U gradu na Neretvi večeras je, pred izuzetno velikim brojem posjetilaca, otvorena retrospektivna izložba slika, crteža i grafika Safeta Zeca, jednog od najvećih bh. umjetnika, koji je posljednji put sa svojom postavkom u Mostaru gostovao prije 14 godina, na svečanosti otvorenja obnovljenog Starog mosta.

Riječ je o izložbi, koja je pod nazivom „Svjetlost“ označila kraj dvomjesečne manifestacije „Mostarsko proljeće“, a u čak tri galerijska prostora, dva u galeriji Kraljice Katarine Kosače, u kojoj je i održana svečanost otvorenja, i u galeriji „Rondo“ izložena su djela ovog umjetničkog velikana.

Tako je i Zec uoči izložbe novinarima kazao da ovo nije jednostavna, niti obična izložba.

-Ja ovu izložbu smatram jednom misijom. Zapravo, želja mi je bila da jednom kulturološkom misijom govorim o stvaranju, da govorim o nečemu što ne poznaje etnije i religije, jer u svim stvaralačkim sferama postoji dobar, bolji i najbolji .Zaista, retrogradne su i primitivne sve druge podjele kojima smo skloni, koje smo provodili. Stoga, ovo je moj apel, moj prilog za mladi svijet koji treba da se okrene tim veličanstvenim područjima stvaralaštva u svim oblastima i da ono što ne pripada civilizaciji ostave iza sebe –poručio je Zec.

Ugledni advokat, Josip Muselimović, počasni predsjednik Matice hrvatske Mostar , u čijoj organizaciji se održava „Mostarsko proljeće“ istakao je da ova izložba nadmašila sva očekivanja.

-No, ako znamo da je to čovjek koji je osvojio cijeli svijet i da svi kažu da je to ovovremeni Mikelanđelo, onda smo se baš potrudili da mostarskoj publici, ali i šire iz cijelog okruženja, u naredna dva mjeseca pružimo izvanredan likovni ugođaj i događaj –naveo je Muselimović.

Izložbu je otvorio mostarski gradonačelnik, Ljubo Bešlić koji je kazao da je Safet Zec, ne samo jedan od najistaknutijih umjentika u vlastitoj zemlji, već, kako je naveo, slobodno možemo reći da je njegovo djelo iznimno značajno i vrijedno u evropskoj savremenoj umjetnosti, a sam umjetnik, emisar i promotor univerzalnih vrijednosti, koje Bosnu i Hercegovinu na najbolji način prikazuju u svijetu. 

-Izložba Safeta Zeca je u Mostaru je veliki likovni događaj. Njen naziv „Svjetlost“ vjerujem da ima svoju simboliku, jer naš je grad opjevan kao grad svjetlosti, kojem nesvakidašnji sjaj daju njegove rijeke, mostovi, nebo, njegovi ljudi. Safet Zec ovom izložbom donosi dio vlastite svjetlosti, a umjetnost i jeste svjetlost, nada, dodatni sadržaj, drugi pogled na sadržaj života. Uvjeren sam da ovom izložbom stavljamo krunu na „Mostarsko proljeće“- rekao je Bešlić.

Otvorena retrospektivna izložba Safeta Zeca u Mostaru

Foto: A. Durgut&nbsp; Ismar Mujezinović promovirao je roman "Nasljeđe" u prostorijama Udruženja za afirmaciju kulture i umjetnosti "Zvono". Ovo je njegov peti roman od ukupno devet napisanih knjiga. Veliki broj prijatelja i ljubitelja njegovog lika i djela došlo je da podrži Mujezinovića.
Svojim romanom autor čitaoce vodi u Pariz i priča priču o mladom slikaru koji je sticajem okolnosti dobio stan u francuskoj prijestolnici i njegovom prijatelju, također umjetniku.
Iako tema romana odaje sličnosti s Mujezinovićevim životom, knjiga ipak nije autobiografska.
O knjizi su, osim autora, govorili književnik Majo Dizdar i Kristina Ljevak.

U sarajevskom "Zvonu" Ismar Mujezinović promovirao roman "Nasljeđe"

U organizaciji Udruženja likovnih umjetnika BiH, u Internacionalnoj koloniji Počitelj kod Čapljine u nedjelju je otvorena izložba "Majkina pisma" akademske slikarke Šemse Gavrankapetanović.

Na izložbi su predstavljena pisma Begzade Bašagić-Gavrankapetanović, koja je akademska slikarka Šemsa Gavrankapetanović prenijela u svoje radove, kombinirajući klasične slikarske i grafičke tehnike s elementima tradicionalnog ženskog ručnog rada.&nbsp; 
Izložbu je otvorio književnik Valerijan Žujo, koji je istaknuo kako su pisma, koja su predstavljena izložbom, važan historijski dokument, jer govori o pismenosti bosanske žene u vremenu kada to nije bio slučaj.&nbsp; 
Kako navodi slikarka Gavrankapetanović, riječ je o izložbi inspiriranoj dokumentima, pismima koja je ona pronašla u zaostavštini svoje porodice.&nbsp;
- To su pisma koja datiraju od 1902. godine. Pisala ih je žena, stanovnica Počitelja iz porodice Gavrankapetanović, a pismom je protestirala protiv tadašnjeg austrougarskog cara, jer su joj vlasti oduzele veliki komad zemlje - ispričala je Gavrankapetanović.&nbsp; 
Inspirirana životom te žene, pokušala je, kaže, rekonstruirati ženski angažman i kako se nekada živjelo.

Izložbu, koja se održava u okviru tradicionalne manifestacije "Trešnjeva nedjelja", pratio je prigodan umjetnički program u kojem su učestvovali književnik Abdulah Sidran, književnik, historičar i leksikograf Valerijan Žujo...

Otvorena izložba "Majkina pisma" slikarke Šemse Gavrankapetanović

Međunarodni festival animiranog filma (NAFF), trinaesti po redu, bit će održan od 30. juna do 6. jula, a projekcije će biti upriličene u Neumu i Mostaru. Ono što je najzanimljivije je da je ove godine pristiglo skoro hiljadu filmova.&nbsp; 
Broj filmova

- Imamo blizu hiljadu filmova iz 64 zemlje, to je više nego ikada do sada i mene je iznenadilo. Filmovi su sa svih kontinenata, a najinteresantnije mi je to što su stigli filmovi iz Sjeverne i Južne Koreje. Toliki broj je, na neki način, i priznanje Festivalu – kaže Jurinko Rajič, osnivač i direktor NAFF-a.

Ističe da je u planu da se od iduće godine Festival produži na devet ili deset dana.

- Nama su finansije problem, mislim svima su, ali nama posebno, zato što je Neum mali, tako da je dobiti pomoć od lokalne sredine veoma teško, a i kad je dobiješ, ona je minimalna – kaže Rajič.

Ističe da je predselekcija organizirana tako da mladi, koji su inače polaznici crtanog filma u Mostaru i Neumu, gledaju te filmove i boduju ih.

- Kome oni ne daju bod, taj automatski i ispada. Nakon toga, selekciona komisija i ja preuzimamo odabir. Filmovi se rade za gledaoce, a ne za svoje osobne potrebe. Svaka projekcija do sada bila je dupke puna u Neumu. To mi je drago, zato se i trudimo – kazao je Rajič.

Dodao je da kada se u nešto uloži puno truda, onda samo veća sila može to zaustaviti. 

- Crtani imaju divne poruke. Na to smo išli, to smo postigli. I taj festival mora nastaviti živjeti. Postali smo, čini mi se, interesantniji i šire od regije. To je van svih naših očekivanja i drago mi je, sretan sam zbog toga, jer to znači da nismo uzalud uložili ove godine – iskreno govori Rajič.
Dječačke uspomene 

Rajič nam je rekao i da je njegov omiljeni crtani film „Snjeguljica i sedam patuljaka“.

- Ja sam dijete Diznijeve (Disney) škole i odrastao sam uz romantične crtiće. To je iz djetinjstva ostavilo neki pečat na mene. I dan-danas se najljepše osjećam kada pustim neki Diznijev stari klasik i pogledam. Crtani je za djecu, mlade, a i mi stariji, bez obzira koliko imamo godina, u sebi imamo dječačkih uspomena i emocija. Za mene je to najbolje, najdraže mi je to pogledati, i uživam u tome. Uostalom, to je vrhunac animacije, teško da će ikada iko ponoviti to što je Dizni radio – zaključuje Rajič.
&nbsp;

Jurinko Rajič: Dizni je vrhunac animacije

Glumac Narodnog pozorišta RS i umjetnički direktor ove kuće Aleksandar Stojković dobio je nedavno nagradu za najboljeg glumca na 15. međunarodnom festivalu komedije „Mostarska liska 2018“. Priznanje je dobio za ulogu u predstavi „Sabirni centar“, a nedugo zatim pripala mu je i „Zlatna značka“ za 2018. godinu, koju dodjeljuje Kulturno-prosvjetna zajednica Srbije. Svojevremeno je dobio i nagradu „Zoranov brk“. 

26 posto

Stojković za „Avaz“ kaže da su „Liska“ i „Brk“ nagrade koje se na festivalima dodjeljuju svake večeri i da on nije ekskluzivni vlasnik tih priznanja.
 
- Obje nagrade sam dobio za istu ulogu. Taj lik je najdopadljiviji publici, a ima i zanimljivu predhistoriju, jer su ga igrali Dragan Nikolić i Đuza Stojiljković. Duhovito je napisan. Ali, bez cijele ekipe, ja ne bih uspio dobiti to priznanje, tako da je to i njihova nagrada - kazao je Stojković.
 
Usprkos tome, nagrade, dodaje on, ne garantiraju snažniju institucionalnu podršku ni glumačkoj profesiji ni kući u kojoj radi. 

- Imamo i „Sterijinu nagradu“, koju smo dobili za „Ožalošćenu porodicu“, pa nam ni ona nije pomogla. Nije ništa pomjerila. Nagrade su tu da nam ukažu da trud nije bio uzaludan, ali to je sve - rekao je Stojković. 

Glumcima je, ističe, mnogo problema donio novi zakon o porezu, jer porez na autorske ugovore i honorare sada iznosi 26 posto. 

- To je ogroman problem. To će zakucati posljednji ekser u pozorišni sanduk, jer nikoga ne možemo angažirati, a da ne platimo tih 26 posto. To je mnogo i to postaje neizdrživo - istakao je Stojković. 

Drugi mandat

Stojkoviću uskoro istječe i drugi mandat na mjestu umjetničkog direktora Narodnog pozorišta RS. S ansamblom ove kuće ostvario je zapažene rezultate na festivalima u BiH i u regionu.
 
- Veoma teško je raditi oba ta posla - biti glumac i umjetnički direktor. Neko bi pomislio da repertoar pravim da bih ja igrao, ali sam ja igrao mnogo više prije nego što sam postao umjetnički direktor. Reditelji koji dolaze traže među nama one koji će igrati i ja tačno znam koga će izabrati - dodao je Stojković. 
Pozorište, kaže on, traži cijeloga čovjeka i zahtijeva potpunu posvećenost. Stojković tvrdi da je posao umjetničkog direktora itekako naporan, jer valja misliti o stotinama stvari. 

- Moje je da pomirim rediteljske želje i mogućnosti ansambla. Svi glumci moraju biti angažirani i trenutno svi glumci imaju uloge. Ali, osim toga, ja moram voditi računa i imaju li glumci privatne probleme, kako su raspoloženi, mogu li iznijeti određenu ulogu - rekao je Stojković. 


"Karolina Nojber“ 4. juna&nbsp;
Narodno pozorište RS, kaže Stojković, sprema „Karolinu Nojber“, koju režira Kokan Mladenović, a premijera će biti održana 4. juna, na otvaranju „Teatar festa“.

- Do sada se „Teatar fest“ održavao u maju, ali ove godine smo ga silom prilika pomjerili za juni, jer se u maju u Banjoj Luci održava festival folklora i svi smještajni kapaciteti su popunjeni - rekao je Stojković.

Aleksandar Stojković: Nagrade ne mogu pomoći ni glumcima ni pozorištu

Lajla Kaikčija do sada je režirala više od 30 pozorišnih predstava, za koje je osvojila brojne nagrade. Posljednje priznanje za ovu zeničku rediteljku stiglo je prošle sedmice.&nbsp; 
Dobar poticaj
 
Naime, predstava „Ravna ploča“, koju je režirala Kaikčija prema dramskom tekstu Dragana Komadine, osvojila je čak četiri nagrade na 17. festivalu bh. drame i autorskog teksta, koji je održan u Zenici. To su nagrada stručnog žirija za najbolju glumicu i za najbolju epizodnu ulogu, zatim nagradu žirija publike za najboljeg glumca i nagradu žirija novinara za najbolju predstavu u cjelini.
 
Kaikčija kaže da je lijepo dobiti priznanje za nešto što iskreno radite i u što vjerujete, a što su, kako kaže, ovaj put i publika i žiri prepoznali. 
 
- Nagrade su uvijek dobar poticaj. Ali, i kada izostanu iz bilo kojeg razloga, postoje unutrašnji osjećaj da je nešto urađeno dobro i kvalitetno, kao i reakcija publike na predstavu - kaže Kaikčija.
 
Pripreme za izvedbu ove predstave trajale su tri mjeseca. „Ravna ploča“ govori o sudbini žene u duvanjskoj zabiti, obilježenoj i odbačenoj, koja skrbi o svom slijepom sinu. 
 
- Pokušavajući ga zaštititi od vanjskog svijeta, ona mu kroji vlastiti svijet, uz teoriju da je ''Zemlja ravna ploča i da nema potrebe čovjek ići dalje od kuće da bi to shvatio''. Majčina tragična sudbina, briga i ljubav prema sinu postaju njegovi okovi. Složena i emotivna priča - opisuje Kaikčija.
 
Inače, Kaikčija je prije dvije godine režirala još jednu predstavu prema dramskom tekstu Dragana Komadine. Radi se o predstavi „Drang nach Westen“, koja je kasnije višestruko nagrađivana.
 
Umjetnička direktorica
 
- Držim se onog što su nas učili na Akademiji scenskih umjetnosti, da pravi reditelji ne mogu napraviti više od jedne do dvije kvalitetne predstave godišnje. Ne bih izdvojila nijednu jer za svaku od njih veže me nešto što ih čini posebnim i dragim - kaže Kaikčija, koja obavlja i funkciju umjetničke direktorice Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
Pratim unutrašnji glas
 
Kad su u pitanju planovi za budućnost i eventualno neki novi projekti, Kaikčija kroz šalu kaže da su planovi za ozbiljne i organizirane ljude, a da ona samo mašta. 
 
- Uvijek nešto čitam, istražujem, gledam, osluškujem oko sebe i iz toga se rađaju ideje. Pratim unutrašnji glas i potrebu i često iznenadim i sebe i svoje saradnike idejama. U tome i jeste čarolija našeg poziva, da svaki put iznova otkrivamo, propitujemo, istražujemo, kritikujemo svijet oko nas i kreiramo ga na sceni – kaže Kaikčija.

Nova priznanja za predstavu u režiji Lajle Kaikčije: Kad majčina ljubav postaje okov

Probe za predstavu „Feničanke“ intenzivno traju u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), a premijera je zakazana za 8. juni.Režiju za ovaj komad potpisuje Ozren Prohić, a glume Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Vedran Đekić, Aldin Omerović, Ermin Sijamija...U razgovoru za „Dnevni avaz“ Kapidžić je otkrila da je ovo njena prva uloga nakon porodiljskog odsustva, kao i to kako je sa suprugom Erminom Sijamijom dijeliti scenu...Pravi čas- S obzirom na to da je ovo prva predstava koju radim otkako sam se vratila na posao nakon porodiljskog odsustva, došla je nekako u pravi čas. U momentu kada mi je već veoma počela nedostajati scena - govori Kapidžić.Igra jednu od Feničanki, zapravo Apolonovih sveštenica, koje su poslane da služe u Apolonovom hramu u Delfima.-&nbsp; Na svom putu u Delfe svraćaju u Tebu u momentu kada počinje rat. Tokom cijelog komada one pokušavaju otići iz Tebe i nastaviti put u Delfe. Ali im ne ide. Tragikomični likovi - pojašnjava glumica.Dodaje da je njen suprug veliki profesionalac na sceni, pa mu i u poslu može maksimalno vjerovati.- Jedan od onih glumaca s kojima je užitak igrati. S toga me, kao glumicu, uvijek raduje kada se nađemo u istom projektu. Scenski prostor s Erminom dijelim 20 godina. To što smo sada i životni partneri nema apsolutno nikakve veze sa scenom i poslom. Ni na jedan način naš privatni život ne smije ugroziti poslovni. I obrnuto. Dakle, onog momenta kada stanemo na scenu, mi smo isključivo glumački partneri. Ermin je sjajan glumac i partner - navodi Kapidžić.Zanimljiv komadKreativnosti, inspiracije i volje ne nedostaje tokom proba, a svi akteri, kako kaže, trude se dati maksimum.- Naš dio posla se radi časno i pošteno. Komad je zanimljiv i da, vrlo aktuelan danas, kao što će biti aktuelan dok je svijeta i ljudi. Jer historija se ponavlja. Uvijek i svugdje - govori glumica.Nekih se uloga ne sjećam Amra Kapidžić ne krije da se nekih uloga koje je odigrala skoro i ne sjeća. -&nbsp; Nedavno sam, kada mi je neko spomenuo predstavu u kojoj sam igrala, shvatila da se predstave uopće ne sjećam. Skoro pa ničega. I nije ona jedina. Ima ih još koje su jednostavno izbrisane iz mog sjećanja. Nekih se sjećam kao kroz maglu, ne zato što je prošlo mnogo vremena, već zato što se ni po čemu meni bitnom te predstave nisu urezale u sjećanje - poručuje Kapidžić.

Amra Kapidžić o saradnji sa suprugom: Ermin je sjajan glumac i partner

(Foto: A. Durgut)&nbsp;&nbsp; Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) večeras je premijerno izvedena baletna predstava u dva čina ''Stabat mater'' i ''Faun''.
Koreografiju i režiju potpisuje Edvard Klug (Edward Clug).
U prvom činu učestvovao je ansambl baleta NPS-a, dok je u činu ''Faun'' publika imala priliku uživati u dueti prvakinje baleta NPS-a Tamare Ljubičić i Branka Sarića.
Baletna predstava je oduševila sarajevsku publiku, što je dokazao i gromoglasni aplauz kojim su počastili plesače.

Premijera baletne predstave u dva čina ''Stabat mater'' i ''Faun''

Predstava "Prst" u petak će biti izvedena na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR). 
Predstava je rađena prema tekstu Doruntine Basha, a u režiji Sabrine Begović-Ćorić. 
- "Prst" se smatra jednim od najboljih savremenih društveno-angažiranih tekstova napisanih u našoj regiji, a autorica je kosovska književnica Doruntina Basha. Sama priča nije vezana isključivo za Kosovo, već za cijeli prostor Balkana, a njena univerzalnost komunicira i dalje, te se odnosi na aktuelno pitanje pozicije žena u savremenom društvu – navodi se u saopćenju. 
U kontekstu novije historije i patrijarhalnih odnosa, ona na veoma uvjerljiv način prikazuje život dvije žene, svekrve i snahe, koje ne mogu više živjeti skupa, ali ni jedna bez druge. Predstava budi emocije, a također i prepoznavanje jer su odnosi rivalstva i međusobnih optuživanja svekrve i snahe, neovisno od njihove specifične situacije, tipični za šire prostore Balkana. U priči bez patetike, sa suptilnom dozom humora i ironije i tačnom psihološkom slikom likova fantastiča ženska ekipa napravila je predstavu koja nikoga neće ostaviti ravnodušnim.

Predstava "Prst" za kraj sezone Sarajevskog ratnog teatra

Foto: F. Fočo U Zenici je večeras održana izložba poznatog akademskog slikara Adina Hebiba. Izložba slika i unikatnog nakita održana je u Muzeju grada Zenice.
Višestruko nagrađivani slikar je u Zenici predstavio novi ciklus "Studija akta".
Hebib je za Avaz.ba kazao da je ovo jedan proces koji su on i kćerka Mija dogovorili.
- Želja nam je bila napravimo izložbu Muzeja u BiH. Bili smo u Konjicu, koji je prelijep grad, Mostaru, Travniku. Sada smo u Zenici nakon sedam godina i raduje me gostoprimstvo Adnana Jašarevića. Napravili smo poseban katalog i mislim da će biti jako lijepa priča - rekao nam je Hebib.
Izložbi je prisustvovao i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, a Hebib je najavio i izložbe u Pragu i Koprivnici.
- Ovo je naša bh. priča. Napravio sam presjek slika, tu je 70 radova i mislim da će ovo biti pravi prikaz i da je to publika u Zenici ovo zaslužila, jer Zenica je krasan grad - rekao je Hebib.
Također se i zahvalio gradu Zenici na gostoprimstvu.

U Muzeju grada Zenice izložba slika i unikatnog nakita Adina Hebiba

Programom obilježavanja 15. privredne i kulturno-sportske manifestacije „Dani Srebrenice 2018“, danas je u Kulturnom centru organizirana promocije zbirke ljubavnih pjesama „Čobanica“ autora Emina Bektića (75) iz Jasenove kod Srebrenice.
- Zbirka sadrži 18 pjesama koje se mogu komponirati i pjevati uz šargiju i saz. Veliki sam ljubitelj prirode i narodnih običaja, što potvrđuje i sadržaj pjesama, a svaka od njih proteže ljubav prema prirodi i ženama koje su u pjesmama na najbolji način uz određene lijepe epitete opisane - istakao je na promociji Bektić, dodajući da je prilikom pisanja koristio narodne izraze, karakteristične za ovaj kraj. 
Inače, porodica Bektić je četiri puta postala zanimljiva novinarima. 
Prvi put kada je objavljeno da povratnik Emin Bektić nakon zarađene njemačke penzije živi u Srebrenici, drugi put kada su mediji prenijeli vijest da je Emin svom uginulom konju Putalju podigao nadgrobni spomenik s epitafom. 
Treći put su Bektići u žižu javnosti dospjeli prošle zime kada su Eminove četiri kćerke jahale konje u rodnom selu i četvrti kada je Emin izdao zbirku ljubavnih pjesama.

Promovirana zbirka pjesama „Čobanica“ autora Emina Bektića

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) zabilježit će gostovanje u Podgorici, gdje će 30. maja izvedbom predstave "Kralj Lir", u adaptaciji i režiji Dijega de Brea, otvoriti prvi Festival regionalnog teatra "Maštanije". 

Publika u Crnogorskom narodnom pozorištu će, uz prvaka Drame NPS-a Izudina Bajrovića, koji će utjeloviti ulogu Kralja Lira, imati priliku uživati u vrsnoj igri Sanele Pepeljak, Medihe Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elme Juković.&nbsp; 
Festival "Maštanije" trajat će od 30. maja do 8. juna, a sve predstave bit će izvedene u Crnogorskom narodnom pozorištu.&nbsp;&nbsp; 
"Kralj Lir" istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Naime, sudar sa smrću nije prepušten slobodnoj ljudskoj volji. Lirov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog njegovog rastrzanog srca i pomračenog uma. Nekadašnji Bog na Zemlji, sada duboko poniženi obični smrtnik, na zalasku svog života pokušava da spozna istinu koja će ga sunovratiti u krajnju propast.

NPS s predstavom "Kralj Lir" otvara Festival regionalnog teatra u Podgorici

U Afganistanu je završen rijedak i lijep poduhvat - Kur'an od svile. 
Ovaj Kur'an od svile je ručno obojen sa ispisanim stranama, a njegovi autori se nadaju da će to djelo očuvatii kulturnu baštinu u zemlji.
Tim od 38 kaligrafa i slikara minijaturista radilo je skoro dvije godine na tom umjetničkom djelu s kožnim povezom i teškom 8,6 kilograma.
Većinu umjetnika je regrutovala jedna britanska fondacija koja se nalazi u starom dijelu Kabula.
-Naš cilj je da se u Afagnistanu ne izgubi umjetnost kaligrafije. Pisanje je dio naše kulture - rekao je majstor kaligrafije Kvadža Kamarudin Šisti 
Kaligrafija koja se koristi za prepisivanje svetog teksta Kur'ana, posebno je poštavana u islamskim zemalja i islamskoj kulturi.
Umjetnici su koristili kurzivu kao početno pismo kaligrafije, a za svaku stranu je bilo potrebno najmanje sedam dana.
Kaligrafi su koristili prirodne boje i pigmente, zlatnu i bronzanu boju.
Dragocijeni Kur'an se za sada nalazi u posebnom drvenom sefu britanske fondacije koja je navela da djelo košta, ukoliko bi ga neki kolekcionar želio, između 100.000 i 200.000 dolara.

Afganistanci izradili svileni Kur'an

Udruženje ''Integra'' je, u saradnji s produkcijskom kućom ''Deblokada'' i Udruženjem MDR- KS organizovalo je u ponedjeljak zatvorenu projekciju filma ''Muškarci ne plaču'', za 25 bivših maloljetnih boraca iz Kantona Sarajevo. 

Projekcija je održana u kinu Meeting point. Film Alena Drljevića '' Muškarci ne plaču'', dobitnik je niza međunarodnih nagrada, i na maestralan način prikazuje životne priče u postkonfliktnom društvu, odnosno način na koji neprerađena traumatska iskustva, dvije decenije nakon rata, i dalje aktivno utječu na individualnu prilagodbu pojedinca, ali i na društvo u cjelini, predstavljajuci veliku prepreku na putu ponovnog uspostavljanja povjerenja među nekad sukobljenim društvenim zajednicama.

Predsjednik Udruženja MDR – KS, Kemal Šalaka kazao je da nije tačanb broj maloljetnih boraca koji su učestvovali u ratu u BiH.
 
-	Iako tačan broj nije poznat, procjenjuje se da je u ratnim sukobima 90-ih, u BiH učestvovalo oko 4.500 maloljetnih boraca. Iako su za vrijeme rata, imali jednak tretman kao i drugi borci, učestvujući direktno u oružanim sukobima na prvim linijama borbenog fronta, zbog izostanka sistematske podrške u procesu niihove rehabilitacije, i reintegracije u društvo, danas veliki broj njih živi na margini društva. Pored ekonomskih problema sa kojima se svakodnevno bore, veliki broj njih pati i zbog psiholoških problema za koje i dalje ne dobivaju adekvatnu podršku. Ovakav način okupljanja osigurava na neki način prostor u kojem mogu da otvoreno razgovaraju o svojim iskustvima, dobijajući razumijevanje i podršku od svojih saboraca – kazao je Šalaka.

Renata Krstanović, psiholog iz Udruženja Integra, istakla je važnost konstruiranja traumatskog narativa.

-	To se danas smatra jednim od najvažnijih segmenata psihoterapijskog rada sa žrtvama trauma. Iako se trauma ne moze izbrisati, obezbjeđivanje prilike žrtvama da ponovno prožive detalje traume u sigurnom okruženju, moze stvoriti prostor za prihvatanje tog iskustva i njegovu reintegraciju u novu individualnu, i socijalnu konstrukciju koja će za pojedinca biti funkcionalnija i adaptivnija – navela je ona. 

Psihoterapijski rad, sa žrtvama rata, ističu psiholozi, neophodan je kako zbog unapređenja kvalitete njihovog života, tako i zbog izgradnje novog društva. Sve je veći broj istraživanja koji pokazuje da transgeneracijski prijenos traume ima značajnu ulogu u oblikovanju postkonflitnog ambijenta i načina razmišljanja budućih generacija. 

-	Za istinski proces iscjeljenja neophodno je utvrditi zajedničku istinu. Međutim uslovi u kojima živimo kao i specifičnost ratnih sukoba devedesetih, čine taj proces izuzetno teškim. Prvo, zato što ratno iskustvo za veliki broj nas nosi individualnu traumu, o kojoj je teško govoriti, i koju većina nas nastoji zaboraviti, i drugo zato što stalno prisutna retorika vladajućih struktura koja se plasira kroz medije i druge načine socijalne transmisije, nastavlja da produbljuje međusobne razlike, jačajući predrasude i stereotipe koji stvaraju bazu za dalje sukobe - navodi Maja AIihodzic iz Udruženja Integra. 
Ovakva vrsta okupljanja vojnih veterana osigurava mogućnost razmjene iskustava sa ljudima koji su prošli slične dešavanja, otvara mogućnost za dijalog i razmjenu stavova. Iz Udruženja najavljuju nastavak projekcija, i mogućnost zajedničkog okupljanja pripadnika sve tri vojske.

Bivšim maloljetnim borcima pušten film "Muškarci ne plaču" iz veoma dobrog razloga

Rediteljka Jasmila Žbanić, kako „Dnevni avaz“ saznaje, s porodicom se preselila u Berlin.Ona već neko vrijeme živi i radi u ovom njemačkom gradu, a, kako su nam potvrdili izvori bliski rediteljki i njenom suprugu Damiru Ibrahimoviću, njihova kćerka Zoe tamo ide u školu.Njemački filmŽbanić, koja se posljednjih mjeseci ne oglašava u medijima, ni jučer nije odgovarala na naše telefonske pozove i poruke.Ipak, javio nam se Jasmilin suprug, producent Damir Ibrahimović. Naš poziv zatekao ga je u Sarajevu, a, kako nam je kazao, završavao je neke poslovne obaveze.- Nije istina da smo se skroz preselili, pola smo tamo, pola ovamo – uvjeravao nas je Ibrahimović, koji nije bio pretjerano raspoložen za razgovor o ovoj temi.Ipak, ističe da u Berlinu rade dokumentarni film.- U pitanju je priča koja ima veze i s Njemačkom. Ne bih previše govorio o tome, jer je još razvijamo i radimo. Uglavnom, dosta je ozbiljna tema, o čemu ne bih mnogo govorio. Tako osnovni razlog boravka u Berlinu su poslovni projekti na kojima radimo, dokumentarac, a uskoro bismo trebali početi raditi na jednom njemačkom igranom filmu – pojašnjava Ibrahimović.Bilo kako bilo, iz više izvora saznali smo da ovaj bračni par sada živi u Njemačkoj.- Damir iz Njemačke često dolazi u Sarajevo da posjeti roditelje. Vjerovatno i zbog posla Jasmila ne dolazi tako često. Svakako vode i brigu o produkcijskoj kući „Deblokada“ koja se nalazi u Sarajevu – govori naš izvor i dodaje da je prije nekoliko dana oboje stiglo u Sarajevo.Leon Lučev u filmu „Srebrenica“?&nbsp;&nbsp;Iako se u njenom okruženju moglo čuti da je Žbanić u Berlinu počela s realizacijom filma „Srebrenica“, njen suprug ističe da će se to ipak desiti u BiH.&nbsp;- „Srebrenicu“ ćemo snimati početkom iduće godine ili na proljeće. Taj projekt ide svojim tokom kako treba da ide – govori producent.Kako nam je kazao blizak izvor ovom bračnom paru, jednu od glavnih uloga u dugoiščekivanom Jasmilinom filmu „Srebrenica“ ostvarit će Leon Lučev, koji se i ranije pojavljivao u njenim igranim ostvarenjima.

Jasmila Žbanić s porodicom se preselila u Berlin

Ovogodišnji Festival animiranog filma - NAFF 2018. održavat će se od 30. juna do 6. jula, a filmovi će istovremeno biti prikazivani u Neumu i Mostaru.

Kako se ističe u najavi, prijavljeno je oko 1000 filmova iz 64 zemlje, što je znatno više nego prethodnih godina.

Završena je također selekcija filmova i u natjecateljski program je ušlo 56 filmova, a u panorama program 17 filmova iz 24 zemlje. Najveći broj filmova stigao je iz Francuske čak 79, slijede SAD, Rusija, Španjolska, UK, Belgija i Tajvan koji su prijavili preko 30 svojih filmova.

Uz pet natjecateljskih programa bit će prikazana i tri panorama programa uz koja će se održati i tri stručna predavanja.

Članovi stručnog žirija bit će Feđa Isović-scenarista, Svetlana Andrejeva-prošlogodišnja pobjednica u tehnici lutke-glina i Predrag Solomun, prof. montaže na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci.

Svoj dolazak na festival već su potvrdili autori iz Rusije, UK, Irske, Njemačke, Belgije, Srbije, SAD-a, Hrvatske, Irana i Afganistana.

Kao i svake godine NAFF se održava zahvaljujući podršci Federalnog ministarstva kulture i sporta, Fondacije za kinematografiju, Veleposlanstva SAD-a u BiH, Ministarstva civilnih poslova, TZ HNŽ-a, Grada Mostar i Misije OESS-a u BiH.

Novost je da od ove godine NAFF podržava i Udruga filmskih radnika BiH, saopćili su organizatori.

Otvorena retrospektivna izložba Safeta Zeca u Mostaru

U sarajevskom "Zvonu" Ismar Mujezinović promovirao roman "Nasljeđe"

Otvorena izložba "Majkina pisma" slikarke Šemse Gavrankapetanović

Jurinko Rajič: Dizni je vrhunac animacije

Aleksandar Stojković: Nagrade ne mogu pomoći ni glumcima ni pozorištu

Nova priznanja za predstavu u režiji Lajle Kaikčije: Kad majčina ljubav postaje okov

Amra Kapidžić o saradnji sa suprugom: Ermin je sjajan glumac i partner

Premijera baletne predstave u dva čina ''Stabat mater'' i ''Faun''

Predstava "Prst" za kraj sezone Sarajevskog ratnog teatra

U Muzeju grada Zenice izložba slika i unikatnog nakita Adina Hebiba

Promovirana zbirka pjesama „Čobanica“ autora Emina Bektića

NPS s predstavom "Kralj Lir" otvara Festival regionalnog teatra u Podgorici

Afganistanci izradili svileni Kur'an

Bivšim maloljetnim borcima pušten film "Muškarci ne plaču" iz veoma dobrog razloga

Jasmila Žbanić s porodicom se preselila u Berlin

Na ovogodišnji NAFF 2018. prijavljeno oko hiljadu filmova iz 64 zemlje

Kultura

Otvorena retrospektivna izložba Safeta Zeca u Mostaru

U sarajevskom "Zvonu" Ismar Mujezinović promovirao roman "Nasljeđe"

Otvorena izložba "Majkina pisma" slikarke Šemse Gavrankapetanović

Jurinko Rajič: Dizni je vrhunac animacije

Aleksandar Stojković: Nagrade ne mogu pomoći ni glumcima ni pozorištu

Nova priznanja za predstavu u režiji Lajle Kaikčije: Kad majčina ljubav postaje okov

Amra Kapidžić o saradnji sa suprugom: Ermin je sjajan glumac i partner

Premijera baletne predstave u dva čina ''Stabat mater'' i ''Faun''

Predstava "Prst" za kraj sezone Sarajevskog ratnog teatra

U Muzeju grada Zenice izložba slika i unikatnog nakita Adina Hebiba

Promovirana zbirka pjesama „Čobanica“ autora Emina Bektića

NPS s predstavom "Kralj Lir" otvara Festival regionalnog teatra u Podgorici

Afganistanci izradili svileni Kur'an

Bivšim maloljetnim borcima pušten film "Muškarci ne plaču" iz veoma dobrog razloga

Jasmila Žbanić s porodicom se preselila u Berlin

Na ovogodišnji NAFF 2018. prijavljeno oko hiljadu filmova iz 64 zemlje