U širokom rasponu stilske raznolikosti, koja odgovara višegodišnjoj profilaciji&nbsp;<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417318/kriticki-radikalna-i-hrabra-poetika-na-58-festivalu-mess">Festivala MESS</a>,&nbsp;posebno će biti zanimljive predstave koje će teatarskim jezikom farse ispričati priče inspirirane ratom, patriotizmom, te historijskim prilikama.&nbsp;Upravo takve su „Cezary odlazi u rat“ poljske produkcije Komuna Warszawa, „Deveta“ u produkciji slovenske Via Negative i „Kraj misije“ nastao u njemačko-kamerunskoj produkciji kainkollektiv/OTHNI Laboratoire de Théâtre de Yaoundé.&nbsp;U raznolikosti predstava, od plesnog i fizičkog teatra, preko muzičkog teatra, do predstava dramskog prosedea, snažan utisak će ostaviti i predstave koje autorski propituju klasiku u kulturološkom i sociološkom kontekstu političkom kontekstu svojih kultura kao što su „Macbettu“ i predstava koja će predstavljati BiH, nastala u koprodukciji NPS i Scene MESS „Kralj Lear“, u režiji Diega de Bree.Kada se različite strategije otpora prema fundamentalističkom konzervatizmu i autokratiji desničarskih stranaka potroše, umjetnost koja stimulira kritičku svijest dođe kao melem na ranu, kako to često i biva.&nbsp;Ovog puta izvedbu koja pokušava uraditi upravo to režirao je Cezary Tomaszewski, a ona se zove "Cezary odlazi u rat" (subota, 06. 10., 18h, SARTR).&nbsp;Slovenska produkcija Via Negativa dolazi s predstavom “Deveta” u režiji&nbsp; Bojana Jablanoveca, koji je s umjetnicima/ama stvorio performans kao odgovor na Betovenovu Devetu simfoniju, muzičko djelo o vrijednostima humanizma, koje je u suštoj suprotnosti sa stvarnošću, tako u današnjem vremenu zvuči jeftino.&nbsp;"Grandiozna Deveta simfonija ostavlja sve ogoljeno, umanjeno, jasno. Pet golih umjetnika sjede na stolicama, imitirajući galopiranje. Oda radosti. Umjetnici kao konji. Pola ljudi, pola konji. Veličanstveno'', isječak je iz jedne od kritika predstave koja će biti prikazana kao druga u noći otvaranja Festivala, 29. 9. u 22 sata u SARTR-u.U ovoj izvedbi kainkollektiv i OTHNI zasnivaju putovanje na temi koja je jedan od najvećih tabua germansko-kamerunske historije: ropstvo. Susret vrlo različitih muzičkih tradicija stvara novi zvučni reljef koji dolazi u dodir s konkretnim i zamišljenim reljefima evropsko-afričke historije: od jadikovki preko radničkih i pjevova otpora do europskog repertoara opere. Ovo je izvedba muzičkog teatra koja dovodi naše nepoznato i potisnuto naslijeđe iz dubina historije dok ono ne eksplodira u našim ušima. „Kraj misije“ u programu Festivala MESS je 6.10. u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.Šekspirov “Magbet” se izvodi na sardinijskom jeziku te u skladu sa čistom elizabetanskom tradicijom od u cijelosti muške postave. Ovdje imamo sumorne zvuke stočnih zvona i prastarih instrumenata, životinjske kože, rogove, pluta. Moć gesti i glasa, srodstvo sa Dionizijama i, istovremeno, nevjerovatnu formalnu preciznost plesova i pjeva. (3.10., 19.30h, NPS).&nbsp;Od društvene i političke drame reditelj sarajevskog „Kralja Leara“ Diego de Brea postepeno vodi Šekspirovu priču do porodične i, na koncu, najintimnije tragedije nekadašnjeg vladara, a sada kralja bez krune i trona, koji je samog sebe porazio, te unesrećenog oca koji se odrekao ne samo vlasti, no i vlastite kćerke (2.10., 19.30h, NPS).

Od društvene i političke drame reditelj sarajevskog „Kralja Leara“ Diego de Brea postepeno vodi Šekspirovu priču do porodične

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) svi ljubiteljipozorišne umjetnosti 26. septembra u 20 sati imat će priliku pogledati premijeru predstave "<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/416021/andrea-akovic">Majka ili sve lutke idu u raj</a>".Prva reprizna igranja zakazana su za 27. i 28. septembar.Autorica predstave je Nedžma Čizmo, a režiju potpisuje&nbsp;Dubravka Zrnčić-Kulenović. Ovo ostvarenje realizirano je u koprodukciji SARTR-a i Studija lutkarstva Sarajevo.U predstavi igraju Andrea Aković, Aneta Grabovac, Jasminka Požek-Božuta i Kaća Hadžifejzović.&nbsp;

Planirano je da predstava bude izvedena u 20 sati

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

U mnoštvu teatarskih izričaja, 58. izdanje Internacionalnog teatarskog<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/416991/ratna-iskustva-i-sjecanja-iz-irana-iraka-i-sirije-na-58-festivalu-mess">festivala MESS</a> donosi i predstave koje provociraju oštre reakcije svojom kritičkom radikalnom i hrabrom poetikom kao što su predstave Narodnog pozorišta Priština "Bordel Balkan" Andrasa Urbana koji je režirao i predstavu "Leptir" Kraljevskog pozorišta Zetski dom, te Ono što nedostaje Zagrebačkog kazališta mladih u režiji Selme Spahić, dok predstava Narodnog pozorišta Beograd "Carstvo mraka" čiju režiju potpisuje Igor Torbica, postavlja svjetonazorska pitanja o okrutnosti svijeta kojim smo okruženi, o životu i sposobnosti čovjeka da preživi radikalno zlo. "Bordel Balkan" je baziran na Eshilovom djelu Orestija i transformisan u novom kontekstu – onom balkanskom. Predstava se suočava sa moralnim transgresijama i lažnim uvjerenjima. Predmet predstave je post-ratni period u Staroj Grčkoj, kao i post – ratni period Balkana (nakon ’90-ih). Povlači se paralela između ta dva značajno divergentna historijska momenta kako bi nas podsjetila na sličnost rata kao koncepta, kao mašinerije uništenja koja dovodi moć onima koji govore najglasnije. "Bordel Balkan" dovodi mračnu stranu i vrlo pesimističan nazor sa područja Balkana. Likovi u performansu predaju se sudbini i nesvjesno padaju u stanje nesreće i uništenja. Na programu 58. MESS-a predstava je u petak, 5.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Drama "Leptir" Aleksandra Radunovića beskompromisno dekonstruiše pojam porodice. Čovjek, unutar vlastite nesposobnosti da se obračuna sa tradicionalnim pristupom društvu, nije u stanju da postane adekvatno Ja, autentično lice osnovne zajednice. Da prihvati onog drugog s kojim treba da čini onu prvobitnu ćeliju društva, koja svakako nije namijenjena za destrukciju već za stvaranje. Tradicija, društvo, država, javni prostor, sve to je ušlo u intimu, tako da je i ona postala javna. A nove generacije stradaju, i stradaju iznova. Predstava je na programu u ponedjeljak, 1. oktobra u 20 sati na sceni Pozorišta mladih Sarajevo. - Predstava je napeta i uzbudljiva i gleda se bez daha, premda se u njoj ne ruše svjetovi, a nema ni velikih društvenih ili političkih događaja. No uzbudljivost i napetost dali su joj odličan Zajecov tekst i inovativna režija sarajevske redateljice Selme Spahić, koja je u ovoj svojoj prvoj zagrebačkoj režiji na sceni stvorila uvjerljiv i pomalo iščašeni svijet rastrzanih obiteljskih odnosa, bračnih lomova i potrage za spolnim identitetima, napisala je Nina Ožegović, za T-portal o predstavi Ono što nedostaje, koja je na programu Festivala MESS u ponedjeljak, 1. oktobra, sa dvije izvedbe u 18 i 21 sat na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo. Carstvo mraka je priča o ljudskom životu u bijedi i sposobnosti čovjeka da čini radikalno zlo. Predstava nam pokazuje šta se desi sa ljudima koji bivaju nevidljivi. Kako se oni nose za mrakom koji imaju u sebi, i postavlja nam pitanje da li je moguće izboriti se sa tamom i okrutnošću kojom smo okruženi. Svoju izvedbu na 58. MESS-u imat će u četvrtak, 4.10. u 19 sati i 30 minuta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

"Bordel Balkan" je baziran na Eshilovom djelu Orestija i transformisan u novom kontekstu – onom balkanskom

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

U okviru 58. Internacionalnog teatarskog <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/364724/informiranje-i-edukacija-ostaju-temeljna-misija-mess-a">festivala MESS</a>, među predstavama koje dolaze iz 17 zemalja, posebno mjesto će naći predstave koje tretiraju historiju kroz dokumentarizam, koje na teatarski način istražuju i propituju pogled na svijet u odnosu na iskustva i sjećanje, a to su predstave “Bagdad”, “Besmrtnost” i “Palmira”.„Bagdad“ je komad dokumentarističkog teatra o dječacima koji love leptire i ljudima koji ubijaju. Chris Keulemans i Enkidu Khaled, koji potpisuju koncept i režiju su ujedno i glumci koji dijele mjesto rođenja, Bagdad. Prošle godine obojica su se tamo vratili po prvi put. U ovoj izvedbi dokumentarističkog teatra, oni razmjenjuju prizore i iskustva: automobili u plamenu i pucnjava u haosu iz 2005. godine, ali također i Bagdad iz davno proteklih dana: miran grad s palmama i parkovima. Theaterkrant o njihovoj predstavi je napisao:-&nbsp;&nbsp; &nbsp;Napeta predstava o tužnoj historiji jednog velikog grada", a festivalska publika će je moći pogledati u utorak, 2. oktobra, u 18 sati u Kamernom teatru 55. Iranska produkcija Experiment Theater Group stiže na festival sa predstavom „Besmrtnost“ čiju režiju potpisuje Nima Dehghan a publika će je moći pogledati 4.oktobra u&nbsp; Pozorištu mladih Sarajevo. To je priča o čovjeku koji je umoran od svog običnog životnog stila i svoje domovine prepune rata. On sanja o putovanju. Potom on emigrira u svoju zemlju snova. Ali, on se suočava s određenim preprekama na svom putu prema tamo.Drevni grad Palmira bio je jedan od najbolje očuvanih na svijetu sve do 2015. godine, kada je ISIS preuzeo kontrolu nad gradom, uništio njegove hramove, opljačkao njegove grobnice, te iskoristio njegov amfiteatar kako bi izvodio pogubljenja. Palmira je performans istraživanja osvete, politika uništenja i onoga što smatramo varvarskim. Performans koji poziva ljude da se povuku korak unazad od vijesti, koji promatra ono što se nalazi ispod i iznad civilizacije. “Duo koji je stvorio EUROHOUSE pravi preokret sa komičnog na tragično u genijalnom djelu koje se bavi Sirijom i raspadom odnosa.” napisala je Lyn Gardner za The Guardian o predstavi koja je na programu 58. Festivala MESS u srijedu, 3. oktobra u 22 sata u SARTR-u, dok je druga izvedba zakazana za 4. oktobra&nbsp; u 18 sati. Autori i glavni akteri predstave su Bertrand Lesca i Nasi Voutsas.

„Bagdad“ je komad dokumentarističkog teatra o dječacima koji love leptire i ljudima koji ubijaju

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U organizaciji Kulturno-sportskog centra Bugojno (KSC) od 24. do 28. septembra održat će se 23. susreti pozorišta lutaka Bosne i Hercegovine.Ovu tradicionalnu manifestaciju na ulicama u centru grada najavili su „džinovski“ Crvenkapica i Pinokio. Oni su se družili s građanima i prolaznicima, a najmlađima, koji su se fotografirali s njima, poklonili su i slatkiše.&nbsp;Na ovogodišnjem susretu pozorišta/kazališta lutaka BiH predstavit će se: Bosansko narodno pozorište Zenica, Pozorište mladih Sarajevo, Lutkarsko kazalište Mostar, Pozorište lutaka Mostar, Dječije pozorište Republike Srpske, Gradsko pozorište „Jazavac“ Banja Luka, Dječije pozorište „Eko–Art“ Bugojno i Kulturno-informativni centar Tomislavgrad. Susrete će predstavom „Prodani smijeh“ otvoriti Bosansko narodno pozorište Zenica. Bit će održano i više okruglih stolova, dramskih radionica i druženja s domaćim dječijim piscima.&nbsp;

Bit će održano i više okruglih stolova, dramskih radionica i druženja s domaćim dječijim piscima

U Bugojnu Crvenkapica i Pinokio najavili 23. susrete pozorišta lutaka BiH

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostovat će u Solunu u Grčkoj na festivalu “2. susreti mladih umjetnika jugoistočne Europe/2nd Meeting of Young Artists of Southeast Europe” s predstavom “Feničanke” u režiji Ozrena Prohića.

Predstava će biti izvedena u četvrtak, 27. septembra, u 21 sati.

Adaptacija antičke drame “Feničanke” (Euripid) Lade Kaštelan korespondira s današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne.

Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug.
Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.
U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak.&nbsp;Scenograf predstave je Vedran Hrustanović, a kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić.

Savremeni pristup antičkoj tragediji

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Bosanskohercegovački umjetnik <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/393752/mensud-keco-o-izlozbi-sagorijevanje-kulturi-politici-porodici-cestitam-onome-ko-moze-zivjeti-od-umjetnosti">Mensud Kečo</a> uskoro će otvoriti izložbu u Počitelju.Naime, skulpture iz njegovog ciklusa "Sagorijevanje" hercegovačkoj publici bit će predstavljene 22. septembra u 14 sati, kada se otvara izložba u prostorijama Društva za promociju kulturnog stvaralaštva MLAZ. Ovim djelima umjetnik nastavlja sa tematiziranjem posljedica ratnih stradanja.

"Sagorjevanje" se otvara 22. septembra

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/337740/muhamed-hadzovic-sarajevski-glumac-iskreno-ne-moram-ici-iz-bih-da-bih-uspio"></a> Na Internacionalnom filmskom festivalu „Busan“ u Aziji predstavit će se i bosanskohercegovački film <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/337740/muhamed-hadzovic-sarajevski-glumac-iskreno-ne-moram-ici-iz-bih-da-bih-uspio">„Dobar dan za posao“</a>. Svake godine ovaj Festival od 4. do 13. oktobar kao jedan od najznačajniji filmskih događaja u Južnoj Koreji, ugošćava evropske autore i filmove, upoznaje ih s entuzijastičnom azijskom publikom, te s najvažnijim predstavnicima industrije. EFP (European Film Promotion) na Internacionalnom filmskom festivalu „Busan“ promovira evropske filmove i talente jedinstvenoj azijskoj publici, fokusirajući se na industrijski aspekat festivala.

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/346270/zemaljski-muzej-bih-obiljezava-130-godina-postojanja">Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine</a>, u saradnji s Ambasadom Republike Slovenije i Slovenskim etnografskim muzejom, otvorio je putujuću izložbu „Nematerijalno kulturno naslijeđe u svjetlu Unescove Konvencije“ autorica Nene Židov i Anje Jerin.&nbsp;&nbsp; 
Izložba je otvorena povodom obilježavanja Evropske godine kulturnog naslijeđa, a posvećena je nematerijalnom naslijeđu koje je zaštićeno UN-ovom Konvencijom iz 2003. godine, a koju je Republika Slovenija ratificirala 2008. godine.

Ostat će otvorena do 30. septembra.

Ostat će otvorena do 30. septembra

Otvorena putujuća izložba

Stalna postavka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine „Opkoljeno Sarajevo“ bit će otvorena 25. septembra u Beogradu. 
Riječ je o postavci koja govori o životu pod opsadom, upornosti, snalažljivosti i kreativnosti ljudi koji su 1.335 dana živjeli bez struje, vode i grijanja u Sarajevu. Priča o opsadi ispričana je kroz fotografije, dokumente i predmete koje su pravili građani.

Postavka govori o životu građana pod opsadom

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralašta „Juventafest“, njegovo šesto izdanje, završeno je početkom sedmice dodjelom nagrada. Gran pri pripao je članovima srbijanskog teatra „Gimnazijalac“ za predstavu „Sve je u redu“.&nbsp;&nbsp; 
Obaveza i odgovornost&nbsp; 
Režiju potpisuje Dušan Blagojević, koji nam je ovom prilikom govorio o iskustvu u Sarajevu, kao i priznanju koje je pripalo njegovom ostvarenju.&nbsp;
- Samo učešće na „Juventafestu“ je dragocjeno iskustvo i priznanje, a tek nagrada na ovakvom prestižnom festivalu predstavlja vjetar u leđa, ali i obavezu i odgovornost. Obavezu da budemo još veći posvećenici i odgovornost da održimo kvalitet i opravdamo ukazano povjerenje. Inače, profesor sam književnosti i ovu nagradu doživljavam, prije svega, kao priznanje mom pedagoškom radu – iskren je Blagojević.&nbsp;Dodaje da prvi put boravi u Sarajevu, a da su utisci sjajni.
- Sarajevo je grad koji opija i zanosi. Raznolika kultura i srdačni ljudi su, prije svega, moj utisak. To je grad kojem ću se svakako vratiti – govori reditelj.

Rame uz rame&nbsp; 
Ističe da su festivali veoma značajni na ovim prostorima.

- Festival poput „Juventafesta“ je dragocjen i posve jedinstven na ovim prostorima. Ovako ozbiljnih festivala nema ni kada govorimo o profesionalnim pozorištima. „Juventafest“ može stajati rame uz rame s bilo kojim evropskim festivalom. Organizacija savršena, suštinski najdragocjenija ideja je najplemenitija, a to je okupiti mlade iz različitih zemalja. Razmjena iskustava, mogućnost da se druže, da uče jedni od drugih, da se upoznaju, pa i zaljube, da unutar sebe nađu prostora jedni za druge... To je tako veličanstvena zamisao. „Juventafest“ tome i služi, da se mladi očiste od blata svakodnevice i da tako očišćeni pronađu u sebi mjesto za druge – iskren je Blagojević.&nbsp;

Ovako ozbiljnih festivala nema ni kada govorimo o profesionalnim pozorištima

Blagojević: Ovo je priznanje mom pedagoškom radu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Pozorište mladih Sarajevo počelo je novu teatarsku sezonu, i to otvorenjem rekonstruiranog i prilagođenog pozorišta za osobe s invaliditetom. Na otvorenju premijerno je izvedena i inkluzivna predstava „Svirala“, koja je rađena u koprodukciji Udruženja "Život s Down sindromom FBiH“ i ove kulturne institucije, a u okviru projekta „Kultura pripada i meni“.&nbsp;Trag u historiji
Režiju „Svirala“ potpisuje glumica <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/191012/veceras-svjetska-premijera-film-sabina-k-govori-o-ljubavi-i-njenoj-tragediji-u-postratnom-bh-drustvu">Alena Džebo</a>, a ovom prilikom podijelila je s nama iskustva i impresije o ovom inkluzivnom projektu u kojem igraju djeca s poteškoćama. 
- Dobili smo zaista predivne komentare za „Sviralu“. Vrlo ohrabrujuće, pune ljubavi i podrške. A mi smo „Sviralu“ upravo tako i stvarali. Djeca, kao i svi autori, pristupila su cijelom procesu vrlo predano, plemenito i posvećeno. Svi smo željeli dati puni doprinos prvoj predstavi koja je prilagođena baš svima. I presretna sam da ostavljamo mali trag u historiji bh. teatra - govori Džebo.
Ističe da bi inkluzija trebala apsolutno biti važna, ali svima, a ne samo djeci ili zbog djece s teškoćama u razvoju.&nbsp;
- Ovo su teška vremena za bh. društvo i svi se na neki način osjećamo isključeni iz normalnog, građanskog toka. I zato bismo se trebali aktivno uključiti u borbu i za prava djece i za građanska prava i okrenuti se unutrašnjoj snazi i jedni drugima - kaže glumica.&nbsp;Dodaje da je najveći izazov bio upoznati te fantastične mlade ljude i približiti im se.
- Ali i omogućiti im prostor u kojem se mogu osjećati sigurno, ugodno, podržati njihovu kreativnost i način razmišljanja. Ali kad za saradnike imate djevojčice i dječake koji su stvarni zaljubljenici u teatarsku igru, onda zaista nema nikakvih prepreka - smatra Džebo.
Rano govoriti

Otkriva nam i da je skoro završila snimanje prvog dugometražnog filma Nermina Hamzagića.&nbsp;
- Nadam se da će premijera biti u ovoj godini. Osim toga, bilo je i nekih zanimljivih audicija, ali je o svemu tome još rano govoriti. Zapravo, sada bi mi najviše prijao jedan kvalitetan odmor - iskrena je Džebo.
Neophodnost prilagodbe 

- Zajedno s predsjednicom Udruženja "Život sa Down sindromom" Sevdijom Kujović radim na projektu „Kultura pripada i meni“ već dvije godine. Proces je imao svoj put, od same želje da se djeci i mladima ponudi nova kulturna platforma, razvijanja ideje, pisanja projekta, traženja sredstava, saradnje s ministrom Mirvadom Kurićem, podrške vlade Švicarske, pa sve do svečanog otvaranja. Projekt traje do kraja ove godine i nadam se da će u periodu koji je pred nama i druge javne ustanove shvatiti neophodnost prilagodbe objekata za osobe s invaliditetom - ističe Džebo.&nbsp;

Djeca, kao i svi autori, pristupila su cijelom procesu vrlo predano, plemenito i posvećeno

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

Na početku 69. umjetničke sezone, jučer je u Zenici održana konferencija za medije povodom premijere predstave „Bure baruta“ rađene prema tekstu Dejana Dukovskog i u režiji Nine Nikolić, te u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Makedonskog narodnog teatra Skoplje i Skoplje Film Studija. Pred novinarima su govorili direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Hazim Begagić, rediteljica predstave Nina Nikolić i glumci Saša Handžić, <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/308527/enes-salkovic-o-karijeri-angazmanu-u-bnp-u-zenica-gostovanjima-doslo-je-vrijeme-da-napustim-dame-biraju">Enes Salković</a> i Nusmir Muharemović. - Zahvaljujući inicijativi koja je došla iz Makedonije i velikoj podršci koju su ovom projektu dali tamošnje Ministarstvo kulture, Grad Skoplje i Makedonski nacionalni teatar, uspjeli smo kvalitetno implementirati ovaj kulturni projekt. Jedini uvjet s makedonske strane je bio da se predstava radi i izvodi u BiH, ali da ona nastaje prema tekstu makedonskog autora. Nažalost, s ovim odmakom od skoro dvije decenije nakon njene praizvedbe nemamo neke značajnije pomake, i dalje su agresija i nasilje sveprisutna pojava. Mi smo dobili dobar umjetnički proizvod koji će sigurno dugo trajati na našem repertoaru, a i vrlo ozbiljne partnere u makedonskim teatrima - rekao je Begagić.
Premijera na velikoj sceni zeničkog BNP-a je u petak, dok je reprizna izvedba dan kasnije. Makedonska premijera u Skoplju planirana je za 27. septembar, a reprizna u Bitolju dva dana kasnije.

Makedonska premijera u Skoplju planirana je za 27. septembar

Premijerna izvedba predstave „Bure baruta“ u petak

„Bure baruta“ u petak

Serija “Konak kod Hilmije” osvojila je simpatije publike već nakon prve sezone, a osim Emira Hadžihafizbegovića, Tarika Filipovića, Igora Skvarice… veliku pažnju gledalaca ispred malih ekrana privukao je i lik babe Zorke, koja je uvijek u pozadini, ali daleko od toga da je neprimijećena. Nove epizode “Konaka” počet će se prikazivati 3. oktobra na Top&nbsp; kanalu i neće proći bez Mirjane Jagodić-Marinković, koja tumači lik babe Zorke. Osim što nam je uloga u seriji bila povod da pozovemo 79- godišnju Mirjanu, saznanje da je majka popularnog glumca <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/382457/ideje-pored-rijeke-dragan-marinkovic-maca-pricao-o-novim-projektima">Dragana Marinkovića Mace</a> još je više zaintrigiralo našu pažnju. U razgovoru za “Dnevni avaz” govorila je o tome kako se u penzionerskim danima našla u glumačkim vodama, o sinu Draganu, ljubavi prema umjetnosti i pozorištu, a priznala nam je da joj je najveći kompliment to što mnogi misle da izgleda dosta mlađe. Ratno doba- Vrlo često sam u serijama tako, neka sporedna, pa nekad i neprimijećena uloga. Glumila sam i u “Lud, zbunjen, normalan”, čak sam i govorila ponešto, dok u “Konaku kod Himlije” baba Zorka samo šuti i guli krompir, i uvijek je isto obučena, pa su me jednom prilikom pitali: “Baba, hoćeš li se ikad presvući ili šta reći?” – govori nam Jagodić-Marinković.Pa, hoće li gledaoci čuti Vaš glas?- Zorka mora da šuti, jer je to ratno doba i sve se nešto radi u tajnosti. Uvijek ulazi razna vojska pa baba ne smije ništa čuti i uvijek mi Hilmija kaže: “Zorka, haj’ ti izađi napolje”, a oni ostanu da dogovaraju neke poslove. &nbsp;Iako ne govorite ništa, Vaš lik nije neprimijećen. - Da, upravu ste. Dosta me ljudi zaustavlja i pita glumim li babu Zorku. Onda, ljudi znaju da sam Macina mama pa valjda me i zbog toga prepoznaju. Kako je Vaš sin reagirao kad je čuo da ste ušli u glumačke vode? - Kaže da sam mu uzela posao i hljeb iz usta. Rekao mi je da će podnijeti žalbu, jer njega manje zovu da glumi, a mene više. Inače, mi u genima imamo tu umjetničku crtu. Dok sam radila u banci, uvijek sam maštala o tome da zaigram u nekom filmu ili seriji i, eto, desilo se.

Manje godinaPretpostavljam da ste ponosni na Macin uspjeh.- Naravno. Moram priznati da sam bila stroga majka, muž mi je preminuo kad je Dragan bio prvi razred Srednje medicinske škole i, onda, ja sam radila i bilo me je strah da ne bi krenuo krivim putem. Gledala sam s kim se druži i bilo mi je važno da dobro uči. Govorila sam mu: “Nisi gladan, go i bos, sve imaš, na tebi ja samo da učiš”, i on me je poslušao tako da je, hvala Bogu, izrastao u dobrog čovjeka. &nbsp;Kako se osjećate kad se na setu nađete sa poznatim glumcima?- Divno, zato što ih, uglavnom, sve znam. Kad je moj sin studirao, često smo išli u pozorište i tako sam upoznala mnogo njegovih kolega. Iako imam dosta godina, i glumci na setu mi daju petnaestak manje, valjda izgledam tako. A bogami, nije takva situacija samo na snimanju, inače misle da imam manje godina i lijepo je kad vas podmlade. Osim serija, snimala sam i neke filmove. Sjećam se da smo neki japanski film snimali na velikom brdu, jedva smo došli na odredište. I, tako, ima skoro 15 godina igram neke sporedne uloge ili, bolje rečeno, često neprimijećene uloge. S obzirom na to da sam penzionerka, dobor mi dođe svaki angažman. Farukova punica u “Lud, zbunjen, normalan”&nbsp;Šta ste glumili u “Lud, zbunjen, normalan”?- Eh, tamo sam čak i pričala, glumila Farukovu punicu. Tako, često gledam reprize i sebe u seriji pa se i nasmijem. Zaista mi je smiješno i volim da se veselim, posebno u vremenu u kojem živimo, kad je veoma malo lijepih stvari oko nas. Ne može nam više ova situacija pod kožu.Nije mi drago što se Dragan često ženi- Iako je Dragan želio da upiše medicinu, otišao je drugim putem i nekako ga je gluma opčinila. Uvijek je bio dobar radnik i borac, dok je išao u školu, ništa mu nije bilo mrsko raditi. Svako ferije bi radio u pekari ili prao auta, šta bilo, samo da neki dinar zaradi. Naučila sam ga da stekne radne navike i, eto, u tome sam uspjela. Jedino mi nije drago što se često ženi, ali eto, nadam se da je konačno našao sreću – iskrena je Jagodić-Marinković.

Sin mi je rekao da sam mu uzela posao i hljeb iz usta. Poručio je da će podnijeti žalbu, jer njega manje zovu da glumi

Jagodić-Marinković: Dosta me ljudi pita glumim li babu Zorku

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Internacionalni festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva "Juventafest" bit će svečano otvoren 13. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo mjuziklom "San ljetne noći" mariborske Druge gimnazije.
Direktorica Festivala Jasna Diklić i direktorica festivalskog programa Asja Krsmanović danas su na konferenciji za medije predstavili program 6. Juventafesta, koji će ugostiti više od 150 mladih teatarskih stvaralaca iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Češke.
- Juventafest je jedinstven po svom konceptu. Svi učesnici su svih pet dana Festivala u Sarajevu, prate program, pohađaju razne radionice, druže se, sklapaju prijateljstva i ništa im nije važnije od umjetnosti i kreativnosti - istakla je Diklić.
Ljubitelji pozorišta i sarajevska publika će moći uživati u pet vrhunskih predstava mladih ljudi, poput predstave "San ljetne noći"&nbsp; Vilijama Šekspira (William Shakespeare), reditelja Matjaža Latina iz Druge gimnazije Maribor (Slovenija), a koju će izvesti 50 umjetnika srednjoškolaca.
Bit će upriličene i predstave "Low fat life", u režiji i dramatizaciji Oksane Kaplanove i Kefir Sect iz Češke, "Sun city" redateljke Jadranke Korda-Kušin iz Zagrebačkog kazališta mladih, "Talas" reditelja Predraga Stojmenovića iz Omladinskog pozorišta Dadov iz Srbije, "Kontrolni" autorice Milene Depolo, u režiji Nikoline Friganović iz Gradskog pozorišta Jazavac iz BiH.
Juventu će 17. septembra zatvoriti gostujući glumci teatra "Gimnazijalac" iz Srbije predstavom "Sve je uredu", nakon čega će stručni žiri, koji čine Emina Minka Muftić, Slađana Zrnić i Igor Pavlović, proglasiti dobitnika Grand Prixa za najbolju predstavu te dodijeliti specijalnu nagradu.
Festival nudi kvalitetan kulturni sadržaj mladoj publici i prilika je učenicima, nastavnicima, profesorima da kroz radionice nadograde znanje o dramskoj i scenskoj pedagogiji i umjetnosti.
Vizuelni identitet Juventafesta "Mi smo Juventa" autorski je rad Ismara Žalice, studenta Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, i obuhvata energiju petodnevnog Juventafesta - snagu mladih.
Juventafest nudi najbolji pregled srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva u regiji te istovremeno doprinosi stvaranju nove teatarske publike i to je jedan od razloga zbog kojeg su se organizatori i Udruženje "Medija-Art" potrudili da osiguraju besplatan ulaz za sve festivalske predstave.
U galeriji Akademije likovnih umjetnosti bit će upriličena i izložba prijedloga plakata studenata.

Pet vrhunskih predstava mladih ljudi

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Bosanskohercegovački slikar Salim Obralić preminuo je jučer u Sarajevu u 73. godini, a ovu vijest potvrdili su nam s Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, gdje je bio profesor.&nbsp;Inače, priznati slikar rođen je u Maglaju 1945.&nbsp;
Od Obralića se na svom Facebook profilu oprostio i glumac Nermin Tulić, koji je napisao: 

-	Otišao je i slikar Salim Obralić. Ostala je tišina... i slike.

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U Bugojnu Crvenkapica i Pinokio najavili 23. susrete pozorišta lutaka BiH

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

Otvorena putujuća izložba

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

„Bure baruta“ u petak

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Preminuo slikar Salim Obralić

Kultura

Patriotizam, rat i historija ispričani pozorišnim jezikom farse na 58. MESS-u

Nova premijera u SARTR-u 26. septembra

Kritički radikalna i hrabra poetika na 58. festivalu MESS

Ratna iskustva i sjećanja iz Irana, Iraka i Sirije na 58. festivalu MESS

U Bugojnu Crvenkapica i Pinokio najavili 23. susrete pozorišta lutaka BiH

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje u Grčkoj

Izložba Mensuda Keče u Počitelju

„Dobar dan za posao“ na prestižnom „Busan“ Film Festivalu

Otvorena putujuća izložba

„Opkoljeno Sarajevo“ u Beogradu

Dušan Blagojević: Sarajevo me opilo

Alena Džebo: Ovo su teška vremena za bh. društvo

„Bure baruta“ u petak

Baba Zorka je ustvari Macina mama

Otvaranje Juventafesta 13. septembra mjuziklom "San ljetne noći"

Preminuo slikar Salim Obralić