Sinoćnjom izvedbom predstave „Hamlet u selu Mrduša Donja“ Hrvatskog narodnog kazališta Mostar zatvorila se zvanična takmičarska selekcija 37. Pozorišnih/kazališnih igara BiH.&nbsp; Odlukom selektora Igara Almira Bašovića publika je u devet dana festivala vidjela sedam predstava, a to su „Sve se nekako preživi osim smrti“, na daskama jajačkog Doma kulture Jajce publika će imati priliku gledati predstave „Sve o ženama“ Pozorišta Prijedor, „Jedvanosimsoboakalomistobo“ sarajevskog SARTR-a, „Sabirni centar“ Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banje Luke, „Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!“ Narodnog pozorišta Tuzla i „Hamlet u selu Mrduša Donja“ Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.
Bosansko narodno pozorište Zenica otkazalo je svoje učešće na Igrama jer smatraju da scena u Domu kulture nije prihvatljiva za izvođenje njihove predstave „Romeo i Julija” Vilijama Šekspira (William Shakespeare) u režiji Selme Spahić.
Čuvar ključeva Grada Jajca ove godine bila je dramatičarka i rediteljka Dubravka Zrnčić-Kulenović.
O nagradama će odlučivati stručni žiri u sastavu: Strajo Krsmanović, Irina Dobnik i Adnan Lugonjić, dok će žiri publike grada Jajca sačinjavati Igor Lacić, Ilijana Saraf, Senad Alibegović, Pašaga Hodžić i Andrea Lukić.
Izradu biltena i okrugle stolove vodio je docent na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo Zoran Mlinarević.
U pratećem programu, uz uobičajene izložbe i promocije knjige, ove godine nastupila su amaterska pozorišta/kazališta s monodramama i predstavama za djecu. Tokom festivala bio je upriličen i omaž preminulom pozorišnom i likovnom kritičaru Vojislavu Vujanoviću.Ceremonija svečanog zatvaranja Igara i dodjela nagrada predviđeni su za 19 sati, a u čast nagrađenih bit će upriličen i koncert Vesne Pisarović, uz italijanski džez trio.

Najstariji festival u BiH: Večeras zatvaranje 37. Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu

Prvaka drame Narodnog pozorišta u Tuzli, bosanskohercegovačkog glumca Nermina Omića (53) publika u našoj zemlji i regionu poznaje po likovima Osmana, Seje, Omera... U popularnim domaćim serijama „Viza za budućnost“, „Dva smo svijeta različita“, „Lud, zbunjen, normalan“... ostvario je maestralne uloge. Osim na televiziji, pozorišna publika ga naročito pamti po predstavama „Siroti mali hrčki“, „Revizor“, „Malograđanska svadba“, „Ko se boji Virginije Woolf“…U razgovoru za „Dnevni avaz“, ovaj Tuzlak govorio je upravo o ovim ulogama, porodičnom životu, a dotakao se i društvene svakodnevice. - Sezona na izmaku obilježena je predstavom „Siroti mali hrčki“. Publika je odlično prihvatila, a posvećena je našem kolegi Milenku Iliktareviću, koji ove godine slavi 30. godišnjicu uspješnog umjetničkog rada. U pitanju je prava tragikomedija, namijenjena našim uvjetima. Igram nekog čudnog ministra bez portfelja, morala i ljudskosti – kaže Omić. Pozitivan trag Publika u BiH i šire Vas pamti po vrlo zapaženim ulogama u serijama „Viza za budućnost“, „Dva smo svijeta različita“, „Lud zbunjen, normalan“. Kako Vi gledate na te uloge? - To je jedan period procvata bosanskohercegovačke televizijske produkcije.&nbsp; I drago mi je što sam učestvovao u tome.&nbsp; U „Vizi“ sam bio škrti brico koji hoće da ide iz ove zemlje, a tema je bila posvećena širokim narodnim masama. Svi ti likovi ostavili su moj pozitivan trag prema publici zbog koje i postojimo. Hoćemo li Vas uskoro gledati u nekim novim serijama? - Možda! Ili more bit’ bidne, more bit’ ne bidne, što bi kazali neki naši političari. Posljednje što sam snimao bio je jedan film u Hrvatskoj reditelja Vinka Brešana. Pošto film još nije ugledao svjetlo dana, o ulozi još ne smijem ništa pričati, tako me obavezuje ugovor. Film se nalazi u postprodukcionoj fazi.Mislite li da našem društvu nedostaje više humorističkih serija, predstava i smijeha općenito? Čini li Vam se da je domaća produkcija nekako počela zamirati?- Smijeha uvijek fali. Što se tiče domaće produkcije, izgubila je onu neposrednost i iskrenost koje je imala prije četiri-pet godina. Valjda je posustala i ta entuzijastička iskra koju je naša domaća produkcija ranije imala i bila po njoj prepoznatljiva. Živa riječ Prvak ste drame Tuzlanskog pozorišta. Kako ocjenjujete pozorišnu umjetnost u Tuzli? - Sve je to, čini mi se, postalo haotično. Najbolji način da unište i ovo malo duhovnog jeste da ga zanemare, što upravo i čine s našim pozorištem. Mi smo na nivou upravo ove serije „Dva smo svijeta različita“.&nbsp; Ako odumre pozorište, odumrijet ćemo i mi, naše društvo... Jednom ste izjavili da je mnogo teže tuzlanskim glumcima, i općenito glumcima iz „manjih sredina“, da se dokažu i dobiju velike uloge. - To je svugdje tako. Ja kažem, ako si blizu vatre, ugrijat ćeš se. Imao sam sreću da na samom početku radim s našim proslavljenim rediteljem Sulejmanom Kupusovićem, zatim Elmirom Jukićem, pa mi je bilo lakše. Odigrali ste brojne pozorišne i druge uloge. Koju biste izdvojili i zašto?- Čovjek je uvijek u dilemi, ako se bavi ovim poslom, koja mu je uloga najbolja, gdje se najbolje osjećao.&nbsp; Meni je najmilija ona uloga gdje sam se ja dobro osjećao. Eh, sad koliko je to za publiku dobro, ne znam. Na neki poseban, ljudski način dopirete do publike. Šta više volite raditi, seriju, film, predstavu? - Kao mlađi, mislio sam da je film sve i da ćemo doći do Holivuda. Godinama, kada se bavite ovim poslom, pozorište vam postaje sve draže. Zaljubite se u živu riječ i počnete cijeniti taj fluid koji se javlja između glumca i gledaoca. Pričamo o normalnim stvarima Kada niste na sceni ili snimanju, gdje Vas najčešće možemo sresti? - Kad nisam u pozorištu, onda sam ispred pozorišta. Tu sjedimo, pijemo kafu, pričamo o normalnim stvarima, ali i onim manje normalnim, društvenim, političkim...&nbsp; Od sina kradem knjige Kako se odmarate i s kim provodite slobodno vrijeme? - Ovih dana vraćam se knjizi. Ponovo sam počeo, da tako kažem, krasti knjige. Sad ih kradem od mlađeg sina, i knjige i ideje, a nekad sam to radio od sestre gimnazijalke. Također, volim se porodično odmarati.

Nermin Omić: Kao mladi glumac mislio sam da ću doći do Holivuda

Srbijanska glumica Nina Seničar, koja je ostvarila i zapažene uloge u Holivudu, kako „Dnevni avaz“ saznaje, postala je članica prestižne kasting agencije „Zona“, na čijem je čelu Anila Gajević. Vrlo brzo nakon što je potpisala ugovor pojavile su se i nove uloge, pa ona već nekoliko dana snima film „Agan Sos“ u Grčkoj. &nbsp;Naši prostori- Riječ je o grčkoj produkciji, s kojom zbog jezika i ne sarađujem tako često. Reditelj ovog ostvarenja je Pierros Andrakakos. Nakon što me kasting direktor kontaktirao i pitao da ponudim glumice s naših prostora za ulogu turske arhitektice, ja sam, uz nekoliko glumica, poslala i kasting Nine Seničar, s kojom odnedavno sarađujem - govori Gajević. Ne krije oduševljenje zbog toga što brojne produkcije u svijetu prepoznaju kvalitet glumaca iz „Zone“. - Drago mi je da je saradnja sa Seničar počela odmah filmskim projektom, i to međunarodnim. Nina će snimati do polovine jula na grčkim otocima - otkriva nam Gajević. &nbsp;Italijanski jezikSeničar je u Americi sarađivala sa zvijezdama poput Aleka Boldvina (Alec Baldwin) i Džona Kliza (John Cleese).- Njeno ranije iskustvo u Americi i Italiji sigurno je prednost. Meni je drago da „Zonu“ prepoznaju glumci s karijerama iz cijele naše regije, ali i šire, tako da je Nina jedna od njih. Njeno znanje italijanskog jezika je savršeno i sigurna sam da će u novim angažmanima i to biti od koristi - kaže Gajević.Agenti u Americi i Italiji Nina Seničar poznata je kao i TV voditeljica, a jedan od posljednjih angažmana bio je u emisiji „Tvoje lice zvuči poznato“ na Prvoj TV. - Inače, drago mi je da je Nina, koja ima agente u Americi i Italiji, prepoznala i „Zonu“ kao svog novog partnera na Balkanu i u Evropi - ističe Gajević.

Nina Seničar nova zvijezda „Zone“

Suad Hadžimehanović, mladi režiser iz Visokog: Prvi film je snimio s 13 godina

Danas je održana pres-konferencija na kojoj su direktor 3. internacionalnog festivala književnosti Damir Uzunović i portparol Kristina Ljevak predstavili zanimljiv program i veliki broj raznolikih sadržaja te su podsjetili da izdavačka kuća "Buybook" stoji iza organizacije "Bookstana".&nbsp; Centralna tema "Bookstana" je "Borders and Boundaries/Granice i ograničenja" u kontekstu njihovog preispitivanja i prevazilaženja. 
Rečeno je i da je jedna od specifičnosti "Bookstana" i činjenica da mu, osim istaknutih međunarodnih autora, prisustvuju oni stvaraoci koji dijele iskustvo odrastanja unutar "iste geografije", a danas žive van granica nekadašnje domovine i nerijetko pišu na stranim jezicima poput Aleksandra Hemona, Dubravke Ugrešić, Miljenka Jergovića ..., koji će, između ostalih, biti predavači na radionicama u okviru Festivala.
Kako je najavljeno, Frank Vesterman (Westerman), Dejvid Mičel (David Mitchell), Erik Faje (Eric Faye), Femke Halsema i Griet Op de Bek (Beeck) samo su neki od festivalskih gostiju koji će govoriti o tome koliko književnici mogu doprinijeti razmišljanju i djelovanju izvan vlastitih granica. 
Jedan od predavača bit će i Džon Frimen (John Freeman), suosnivač "Bookstana".

Održana pres-konferencija povodom 3. internacionalnog festivala književnosti

Koncertom Sarajevske filharmonije večeras su u Bosanskom kulturnom centru (BKC) otvorene 23. "Baščaršijske noći". 
Tokom ovogodišnje manifestacije građanima, gostima i stranim posjetiocima predstavit će se brojni umjetnici iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Španije, Turske, Italije i SAD, a zanimljivi programi bit će održani na nekoliko lokacija u gradu. 
U srijedu će na sceni BKC-a biti izvedena predstava "Narodni poslanik", a na ovogodišnjem festivalu tokom jula nastupit će i "Bajaga i Instruktori", Ahmet Erdogdular, Biljana Krstić, "Barcelona Gipsy Balkan Orchestra", Marko Louis, džez sastav iz Makedonije Goce Stevskovski septet, Nina Kraljić, Sanel Marić Mara, Sonja Radojković... 
Osim toga, bit će upriličeni i brojni performansi i pozorišne predstave.

Koncertom Sarajevske filharmonije počele "Baščaršijske noći"

Koncertom Sarajevske filharmonije večeras će u Bosanskom kulturnom centru biti otvoreno 23. izdanje "Baščaršijskih noći".
Tradicionalni koncert Sarajevske filharmonije ove će godine biti u znaku Makedonije, s obzirom na to da će s orkestrom nastupiti solisti iz Makedonije: Nade Talevska-Spasovska, sopran i Nikola Stojčeski, tenor, dok će orkestrom dirigirati maestro Ivan Eminović (Makedonija).
Publika će imati priliku čuti popularne operne arije, valcere i najljepše kompozicije autora kao što su: Đuzepe Verdi (Giuseppe), Pjetro Maskanji (Pietro Mascagni), Đakomo Pučini (Giacomo Puccini), Johan Štraus (Johann Strauss) II, saopćeno je iz JU Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo.

Sarajevska filharmonija otvara „Baščaršijske noći 2018.“

U neumskom hotelu "Sunce" večeras je svečano otvoren 13. Međunarodni festival animiranog filma (NAFF).&nbsp;&nbsp; Tim povodom gostima se obratio Jurinko Rajič, umjetnicki direktor festivala koji je poručio da je iznimno ponosan na činjenicu da je ove godine prijavljeno 1.000 filmova iz 64 zemlje, što je rekordan broj u odnosu na prethodne godine.

- Nesumnjivo je kolika je odgovornost selekcije time veća i zahtjevnija, jednako kao i kvalitativna vrijednost filmskog programa u kojem će gledaoci moći uživati tokom festivala - istakao je Rajić.
- Animirani filmovi ne mogu promijeniti stvarnost, ali je mogu obojiti svijetlim bojama - poručili su organizatori festivala.

(VIDEO: E. Skenderović)

U Neumu svečano otvoren 13. Međunarodni festival animiranog filma

Bosanskohercegovački umjetnik Ismar Čirkinagić, koji je domovinu napustio devedesetih, otvorio je večeras u sarajevskoj Galeriji Collegium Artisticum prvu samostalnu izložbu u BiH nazvanu "Ocean Europe".&nbsp; Ovaj konceptualni umjetnik bavio se najviše političkim i socijalnim temama, a kao razlog za njihov odabir identificirao je činjenicu da dolazi iz BiH koja se suočava niz godina s takvim pitanjima.
Kako je ispričao u razgovoru za Fenu njegov fokus interesiranja se mijenjao te se bavio temama koje se vežu za BiH, ali potom i za neka internacionalna događanja te ova izložba donosi promjenu njegovog fokusa interesiranja.
- Izložba je bila isproducirana za jedan muzej u Danskoj. Uvijek je problem premještati izložbu s jednog mjesta u drugo zbog brojnih pravila, a ova izložba bila je relativno jednostavna za spakovati i donijeti je ovdje - pojasnio je.
Napomenuo je i da je Collegium Artisticum savršeno mjesto za postavku ove izložbe i kada se gleda s historijskog aspekta, ali i zbog adekvatnog prostora u koji je izložba smještena te na najbolji način oslikava ideju postavke jer ju je moguće vidjeti u cijelom komadu.
Izlagao je u Danskoj, Havani, Belfastu, Helsinkiju, Ukrajini, Mađarskoj, Tajlandu, Njemačkoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Kini, a izložbe nisu bile istih proporcija.
Jedna od kustosica izložbe Tijana Mišković kazala je Feni da se radi o seriji konceptualne fotografije apstraktnog tipa. Radi se o seriji pedesetak jednobojnih pravougaonika visine oko dva metra koji izgledaju kao monoliti i poredani su po bojama od plave do crvene.
- Moguće je doživjeti je prvo fizički, a potom i konceptualno jer je umjetnik svaku zastavu evropskih država pretvorio u jednobojnu površinu - pojasnila je Mišković.
Dodala je i da umjetnik stoga u ovoj izložbi nudi dva shvatanja pripadnosti i jedan je univerzalni doživljaj pripadnosti pri susretu s bojom, dok je druga pripadnost nacionalna ili osjećaj patriotizma spram neke države.
Svi zainteresirani izložbu će moći pogledati do 18. jula, a ulaz u Galeriju je besplatan.

U Collegium Artisticumu otvorena izložba 'Ocean Europe' Ismara Čirkinagića

Peto izdanje WARM festivala bit će održano u Sarajevu od 27. juna do 1. jula, u organizaciji WARM fondacije. 
U četiri dana trajanja festivala publika će pogledati mnogobrojne filmove i izložbe upriličene u kinu “Meeting Point”, na Skenderija mostu i u Historijskom muzeju u Sarajevu. 
Festival se otvara večeras izložbom “Uloga umjetnosti u pomirenju u Historijskom muzeju BiH". 
Izložba pokazuje kako se umjetnost koristi kao platforma za razgovor o prošlosti. Tako postavka nudi propitivanja fenomena opsade i rata, prezentacije svakodnevnog života za vrijeme rata, preživljavanja i pokazatelje snage ljudskog duha za vrijeme rata i kriza. Izlažu: Lana Čmajčanin, Adela Jušić, Milena Michalski i Mladen Miljanović, Paul Coldwell, Sabina Tanović, Dario Kristić, Vladimir Miladinović i Zijah Gafić.

U bogatom programu također se izdvaja film “Tihi rat” Manon Loizeau, koji govori o sistemskom silovanju i zlostavljanju pod režimom Bašara el-Asada u Siriji. Film ''Tihi rat'' je prikaz intimnih priča žena i donosi priču o jednom novom sve prisutnijem aspektu ratovanja. 
Velma Sarić iz WARM fondacije navodi da se radi o nama, nažalost, bliskoj temi, imajući u vidu da je u BiH od 20.000 do 50.000 žena, prema podacima UN-a, bilo silovano i seksualno zlostavljano. 
Od izložbi se još izdvajaju izložba o Romina „Na marginama“, na ALU izložba Venecuela o problemima s kojima se građani susreću zbog ekonomske krize u Venecueli i porastom nasilja u zajednici. „Rohinja“ izložba o izbjeglicama i egzodusu Rohinja naroda. 
Govoreći o tome kako WARM festival pokazuje jednu ne tako veselu stranu svijeta, Sarić kaže da, kad prave program, razmišljaju je li to efektivno. 
- Pitamo se da li postižemo svoju svrhu podsjećanja, prevencije, edukacije kad se bavimo ovim tematikama. Zaista mislim, ako imate mlade generacije ljudi koje nisu bili u ratu, ali osjećaju posljedice u postkonfliktnim društvima. Ako imate stalni porast tenzija, političku situaciju kakva jeste u BiH, ako imate fenomen segregacije "dvije škole pod istim krovom", mi smatramo da je neophodno podsjećati i ukazivati na razmjere tragedije. Na posljedice – rekla je Sarić, dodavši da su prije 20 godina bili Bosanci i Hercegovci kao izbjeglice, sada su to npr. Rohinja narod. 

Festival će biti zatvoren u subotu, 30. juna, prikazivanjem filma “Jači od metka” libijskog reditelja, koji govori o utjecaju muzike na svrgavanje režima u Libiji.&nbsp;&nbsp;
Organizator festivala je WARM, međunarodna fondacija koja se bavi savremenim svjetskim konfliktima i koja je posvećena ratnom izvještavanju i ratnoj umjetnosti, kao i historiji, te sjećanju na ratove. Fondacija je posvećena promociji mladih talenata i njihovoj edukaciji.

WARM festival ukazuje na uzroke i posljedice u konfliktnim društvima

Premijerno na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) 4. jula 2018. godine s početkom u 20 sati bit će izvedena komedija Branislava Nušića "Narodni poslanik", za koju režiju potpisuje Alen Muratović.&nbsp;&nbsp; 
Glumačku podjelu čini generacija iskusnih bh. glumaca potpomognuta mladim glumačkim snagama: Izudin Bajrović, Amra Kapidžić, Ermin Sijamija, Sead Pandur, Maja Salkić, Dženita Imamović-Omerović, Vedran Djekić, Aldin Omerović i Nadine Mičić.&nbsp;
-	„Narodni poslanik" je prva komedija Branislava Nušića, srpskog komediografa, pisca romana, drama i eseja, napisao ju je još kao 19-godišnji student. Ova komedija je podijeljena u tri čina, a radnja se bavi pitanjem osvajanja vlasti, odnosno palanačkim parlamentarizmom i načinom kako se bira poslanik. Karakterizira je međusobno preplitanje situacije i verbalne komike. Likovi su građeni na prototipima te su stoga sočni, životni, uvjerljivi i kao takvi bliski svakom gledaocu – stoji u saopćenju BKC-a.

Prva repriza zakazana je za dan poslije. 5. juli.&nbsp;

Komedija „Narodni poslanik“ 4. jula premijerno u BKC-u

Izabrana djela Envera Enke Mehmedbašića, barda bh. novinarstva i književnika, večeras su predstavljena u Kamernom teatru 55.
Predstavljeno je šest knjiga među kojima su "Fotelja za više osoba", "Staro ogledalo", "Evlija Čelebika ponovo među nama, "Jugohauzen", "Pravim se Englez", i "Kap tinte". 
U Kamernom teatru osim predstavnika medija našli su se brojni ljubitelji Enkinog djela, medju kojima je bio Jovan Divjak, Mirsad Abdagić Kike, dok su određene dijelove predstavljenih knjiga pročitale glumice Aida Bukva i Vanesa Glođo. 
- Dragi prijatelji hvala vam što ste došli, ovo je moja posljednja utakmica. Zahvaljujući mom prijatelju Goranu Mikuliću i Slobodanu Stajiću uspio sam sabrati ova djela. U 50 godina bavljena novinarstvom obišao sam svijet, ali i ovaj sarajevski svijet, i eto tako došao sam do kraja puta - poručio je Mehmedbašić.
Enko je napisao na stotine putopisa koji su ljudima približili nepoznate krajeve i ljude.

Predstavljena izabrana djela Envera Enke Mehmedbašića

Izložbom „Mediteran“ Anela Pale i koncertom francuske kantautorice Pomme u subotu, 23.juna, bit će otvoreno „Mostarsko ljeto“.
Tako će ova tradicionalna kulturno-turistička manifestacija u gradu na Neretvi, koja je nakon osmogodišnjeg prekida, ponovo, pokrenuta 2016. godine, tokom dvomjesečnog trajanja ponuditi pregršt zanimljivih muzičkih, teatarskih, likovnih, književnih i drugih sadržaja.
Kako je to na današnjoj pres-konferenciji istaknuo Senad Suljić, direktor Centra za kulturu Mostar, ponovo pokretanje ove manifestacije, s ciljem oživljavanja mostarske scene, izazvalo je pozitivne reakcije Mostaraca, ali i turista koji u sve većem broju posjećuju Mostar.
Uz njega o programu su govorili direktori Narodne biblioteke Mostar, Muzeja Hercegovine Mostar, Narodnog pozorišta Mostar i Pozorišta lutaka Mostar, institucija koje su organizatori „Mostarskog ljeta“. Uz njih u organizaciji učestvuju „Mostarske kiše“, OKC „Abrašević“, SPKD „Prosvjeta“, Institut „Yunus Emre“...Među 40 sadržaja Mostarci će imati priliku uživati u koncertu Dine Merlina, „Večeri sa Sergejom Trifunovićem“, književnoj večeri sa Dževadom Karahasanom, brojnim izložbama, predstavama, koncertima, promocijama knjiga, sadržajima za najmlađe...
Organizatori su naveli i da su od gradskih vlasti dobili čvrsta obećanja za finansijsku podršku ovogodišnje manifestacije.

Hercegovina: U subotu počinje „Mostarsko ljeto "

"Hasanaginica“ je jedna od najljepših balada koje su ikad nastale, a služila je kao predložak za istoimenu bosansku operu, koja je premijerno izvedena u Sarajevu 2000. godine. Libreto je napisao Nijaz Alispahić, kompozitor je bio Asim Horozić, režiju je potpisao Sulejman Kupusović, a u srijedu će u Narodnom pozorištu Sarajevo biti izvedena 60. put.&nbsp;&nbsp; - Ulaz za građene je besplatan, a na sceni ćemo premijerno imati priliku slušati i gledati Ademu Pljevljak-Krehić i Leonarda Šarića, koji će utjeloviti uloge Hasanaginice i Hasanage – stoji u saopćenju NPS-a. 
Ulogu Imotskog kadije svojim predivnim tenorom donijet će nam Amir Saračević, dok je uloga bega Pintorovića povjerena Denisu Isakoviću. U ulozi majke Hasanage pojavit će se Dajana Šegvić, a sultaniju će dočarati Aida Čorbadžić. Starog svata izvest će Dragan Pavlović, a uloga sazlije pripala je Ivanu Šariću.
U predstavi učestvuju Hor Oper NPS, Balet NPS uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati Dario Vučić. Predstava počinje u 19.30 sati.
Nakon ove izvedbe u operi „Hasanaginica“ imat će priliku uživati i publika u Tuzli. Opera će biti izvedena 23. juna u 19.30 sati u Bosanskom kulturnom centru.
Nakon gostovanja u Tuzli, „Hasanaginica“ će gostovati na regionalnom 66. festivalu Ljubljana u Sloveniji 5. jula 2018. godine.

60. izvođenje opere „Hasanaginica“

Orkestar Sarajevske filharmonije održao je sinoć bajramski koncert pred punom salom na velikoj sceni Kulturnog centra Novi Pazar. To je bio prvi nastup Sarajevske filharmonije u Novom Pazaru koji je označio i početak kulturne saradnje između dva grada koju su krajem aprila ove godine dogovorili ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić i gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac.- U proteklih 20 godina institucionalna saradnja između Sarajeva i Novog Pazara je bila isključivo deklarativna. Zato smo krajem aprila ove godine odlučili poduzeti konkretne korake po pitanju saradnje na polju kulture i sporta. Smatram da je današnji koncert historijski kulturni događaj i za Sarajevsku filharmoniju i Novi Pazar iz prostog razloga što prvi put Sarajevska filharmonija gostuje u Novom Pazaru. To je izuzetno dobar početak - ocijenio je Kurić i najavio učešće novopazarskih umjetnika na festivalu ''Baščaršijske noći'' i nizu likovnih kolonija i kulturnih manifestacija u Bosni i Hercegovini.

Direktor Kulturnog centra Novi Pazar Husein Memić je ocijenio da je u posljednjih nekoliko godina za Novi Pazar ovo najveći kulturni događaj. On je istakao da već četiri godine pokušavaju da organiziraju ovaj koncert i da je on realiziran zahvaljujući ministru kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvadu Kuriću i predsjedniku Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini Ekremu Lekiću.

- Zahvaljujući ovakvim projektima i nizom drugih koje ćemo imati uskoro, povezat ćemo Bosnu i Hercegovinu, uopće narod iz Bosne i Hercegovine s narodom iz Sandžaka - rekao je Memić, uputivši zahvalnost ministru kulture i sporta Kantona Sarajevo što je počeo saradnju u kulturi između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Sarajevska filharmonija se novopazarskoj publici predstavila s ukupno 12 kompozicija, a predvodili su je dirigenti Samir Gulanović i Munir Mešanović. Kao vokal s dvije ilahije nastupio je i pop pjevač Eldin Huseinbegović.&nbsp;Za ovu bajramsku priliku izvedeni su i kompozicija "Poruka" iz filma "Pod zastavom Muhammeda, a. s.", simfonijska poema "Probuđena kasaba" i sevdalinka "Snijeg pade na behar na voće".

Zaslugom ministra Mirvada Kurića Sarajevska filharmonija održala bajramski koncert u Novom Pazaru

Medijima je proteklih dana odjeknula vijest da bh. violonistica Violeta Smailović-Huart napušta Sarajevo i gasi Festival “Muzika na žici” te prestaje biti redovan profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.O razlozima zbog kojih se odlučila na taj korak, Violeta je govorila u razgovoru za “Dnevni avaz”. Već godinama je angažirana na Muzičkoj akademiji u Parizu “Schola Cantorum” te je samim tim njena karijera vezana za inozemstvo.Pantha rheiKako kaže, uvjerena je da je sada pravi moment da svoju energiju usmjeri u drugom pravcu.- Nekad je tišina ujedno i najglasnija muzika, samo je treba znati pravilno izvesti i saslušati. “Muzika na žici” se sama po sebi prirodno zaokružila proslavom 100 godina rođenja mog oca Avde Smailovića. Naravno, mogao bi se ovaj festivalski ciklus uspješno produžavati, što ja ne kažem da nije u potpunosti moguće, ali ću radije otići kad je najbolje da bih se, možda, jednog dana vratila s nekom novom, još pozitivnijom energijom i idejom. Znate, niko nije nezamjenjiv, ni u jednoj struci. Doći će novi ljudi, s novim idejama i kvalitetima. Jedno je sigurno, violina će se nastaviti držati u lijevoj, a gudalo u desnoj ruci. Za sve ostalo, ovo još jednom potvrđuje Heraklitovu (Heraclit) misao&nbsp; "Pantha rhei", Sve se kreće, sve se mijenja – govori Smailović-Huart.Ističe da je mnogo stvari kojih će se sjećati kad je Festival u pitanju, a pozitivna energija samo je jedna od njih.- Protok te energije, koja je uspješno cirkulirala između izvođača, organizatora, pomagača i, naravno, publike. Sjećat ću se i brojnih ovacija, ljudi koji stoje sa strane, jer stolica u sali nema dovoljno. Sjećat ću se i svake festivalske priče, kao i potpunog mraka u kojem je počeo jedan festival, a evo, ovaj sljedeći, neodsvirani, bit će sav u tišini –emotivno je kazala Violetna.Kreativna energijaDodala je da će “Muzika na žici” nastaviti živjeti kroz njene koncerte i studente.- Svjesna sam svoje ogromne kreativne energije, koju ću, poznavajući sebe, prije ili kasnije, najvjerovatnije ipak opet htjeti usmjeriti i u pravcu Sarajeva. Svjesna sam i jedne vrste ljubavne priče koja se dogodila između sarajevske publike i "Muzike na žici" te ogromnog impakta koji je Festival imao na razvoj brojnih internacionalnih, pa i domaćih mladih muzičara. Ne zatvaram u potpunosti vrata budućim projektima ovakve vrste, bilo da su vezani za Sarajevo ili ne i kako god da se oni zvali – kazala je Smailović-Huart.15 profesionalaca- Moj otac naučio nas je još u djetinjstvu da muziku približavamo čovjeku, gdje god bili i šta god radili... I to ne iz vlastitih ambicija nego iz ljubavi prema muzici te iz potrebe da činimo dobro i korisno. Pretpostavljam da je to i jedan od razloga zašto smo mi, Smailovići, tako uspješni u ovome što radimo. Nas 15 je profesionalno usmjerenih muzičara. Pri tome je svakako došlo vrijeme za "Violetinu sarajevsku general pauzu". Jer, tišina daje najmoćniji okvir muzici, bila ona na žici ili ne – kazala je Smailović-Huart.

Najstariji festival u BiH: Večeras zatvaranje 37. Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu

Nermin Omić: Kao mladi glumac mislio sam da ću doći do Holivuda

Nina Seničar nova zvijezda „Zone“

Suad Hadžimehanović, mladi režiser iz Visokog: Prvi film je snimio s 13 godina

Održana pres-konferencija povodom 3. internacionalnog festivala književnosti

Koncertom Sarajevske filharmonije počele "Baščaršijske noći"

Sarajevska filharmonija otvara „Baščaršijske noći 2018.“

U Neumu svečano otvoren 13. Međunarodni festival animiranog filma

U Collegium Artisticumu otvorena izložba 'Ocean Europe' Ismara Čirkinagića

WARM festival ukazuje na uzroke i posljedice u konfliktnim društvima

Komedija „Narodni poslanik“ 4. jula premijerno u BKC-u

Predstavljena izabrana djela Envera Enke Mehmedbašića

Hercegovina: U subotu počinje „Mostarsko ljeto "

60. izvođenje opere „Hasanaginica“

Zaslugom ministra Mirvada Kurića Sarajevska filharmonija održala bajramski koncert u Novom Pazaru

Violeta Smailović-Huart o gašenju Festivala “Muzika na žici”: Nekad je tišina najglasnija muzika

Kultura

Najstariji festival u BiH: Večeras zatvaranje 37. Pozorišnih/kazališnih igara BiH u Jajcu

Nermin Omić: Kao mladi glumac mislio sam da ću doći do Holivuda

Nina Seničar nova zvijezda „Zone“

Suad Hadžimehanović, mladi režiser iz Visokog: Prvi film je snimio s 13 godina

Održana pres-konferencija povodom 3. internacionalnog festivala književnosti

Koncertom Sarajevske filharmonije počele "Baščaršijske noći"

Sarajevska filharmonija otvara „Baščaršijske noći 2018.“

U Neumu svečano otvoren 13. Međunarodni festival animiranog filma

U Collegium Artisticumu otvorena izložba 'Ocean Europe' Ismara Čirkinagića

WARM festival ukazuje na uzroke i posljedice u konfliktnim društvima

Komedija „Narodni poslanik“ 4. jula premijerno u BKC-u

Predstavljena izabrana djela Envera Enke Mehmedbašića

Hercegovina: U subotu počinje „Mostarsko ljeto "

60. izvođenje opere „Hasanaginica“

Zaslugom ministra Mirvada Kurića Sarajevska filharmonija održala bajramski koncert u Novom Pazaru

Violeta Smailović-Huart o gašenju Festivala “Muzika na žici”: Nekad je tišina najglasnija muzika