Sjajni glumac Izudin Bajrović (55), s predstavom „Sve se nekako preživi osim smrti“, nedavno je gostovao na Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci. Prije toga snimao je studentski film „Kontrapunkt“ u Sarajevu. 
Prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS), u intervjuu za „Dnevni avaz“, govorio je o kraju sezone u pozorišnoj kući gdje je vršilac dužnosti umjetničkog direktora Drame, novim projektima, a otkrio nam je kako se osjećao na setu sa sinom Dinom.

Tekuću godinu, kada je njegova karijera u pitanju, obilježila je, ističe, uloga Kralja Lira u istoimenoj drami, koja je premijerno izvedena u NPS-u. Razgovarali smo i o društvenoj situaciji, odlasku mladih, ulogama... 

Posljednji atom

- Sve u svemu, mislim da možemo, prije svega publika pa onda i mi, biti zadovoljni onim što smo priredili. Planiramo raditi komad o Gazi Husrev-begu, a o tome ćemo više kada počne sezona. Lijepo je i to da su sezonu na izmaku obilježila tri nova naslova -„Kralj Lir“, „Fistik“, i prije nekoliko dana upriličena je premijera „Feničanki“ – govori Bajrović. 

Je li teško opravdati ulogu prvaka drame NPS-a?

- Prvak drame znači biti prepoznat. Da biste to postigli, morate uložiti dugogodišnji i naporan rad, ali to zvanje prvaka vam ne daje zapravo da budete iznad, nego, naprotiv, da budete apsolutno neko ko daje primjer predanosti. Ta predanost podrazumijeva vrijednost kuće u kojoj radite i davanje posljednjeg atoma snage da biste doprinijeli nečemu dobrom. To je za mene, prije svega, odgovornost. Mislim da titula prvaka ne daje nikom pravo da bude iznad drugog. 

Kakve su bile godine iza Vas kada je gluma u pitanju?

- Bilo je svakakvih godina, mnogo teških. Bilo je veoma mnogo nezadovoljstva, ali opet, čovjek se mijenja kroz život i vremenom mu postaje važno da se nametne i bude prepoznat. Mnogo je nezadovoljniji ukoliko ga neke stvari mimoilaze, a on misli da su trebale doći što prije. Opet, sve dođe onda kada treba. U principu, bilo je svega u mom životu, najgoreg, najtežeg, ali i onog mnogo lijepog. Takav je život inače, i svi mi imamo dan, noć, kišu, sunce...

Kratka scena

Rijetko o tome pričate, ali i sin Dino je krenuo Vašim stopama.

- Istina. U Sarajevu se nedavno snimao francusko-kanadski film radnog naziva „Sympathy for the Devil“. To je ratna priča o francuskim novinarima, koji su u tom periodu boravili u bh. prijestonici. Tako u jednoj sceni moj Dino i ja smo se sreli, iako je kratka scena, vrlo mi je drago zbog toga. Ne smijem govoriti o tome, ali ovom prilikom moram dati nagovještaj da bi uskoro trebali zajedno biti u kadru, i to ćemo malo više sarađivati. Radi se o bh. ostvarenju. Kada dođe vrijeme, otkrit ćemo više detalja.

Ponosni ste otac. 

- Vrlo sam sretan zbog njega, i nadam se da će uskoro osjetiti šta znači biti u tom poslu, i da ću ja imati sreću da budem njegov partner, što češće. Student je treće godine glume na Akademiji i polako počinje osjećati da taj poziv nije nikakva bajka. Zapravo shvata da je to stresan, delikatan i težak posao. Ne mogu mu biti podrška, na meni je samo da mu kažem: „Sine radi, jer samo se rad isplati.“ Morat će naučiti da se sam bori kroz život, i da svojim radom, ustvari trudom, zasluži i dobije dobro. Naravno, ima moju podršku, onu očinsku. Ona tu počinje i završava, jer u profesionalnom smislu sve mora sam napraviti. 

Pratite li društvenu situaciju u našoj zemlji?

- Društvena situacija nam je takva da nas prati u stopu i ne da nam da se odmaknemo. Pritisak kojem smo svi generalno izloženi ne jenjava, pa smo mi na neki način robovi. Sve i da neću da to stanje pratim, moram. Konkretno, bh. društvena situacija stvara užasan pritisak na pojedince, na svakom pedlju naše domovine. To je pritisak koji je nametnut od onih koji nas zloupotrebljavaju decenijama, a njihov ostanak je zapravo vezan za taj pritisak. Njih ne interesira što mladi odlaze, što su nam gradovi prazni, svi bježe... Najvažnije im je imati vlast i narod držati u strahu od onog drugog naroda. Kad slušamo vođe, pomislimo da nigdje ne smijemo mrdnuti dalje iz svog tora. Ipak, mislim da su te retrogradne snage koje nas vuku nazad i ne daju nam naprijed na izdisaju. Vjerujem da vrijeme otvaranja vrlo brzo dolazi, a da će oni završiti tamo gdje im je mjesto. 

Želim da me ne napusti želja za glumom
Imate li neostvarenih želja?

- U glumi zaista nemam. Ali, jedino što bih želio je to da me, dok sam relativno zdrav i u snazi, ne napusti želja i energija za poslom. Nekako bih volio da svoj radni vijek privedem kraju aktivno se baveći profesijom koju volim.
 
Oko nas je neizvjesnost

- Nedavno sam u Hrvatskoj završio snimanje serije, a najesen slijedi rad na jednom bh. filmu. Uvijek se posebno radujem našim projektima, jer smo uvijek na tom nekom repu događanja u našem regionu. Opet, kod nas je sve toliko neizvjesno da se vrlo lako može sve promijeniti ili propasti. Sve dok se stvari ne počnu dešavati, ne možemo biti sigurni – kaže Bajrović.

Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Sjajni glumac Izudin Bajrović (55), s predstavom „Sve se nekako preživi osim smrti“, nedavno je gostovao na Teatar festu „Petar Kočić“ u Banjoj Luci. Prije toga snimao je studentski film „Kontrapunkt“ u Sarajevu.&nbsp;&nbsp;Prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS), u intervjuu za „Dnevni avaz“, govorio je o kraju sezone u pozorišnoj kući gdje je vršilac dužnosti umjetničkog direktora Drame, novim projektima, a otkrio nam je kako se osjećao na setu sa sinom Dinom.
Tekuću godinu, kada je njegova karijera u pitanju, obilježila je, ističe, uloga Kralja Lira u istoimenoj drami, koja je premijerno izvedena u NPS-u. Razgovarali smo i o društvenoj situaciji, odlasku mladih, ulogama... 

Posljednji atom
- Sve u svemu, mislim da možemo, prije svega publika pa onda i mi, biti zadovoljni onim što smo priredili. Planiramo raditi komad o Gazi Husrev-begu, a o tome ćemo više kada počne sezona. Lijepo je i to da su sezonu na izmaku obilježila tri nova naslova -„Kralj Lir“, „Fistik“, i prije nekoliko dana upriličena je premijera „Feničanki“ – govori Bajrović. 
 
&nbsp;Je li teško opravdati ulogu prvaka drame NPS-a?&nbsp;- Prvak drame znači biti prepoznat. Da biste to postigli, morate uložiti dugogodišnji i naporan rad, ali to zvanje prvaka vam ne daje zapravo da budete iznad, nego, naprotiv, da budete apsolutno neko ko daje primjer predanosti. Ta predanost podrazumijeva vrijednost kuće u kojoj radite i davanje posljednjeg atoma snage da biste doprinijeli nečemu dobrom. To je za mene, prije svega, odgovornost. Mislim da titula prvaka ne daje nikom pravo da bude iznad drugog. 

Kakve su bile godine iza Vas kada je gluma u pitanju?

- Bilo je svakakvih godina, mnogo teških. Bilo je veoma mnogo nezadovoljstva, ali opet, čovjek se mijenja kroz život i vremenom mu postaje važno da se nametne i bude prepoznat. Mnogo je nezadovoljniji ukoliko ga neke stvari mimoilaze, a on misli da su trebale doći što prije. Opet, sve dođe onda kada treba. U principu, bilo je svega u mom životu, najgoreg, najtežeg, ali i onog mnogo lijepog. Takav je život inače, i svi mi imamo dan, noć, kišu, sunce...

Kratka scena

Rijetko o tome pričate, ali i sin Dino je krenuo Vašim stopama.
- Istina. U Sarajevu se nedavno snimao francusko-kanadski film radnog naziva „Sympathy for the Devil“. To je ratna priča o francuskim novinarima, koji su u tom periodu boravili u bh. prijestonici. Tako u jednoj sceni moj Dino i ja smo se sreli, iako je kratka scena, vrlo mi je drago zbog toga. Ne smijem govoriti o tome, ali ovom prilikom moram dati nagovještaj da bi uskoro trebali zajedno biti u kadru, i to ćemo malo više sarađivati. Radi se o bh. ostvarenju. Kada dođe vrijeme, otkrit ćemo više detalja.

Ponosni ste otac. 
- Vrlo sam sretan zbog njega, i nadam se da će uskoro osjetiti šta znači biti u tom poslu, i da ću ja imati sreću da budem njegov partner, što češće. Student je treće godine glume na Akademiji i polako počinje osjećati da taj poziv nije nikakva bajka. Zapravo shvata da je to stresan, delikatan i težak posao. Ne mogu mu biti podrška, na meni je samo da mu kažem: „Sine radi, jer samo se rad isplati.“ Morat će naučiti da se sam bori kroz život, i da svojim radom, ustvari trudom, zasluži i dobije dobro. Naravno, ima moju podršku, onu očinsku. Ona tu počinje i završava, jer u profesionalnom smislu sve mora sam napraviti. 

Pratite li društvenu situaciju u našoj zemlji?
- Društvena situacija nam je takva da nas prati u stopu i ne da nam da se odmaknemo. Pritisak kojem smo svi generalno izloženi ne jenjava, pa smo mi na neki način robovi. Sve i da neću da to stanje pratim, moram. Konkretno, bh. društvena situacija stvara užasan pritisak na pojedince, na svakom pedlju naše domovine. To je pritisak koji je nametnut od onih koji nas zloupotrebljavaju decenijama, a njihov ostanak je zapravo vezan za taj pritisak. Njih ne interesira što mladi odlaze, što su nam gradovi prazni, svi bježe... Najvažnije im je imati vlast i narod držati u strahu od onog drugog naroda. Kad slušamo vođe, pomislimo da nigdje ne smijemo mrdnuti dalje iz svog tora. Ipak, mislim da su te retrogradne snage koje nas vuku nazad i ne daju nam naprijed na izdisaju. Vjerujem da vrijeme otvaranja vrlo brzo dolazi, a da će oni završiti tamo gdje im je mjesto. 

Želim da me ne napusti želja za glumom
Imate li neostvarenih želja?
- U glumi zaista nemam. Ali, jedino što bih želio je to da me, dok sam relativno zdrav i u snazi, ne napusti želja i energija za poslom. Nekako bih volio da svoj radni vijek privedem kraju aktivno se baveći profesijom koju volim.
 
Oko nas je neizvjesnost
- Nedavno sam u Hrvatskoj završio snimanje serije, a najesen slijedi rad na jednom bh. filmu. Uvijek se posebno radujem našim projektima, jer smo uvijek na tom nekom repu događanja u našem regionu. Opet, kod nas je sve toliko neizvjesno da se vrlo lako može sve promijeniti ili propasti. Sve dok se stvari ne počnu dešavati, ne možemo biti sigurni – kaže Bajrović.

Izudin Bajrović: Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Britanski umjetnik Brajan Ino (Brian Eno) upriličio je večeras u Historijskom muzeju BiH u Sarajevu predavanje na kojem je govorio o životu, umjetnosti i tehnologiji.&nbsp; O svojoj multimedijalnoj instalaciji "77 Million Paintings" postavljenoj u Historijskom muzeju BiH govorio je kao o primjeru tzv. generativne umjetnosti. Kao najjednostavniji primjer za objašnjenje tog pojma naveo je zvončiće koji se postavljaju na balkone i aktiviraju kad ih vjetar pomjera.
- Onaj koji je izmislio tu spravu zapravo je napravio niz malih instrumenata. Zvončići su jednostavne fizičke strukture, a muziku stvara njihova interakcija s vjetrom. Nikad nećete čuti dva puta isti zvuk - naglasio je. Dodaje da ga je ta ideja interesirala još od djetinjstva.

Taj svestrani umjetnik predstavio se svojom "vizuelnom muzikom", baziranom na njegovim stalnim istraživanjima svjetla kao umjetničkog medija i estetskih mogućnosti novih tehnologija.
Video segment instalacije čine radovi koje je Ino ručno oslikao na staklenim pločama, a osim zvučnog i vizualnog sadržaja postavke, umjetnik je kreirao i opuštajući, ugodni i meditativni ambijent u glavnoj izložbenoj dvorani Historijskog muzeja BiH.
Brajan Ino je britanski muzičar, producent i vizuelni umjetnik, a njegova predavanja širom svijeta opisana su kao zanimljiva, nepretenciozna i privlačna, te su zbog toga i vrlo posjećena. 
Tako je večeras bilo i u Historijskom muzeju BiH, a njegova multimedijalna instalacija bit će postavljena do 29. augusta, simboličnih 77 dana.

Brajan Ino u Historijskom muzeju BiH govorio o životu, umjetnosti i tehnologiji

(Foto: S. Saletović) U Historijskom muzeju BiH večeras je otvorena izložba britanskog umjetnika, muzičara i producenta Brajana Inoa (Brian) pod nazivom "77 Million Paintings".
Otvorenju je priusustvovao i sam umjetnik, koji već nekoliko dana boravi u Sarajevu.
Izložbu je svečano otvorio ambasador Velike Britanije u BiH Edvard Ferguson (Edward).
Otvaranju izložbe je prisustvovao veliki broj ljubitelja i poštovatelja lika i djela Brajana Inoa.
Koliko je interesovanje vladalo najbolje govori da podatak da je veliki broj građana Sarajeva, ostalih dijelova BiH, ali i regije u grupama ulazili da vide audio-vizuelnu postavku velikog umjetnika.
Sam umjetnik je kazao da mu je čast što je ponovo u Sarajevu.
- Čast mi je što sam ponovo u Sarajevu, nakon 21 godine. Mislim da se neki od vas nisu ni rodili kada sam ovdje bio prvi put. Nadam se da ste došli vidjeti izložbu, a ne mene - rekao je Ino u šaljivom tonu, što je izazvalo salve smijeha prisutnih.
Također je pozvao građane da u narednim danima posjete izložbu, obzirom da će ona trajti do 29. avgusta.

Veliko interesovanje građana: U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba Brajana Inoa "77 Million Paintings"

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić danas je učestvovao u najavnoj pres-konferenciji Internacionalnog festivala književnosti "Bookstan", koji će u trećem izdanju biti održan od 4. do 7. jula u Sarajevu, te okupiti oko stotinu autora u sedam programa.

Kurić je, između ostalog, naglasio kako se 2016. godine uvidjelo da pisci i izdavači nisu u dobrom položaju, saopćeno je iz KS.&nbsp;
- Zato smo odlučili da napravimo festival književnosti. Imali smo finansijska sredstva te smo razmatrali ko bi mogao biti najbolji partner za provedbu ovako velikog projekta. Tako smo ostvarili saradnju s Udruženjem Međunarodni festival književnosti Sarajevo – istakao je Kurić.

Kazao je da je ovo već treća godina da oni kao inicijatori podržavaju ovaj festival, a cilj je bio da okupe pisce iz BiH, Evrope i svijeta, kao i da vrate one domaće koji ne žive u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
Dodao je i da mu je drago da festival jača, da će biti bolji od prethodna dva, što se vidi i po ovogodišnjem programu.

Osvrnuvši se na program, iz direkcije "Bookstana" Amila Ramović je rekla da bosanskohercegovački autori koji su u selekciji domaćih izdavača predstavljaju sami vrh bh. izdavaštva te dodala da u ime festivala posebno želi zahvaliti onima koji su učinili da se on organizira.&nbsp;
- Inicijativa i finansijska podrška Ministarstva kulture i sporta KS da se realizira festival književnosti je bila presudna. Upravo zahvaljujući Ministarstvu koje je prepoznalo naše udruženje kao organizatora ovog festivala, mi smo mogli dalje da se obratimo ostalim partnerima koji su pomogli u manjoj mjeri - kazala je Ramović.

Direktor Izdavačke kuće "Buybook" Damir Uzunović je, također, zahvalio Ministarstvu kulture i sporta KS na inicijativi i finansijskoj podršci u jačanju bh. izdavaštva, autorstva i kritike, navodi se u saopćenju.

Mirvad Kurić: Potrebno jačati autorstvo i izdavaštvo

Britanski umjetnik, muzičar i producent Brajan Eno (Brian) večeras otvara svoju izložbu "77 Million Paintings" u Historijskom muzeju BiH u 21 sat.&nbsp;Novinari su imali priliku prisustvovati pretpremijeri izložbe koja je organizirana za njih, a vidjeli su samo djelić fascinantne audio-vizuelne instalacije vrhunskog Enoa.- Vrlo je dirljivo biti opet u Sarajevu. Posljednji put sam bio prije 20 godina kada je bio koncert grupe "U2" i kada sam svirao s njima. Bilo je jako emotivno. Ovak grad sam vidio jedino tokom rata i odmah poslije. Divno je vidjeti nešto što liči na normalan život - kazao je, između ostalog, Brajan.

Audio-vizuelna instalacija Brajana Enoa: Vrlo je dirljivo biti opet u Sarajevu

Ismar Mujezinović, bh. umjetnik, skrenuo je nedavno pažnju na jedno izuzetno uspješno ime koje bi trebalo biti zlatnim slovima ispisano u historiji umjetnosti Bosne i Hercegovine.&nbsp; 
Riječ je o Otu Englanderu (Otto), scenaristi najpoznatijeg studija za animirane filmove “Walt Disney”, rođenom Tuzlaku. 

Logična varijanta

No, o njemu ni njegov rodni grad ne zna ništa, iako su generacije odrastale uz čuvene crtiće “Walt Disneyja”, poput “Snježane i sedam patuljaka”, slavnog slona Damba, Pinokija, Mikija Mausa... Za sve njih, scenarije je pisao Tuzlak Englander. Naš novinar satima je pokušavao u Arhivu grada Tuzle doći do detalja više i slavnom scenaristi, ali tamo nema nikakvog traga o njemu. Ništa više nismo mogli saznati ni u Jevrejskoj općini Tuzla. 

S druge strane, naš slikar, reditelj i kompozitor Mujezinović potrudio se da barem malo Bosancima i Hercegovcima približi ne tako davnu historiju o čovjeku koji je itekako značajan.

Prema dostupnim podacima, Englander je rođen 17. februara 1906. godine u Tuzli, iako se na internetskoj enciklopediji Wikipedia kao mjesto rođenja navodi Jugoslavija.

O njegovom djetinjstvu i ranoj mladosti, u arhivskoj građi Tuzle nema niti jednog jedinog slova.

Zahvaljujući Mujezinoviću, šira bh. javnost ovih dana saznaje kako je Englander početkom 1929. godine otišao u Njujork, gdje je i završio školu “Chester School”, nakon čega je u Holivudu započeo rad u Diznijevom studiju, koji je u to vrijeme bio u velikoj ekspanziji.

Nagrada TFF-a 

- Oto je bio stariji samo godinu od mog oca Ismeta Mujezinovića, a oženio se Ernom Pinto, sestrom umjetnika Haima Pinte (Jaime), koji je bio profesor u Novom Meksiku, a i poklonio je kolekciju slika Tuzli - govori nam Mujezinović.

Na naše pitanje ima li neko ko je poznavao Ota da bi nam mogao reći više o njemu, Mujezinović kaže:

- Nema više nikoga da kontaktirate. Moj otac je bio prijatelj s Haimom i Ernom u mladosti. Erna nije rođena u Tuzli, ali je bila tu. Otišla je u Beograd, a potom u Ameriku, gdje je radila kao dopisnik politike. Pretpostavljam da su se oni tamo upoznali, zbližili, a potom i uzeli. To mi je nekako logična varijanta.

I opet zahvaljujući Mujezinoviću, lik i djelo slavnog Tuzlaka bit će oživljeno na ovogodišnjem Tuzla Film Festivalu (TFF). Mujezinović je uputio prijedlog da nagrada za najbolji scenarij nosi ime “Otto Englander”, što je direktor Festivala Boris Balta sa svojim saradnicima i usvojio.

Mujezinović kaže kako se čudi što niko nije znao za Ota, ali priznaje da ni on nije znao njegovo mjesto rođenja.

- Mislio sma da je Amerikanac. Slučajno sam u genealogiji otkrio da je rođen u Tuzli, a onda mi je sinulo: “Pa, čekaj, mi imamo vrhunske ljude za koje se ne zna.” Danas ljudi prisvajaju neke proizvode, štite ih, a mi ni bitne ljude nećemo. Mi naše ljude olako otpisujemo. Kulturna dobra otpisujemo. Bosna bi imala neopisivo više kulturnih dobara da ih sama nije uništavala. Masa nekih slika je propala zbog toga - kazao je Mujezinović.

Umro u Los Anđelesu

Oto je umro u 63. godini od srčanog udara u Los Anđelesu, a njegova supruga Erna 2008. godine.

Posljednji trag u američkoj štampi u vezi sa porodicom Englander odnosi se na Nadu Pinto, Erninu sestru. U tom članku se navodi da je Nada umrla 2013. godine u Los Anđelesu te da je iza nje ostalo nasljedstvo, procijenjeno na 172.000 dolara. Ali, nikad nisu pronašli njene rođake.

- Čini se da je ovo porodica Sefarda, odnosno Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala 1492. ili njihovi preci. Čini se da niko od Pintinih rođaka nije imao djecu - navodi se, između ostalog, u tekstu koji je objavljen 2016. godine.

Zvali su me da dođem, ali sam odbio 


- Prije Drugog svjetskog rata, Ismeta su zvali da dođe u Ameriku i da bude crtač za “Walt Disney”, ali on nije otišao. Mene su zvali sedamdesetih, Erna me je, isto, zvala da dođem u studio da budem crtač, ali mene to nije interesiralo. To bi bio pravi posao. A ja sam klasični individualac, ne trpim nikoga iznad sebe. A isto tako ne volim da ja nekome popujem – kazao je Mujezinović.


Autor i scenarija za mnoge vesterne


Oto Englander, znameniti Tuzlak, autor je i scenarija za mnoge igrane vesterne, poput “Massacre River” (1949), “The Boy from Indiana” (1950) te za kostimiranu historijsku akciju “The Diamond Queen”, kao i za televiziju, gdje je uređivao neke od “Disneyjevih” projekata. 


Erna je brata Haima spasila od sigurne smrti


Za razliku od Ota, o njegovoj supruzi Erni postoje pisani tragovi. Našli smo ih u knjizi “Tuzla moje mladosti” autorice Vere Mujbegović, koja je, iako je rođena u Zagrebu, veliki dio života provela u Tuzli s obzirom na to da je njen otac Tuzlak Mustafa Mujbegović. 


- Među prvim Jevrejima koje sam upoznala u najranijem djetinjstvu, bile su porodice Pinto i Vaserštajn. Naš stan u namještenoj sobi kod Jovana Simića nije dozvoljavao da se pozivaju gosti pa su se roditelji sa prijateljima sastajali u nekoj bašti, kafani u Trobegovom parku, ili na Banji, a često i u bašti Školske poliklinike. 


Haim Pinto, sin starog Pinte, koji je držao kafanu u zgradi Ante Kamenjaševića, bio je napredni student i, kao takav, često se nalazio s ocem sve do 1933., kada je bio uhapšen i osuđen na dvije godine robije. Njegova sestra Erna, lijepa djevojka sa prekrasnom dugom crnom kosom, koja joj je padala do ramena, često je dolazila u društvo s roditeljima pa me je nekada vodila u šetnju. Pamtim nju, lijepo obučenu sa žutom lisicom prebačenom preko ramena, i sebe u kratkoj somotskoj haljinici - neko nas je od prijatelja slikao naslonjene na ogradu Školske poliklinike. Ovu lijepu sliku mnogo decenija kasnije uveličala sam i poslala joj u Ameriku. Erna se kasnije udala za Ota Englendera, saradnika Volta Diznija, i otišla da živi u Holivud. Da bi spasila barem brata Haima, došla je 1939. po njega i odvela ga kod sebe, što ga je spasilo od sigurne smrti. Njihova sestra Nada, udata za oficira, živjela je u Splitu pa je samim tim u italijanskoj zoni bila spašena. Ostali članovi porodice Pinto, otac, majka, sestra Laura, tetke i rođaci, odvedeni su u logore smrti – napisala je u knjizi “Tuzla moje mladosti” Vera Mujbegović, koja živi u Beogradu.

O Tuzlaku, scenaristi “Walt Disneyja”, rodni grad ništa ne zna!

Bosansko narodno pozorište Zenica obilježilo je 40 godina od useljenja u novu zgradu po kojoj je danas prepoznatljiv ovaj grad. Tog 7. maja 1978. godine, premijernom izvedbom dramatizacije velikog Andrićevog romana „Na Drini ćuprija“, zvanično je otvorena nova zgrada, koja je i danas jedna od najmodernijih i najuslovnijih za scensku produkciju u ovom dijelu Evrope. Radnički novac Direktor BNP-a Zenica Hazim Begagić za „Avaz“ kaže da je ova kuća cjelokupnu tekuću umjetničku sezonu sa svim ovosezonskim premijernim naslovima posvetila obilježavanju ovog značajnog jubileja.- Premijernom izvedbom naše nove predstave „Ravna ploča“ u režiji Lajle Kaikčija i otvaranjem Međunarodnog festivala bh. drame, u organizaciji našeg pozorišta, obilježili smo ovaj važan datum. Često naglašavamo kako nikad prije i nikad poslije ova država nije smogla snage niti iznašla mogućnosti da izgradi reprezentativniji javni objekt kulture – kaže Begagić.Zgrada zeničkog BNP-a izgrađena je sredstvima društvenog doprinosa, odnosno inicijativom i novcem zeničkih radnica i radnika i tadašnjih zeničkih privrednih kolektiva. - Zgrada je oduvijek izazivala divljenje. Ovaj objekt je za godinu u kojoj je završena njegova gradnja dobio neke prestižne arhitektonske nagrade i priznanja – kazao je Begagić.Projektirali su je profesori Jahiel Finci i Zlatko Ugljen. Zgrada ima impresivne dimenzije, duga je 90, široka 60 i visoka 45 metara, s površinom od gotovo 12.000 metara kvadratnih. - Na pet etaža raspoređeni su sadržaji koji ispunjavaju sve zahtjeve jednog modernog pozorišta. Kao scenski prostori zasebno su osmišljeni i projektirani Velika scena, Mala scena, Bočna scena, Kabaretska scena i Podrumska scena, kao i drugi alternativni scenski i izložbeni prostori, uključujući i brojne kancelarije, radionice, probne sale, magacinske prostore, glumačke garderobe... – kaže Begagić.&nbsp;Bijeli okvirUdvostručeni bijeli okvir na glavnom ulazu nosi skulpturu hrvatskog kipara Dušana Džamonje i naglašava značaj pozorišta. Skulptura „Zajedništvo“, izrađena od željeza, danas je prepoznatljiv simbol zeničkog pozorišta, a odavno je postala i jednim od značajnih simbola grada. &nbsp;Projekt rekonstrukcijeProšle godine je pokrenut projekt fazne rekonstrukcje zgrade BNP-a, što predstavlja prvu investiciju te vrste od useljenja u objekt prije 40 godina. Privedeni su kraju radovi na djelimičnoj obnovi fasade, a ovih dana se očekuje i početak zamjene velikih staklenih ploha u prostoru gornjeg foajea na glavnom ulazu u zgradu, koje su uništene u olujnom nevremenu prije dvije godine.

Prije 40 godina zeničko pozorište uselilo u novu zgradu

Bh. slikarica Mirsada Baljić je prošle sedmice u dubrovačkoj palači "Sponza" otvorila svoju 51. samostalnu izložbu pod nazivom "Snoviđenje" koju čine 43 akvarela.Umjetnička djela na ovoj izložbi nastala su u proteklih 5 godina.
-U ovom prekrasnom prostoru već nekoliko godina imam zadovoljstvo predstaviti se sa svojom izložbom, koja je dio programa ove prestižne institucije.
&nbsp;Prošle godine sam se ovdje predstavila sa pedesetom samostalnom izložbom- rekla je Baljić za Avaz.ba&nbsp;-S obzirom da je Stradun jedna od najljepših i najposjećenijih ulica u Dubrovniku i šire, izložba je jako posjećena. Posjetioci su iz cijelog svijeta, što&nbsp; uz prekrasan prostor daje poseban značaj izložbi.- dodala je.

Bh. slikarica Mirsada Baljić predstavila izložbu "Snoviđenje" u Dubrovniku

Haris Pašović bit će direktor Međunarodnog umjetničkog festivala “Mittelfest”, koji će se od 5. do 15. jula održati u Italiji. Ovo je veliki uspjeh i priznanje za bh. reditelja, jer “Mittelfest” predstavlja najznačajnije domete u teatru, klasičnoj i savremenoj muzici, baletu i savremenom plesu iz evropskih zemalja.Italijani i MađariNa ovoj manifestacija ujedno će biti izvedeno muzičko-scensko djelo “Vrtoglavica” (“Vertigo”), čiju režiju potpisuje upravo Pašović, dok je bh. gitarista Dino Šukalo radio muziku. Predstava će biti izvedena 10. jula u 4 sata.- To je projekt koji je rađen na lokalnom, furlanskom jeziku, kojim se govori u tom italijanskom regionu Furlanija - Julijska krajina. Anđelo Floramo (Angelo), veliki italijanski pisac, napisao je taj komad. Dino Šukalo bit će i solo gitarista u tom projektu, koji će se igrati na obali rijeke Sone u gradu Čedadu – govori nam Pašović.Dodao je da je to specijalan projekt te da mu je veliko zadovoljstvo i čast opet raditi sa Šukalom.- On je jedan od naših najvećih muzičara i najboljih gitarista u Evropi u ovom trenutku. Fenomenalno je što možemo zajedno raditi na tom međunarodnom festivalu, iako nije prvi put, ali se naša saradnja nastavlja. Veoma sam sretan, jer je ovo, zaista, poseban projekt i odlično mjesto za Dinu da pokaže sve što zna – kazao je Pašović.Osim Šukala, koji će svirati skoro sat, na sceni će biti i glumci iz Italije i mađarski plesači. “Vrtoglavica” govori o odnosu čovjeka i prirode i kosmosa, a Pašović kaže da su s razlogom izabrali da se izvodi u četiri ujutro.- Komad je dosta apstraktan. Govori o tome kako čovjek doživljava prirodu i kosmos. Zato smo i odabrali tajming predstave. Počet ćemo je po mraku, a onda, dok traje, počet će svitati. Doslovno će početi po noći, a završit će se ujutro, sa suncem koje izlazi iznad rijeke -&nbsp; otkriva Pašović.

Prve reakcije
Istaknuo je da je on birao program Festivala te da će biti izvedeno 30 predstava i koncerata iz 20 zemalja.
- Zanimljivo je i veoma uzbudljivo. Festival i program su, zaista, izvanredno primljeni, a mediji u Italiji veoma mnogo pišu o tome tako da su prve reakcije zaista zadovoljavajuće – iskren je Pašović.
&nbsp;Sve se stigne
Na Festivalu će učestvovati i Jasmila Žbanić, kao i Sarajevska filharmonija, ali će biti izvedena i predstava “Za šta biste dali svoj život”, čiju režiju, također, potpisuje Pašović.
- Imao sam premijere, mnogo putujem, predajem na Akademiji... Ali, kad čovjek voli to što radi, onda se stigne sve. Radi se nekad i vikendom, ali nije mi teško – otvoreno kaže bh. reditelj.
Odgovornost prema vlastitom djelu
- Radim već dugo s Harisom. On je prvi čovjek koji mi je dao šansu da radim u pozorištu. To za mene ne predstavlja ništa drugo nego izazov. Sretan sam što sam dobio priliku da na binu izađem konačno sam, uz pomoć tehnologije, naravno. Naviknuo sam se da radim velike stvari, da ne budem lažno skroman, nemam tu vrstu odgovornosti osim one prema vlastitom djelu. Ako ne razočaram sebe, neću ni publiku, takvo je moje razmišljanje – kazao nam je gitarista Dino Šukalo.

Haris Pašović na čelu italijanskog “Mittelfesta”

Glumac Saša Handžić (39), nakon što je prije jedanaest godina izborio bitku s karcinomom, ponovo se uhvatio ukoštac sa zdravstvenim problemima.Kako “Dnevni avaz” saznaje, Handžić je krajem maja doživio infarkt. Nakon liječenja u zeničkoj bolnici, otpušten je na kućni oporavak.&nbsp;Potreban mirZbog novonastale situacije, ovaj veliki borac morao se ponovo povući sa pozorišne scene. Naš telefonski poziv zatekao ga je kod kuće, a za razgovor nije bio pretjerano raspoložen, jer mu je u danima oporavka najvažniji mir.- Odmaram se zbog zdravstvenih problema koje imam. Osjećam se malo bolje, iako sam još u fazi oporavka. Kad je u pitanju posao, jednostavno sam morao napraviti pauzu – govori nam Handžić.Dodaje da ne zna, ali i ne razmišlja o tome koliko će pauza trajati.- Iskreno, ne znam, ali bitno mi je da budem bolje. Uglavnom, sve zavisi od toga kako oporavak bude tekao. To se desilo 20. maja, nakon čega su me smjestili u bolnicu – kaže Handžić.&nbsp;Novi udaracS obzirom na to da se i ranije borio s teškom bolešću, još jedan udarac teško mu je pao.- Naravno, nije mi bilo svejedno, ali eto, otpušten sam na kućno liječenje. Vjerovatno to znači da ide nabolje – ističe Handžić.Inače, Handžić je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, nakon čega je ostvario uloge u brojnim predstavama, među kojima su “Buba u uhu”, “Dame biraju”, “Suljo, Mujo i Fata u društvu spektakla”... Osim u pozorištu, ovaj Zeničanin igrao je i u TV seijama “Žene s broja 13” i “Lud, zbunjen, normalan”.Borba za život trajala 20 mjeseciSaša Handžić morao je prekinuti glumačku karijeru na dvije godine nakon što mu je 2005. dijagnosticiran karcinom. To se desilo 20 dana prije premijere "Hamleta" u režiji Harisa Pašovića. Borba za život trajala je dvadesetak mjeseci, tokom kojih se Saša liječio u bolnicama širom regiona.Na scenu se vratio krajem 2007. kao član sarajevskog AltTeatra, u djelu Entonija Mekartena (Anthony McCarten) i Stivena Sinklera (Stephen Sinclair) "Dame biraju", u režiji Admira Glamočaka.

Glumac Saša Handžić: Imao sam infarkt, o povratku na scenu još ne razmišljam

Nakon što je glumac Josip Pejaković prije nekoliko dana premješten iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) u Zagreb na liječenje, njegovo zdravstveno stanje ide nabolje.Ovo nam je ustvrdio gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, koji je na sebe preuzeo odgovornost za liječenje poznatog glumca.- Bio je nekoliko dana na Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a prekjučer je premješten u bolnicu “Sveti duh”, gdje će mu uraditi detaljne pretrage, kolonoskopiju, bronhoskopiju, gastroskopiju… Uradit će mu, zapravo, detaljne pretrage crijeva, a onda ćemo vidjeti dalje šta će biti – govori nam Bandić.Dodaje da vodi računa o zdravstvenom stanju glumca i da je non-stop u kontaktu s njegovim sinom Dejanom Pejakovićem, ali još nije sto posto utvrđeno šta mu je.- Kako su mi ljekari kazali, ima neku zaraznu bakteriju na slijepom crijevu pa su mu dali antibiotike, koji su već počeli djelovati. Josip se ne vraća u Sarajevo dok mu ne napravimo sve što treba i dok ne bude bolje, on je moj gost – ističe Bandić te dodaje da ga je posjetio prekjučer, a planira i danas.Glumac je početkom godine smješten na Odjel za opću i abdominalnu hirurgiju KCUS-a zbog problema s abdomenom i srcem. Poslije je dobio još jedan infarkt pa se situacija dodatno zakomplicirala. Nakon toga je premješten na Odjel kardiohirurgije, gdje je ležao sve do aprila, kad je otpušten kući.

Milan Bandić brine se za zdravstveno stanje Josipa Pejakovića, glumac će biti detaljno pregledan

Armin Muzaferija sinoć je, u okviru manifestacije „Ramazan u Bosni“, nastupio u Bratuncu, a koncert je organiziran u saradnji s Tuzlanskim muftijstvom. 
Ovog vikenda naš izvrsni interpretator nastavit će s učešćem u programima u okviru ove manifestacije po istočnoj Bosni. 
U ilahijama u odličnom izvođenju Muzaferije danas će imati priliku uživati vjernici u Zvorniku, a sutra u Bijeljini.&nbsp;&nbsp;- Nastupi po povratničkim džematima za mene imaju ogromnu vrijednost, jer smo svi obavezni da našim povratnicima obogatimo i uljepšamo ramazanske dane, ali i ostale dane u godini. Ne trebamo sami sebi praviti zamku i koncentrirati se samo na centralnu Bosnu i naše velike gradove. Vrlo je bitno da učinimo sve da se i u svakom malom selu ljudi osjećaju dijelom naše drage BiH u svakom smislu, i fizički i kulturno - kaže Muzaferija.

Ramazanski koncert Armina Muzaferije u Bratuncu: U svakom malom selu ljudi se moraju osjećati dijelom BiH

Glumica Jasna Ornela Bery učestvuje u projektu Kamernog teatra 55, koji je, u saradnji s Općinom Srebrenica i Kulturnim centrom, u ovom mjestu pokrenuo školu glume za djecu.&nbsp; 
Prenijeti znanje

Ovom prilikom Bery nam je govorila o radionicama u Srebrenici, gdje je, zajedno s kolegom Draganom Jovičićem, djeci prenosila znanje, ali se dotakla i drugih projekata na kojima radi.

- Imala sam veliku čast da budem dio ove, nazvala bih je, plemenite priče. Ponosna sam. Neopisiv je, nadasve emotivan susret bio s tom prekrasnom i talentiranom djecom Srebrenice, moram naglasiti, svih nacionalnosti. Bila sam iznenađena jer su pripremili neke scene iz serije „Dva smo svijeta različita“. 

To je bilo baš dirljivo. Više njih je dijaloge naučilo. Ja te replike ne pamtim, a oni su to naučili napamet i prezentirali - kazala je Bery.

Dodala je da je to bio divan i neprocjenjiv osjećaj te da je zaista uživala prenoseći im znanje i iskustvo.

Prisjetila se i predstave „Dobri ljudi u vremenu zla“ Svetlane Broz o Srebrenici, koja se često igra.

- Broz je prikupljala izjave i intervjue ljudi koji su preživjeli genocid. Ja igram jednu majku. „Dobri ljudi u vremenu zla“ zapravo govori o pomirenju, o komšijama. Vrlo je teška, jer je puna emocija koje nekada ne mogu suspregnuti ni poslije igranja - ističe glumica.

Treba oprostiti

Bery je nedavno bila i u Novom Pazaru, gdje je imala premijeru predstave „Deportacija“.

- Govori o našim izbjeglicama koje su otišle u vrijeme rata u Crnu Goru. Igram jednu od majki koja je izgubila sina. U predstavi je moj lik posvetio cijeli svoj život osveti. I to je vrlo teška priča, ali treba gajiti kulturu sjećanja i treba oprostiti, ali nikada ne zaboraviti. Ekipa koja je radila na predstavi željela je imati glumce iz svih republika bivše Jugoslavije, a iz BiH su tražili mene - govori Bery.

Priča o Dariju Džamonji

- Radim i jedan kratki film pod nazivom „Pastrmke“, a reditelj je Tim Augustin Koprić. To je jedna priča o Dariju Džamonji, o njegovom djetinjstvu, a moja uloga se zove Anđa Zubić. Također, u oktobru bih trebala snimati igrani film čiji režiju i scenarij potpisuje Ines Tanović - ističe Bery.

Čast mi je biti dio plemenite priče u Srebrenici

Članovi horske sekcije Kulturno-umjetničkog društva Željezničar Sarajevo vratili su se sa IX međunarodnog takmičenja horova, koje se tradicionalno održava u Tuhlju u Hrvatskoj.&nbsp;&nbsp; U takmičenju je učestvovalo 28 horova, sa više od 700 učesnika.

Zahvaljujući podršci Ministarstva kulture i sporta KS, a s Mirvadom Kurićem na čelu.
Tako je 25 članica hora, s profesoricom Aidom Hadžiahmetović na čelu, uspješno i dostojno predstavilo svoj grad i Bosnu i Hercegovinu.

Tradicija: KUD Željezničar Sarajevo uspješno predstavio BiH na takmičenju u Hrvatskoj

U prostorijama Kamernog teatra 55 održana je pres-konferencija na kojoj se između ostalog govorilo o saradnji Turističke zajednice Kantona Sarajevo i ove pozorišne kuće.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović ovom prilikom kazao je da je Škola glume u Srebrenici uspješno završena prije nekoliko dana, a osvrnuo se i na kraj sezone u ovoj kulturnoj instituciji.
- I ova godina je bila vrlo uspješna, na naše predstave dolaze ljudi iz drugih zemalja u regionu, što nam mnogo znači - poručio je Hadžihafizbegović.
Dodao je da će&nbsp;u narednoj sezoni, tačnije početkom oktobra, biti premijerno izvedena predstava "Tri sestre" u režiji Pjera Žalice.- S ponosom najavljujem i predstavu našeg dramaturga Vedrana Fajkovića radnog naziva "Pozorište za početnike", koju će režirati Aleš Kurt.&nbsp;Također, ponosni smo na naše predstave kao što su "Knjiga mojih života", "Mirna Bosna'' - kaže Hadžihafizbegović.

Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Izudin Bajrović: Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Brajan Ino u Historijskom muzeju BiH govorio o životu, umjetnosti i tehnologiji

Veliko interesovanje građana: U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba Brajana Inoa "77 Million Paintings"

Mirvad Kurić: Potrebno jačati autorstvo i izdavaštvo

Audio-vizuelna instalacija Brajana Enoa: Vrlo je dirljivo biti opet u Sarajevu

O Tuzlaku, scenaristi “Walt Disneyja”, rodni grad ništa ne zna!

Prije 40 godina zeničko pozorište uselilo u novu zgradu

Bh. slikarica Mirsada Baljić predstavila izložbu "Snoviđenje" u Dubrovniku

Haris Pašović na čelu italijanskog “Mittelfesta”

Glumac Saša Handžić: Imao sam infarkt, o povratku na scenu još ne razmišljam

Milan Bandić brine se za zdravstveno stanje Josipa Pejakovića, glumac će biti detaljno pregledan

Ramazanski koncert Armina Muzaferije u Bratuncu: U svakom malom selu ljudi se moraju osjećati dijelom BiH

Čast mi je biti dio plemenite priče u Srebrenici

Tradicija: KUD Željezničar Sarajevo uspješno predstavio BiH na takmičenju u Hrvatskoj

Emir Hadžihafizbegović: Godina je bila vrlo uspješna, u narednoj slijede nove premijere

Kultura

Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Izudin Bajrović: Snage koje nam ne daju naprijed na izdisaju su

Brajan Ino u Historijskom muzeju BiH govorio o životu, umjetnosti i tehnologiji

Veliko interesovanje građana: U Historijskom muzeju BiH otvorena izložba Brajana Inoa "77 Million Paintings"

Mirvad Kurić: Potrebno jačati autorstvo i izdavaštvo

Audio-vizuelna instalacija Brajana Enoa: Vrlo je dirljivo biti opet u Sarajevu

O Tuzlaku, scenaristi “Walt Disneyja”, rodni grad ništa ne zna!

Prije 40 godina zeničko pozorište uselilo u novu zgradu

Bh. slikarica Mirsada Baljić predstavila izložbu "Snoviđenje" u Dubrovniku

Haris Pašović na čelu italijanskog “Mittelfesta”

Glumac Saša Handžić: Imao sam infarkt, o povratku na scenu još ne razmišljam

Milan Bandić brine se za zdravstveno stanje Josipa Pejakovića, glumac će biti detaljno pregledan

Ramazanski koncert Armina Muzaferije u Bratuncu: U svakom malom selu ljudi se moraju osjećati dijelom BiH

Čast mi je biti dio plemenite priče u Srebrenici

Tradicija: KUD Željezničar Sarajevo uspješno predstavio BiH na takmičenju u Hrvatskoj

Emir Hadžihafizbegović: Godina je bila vrlo uspješna, u narednoj slijede nove premijere