U okviru XXXIV međunarodnog festivala Sarajevska zima 2018. večeras na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo sa početkom u 19.30 sati bit će izvedena dramska predstava "DUPLET" Profesionalnog državnog dramskog pozorišta iz Gruzije. 
Predstava posvećuje sjećanje na Vaclava Havela, čiji je posvećen život i rad primjer za narod koji se bori za slobodu, nezavisnost i demokratiju. 
Prvenstveno pozorište ima svoju originalnu umjetničku i kreativnu svrhu, ali pored toga uvijek izražava svjetske perspektive nacije. Na osnovu toga, sinteza ovih djela autora - legendarna "publika" Vaclav Havela i dobitnik Nobelove
 nagrade Harold Pinter "Jedan za put" pravi je dokaz toga. 
Predstava "Duplet" (direktor - Konstantin Abashidze) izražava stav, koji osuđuje nasilje, zloupotrebe ljudskih prava i afirmira slobodu kao način težnje napretku i razvoju. 
Prema riječima Vaclav Havela: "Sloboda je vrijednost koja se dobija po cijeni žrtvovanja".

Večeras dramska predstava "Duplet" profesionalnog državnog dramskog pozorišta iz Gruzije

U Narodnom pozorištu Mostar, u četvrtak, 29. marta bit će izvedena predstava “Glumac... je glumac... je glumac” reditelja Zijaha A. Sokolovića.&nbsp;&nbsp;Predstava je premijerno izvedena na Festivalu MESS u Sarajevu 1978. godine. Izvedba u Narodnom pozorištu Mostar, skoro na sam 40. rođendan predstave, bit će 1.620. njena izvedba. 
Podsjećamo da je objavljena i knjiga “Glumac... je glumac... je glumac” s tekstom predstave i kritikama o njoj koje su između ostalih pisali Pero Kvrgić, Fabijan Šovagović, Rade Šerbedžija, Velimir Stojanović, Jovan Ćirilov, Zvone Šedlbauer, Radomir Putnik, Boris Cavazza, Gorčin Stojanović i mnogi drugi. 

Ž8 = F. M.

U Mostaru 1.620. izvedba predstave “Glumac... je glumac... je glumac”

U trenutno najgledanijem baletu ''Derviš i smrt'' koreografa Igora Kirova, koji nam dolazi iz Hrvatske, u izvedbi solista i ansambla Baleta HNK Split, sarajevska publika imat će priliku uživati 17. marta, kad će predstava biti izvedena na sceni Narodnog pozorišta, a u sklopu festivala Sarajevska zima.&nbsp;Predstava počinje u 19.30 sati.&nbsp; &nbsp; Najistaknutiji makedonski plesač i koreograf Igor Kirov, od 2016. umjetnički direktor Baleta HNK Split, inspiraciju za svoju novu predstavu našao je u bogatom književnom djelu istoimenog romana Meše Selimovića. Njegova koreografija pokušaj je prodiranja u podsvjesno, traganje za ljudskom biti, suočavanje s vlastitom dušom i njenim oslobađanjem. 
Nagrađivani makedonski teatrolog, dramaturg i književnik značajnog i opsežnog opusa, libretist Sašo Dimoski, narativnu Selimovićevu teksturu reorganizirao je u devet cjelina, arhetipskih putovanja duše i tijela – od vlastitog pakla, preko vlastitog čistilišta, do vlastitog, intimnog raja.&nbsp;Glavna se dramaturška intervencija u odnosu na Selimovićev roman odnosi na uvođenje lika duše samoga protagonista, derviša Ahmeda Nurudina, na kojoj se izgrađuju međusobni odnosi svih likova u libretu ovog savremenog baleta.
Originalnu muziku potpisuje Goran Bojčevski, koja doprinosi dramatičnosti i stvaranju posebne energije tokom izvedbe, a ostatak autorskog tima predstave čine Aleksandar Nošpal, jedan od najistaknutijih makedonskih kostimografa i modnih dizajnera, te scenograf Slaven Raos. Imaginativna likovnost doprinosi posebnosti atmosfere ovog baleta. 
Veliki interes publike vlada za ovu predstavu. Balet ''Derviš i smrt'', praizveden na 63. Splitskom ljetu i ispraćen je ovacijama publike, i danas na pozornici splitskog Hrvatskog narodnog pozorišta za ovu predstavu traži se karta više.
- Priča Derviša je poznata na ovim prostorima i bliska je ljudima. Derviš je simbol duše koja transcendira sve geografske, religijske i uopće sve vanjske odrednice koje su nam nametnute rođenjem i bivanjem u određenom prostoru - istakao je autor. 
Ne propustite ovaj pozorišni spektakl , a ulaznice za ovu predstavu možete kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

''Derviš i smrt'' splitskog baleta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras, 14.3.2018., s početkom u 19.30 sati, solisti i ansambl Baleta NPS izvest će balet ''Alisa u zemlji čuda''&nbsp; u koreografiji i režiji Aleksandra Ilića, na muziku Darje Janošević.&nbsp; Čudesno putovanje kroz snove Naslov ''Alisa u zemlji čuda'' obećava čudesno putovanje kroz snove, dopuštajući nam da se prepustimo mašti u neobičnom svijetu u kojem vlada zakon iracionalnog, gdje možemo doživjeti događaje u kojima iskušavamo svoje želje, stremljenja i prevazilazimo prepreke.&nbsp;O predstavi koju je pripremao s Baletom Narodnog pozorišta u Sarajevu koreograf Aleksandar Ilić rekao je:&nbsp;- Odlučujući se da u govor tijela pretočim začudnu avanturu sna u koju je Luis Kerol (Lewis Carroll) svojom romantičnom maštom poveo Alisu, intuitivno sam naslutio riznicu mudrosti iskazanu zagonetkama. Zagonetkama koje gospodare svekolikim bivstvovanjem svega živog na plavom šaru naše planete. Vješti manipulant koji iza zastora skriven povlači konce i vješto ih mrsi u vođenju i zavođenju igre sna u kojoj Zec, Vojvotkinja, Kuvarica, Kraljica, Lažna kornjača..., a prije svega mudra Alisa, uz pomoć zlatnog ključa koji je čas prevelik, čas premaleni, a neprestano nedohvatljiv, čeznu da otvore vratnice čarobnog vrta.
Divna nevjerovatna bajka, naizgled...&nbsp;A kada veliki majstor manipulacije razmrsi konce, postaje jasno da ništa nije slučajno i izmišljeno, već je odjenuto u drugo životno ruho s namjerom, ne samo da zabavi nego i poruči: tražite hrabro, uporno i neprestano zapitano i naći ćete svoj zlatni ključ za čudesni vrt života, i maštajte, to je snaga vječne mladosti.
Kuis Kerol je čudesnom moći svoje mašte, humorom, izvrnutom naopačke logikom postavio jednačinu: je li dva plus dva uvijek i nepobitno četiri.&nbsp; Kao profesor matematike i logike, kao rasni pisac, zna da ni u šta ne treba sumnjati nepogovorno jer u matematičkoj teoriji dva plus dva ne moraju uvijek biti četiri, kao što se dvije paralelne prave susreću i sijeku negdje u beskraju. Vjerujte i snovi i java nekad i negdje susreću se i spoje.
Vjerujte u snove, maštajte, a prije svega živite, to je skrivena ideja ove igrarije za djecu i odrasle.

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

Glumac Josip Pejaković, koji je prije dva mjeseca smješten na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS), trebao bi ovih dana biti pušten na kućno liječenje. Teške situacije Ovu informaciju potvrdila nam je i njegova supruga Vesna Mašić, koja je jučer za „Dnevni avaz“ poručila da se Pejaković još nalazi na Odjelu kardiohirurgije i da se ne osjeća baš najbolje.- Nakon svih tih teških komplikacija koje je imao tokom boravka u bolnici, ne možemo se baš nadati najboljem. Imao je vrlo kompleksne i izuzetno teške situacije kada je zdravlje u pitanju. Posljedice su svakako vidljive i trebat će mu mnogo vremena da se oporavi. Nadamo se da će u kućnim uvjetima njegov oporavak teći brže – govori nam Mašić. Dodaje da je Josip uvjeren kako će izlaskom iz bolnice sve proći. - A nije svjestan da se to ne može odmah desiti. U posljednje vrijeme je veoma nervozan i nestrpljiv jer ne može da podnese boravak u bolnici, što je i razumljivo - kaže nam Mašić.Tri operacijePejaković je prvobitno bio podvrgnut operativnom zahvatu zbog problema s abdomenom i srcem. - Komplikacije su nastale zbog prve operacije koja je izvedena sa zakašnjenjem, a poslije toga propušten je i infarkt. On je tri puta bio podvrgnut operaciji, tako da je teško opisati riječima kakva je to bila borba protekla skoro dva mjeseca. Prvobitno su rekli da je u pitanju slijepo crijevo i tako je krenulo krivo liječenje, pa su se desile posljedice zbog toga. Potom su stvar u svoje ruke uzeli ljekari na Trećoj internoj i na Kardiohirurgiji, gdje ga liječe na najbolji mogući način - govori Mašić. &nbsp;Bandić: Lično ću prebaciti Josipa u Zagreb Tokom svog boravka u Sarajevu, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić ponudio se da lično prebaci Pejakovića na liječenje u hrvatsku prijestonicu. - Tokom boravka kod prijatelja Nedžada Ajnadžića i Nuke Grebovića saznao sam da je Josip bolestan. Nakon toga smo ga pozvali i kratko sam razgovarao s njim, jer je djelovao umorno i iscrpljeno, valjda zbog bolesti. Rekao sam mu: „Ako se u Zagrebu bilo šta bolje može napraviti po pitanju tvog liječenja, spreman sam lično automobilom medicinske pomoći doći po tebe u Sarajevo“. Ponudio sam se prije svega zbog toga što je Josip moj veliki prijatelj i što imam ljudsko srce – rekao je jučer Bandić za „Dnevni avaz“.

Vesna Mašić: Teško je opisati kakvu borbu vodi moj Josip

Predstava „Bio je lijep i sunčan dan“ Tanje Miletić-Oručević bit će izvedena u petak na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) s titlovima na engleskom jeziku.&nbsp;-	Predstava je nastala na dokumentu, na zapisu sjećanja Sarajki i Sarajlija na 2. maj 1992. godine. To je jedan od rijetkih ratnih dana o kojima postoji jasno sjećanje među različitim ljudima; oni koji se sjećaju bili su tada djeca, studenti, djedovi, borci, policajci, novinari, domaćice… Od njihovih sjećanja predstava slaže mozaik lijepog proljetnog dana koji će zauvijek promijeniti njihove živote prvog od 1395 dana opsade Sarajeva – stoji u saopćenju SARTR-a.&nbsp;Glumački ansambl SARTR-a, kroz proces rada na predstavi, vrlo angažirano i posvećeno, osim što propituje lična sjećanja, uspostavlja odnos prema svjedočenjima drugih kako bi ispričao priču vezanu za grad i njegove stanovnike koji, i kad je bilo najteže, nisu ostali bez duha i nade.
U predstavi igraju: Mirela Lambić, Ana Mia Milić, Maja Salkić, Snežana Bogićević, Amila Terzimehić, Benjamin Bajramović, Adnan Kreso, Sead Pandur i Jasenko Pašić.

"Bio je lijep i sunčan dan" na sceni SARTR-a u petak

U Travniku danas, na dan kada je 1975. godine umro jedini književni nobelovac s prostora bivše Jugoslavije Ivo Andrić, počinje obilježavanje velikog jubileja, 100 godina od objavljivanja njegove prve knjige "Ex ponto".
- Prije 100 godina u Zagrebu je Andrić objavio svoju zbirku poezije kojoj je dao naziv „Ex ponto“. To će biti njegov prvjenac koji će ga uvesti u svijet književnosti, a on će s njom nastupiti kao pjesnik. Zanimljivo je da Andrić kasnije nikad nije dozvolio objavu novih izdanja svog prvjenca, jer ga je smatrao svojim neuspjelim, mladalačkim pokušajem pisanja poezije. Danas, kada nakon 100 godina otvorite tu knjigu, vidite da je to vrhunska poezija u prozi – govori nam kustos Zavičajnog muzeja Travnik Enes Škrgo.
Muzej, u čijem je sastavu i Memorijalni muzej "Rodna kuća Ive Andrića", obilježava ovaj jubilej videoprezentacijom kojom će, kako je naveo Škrgo, nastojati ispričati vizuelnu priču o nastanku "Ex ponta", ali i životu Ive Andrića u godinama kada je stvarano to djelo.

U travničkom Zavičajnom muzeju pripremili videoprezentaciju

100 godina od objavljivanja Andrićevog prvjenca "Ex ponto"

Foto: S. Saletović U Kamernom teatru 55 večeras je izvedena kultna predstava "Žaba" za prvotimce i uprave ljutih gradskih rivala Željezničara i Sarajeva.&nbsp;Dok su nogometaši Sarajeva većim dijelom stigli, njihove kolege iz Želje izbjegle su "gradski derbi u pozorištu".&nbsp;U Kamerni teatar stigli su direktor FK Željezničara Mirsad Šiljak, sportski direktor Saša Papac, trener Admir Adžem, igrači Zajko Zeba i Vedran Kjosevski, dok su iz FK Sarajeva stigli svi osim Adukora koji zbog povrede ramena nije mogao praviti društvo kolegama.

Željo izbjegao "gradski derbi u pozorištu"

Otvorenje izložbe slovenske umjetnice Bojane Križanec bit će upriličeno sutra u 19 sati u galeriji savremene umjetnosti "Charlama" u Sarajevu.&nbsp; Naziv izložbe je "Osluškivanje vjetra".Osim instalacija koje će biti postavljene, posjetioci će moći uživati i u performansu.

Izložba slovenske umjetnice Bojane Križanec u "Charlami"

Publika Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) će imati priliku pogledati predstavu "Narodna drama", u režiji Bobana Skerlića, a autorica teksta je Olga Dimitrijević. Predstava će biti izvedena 13. i 14. marta u 20 sati.&nbsp; U predstavi igraju: Fatima Kazazić, Darja Badnjević, Davor Sabo, Mirsad Tuka, Sead Pandur, Maja Salkić, Vedrana Božinović, Kenan Kojić.
- Ovaj dramski komad napisan je 2009. godine i već tada je bio umjetnički provokativan zbog Olginog pionirskog poduhvata – uvođenja teme istospolne ljubavi u domaću dramsku literaturu. Forma i jezik "Narodne drame" veoma su inspirativni za rad s glumcima, jer predstavljaju spoj realističnih dijaloga i masovne bujice poezije, te muzičkog narativa – stoji u saopćenju SARTR-a.

"Narodna drama" 13. i 14. marta na sceni SARTR-a

Predstojeći treći teatarski festival "Pozorišno proljeće" (16. do 23. aprila) odvija se u atmosferi, kako je navedeno, katastrofalnog položaja pozorišta južno od Save i Dunava, pa će tome biti posvećen i okrugli sto.
Publika u Šapcu će u glavnom takmičarskom programu moći vidjeti sedam predstava. Koncept ove manifestacije, pokrenute prije dvije godine, podrazumijeva prikazivanje najboljih predstava nastalih u Srbiji u prethodnoj kalendarskoj godini, koje ocjenjuje regionalni žiri.
Selektor i direktor festivala Zoran Karajić na konferenciji za novinare rekao je da je odgledao preko 40 predstava, od kojih su odabrane: "Urnebesna tragedija" (Atelje 212), "Mala mađarska pornografija" (Novosadsko pozorište), "Tako je, ako vam se tako čini" (Jugoslovensko dramsko pozorište), "Rubište” (Šabačko pozorište), "Iz života insekata" (Beogradsko dramsko pozorište) i "Carstvo nebesko" i "Carstvo mraka" (Narodno pozorište Beograd).
Budući da je čak pet predstava iz Beograda, Karajić se osvrnuo na stanje u teatrima u unutrašnjosti.
- Pozorišta u Srbiji ispod Save i Dunava u katastrofalnoj su situaciji. Tome ćemo posvetiti okrugli sto u okviru Festivala, u saradnji sa Savezom dramskih umjetnika Srbije. Veliki je problem što ne postoji zakon o pozorištu, kakav imaju biblioteke i muzeji. Pozorišta su prepuštena na milost i nemilost lokalnih samouprava, opstanak im zavisi od njihovog ukusa ili dobre volje. To je jako loše.
Članica Umjetničkog savjeta festivala Mira Banjac istaknula je da nije samo novac problem.
- Pored teške situacije uopće za kulturu, i ne samo za kulturu, u ova turbulentna vremena koja tek trebamo shvatiti, nisu samo pare problem. Stvar je i u glavama ljudi koji daju te pare, u tome je li kultura potrebna ili nije… Mi koji smo u Savjetu trudimo se da budemo korisni, da u okviru danog uradimo onaj posao koji se od nas očekuje - napomenula je Banjac, istaknuvši da je budžet za "Pozorišno proljeće" smanjen.
Festival obuhvata i bogat prateći program, a o nagradama će odlučivati žiri: Karpo Aćimović Godina (Ljubljana), Nikola Ristanovski (Skoplje) i Aleksandar Lukač (Toronto).
Novinarski žiri (Milan Bečejić "Beogradski glas", Gordana Manjenčić RTS, Dragan Eraković "Danas") dodijelit će nagradu "Zalog budućnosti" za najboljeg mladog glumca, a van konkurencije, u čast nagrađenih, bit će izvedena predstava "Banović Strahinja" Narodnog pozorišta iz Prištine i Šabačkog pozorišta, u režiji Nebojše Bradića.

Mira Banjac o lošem stanju provincijskog teatra: Nisu problem samo pare

U Narodnom pozorištu Sarajevo u ponedjeljak, 12. marta 2018. godine sa početkom u 19.30 sati, bit će izvedena drama "Kralj Lear" u adaptaciji i režiji Diega de Brea.
Uz prvaka Drame NPS, Izudina Bajrovića koji će utjeloviti ulogu Kralja Leara, gledat ćemo Sanelu Pepeljak, Medihu Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elmu Juković.
Predstava je realizirana u koprodukciji Narodnog pozorišta i Festivala MESS, uz podršku Britanske ambasade, koje je ujedno i partner projekta.
Kralj Lear istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Naime, sudar sa smrću nije prepušten slobodnoj ljudskoj volji.
Learov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog njegovog rastrzanog srca i pomračenog uma. Nekadašnji Bog na Zemlji, sada duboko poniženi obični smrtnik, na zalasku svog života pokušava da spozna istinu koja će ga sunovratiti u krajnju propast. Razarajuća bol saznanja da je bio prevaren i izigran gura ga u lavirint patnje koja ga pogađa neljudskom snagom i moći. Onaj koji je bio sve, sada je ništa. Sve je to kazna života na čijem kraju Lear, kada već nije mogao ranije, preuzima svu patnju na sebe da bi se preko nje očistio. Learov odlazak ga lišava svega.&nbsp;Zemlja je postala grobnica, neka neko dozove sunce!

Drama ''Kralj Lear'' sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Bosanskohercegovačka književnica Indira Kučuk-Sorguč, popularna "Mahaluša" poznata po svom britkom peru, osvrnula se na jučer slavljeni Dan žena i za Avaz.ba otkrila zašto se taj datum u njenom kalendaru ne crveni i zašto taj dan ne predstavlja nju kao ženu.&nbsp;- Duša me moja zaboli kad vidim da cvjetnog ćilima više nema na našim šetnicama, da su najbolje oprave pohranjene negdje na zadnji ofinger u ormaru i da je sretnoj Bosanki danas od jučerašnje trleme i prvog preskočenog spremanja ručka današnji zagorio. Lahko se naviknut’ na dobro. Vazda je bilo lakše s "drine" na "marlboro", nego s "marlbora" na "drinu"! Taj je sretni dan - taj bajni i sjajni 8. mart prošao, pa sretne hanume bahuljaju u mjestu kao mamurni dječaci nakon svog prvog velikog pijanstva, čekajući da neko tamo treći, neke tamo vrišteće feministice riješe njihova prava na porodiljsku naknadu, na zaštićeni status domaćice, na jednaku plaću, na sigurnu kuću…, na…, nanana…. - priča Indira i dodaje kako je 9. mart, ipak, njen draži datum. 
Uvijek više cijeni djela, nego riječi, a tog 8. marta mnogo se kaže.- Samo jedan dan opsjene dovoljno je ženi da narednih 364/5 vuče, tegli, riba, pere i puši! Aferim našoj ludosti! I sve dok bude 8. marta, znajte da je žena ne nagrađena, nego nagrđena. A i neka je! Nikad više nije bilo onih koji se zalažu za njena prava, raznih NGO uhljeba, gender gnjavatora/ica, jalovih diskutanata i prodavača takozvanih rodnih prava koji maste brke nezarađenim tuđim parama i kažnjavaju za jednu nepromišljenu riječ, ali zato im silovatelji, gazde mobingaši, tate koje uredno ne plaćaju alimentaciju i ini šovinisti na djelu, prolaze kao južni vjetrovi!&nbsp;Važno je deklamovati, a ne raditi! - iskreno će Kučuk-Sorguč.Sve se nešto misli jesu li ti toliki udruženi aktivisti jučer pokucali na vrata neke ugrožene žene i konkretno joj pomogli.&nbsp;- Je li ijedna ta kreštalica od aktivistkinje, koja se zalaže da majke i nemajke imaju isti tretman, izvadila lovu iz svog džepa (a našeg budžeta, op.a.) i platila toj jednoj nerotkinji s razlogom vještačku oplodnju? Ili se izborila da imaju pravo do deset puta da im država to isfinansira? Je li kakva sirotica koju muž ugnjetava progledala od njegovih modrica pošto su čelične žene udružene u razne pokrete stale ispred njega i zaštitile je svojim 'rodnim' prsima! Djela nam trebaju, a ne riječi. I to baš ovakva djela kojim 365 dana u godini žena pokazuje da je nadčovjek. Zato volim 9. mart, jer ništa ni od koga ne očekujem. Pa ni od vlastitog muža! - zaključila je Kučuk-Sorguč u razgovoru za Avaz.ba.

Indira Kučuk-Sorguč za Avaz.ba: Aferim našoj ludosti!

Premijera nove predstave Kamernog teatra 55 „Tri sestre“ reditelja&nbsp; Pjera Žalice, koja je bila zakazana za 23. mart, prolongirana je za septembar.Zvanično su iz ove kuće saopćili da je razlog bolest glumice Tatjane Šojić (54), pa su zbog toga i drugi komadi u kojima ona igra skinuti s repertoara.&nbsp;Martovski termin - Tatjana Šojić igra jednu od naslovnih uloga, a zbog oporavka, i pored najbolje volje, nije mogla nastaviti s radom na predstavi. Budući da je Kamerni teatar 55 već u pripremi imao i predstavu „Hadersfild“ Uglješe Šajtinca, a u režiji Emira Zumbula Kapetanovića, odlučili smo je staviti u martovski termin za premijeru, kako naša vjerna publika ne bi ostala uskraćena za još jedno novo teatarsko ostvarenje – stoji u saopćenju Kamernog teatra 55. Kako „Dnevni avaz“ saznaje, Šojić ima problema s koljenom, zbog čega se otežano kreće. Direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović kazao nam je da se glumica povrijedila prije više od mjesec tokom izvođenja predstave „Umri muški“. - Tatjana je na sceni povrijedila nogu, a ljekari su joj rekli da mora mirovati određeni period, jer je u pitanju teža ozljeda. Zbog toga je zaustavljen i proces rada na predstavi „Tri sestre“ jer je Žalica želi vidjeti u glavnoj ulozi, a i ona želi igrati, cijelu priču smo pomjerili za početak septembra, a premijera je u planu polovinom oktobra - pojašnjava Hadžihafizbegović. &nbsp;Fizikalne terapijeŠojić ovih dana redovno ide i na fizikalne terapije. - Jednostavno, njeno zdravlje je važnije od bilo kakve predstave, a naše je da poštujemo Žalicinu, kao i njenu želju – poručio je Hadžihafizbegović.Osim premijere „Tri sestre“, otkazane su i predstave „Umri muški“, „Naš razred“, „Ime“ u Pozorištu mladih Sarajevo. Tokom jučerašnjeg dana Šojić smo pokušali dobiti u nekoliko navrata, ali ona na naše pozive nije odgovarala.„Umri muški“&nbsp;&nbsp;Odgođena je i rođendanska izvedba diplomske predstave Tatjane Šojić „Umri muški“, koja je trebala biti upriličena 14. februara u Kamernom teatru 55.&nbsp; - Nadamo se da će se zdravstveno stanje glumice poboljšati u narednom periodu i da ćemo je ponovo gledati kako u našem pozorištu tako i u drugim kućama gdje je angažirana – poručili su iz Kamernog teatra.

Tatjana Šojić narednih mjeseci van stroja

Bosanskohercegovački dječiji mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" ponovo će se igrati u Pozorištu mladih Sarajevo i to 23. marta u 18 i 19.30 sati te 24. marta u 18 sati.&nbsp; U novoj pozorišnoj sezoni za ovaj komad osvježena je i postava mladih glumaca, pjevača i plesača.
Mjuzikl je rađen u produkciji Muzičkog ateljea u Bosni i Hercegovini i Muzičko-obrazovnog sistema "Basics škola", a u koprodukciji s Pozorištem mladih Sarajevo.

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Predstava Bitef teatra iz Beograda „Jami distrikt“ reditelja Kokana Mladenovića izvedena je tri večeri zaredom u Kamernom teatru 55. Prvi put je sarajevskoj publici predstavljena u okviru Festivala „Dani Jurislava Korenića“ u decembru 2017. godine.&nbsp;&nbsp; 
Balkanska društva

Jednu od glavnih uloga ostvarila je Beograđanka Isidora Simijonović, koja nam je ovom prilikom govorila o predstavi koja se bavi pitanjem nacionalnog identiteta u savremenim balkanskim društvima, ali i o boravku u glavnom bh. gradu.

- Drago mi je što smo opet u Sarajevo. Posebno jer to znači da je predstava imala uspjeha prilikom našeg prvog dolaska. Lijepo mi je ovdje, pa se baš radujem što sam ponovo došla, kao i ljudima ovdje, atmosferi i hrani – govori nam Simijonović.

„Jami distrikt“ zahtijeva i određenu fizičku spremu glumca, što Isidori ne pada teško.

- Kada radiš nešto u šta vjeruješ i što te do te mjere pokreće i uzbuđuje, to čovjeku ne pada teško. I kad smo pravili predstavu, naše prve probe su bile improvizacije na zadate teme. Vrlo dobro osjećamo i znamo predstavu i ona nas sama vodi kroz sve. Volimo je igrati iako sa strane to izgleda veoma naporno - rekla je Simijonović.

Ističe i da publika u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori slično reagira na poruku predstave.

- Reakcije publike imaju mnogo veze sa samim tim o čemu mi govorimo u predstavi. Ljudi dobro prepoznaju teme kojima se bavimo i vrlo su im bliske. Bar je to neki moj utisak. To je ono što mi govorimo u predstavi, a to je da ljude ne mogu odrediti nacionalnosti, niti mogu odrediti šta su oni. Ljude više određuje to što vole doći u pozorište i pogledati dobru predstavu nego to odakle geografski potiču – kazala je Simijonović.

Krenuti dalje

Osvojila je mnogo nagrada, a posljednja je bila upravo u bh. prijestonici. Kako ističe, lijepa je stvar dobiti priznanje.

- S druge strane, nagrade donose određenu odgovornost i to je još jedan razlog da se potrudiš i ne razočaraš ni sebe ni druge ljude koji su odlučili da tvoj rad nagrade. Lijepo je, ali nekako to čovjek ostavi sa strane i krene dalje, trudi se opravdati to – iskrena je Simijonović.
 
Nije bitan format 

Jednu od posljednjih uloga Isidora je ostvarila u popularnoj TV seriji „Ubice moga oca“. Ističe da, bez obzira o kojem se formatu radi, suština glume se ne mijenja.

- TV i pozorište se razlikuje u smislu stepena spoljašne ekspresije, ali preciznost i emocija moraju biti tu, i u jednom i u drugom formatu. Meni je uvijek mnogo važnije šta je to što radim nego u kojem je formatu – govori Simijonović.

Večeras dramska predstava "Duplet" profesionalnog državnog dramskog pozorišta iz Gruzije

U Mostaru 1.620. izvedba predstave “Glumac... je glumac... je glumac”

''Derviš i smrt'' splitskog baleta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

Vesna Mašić: Teško je opisati kakvu borbu vodi moj Josip

"Bio je lijep i sunčan dan" na sceni SARTR-a u petak

100 godina od objavljivanja Andrićevog prvjenca "Ex ponto"

Željo izbjegao "gradski derbi u pozorištu"

Izložba slovenske umjetnice Bojane Križanec u "Charlami"

"Narodna drama" 13. i 14. marta na sceni SARTR-a

Mira Banjac o lošem stanju provincijskog teatra: Nisu problem samo pare

Drama ''Kralj Lear'' sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Indira Kučuk-Sorguč za Avaz.ba: Aferim našoj ludosti!

Tatjana Šojić narednih mjeseci van stroja

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Nagrada iz Sarajeva me obavezuje

Kultura

Večeras dramska predstava "Duplet" profesionalnog državnog dramskog pozorišta iz Gruzije

U Mostaru 1.620. izvedba predstave “Glumac... je glumac... je glumac”

''Derviš i smrt'' splitskog baleta na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Baletna predstava ''Alisa u zemlji čuda'' u Narodnom pozorištu Sarajevo

Vesna Mašić: Teško je opisati kakvu borbu vodi moj Josip

"Bio je lijep i sunčan dan" na sceni SARTR-a u petak

100 godina od objavljivanja Andrićevog prvjenca "Ex ponto"

Željo izbjegao "gradski derbi u pozorištu"

Izložba slovenske umjetnice Bojane Križanec u "Charlami"

"Narodna drama" 13. i 14. marta na sceni SARTR-a

Mira Banjac o lošem stanju provincijskog teatra: Nisu problem samo pare

Drama ''Kralj Lear'' sutra u Narodnom pozorištu Sarajevo

Indira Kučuk-Sorguč za Avaz.ba: Aferim našoj ludosti!

Tatjana Šojić narednih mjeseci van stroja

Mjuzikl "Zaleđeno Kraljevstvo" na sceni Pozorišta mladih Sarajevo

Nagrada iz Sarajeva me obavezuje