretna. U prvi mah sam bila iznenađena i nisam mogla da vjerujem. Prije svega želim da naglasim da mi je zadovoljstvo igrati s bh. glumačkim veličinama koje su u podjeli predstave. Spremna za probe i saradnju s rediteljem Kokanom Mladenovićem. On je čovjek od akcije i majstor svog zanata. Tačno zna šta želi i na koji način da izvuče maksimum iz glumaca. Sigurno će me, zahvaljujući i njemu, naslovna uloga Doli Bel obilježiti na neki način. To je ujedno i velika odgovornost za mene kao mladu glumicu - pojašnjava Elma Juković.

U petak počinju čitaće probe, premijera 15. marta

Akcija „Dolly Bell“ počinje sutra, na sceni i Dino 2!

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) u utorak s početkom u 19.30 sati bit će izveden balet "Okovani Prometej", u koreografiji i režiji Belme Čečo-Bakrač, koja je napisala i libreto prema motivima Eshilove tragedije „Okovani Prometej“. U predstavi učestvuju solisti i ansambl Baleta NPS-a, uz goste iz Beograda Milana Rusa i Igora Pastora, hor Opere NPS-a i Sarajevsku filahrmoniju pod dirgentskom palicom Nade Matošević-Orešković. Već 23. januara, u istom terminu, bit će izvedena dramska predstava „Gazi Husrev–beže ili: Bukagije“, rađena prema tekstu Džemaludina Latića. Adaptaciju teksta i dramaturgiju je uradio Hasan Džafić, a režiju potpisala Tanja Miletić-Oručević.U subota, 26. januara 2019., u 19.30 sati na sceni NPS-a bit će izvedena opera „Čarobna frula“ u režiji Muhameda Hrustanovića.&nbsp;U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati Josip Šego.

Dana 23. januara bit će izvedena dramska predstava „Gazi Husrev-beže ili: Bukagije“, rađena prema tekstu Džemaludina Latića

Bogat pozorišni sadržaj u NPS-u

Kada je 2015. godine premijerno izvedena predstava „Dame biraju“, u režiji Admira Glamočaka, sjajna glumačka ekipa u sastavu Emir Fejzić, Adnan Goro, Davor Sabo, Mak Čengić i Sanjin Arnautović nisu mogli ni sanjati da će za samo tri godine doživjeti 200. izvođenje ovog komada. 
Bliži se 3. februar, kada će ovaj hit komad u Pozorištu mladih Sarajevo doživjeti jubilarno igranje, a novac od ulaznica, kako su odlučili, ide u humanitarne svrhe. 
Predstava na humoristički način tretira tematiku nezaposlenih mladića koji pronalaze oglas kako ples i skidanje "do kraja" donose veliku zaradu, zbog čega se odlučuju na takav korak, koji je na kraju bio za njih uspješan. 
Sjajna petorka uz trenericu, koju glumi Nensi Abdel Saki (Nancy Sakhi), gdje god da se pojavi, publiku nasmije do suza. 
Iako nije lako pet sjajnih glumaca okupiti na jednom mjestu, osim kada je zakazan termin predstave, naš trud i čekanje se isplatilo. Na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo (ASU) dogovorili smo intervju, koji i nije baš klasičan. Bez obzira na to što dosta vremena provode zajedno, Fejzić, Goro, Sabo, Čengić i Arnautović imali su različite odgovore na naša pitanja. „Dame biraju“ uglavnom gledaju žene, pa su tako glumci uglavnom miljenici ženskog dijela publike.
Pitali smo...
1. Koga dame najčešće biraju?
2. Gdje su dame najsrdačnije?
3. Osvojili ste publiku u BiH i regiji. Kada krećete u pohod na Evropu?
4. Koga reditelj Admir Glamočak najviše voli? 
5. Ko vodi glavnu riječ?
6. Bude li nekad ljubomore među vama petoricom?
7. Vaše mišljenje o muškim striperima?
8. Bude li privatnih poziva od dama?

Sanjin Arnautović 
1. Zavisi od grada, republike i države, i to je to. Glavne fakotre pri izboru sam nabrojao. 
2. Kada je srdačnost u pitanju, dame bih razvrstao po regijama. Ja bih rekao da su najsrdačnije u Mostaru i Splitu. 
3. Ima nekih planova, ali nikako da se dogovorimo između sebe, jer smo u nekim poslovima i non–stop radimo. Vrlo je teško uskladiti da svima odgovara određeni period gostovanja. A da je bilo ponuda, bilo ih je. 
4. Mislim da Admir Glamočak najviše voli dame. Definitivno od nas svih u predstavi omiljena mu je publika. 
5. Glavnu riječ vodi naš producent Slaven Vidak. On nas sve drži pod kontrolom. 
6. Nema ljubomore među nama i mislim da je to glavni razlog zbog kojeg predstava opstaje i traje. Tražena je baš zbog toga što se podupiremo i ne pravimo prostor za tu vrstu emocije. 
7. Ko voli, nek' izvoli, mi smo se na to usudili i dobro nam ide za sada. 
8. Bilo je privatnih poziva, čak i prije „Dama“, a poslije predstave broj poziva je još povećan.

Mak Čengić
1. Dame najčešće biraju mene. Ipak, moram da kažem kako kad, i mislim da je to čar ove predstave, da svaki put nekog drugog biraju. 
2. Najsrdačnije su u Splitu i Dubrovniku. Nekako, koliko god je Split daleko, osjećaj kada igramo je sličan onom u Sarajevu. 
3. Nadamo se da ćemo što prije krenuti u Evropu, ali imamo još puno toga osvajati ovdje. Mislim da iznova svaki put osvojimo neko novo srce. 
4. Nisam od starta u podjeli dama, ali mislim da najviše vole mene jer sam još student i najmlađi sam. 
5. Slaven Vidak vodi glavnu riječ i održava naš uspjeh. 
6. Nikad nisam osjetio ljubomoru među nama, ali baš nikad. Vjerovatno nema mjesta za takvo nešto. 
7. Bolje se kajati za ono što si uradio, nego za ono što nisi. Mislim da se treba u svemu okušati. 
8. Bude privatnih poziva, a zavisi ko se javi i hoće li dobiti odgovor.

Adnan Goro&nbsp;&nbsp; 1. Najveće reakcije su na tačku Davora Sabe, valjda zbog toga što je najuzbudljiviji i što se prvi pojavi u toj nekoj seksi varijanti. On to odbija sve vrijeme, a zapravo nam svima pokaže kako se taj posao treba raditi. 
2. Teško pitanje, mislim da je, osim Sarajeva, gdje najviše volimo igrati, Split možda najuzbudljiviji. Tamo smo poslije bh. prijestonice i najviše puta igrali, a reakcije su stvarno nemjerljive s onim u drugim mjestima iako, gdje god se pojavimo, bude super. 
3. Ja sam spakovan što se mene tiče i čim se neka prilika otvori, možemo krenuti. Imali smo nekih ponuda, ali čekamo da nam se kockice poslože i onda vrlo rado idemo.
4. Admir Glamočak ne voli nikoga od nas. Trebali biste pitati njega kako biste dobili odgovor na to pitanje.
5. Pa, hajmo reći da demokratija vlada u našoj ekipi, nemamo nekog vođu osim producenta Slavena Vidaka. Trudimo se da radimo ono što nam on kaže. 
6. Do sada nije bilo i radujemo se svačijem uspjehu podjednako i tu smo jedni za druge. Podržavamo se međusobno i zaista nisam osjetio nikakvu ljubomoru. Osim što nekad znam biti ljubomoran na Maka Čengića, jer je prelijep. 
7. Pa kod nas su u deficitu koliko sam uspio da primijetim jer nerijetko se dešava da baš nas zovu na djevojačke večeri i slične prilike. Ako ima neko ko ima dar i talent, ja ga pozivam da pokrene biznis tog tipa. Sigurno će imati posla. 
8. Bude i privatnih poziva, koji nas dobro zabave. Uglavnom to znači da nešto radimo kako treba, ali ne prihvatamo ih jer ipak smo mi glumci koji rade u pozorištu.

Davor Sabo 
1. Dame najčešće biraju Adnana Goru. On ima taj trenutak pred kraj predstave kada izađe u odijelu, prvo traje uzdah, pa aplauz, pa...
2. Teško je izdvojiti gdje su najsrdačnije, ali eto neka u top tri budu Split, Mostar i Sarajevo. Ganeralno, u Splitu vlada ono super atmosfera. 
3. Dugo planiramo gostovanja u Evropi, bilo je priče da ćemo igrati u Austriji i Njemačkoj pa je nešto stalo. Radit ćemo na tome da što prije organiziramo neku turneju. 
4. Nisam siguran koga Admir Glamočak voli. Dosta nas smo njegovi studenti i imao je priliku da bude naš profesor, pa vjerovatno ima svoje mišljenje, ali nikad nam to nije odao. 
5. Ima jedna gospođa, naša garderoberka Nevzeta Musabegović, i ona je nekako glavna. Svi je slušamo i uvažavamo. 
6. Nisam primijetio da postoji ljubomora. Zaista puno vremena provodimo zajedno, putujemo, igramo, i nikada nisam osjetio nešto takvo. Svega ima, ali ljubomore nema. 
7. Muški striptiz je posao kao i svi ostali, kao automehaničar, doktor, i ko može da ga radi i bavi se time, bujrum. 
8. Lično nisam dobivao privatne pozive, ali neke kolege su mi pokazivale poruke da su ih zvale djevojke. Nismo prihvatili, jer smo mi, prije svega, glumci.

Emir Fejzić&nbsp;&nbsp; 1. Ja bih rekao da dame najčešće biraju četvoricu mojih kolega. Oni su ti koje dame žele, a glupo je govoriti o sebi.
2. Gdje god dođemo, dame nas srdačno dočekaju i do sada nismo imali neko neugodno iskustvo.
3. Već godinu čekamo pohod na Evropu. U posljednje vrijeme dosta se kuha oko toga, ali još je sve na pregovorima. Nadamo se da će se realizirati u skorije vrijeme.
4. Otkud znam koga Admir Glamočak najviše voli. Najbolje bi bilo da to reditelja pitate. 
5. Glavnu riječ vodi producent Slaven Vidak, stvarno nas drži na okupu i da nije njega, vjerovatno ne bismo toliko igrali i ogroman uspjeh doživjeli. On nam je organizator i motivator. 
6. Nema ljubomore među nama i svako naše putovanje je kao neka ekskurzija. Jedva čekamo turneju na kojoj ćemo ostati što duže. 
7. Ne znam šta da kažem o muškim striperima, to je posao kao svaki drugi. Valjda kako se mi skidamo u predstavi, to nam u nekom trenutku postane normalno.
8. Bilo je poziva da plešemo na djevojačkim večerima i slično, ali uredno smo odbili.

Emir Fejzić, Adnan Goro, Davor Sabo, Mak Čengić i Sanjin Arnautović čine glumačku ekipu

Čengić, Goro, Sabo, Arnautović i Fejzić: Trećeg februara izvođenje hit predstave

Admir Glamočak ne voli nikoga od nas

Prije dvije godine bh. reditelj <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/303715/srdan-vuletic-nakon-desetogodisnje-pauze-rezira-film-gym-se-ne-odvija-u-teretani-i-bavi-se-ljudima-koji-ostaju-bez-posla">Srđan Vuletić</a> (48) odlučio je da se ponovo upusti u režiranje igranog ostvarenja. Nakon desetogodišnje pauze, napisan je scenarij za film „Gym“, čije bi snimanje trebalo početi u 2019., a, kako to inače zna da se omakne, Vuletić ne želi sa sigurnošću potvrditi da će glumce uskoro pozvati na set.Reditelj, publici poznat po naslovima „Ljeto u zlatnoj dolini“ i „Teško je biti fin“, ali i značajnim pozorišnom komadima, među kojima se u posljednje vrijeme izdvaja predstava Kamernog teatra 55 „Kad bi naglas govorili“, ne pojavljuje se često u medijima. Posebno ako nema šta novo ispričati. Ipak, za „Dnevni avaz“ je dao ekskluzivni intervju, u kojem je otkrio da je, osim što priprema dva filma, napisao scenarij za seriju „Frust“, koja će, vjerovatno, biti rađena u stranoj produkciji. Govorio nam je i o pedagoškom radu te studentima na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU).Produkcija iz Mađarske - Vidim da su TV serije moćne pa sam im se usmjerio, a, s druge strane, to je način na koji se lakše dolazi do široke publike. Možda prije pet godina kao omiljenu režiju bih izabrao film, ali više ne - iskren je Vuletić.&nbsp; Serija „Frust“ će, vjerovatno, biti i iznenađenje publici.- Predstavljena je na prošlogodišnjem Sarajevo Film Festivalu u okviru CineLinka. To je mini serija i ovo je prvi put da sam za neku stvar u startu, dok sam je pisao, sebi rekao: „Ovo ne želim režirati.“ Ne zato što ne valja, nego zato što se želim limitirati na ulogu pisca. U fazi sam pronalaska produkcije koja će zajedno sa mnom gurati ovaj projekt do kraja. Nisam pronašao reditelja, a ideja mi je i želja da ovaj TV projekt radim van granica bivše Jugoslavije. Jako je bitno da tim paketom privučem značajne produkcijske kuće, a u tome će mi svakako pomoći jako rediteljsko ime. A, svakako, jedino ime s naših prostora koje znači nešto van granica je Danis Tanović. Ali to je stepenica do koje ćemo tek doći. Za sada sam u pregovorima s produkcijom iz Mađarske. U pitanju je projekt koji je vruć i ljudi su zainteresirani. Šta se krije iza naziva „Frust“?- Radi se o frustriranom mladom piscu koji zapadne u niz nevolja. Ovom pričom pokušao sam da uhvatim duh vremena. Glavni lik je osoba koja puno vremena provodi na socijalnim mrežama i nema pravih prijatelja, ima jako puno problema da ostvari bilo kakav smisleni kontakt s djevojkama, osoba čiji je seksualni život nikakav... I to je nešto što smatram duhom vremena. Programi razjedinjavanja Znači li to da će film „Gym“ sačekati bolja vremena?- Prije nekoliko godina počeo sam razvoj „Gyma“ i više puta sam najavljivao bit će snimanje, pa ne bude i opet tako... Zato sam sad oprezan, iako bi se snimanje trebalo desiti u ovoj godini. U pitanju je dobra priča i dosta zrela. Međutim, ono što sam naučio s tim dugotrajnim razvijanjem projekata je da neke stvari idu jako sporo. Dugogodišnji razvoj me naučio da se moram diversificirati i da moram imati više&nbsp; projekata u istom periodu da ne bih ovisio samo o jednom. Jer dok je tako bilo, dok sam čekao na film, praktično ništa drugo nisam radio, u profesionalnom smislu. Koliko su takve priče moćne da mijenjaju mišljenje pojedinca, ali i društva generalno?- Umjetnost ima tu moć. Imamo na dnevnoj bazi ljude koji na dobar način seciraju probleme određenih društava i na vrlo jasan i artikuliran način kažu šta je problem. Ali to, nažalost, ostane u domenu neke intelektualne rasprave, zapravo, ta vrsta promišljanja jako rijetko dođe do najvećeg postotka naroda. Umjetnost kroz neku zanimljivu, uzbudljivu i ljudsku priču to pojasni i najčešće autori imaju stav kako to predstaviti. I u kompaktnom obliku to primimo kao pilulu smisla koju popijemo i ona radi na nama. Jednostavno, umjetnost ima terapijski efekt. Ustvari, umjetnost čini čuda. Koliko god to zvuči arogantno, umjetnost je jedina koja može spasiti planetu Zemlju. Jesu li oni koji trebaju biti svjesni toga?- Više ne znam je li planska ili neplanska zanemarenost umjetnosti od naših političara. Mi ne možemo BiH drugačije predstavljati. Umjetnost tretira sve ljude isto i ona generira normalnu komunikaciju među ljudima i ujedinjava ih oko određene teme. E, sad, možda nekima ne odgovara da se ljudi ujedinjuju i jednostavno su im draži programi koji razjedinjuju, dijele... Još opasnija teorija je ta da je vide kao oružje razjedinjavanja i da je neka ekskluzivna, nacionalna kategorija, pa ćemo je proglasiti nečim što pripada nekom... I sve to je smiješno. Iza nas je godina, kako ste rekli, koja nije baš bila sjajna. Hoće li u ovoj biti bolje?- Sada je ogromna odgovornost na bloku, koji je, barem u Kantonu Sarajevo, preuzeo vlast, da u sljedećih nekoliko godina pokažu rezultate. Ova zemlja je pala, zapravo, propala onog dana kada je neko dobio posao ili ministarsko mjesto na osnovu imena i prezimena. Kad se prestalo pitati koje su kvalifikacije, školovanje, kada CV nije imao značaj, a važno je da se zoveš Kemo, Jovo ili Ante, tad smo propali. Nadam se da ćemo se vratiti onome da nije važno kako se zovemo, nego šta znamo. Bježim iz BiH - Postoji još jedan film koji razvijam u Crnoj Gori, s jako dobrim mladim piscem Stefanom Boškovićem. U pitanju je igrani film i u fazi smo finaliziranja scenarija i vidjet ćemo šta će biti. Radujem se ovom ostvarenju iz prostog razloga što ću se odmaći od BiH i naših tema. Radnja se dešava u Crnoj Gori - pojašnjava Vuletić. Danas je - kakvi su ti profili, to si tiImate kontakt s publikom i putem društvenih mreža. - Možemo pričati šta god hoćemo, ali društvene mreže su postale važan dio naših života i generalno gotovo je nemoguće naići na osobu koja nema nikakve veze s tim. Ako ima takvih, onda su izuzeci. Danas imamo cijele ofise koji se bave profilima određenih osoba i mislim da je to pretjerivanje, a opet, s druge strane, društvene mreže su za neke ljude komercijala. Kim Kardašijan (Kardashian) zaradi 100.000 dolara za jednu objavu i to mnogo govori. Uskoro ćemo imati ljude koji komuniciraju samo putem društvenih mreža i, kad im se obratite u normalnom govoru, oni se prepadnu, jer su navikli da im se ljudi obraćaju samo kroz poruke. Sve u životu treba uzeti s mjerom. Prije je bilo kakvu muziku slušaš, to si, a danas je kakvi su ti profili - to si ti. Neka nas mladi nabiju nogomRecite nam, kao profesor na ASU, kakve su nove generacije studenata?- Dobre, učimo jedni od drugih. Nove generacije, po meni, mogu zaslužiti taj epitet „nove“ isključivo&nbsp; ako imaju svoje priče. Ne mogu nove generacije pričati moje priče, ili još neke starije, i pogotovo ne na isti način. Oni su jako dobri, ali na kraju krajeva ohrabrujem ih da nas „nabiju nogom“ svojim dobrim projektima i da za nas više niko ne čuje.&nbsp; Pa ćemo vidjeti hoće li uspjeti. Najbolje bi bilo da prevaziđu sve nevolje i da se bore. I moja generacija je radila u nekim ekstremnim uvjetima, nismo Švicarska, nažalost. Tako moramo da se borimo i guramo.

Nadam se da ćemo se vratiti onome da je važno šta znamo

Vuletić: Umjetnost je pilula smisla koju popijemo i ona radi na nama

Srđan Vuletić za "Avaz": Propali smo onog dana kada nam je postalo važno kako se ko zove

U Narodnom pozorištu Sarajevo danas su direktor NPS Izudin Bajrović i direktor Internacionalnog festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić postigli dogovor o partnerstvu i realizaciji programa 35. Internacionlanog festivala Sarajevska zima pod motom „Buka i Bijes“ koji će biti izveden u Kući na obali.&nbsp;&nbsp; 
Direktor NPS Bajrović izrazio je zadovoljstvo što se višedecenijska saradnja Narodnog pozorišta Sarajevo i festivala Sarajevska zima uspješno nastavlja. 
Direktor festivala Sarajevska zima Ibrahim Spahić je istakao: 
-	 Tridesetpetogdišnja saradanja sa Narodnim pozorištem Sarajevo rezultirala je izvanrednim operskim, dramskim, baletnim i multimedijalnim predstavama i veoma značajnim gostovanjima renomiranih svjetskih umjetnika i pozorišta. 
Ovogodišnja Sarajevska zima bit će u znaku kreativne buke i bijesa i prirodno mjesto otvaranja festivala su Trg Susan Sontag i Narodno pozorište Sarajevo. 
Iz bogatog programa festivala Sarajevska zima planiranog za februar izdvajamo:
Državni ansambl igara i plesa Mađarske - 7. februara u 20:00 sati, Gala koncert Sarajevske filharmonije sa umjetnicima Oulim orkestra iz Južne Koreje - 9. februara u 20:00 sati i predstava Nacionalnog teatra Brno „Vera“ - 25. februara u 19:30 sati.
U program Sarajevske zime uvrštena su i ostvarenja Narodnog pozorišta Sarajevo: premijera drame Brehtov „Kavkavski krug kredom " u režiji Paola Magellija - 14. februara u 19:30 sati, balet „Okovani Prometej" u režiji i koreografiji Belme Čečo Bakrač - 16. februara u 19:30 sati, Rosinijeva opera "Seviljski Berberin" - 26. februara u 19:30 sati i koprodukcijska predstava Narodnog pozorišta Sarajevo i festivala Sarajevska zima "Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama“ u režiji Admira Glamočaka- 27. februara u 19:30 sati.

Sarajevska zima u Narodnom pozorištu Sarajevo

Nakon što je jučer emotivno ispraćen lijes&nbsp;<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/447215/ivo-gregurevic-bit-ce-sahranjen-danas-u-svojoj-rodnoj-donjoj-mahali">Ive Gregurevića</a> na zagrebačkom Mirogoju, njegovi sugrađani u Donjoj Mahali u Orašju danas su se oprostili od velikog glumca.Hiljade ljudi došle su se pokloniti na mjesnom groblju Karaula, a, prema riječima mještana, takav ispraćaj još se nije desio u Donjoj Mahali.&nbsp;Anja Šovagović-Despot zapjevala je njegovu omiljenu pjesmu „Golubice bijela“.Pred njegovom kućom, na temperaturi ispod nule, dežurali su od jutra njegovi bližnji i svi oni koji su ga cijenili i voljeli.&nbsp;Danima su ostavljali cvijeće i palili svijeće. Također, danas su u čast glumačkom velikanu u Orašju osvanuli veliki plakati na kojima piše: „Ivo, hvala ti! Tvoja Donja Mahala i Orašje“.

Hiljade ljudi došle su se pokloniti na mjesnom groblju

Ivo Gregurević ispraćen na vječni počinak

Na zagrebačkom groblju Mirogoj danas su se oprostile kolege od Ive Gregurevića, a jučer je održana komemoracija u kino dvorani u njegovom rodnom Orašju. Kolege i prijatelji među kojima su bili Perica Martinović, Božidar Alić, Dragan Despot, Miroslav Škoro, Anja Šovagović-Despot, Ana Begić Tahiri, Ksenija Pajić, Goran Navojec, Marija Škaričić, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić..., posljednji pozdrav velikom glumcu odali su uz tamburaše, koji su zapjevali njegovu omiljenu pjesmu „Milov'o sam garave i plave“ Zvonka Bogdana. U počasnoj straži stajali su Martinović, Alić, Despot, Škoro i Šovagović-Despot.- Bio si nomadska duša poput Đuke Begovića. Nadali smo se da je ovaj odlazak samo još jedna tvoja predstava. Život si teatralizirao, a teatar živio. Bio si velik kao i tvoj uzor Fabijan Šovagović. Ostao si dijete iz Mahale i nikada se nisi prestao igrati. Dragi Ivo, volim te. Volim tvoje Orašje, i nastavit ćemo tamo gdje si i ti stao u tvom i našem Orašju – poručila je glumica Martinović. Gregurević će sutra biti sahranjen u Donjoj Mahali, u Orašju gdje je i rođen. Legendarni glumac je preminuo 1. januara u 67. godini.

Sve spremno za dugoiščekivanu premijeru predstave "Sjećaš li se Dolly Bell"

Otkazana opera "Seviljski berberin"

Zavoljela sam svoju Grušu

Zaklete suparnice postaju najbolje prijateljice

Višeminutni aplauzi nakon premijere predstave "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Kako ansambl od 14 glumaca pokriva 80 likova

Valter se vraća u Sarajevo

Glumica Mirjana Karanović za "Avaz": Ozakonila sam vezu sa Sarajevom

Opera "Čarobna frula" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Akcija „Dolly Bell“ počinje sutra, na sceni i Dino 2!

Bogat pozorišni sadržaj u NPS-u

Admir Glamočak ne voli nikoga od nas

Srđan Vuletić za "Avaz": Propali smo onog dana kada nam je postalo važno kako se ko zove

Sarajevska zima u Narodnom pozorištu Sarajevo

Ivo Gregurević ispraćen na vječni počinak

Ivo Gregurević će biti sahranjen sutra u Orašju

Kultura

Sve spremno za dugoiščekivanu premijeru predstave "Sjećaš li se Dolly Bell"

Otkazana opera "Seviljski berberin"

Zavoljela sam svoju Grušu

Zaklete suparnice postaju najbolje prijateljice

Višeminutni aplauzi nakon premijere predstave "Kavkaski krug kredom" u NPS-u

Kako ansambl od 14 glumaca pokriva 80 likova

Valter se vraća u Sarajevo

Glumica Mirjana Karanović za "Avaz": Ozakonila sam vezu sa Sarajevom

Opera "Čarobna frula" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Akcija „Dolly Bell“ počinje sutra, na sceni i Dino 2!

Bogat pozorišni sadržaj u NPS-u

Admir Glamočak ne voli nikoga od nas

Srđan Vuletić za "Avaz": Propali smo onog dana kada nam je postalo važno kako se ko zove

Sarajevska zima u Narodnom pozorištu Sarajevo

Ivo Gregurević ispraćen na vječni počinak

Ivo Gregurević će biti sahranjen sutra u Orašju