Goran Marković (71), reditelj, scenarista, esejista i pisac, često i sam kaže da ne zna koliko ostvarenja potpisuje. Na listi 100 najboljih filmova Jugoslavenske kinotekte Marković je najzastupljeniji autor. Njegovih sedam ostvarenja – “Nacionalna klasa”, “Specijalno vaspitanje”, “Variola vera”, “Tito i ja”,&nbsp; “Majstori, majstori”, “Već viđeno” i “Sabirni centar” uvršteni su na ovu listu.Proslavljeni reditelj u narednom periodu boravit će u Americi, studentima na Univerzitetu u Kolumbiji držat će predavanja, a bit će prikazana i neka od njegovih ostvarenja. Engleski kritičariKad smo ga pozvali, pakovao je posljednji kofer za put. Iako je bio u gužvi, našao je vremena za intervju za “Dnevni avaz”. Razgovarali smo o putovanju u Ameriku, dugovječnosti nekih njegovih ostvarenja, novim projektima, društvenoj situaciji, a otkrio nam je šta je naslijedio od roditelja Olivere i Radeta Markovića.- Drago mi je da će studenti, ustvari mladi ljudi, moći vidjeti moja ostvarenja – govori nam Marković. Koliko danas mlađe generacije zanimaju filmovi koji su nekad davno snimljeni?- Ne znam, pravo da vam kažem. Iskreno, imam utisak da ih mnogo ne zanima, jer su danas druga vremena i sve je instant. Ljudi putem interneta mogu da dođu do bilo koje informacije i te informacije su uglavnom kratke i vrlo površne, a niko se ne bavi dublje historijom ili fenomenom filma. Uglavnom se mladi ljudi danas bave tehnologijom i načinom kako da iskoriste određeni medij. To je, naravno, greška, jer su izražajna sredstva vječita i nešto što danas nije moderno, sutra će biti i suprotno. Koliko Vam znači što ste na listi 100 najboljih filmova Jugoslavenske kinoteke najzastupljeniji autor? - Znate kako, to mi, s jedne strane, mnogo znači, kao i činjenica da je "Variole vere" uvršten među 100 najboljih filmova svih vremena među engleskim kritičarima. Opet, svjestan sam da se ovdje, kod nas, mnoge stvari korumpiraju, a ja još imam utisak da mogu nešto uraditi. Iskren da budem, ne uživam u tome što postajem prošlost nego bih želio da, ako mogu, uradim nešto i za budućnost.&nbsp;Koliko Vas zanima stanje u društvu?- Ovaj sistem u kojem ja živim, a valjda i vi, užasan je u najmanju ruku. Mislim da u mojih sedamdesetak godina nikad nije bilo gore i ne pamtim da smo živjeli u lošijim okolnostima kad je u pitanju ekonomska, psihološka, ali i društvena situacija. Naše društvo je u potpunom rasulu, moral nam je spao na najniže moguće grane i potpuno je zavladalo društvo laži i krađe. Ljudi više ne smatraju da je lagati neki naročiti prekršaj, jer vide da svi lažu, od predsjednika države pa nadalje. Ne znam šta je potrebno da se desi kako bi nam se vratile elementarne vrijednosti - poštenje, istina, socijalna pravda... To mi sve u ovom trenutku izgleda nedokučivo. Bol i tugaSumnjate da se te vrijednosti mogu vratiti? - Možda mogu poslije nekih užasno velikih promjena i u nekom periodu u kojem ja, vjerovatno, neću biti prisutan. Kod nas je sve dovedeno do apsurda, količina tiranije i manipuliranje ljudima, količina kontrole nad svakim segmentom društva od strane jednog čovjeka, do te su mjere strašni da postaju neizdržljivi. Nije ni čudo što ljudi odavde bježe glavom bez obzira. Opet, s druge strane, ljudi na Balkanu posjeduju i dozu humora. Koliko im ona dobro dođe?- To je trenutno jedini način da se spasimo. Cijelog života sam smatrao da je humor neka vrsta bola, odnosno izražavanja bola i tuge. Umjesto jaukanja, smijeh. U suštini, ne možete se smijati stvarima koje vas ne bole i moraju da vas se itekako tiču da bi postale smiješne. Jednostavno je, smijeh je oblik jaukanja. Ako ono što je strašno možemo da pretočimo u humor, onda je to na neki način i rješenje. &nbsp;Iz umjetničke ste porodice, šta ste naslijedili od oca, a šta od majke?- Od oca sam naslijedio vikendicu, a od majke stan. Malo se šalim. Njih dvoje su bili veoma različiti ljudi i neki put u sebi primijetim kako se ta dva toka, zapravo čovjeka, miješaju. Otac je bio racionalan, pametan i analitičan čovjek, a majka je bila duhovita osoba. Onda, nekad se vidim kao ovo prvo, a nekad kao drugo, primitivca koji se zavitlava sa svime. Prema tome, i jedno i drugo imam u sebi, i oca i majku, a vjerovatno većina ljudi u sebi nosi tako neke kombinacije. Kako je otac upao u film “Variola vera” - Moji su roditelji zaista bili dobri glumci i igrali su u mojim filmovima. Kad sam snimao svoj najteži film u karijeri "Variola vera", u vrlo teškim uvjetima, noć prije snimanja, glumac Branko Pleša mi je otkazao. A on je trebao da igra ulogu negativca, direktora bolnice. Nazvao me je i rekao: “Dosta mi je da igram Nijemce i negativce i neću doći na snimanje.” Onda sam ja u jedan sat uvečer nazvao oca i rekao: “Sutra imaš snimanje, dođi”, a on me je pitao: “Pa, reci mi bar šta igram”, na šta sam odgvorio: “Reći ću ti kad dođeš.” Ostalo je historija - govori Marković. Kad sistem upetlja ruke- Imam nekoliko projekata koje razvijam i već sam u pregovorima s određenim televizijama o serijama, a pokušat ću opet da konkuriram i za film našem Fondu za kinematografiju, koji me dosta dugo izbjegava. Već pet ili šest puta sam imao projekte koji nisu prošli i već sam počeo da razmišljam da se upetljao sistem u to ili im se, ipak, ne sviđa ono što radim – pita se Marković.

Marković za "Avaz": Društvo je u potpunom rasulu, moral je spao na najniže grane

Predstava "Hadersfild" Uglješe Šajtinca, u režiji Emira Zumbula Kapetanovića, premijerno će biti izvedena sutra&nbsp; u Kamernom teatru 55. U predstavi "Hadersfild" igraju Admir Glamočak, Muhamed Hadžović, kojem je pripala glavna uloga, Senad Alihodžić, Sabit Sejdinović, Sanin Milavić i Fatima Kazazić.&nbsp;Radna atmosferaU Kamernom teatru probe za "Hadersfild" intenzivno traju. Reditelj nam je potvrdio da vlada opuštena, ali i radna atmosfera. Iako scena još nije postavljena, glumci rade punom parom i trude se da svaki lik dočaraju na svoj način.- Da bi proba dobro tekla i proces bio uspješan, bitno je da su oni koji su dio projekta zagrijani. Kolege su vrlo zagrijane i maksimalno posvećene ulogama. Zato sve protječe fenomenalno – govori nam Kapetanović. Svaki rediteljski posao podrazumijeva, ističe, posmatranje stvari koje ga lično dotiču i postavljanje na scenu. - Ustvari, naš zadatak je da vidimo, živimo i ispričamo probleme ljudi oko nas – kaže Kapetanović. &nbsp;Glavni likDodaje da je „Hadersfild“ priča koja govori o jednom trenutku u društvu gdje se prepliću različite sudbine ljudi u malom podrumskom stanu u zgradi, gdje živi glavni lik Raša. - Ovo su sve likovi koji se daju voljeti i situacija u kojoj su se našli dobro ih opisuje. Vjerujem da će publika imati visok stepen identifikacije s njima i da će zavoljeti predstavu. Svakako, moja očekivanja su dobre reakcije publike – poručuje reditelj. &nbsp;Kolega s klase- Rad na „Hadersfildu“ je na neki način nastavak moje saradnje s Muhamedom Hadžovićem, jer je on moj kolega s klase. On je dobio glavnu ulogu i drago mi je zbog toga jer se dobro poznajemo. Svakako važni su i drugi likovi oko njega, bez kojih ne bismo mogli napraviti ono što želimo – kaže Kapetanović.

Priča o sudbinama ljudi iz podrumskog stana

Predstava "Hadersfild" koju po tekstu Uglješe Šajtinca režira Emir Zumbul Kapetanović premijerno će biti izvedena sutra na sceni Kamernog teatra 55, ovo je saopćeno na današnjoj pres-konferenciji.&nbsp;&nbsp; "Hadersfild" je bio jedan od ispitnih zadataka studenata Akademije scenskih umjetnosti (ASU) Sarajevo.
Kako je istakao direktor Kamernog teatra 55, Emir Hadžihafizbegović, zbog kvaliteta predstave, za koju očekuje da će biti istinski hit, u ovoj teatarskoj kući su odlučili da postane dio stalnog repertoara.
Kapetanović ovom prilikom poručio je da je visok stepen identifikacije s pričom razlog zbog kojeg se odlučio za "Hadersfild".
- To je generacijski tekst o ljudima koji su se, nakon svih nedaća koje su nas zadesile u proteklim desetljećima, našli na poziciji da ne znaju kako dalje krenuti – kazao je on.
Admir Glamočak i kao kolega glumac i kao profesor na ASU istakao je posvećenost, ljubav i žar s kojim nastupaju glumci u ovoj predstavi.
Muhamed Hadžović koji igra glavnu ulogu je ustvrdio da ovo jeste generacijska predstava, ali iako je možda posvećena generaciji koja je igra u predstavi, aktuelna je za sve generacije.
Uloge u predstavi ostvarili su osim Glamočaka, i Hadžovića, Senad Alihodžić, Sabit Sejdinović, Sanin Milavić i Fatima Kazazić.

"Hadersfild" sutra premijerno na sceni Kamernog teatra 55

Francuski ambasador u BiH Gijom Ruson (Guillaume Rousson) boravit će u Mostaru 22. i 23. marta, u okviru "Dana frankofonije 2018".
Tom prilikom, ambasador će u petak, 23. marta, u 10 sati, uručiti međunarodne diplome francuskog jezika (DELF) učenicima Gimnazije Mostar.
U sklopu posjete, susrest će se i sa rektorom Sveučilišta u Mostaru te organizacijama civilnog društva, a učestvovat će i u godišnjoj konferenciji simulacije rada Ujedinjenih nacija u Ujedinjenom koledžu svijeta UWC u Mostaru.
U okviru Dana frankofonije restoran "Romanca" danas će u svojoj ponudi imati večeru "Okus Francuske" za sve stanovnike Mostara, ljubitelje francuske kuhinje, saopćila je Francuska ambasada u BiH.
Dani frankofonije u Mostaru bit će nastavljeni 24. marta radionicom za djecu koja će biti održana u Francuskom institutu u 12 sati, 29. marta planirana je projekcija filma "Good Luck Algeria" u kinu Cinestar u 19 sati, a 31. marta koncert grupe "Jall aux Yeux" u Clubu Calamus u 21 sat.

Francuski ambasador boravit će u Mostaru na Danima frankofonije

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u petak, 23. marta, bit će odigrana predstava „Šćeri moja“, crnogorskog Narodnog pozorišta.&nbsp;&nbsp; Iako su junaci drame „Šćeri moja“ historijske ličnosti, ovo nije historijska drama. Historijska građa je samo polazišna tačka za bavljenje aktuelnim temama, a to je prije svega pitanje položaja žene i odnosa prema ženskom djetetu. 
Glumačku ekipu predstave čine: Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Dejan Ivanić, Petar Burić, Goran Vujović, Stevan Radusinović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić...

U Narodnom pozorištu Sarajevo u petak predstava „Šćeri moja“

Festival „Javorwood“ objavio je otvoreni poziv za učešće na ovogodišnjoj manifestaciji. 
-	„Javorwood“ objavljuje otvoreni poziv za sve scenske, muzičke i likovne umjetnike da se prijave sa svojom tačkom, performansom, pjesmama, radovima, gdje u sklopu festivala mogu nastupati na nekoj od naših bina. Prijaviti se mogu svi scenski umjetnici: glumci, plesači, performeri, cirkusanti, žongleri, lutkari, stand-up komičari, recitatori, slikari, vajari, skulptori, grafiteri... – stoji u saopćenju festivala. 
Festival se ove godine održava od 31. jula do 5. avgusta.

Objavljen javni poziv za učešće na festivalu „Javorwood“

Predstava "Brašno u venama" reditelja Borisa Liješevića odigrana je na sceni državnog teatra u Bursi, u okviru 5. Internacionalnog teatarskog festivala balkanskih zemalja.Predstava je rađena po tekstu Igora Štiksa, a nastala je u koprodukciji Internacionalnog teatarskog festivala MESS – Scena MESS-a i Sarajevskog ratnog teatra (SARTR). "Brašno u venama" prati priču jedne porodice koja se, nakon skoro 20 godina, ponovo okuplja na večeri u postratnom Sarajevu. To je ustvari priča o ljudima u kojima rat još traje.Šta se na kraju večere dogodi i uspijevaju li akteri zaliječiti stare rane i ponovo postati porodica, publika u Bursi imala je priliku pogledati u protekla dva dana i oba igranja ispratila je velikim aplauzom.
Jedan od glumaca, Admir Glamočak, poručio je kako mu je posebno drago što se kolegama i kolegicama iz Turske predstava jako dopala. -	Najveći kompliment koji smo mogli za predstavu dobiti je to što su je glumci i glumice iz teatra u Bursi, u kojem smo u sklopu festivala igrali predstavu, odgledali oba puta – kazao je Glamočak.

Predstava "Brašno u venama" oduševila publiku u Bursi

U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu u 18 sati bit će otvorena retrospektivna izložba Irfana Handukića, te će biti upriličena promocija njegove monografije.&nbsp; Izložba i monografija nastale su povodom obilježavanja 46 godina njegovog umjetničkog stvaranja i djelovanja na likovnoj sceni.
Izložba će biti otvorena do 5. aprila.

U Sarajevu se otvara retrospektivna izložba i promocija monografije Irfana Handukića

Pod pokroviteljstvom Generalnog konzulata Republike Turske u Mostaru, Instituta "Yunus Emre" Mostar i mostarskog Narodnog pozorišta, sutra će sa početkom u 19 sati u tom pozorištu biti upriličena projekcija filma "Posljednje pismo". Film će biti prikazan u povodu godišnjice jedne od najvećih bitaka u Prvom svjetskom ratu, bitke na turskom poluotoku Galipolje kod grada Čanakalea.
Ulaz na projekciju je besplatan, a numerisane ulaznice mogu se preuzeti u prostorijama Instituta "Yunus Emre" Mostar, ili prije prikazivanja filma u biletarnici Narodnog pozorišta, najavljeno je iz ovog instituta.

Besplatna projekcija filma "Posljednje pismo" u Mostaru

Baletna predstava "Derviš i smrt" koreografa Igora Kirova, u izvedbi solista i ansambla Baleta HNK Split, izvedena je sinoć pred sarajevskom publikom u Narodnom pozorištu.&nbsp;&nbsp; Ova predstava izvedena je u okviru festivala "Sarajevska zima", a uživali su brojni ljubitelji baletne umjetnosti, među kojima su bili Ana Babić, direktorica ove pozorišne kuće Marijela Hašimbegović, Aida Čorbadžić...
Kako je nedavno poručio Kirov, inspiraciju za svoju novu predstavu našao je u bogatom književnom djelu Meše Selimovića. Njegova koreografija pokušaj je prodiranja u podsvjesno, traganje za ljudskom biti, suočavanje s vlastitom dušom i njenim oslobađanjem.

Predstavu "Derviš i smrt“ ispratile brojne Sarajlije

Zadarska gradska biblioteka darovala je 150 knjiga Gradskoj biblioteci Tomislavgrad.&nbsp;Radi se o donaciji realiziranoj preko Duvanjke Ankice Pranjić, koja je za vrijeme prošlogodišnje posjete Tomislavgradu izjavila da želi nešto učiniti za svoj grad, te je i sama u decembru poklonila duvanjskoj biblioteci nekoliko svojih knjiga, a potom lobirala za još 150.&nbsp; - Prije svega želimo zahvaliti direktorici GK Zadar, gospođi Doroteji Kamber-Kontić i bibliotekarki zadarske biblioteke Matei Pekmez, kao i Ankici Pranjić na ostvarenoj saradnji i donaciji knjiga - naveli su na stranici Gradske biblioteke Tomislavgrad i dodali da su među darovanim naslovima knjige lektire, slikovnice, rječnici i stručna literatura različitih hrvatskih izdavača.

Gradska biblioteka Tomislavgrad bogatija za 150 knjiga

Foto: FenaU mostarskom Centru za kulturu u petak navečer predstavljena je Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu koja je izdata u povodu 480 godina postojanja i djelovanja te kulturne institucije.
Prema riječima direktora Biblioteke Osmana Lavića, to je prva monografija gdje je na jednom mjestu data informacija o historijatu biblioteke, o sadržaju njenih fondova i onome kako i šta ona danas radi te o perspektivama u budućnosti i putevima kojima biblioteka treba da se kreće.
- Na monografiji je rađeno otprilike oko godinu, a radio ju je tim od 12 uposlenika Gazi Husrev-begove biblioteke, jer smo smatrali da samo oni ljudi koji direktno svakodnevno rade sa građom biblioteke mogu najobjektivnije i najiscrpnije kazati o njoj ono što naša javnost treba da zna - istakao je Lavić.
Dodao je da je prigodom izrade monografije digitalizirana kompletna arhiva koja se odnosi na biblioteku i rad biblioteke, tako da su uposlenici imali pristup digitalnoj formi arhive.
Monografija, kaže Lavić, obuhvata period od njenog osnivanja do danas i može se slobodno reći da je to naučno-istraživački rad prilagođen publikaciji kakva je monografija.
- Na prvih četrdesetak stranica Monografije dat je historijat bibioteke od osnivanja pa do 2014. godine, do njenog preseljenja u nove prostorije, a onda su predstavljeni fondovi onako kako su podijeljeni kod nas u biblioteci, a to su: fondovi rukopisa, štampanih, odnosno monografskih publikacija, serijskih publikacija, zatim izdavačka djelatnost, odjeljenje za restauraciju i konzervaciju, biblioteka u javnosti, biblioteka kao izvor naučnih, magistrarskih i doktorskih radnji i na kraju je data iscrpna bibliografija radova o biblioteci. Naravno, tu su još i uposlenici, od prvih bibliotekara za koje se zna pa do danas - naglasio je Lavić.
Prema riječima jednog od predstavljača Ismeta Bušatlića, profesora Fakulteta islamskih nauka u penziji, Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke je ljubavna priča o ljubavi Bošnjaka i Bošnjakinja prema knjizi.
- Knjiga je ispričala kako su naši preci voljeli knjigu, prepisivali knjigu, kupovali knjigu, vakufili je i sami pisali knjigu na temelju knjiga koje su sa različitih strana svijeta donosile hadžije, Bošnjaci koji su službovali i školovali se po raznim dijelovima svijeta - dodao je Bušatlić.
Predstavljanje Monografije, kojem je prisustvovao veliki broj osoba iz javnog, političkog i vjerskog života, organizirali su Gazi Husrev-begova biblioteka, Muftijstvo mostarsko i Centar za kulturu Grada Mostara, a program je svojim nastupom upotpunio i hor Karađoz-begove medrese.

U Mostaru predstavljena Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke

Predstava reditelja Admira Glamočaka "Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama" ponovo će 27. marta biti izvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS).&nbsp;&nbsp; Priča kaže da je u kući Despića, na obali Miljacke, dvadesetih godina prošlog stoljeća, igrana prva predstava u gradu Sarajevu. Pola stoljeća kasnije Jurislav Korenić i Reihan Demirdžić napisali su "Varalicu Fistika", a onda, još novih pedesatak godina i ponovo – Fistik. Isti, a opet drugačiji.
U predstavi igraju Vedran Đekić, Aleksandar Seksan, Milan Pavlović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Deni Mešić i Martina Mandek.

Na sceni NPS ponovo "Fistik"

Izet Kiko Sarajlić, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika, rođen je na današnji dan 1930. godine u Doboju. 
Djetinjstvo je proveo u Trebinju i Dubrovniku, a 1945. se nastanjuje u Sarajevu, u kojem će ostati sve do kraja života, 2002. godine, kojem je svoje najljepše pjesme i posvetio.
U Sarajevu je pohađao Mušku gimnaziju, a u svijet jugoslovenske poezije ulazi kao devetnaestogodišnjak, zbirkom poezije „U susretu“. Za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je i kao novinar, a pisati nikada nije prestajao.
Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Udruženja intelektualaca "Krug 99". Objavio je više od 30 knjiga poezije, od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Za Sarajevsku ratnu zbirku pjesnik je rekao:
- Ovo je jedina zbirka za koju bih mogao reći da bih volio da je nikada nisam napisao – kazao je tada za Sarajevsku ratnu zbirku. 
Uvijek aktualna i bliska, poezija Izeta Sarajlića oplemenjuje svakog svog čitaoca. Nije potrebno tragati za estetskim doživljajem, on je pred čitaocem u svakoj Sarajlićevoj pjesmi.
Slatko-gorku pjesničku intonaciju, prepoznatljivu upravo kod Izeta Sarajlića, mnogo kasnije moguće je pronaći kod mnogih naših pjesnika, niko nije utjecao na savremeno bh. pjesništvo koliko Kiko.
Izet Kiko Sarajlić preminuo je 2. maja 2002. godine u Sarajevu.
- Mi nemamo Bulonjsku šumu ni Haj Park ni Vrapčja Brda
i što se lirike tiče, s jeseni, kad počne da opada lišće,
u ovoj varoši koja je baš u lirici oskudna i tvrda
mi nismo imali gdje da idemo nego na Vilsonovo šetalište - ovim stihom Kiko započinje svoju pjesmu napisanu 1992. godine o Vilsonovom šetalištu, gdje se danas nalazi bista njemu posvećena.&nbsp;

Na današnji dan, 1930. godine, rođen Izet Kiko Sarajlić

Novi 22. broj časopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke (NUB) Bosne i Hercegovine "Bosniaca" bit će predstavljen danas u toj biblioteci.
"Bosniaca" je časopis Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH koji izlazi jednom godišnje i u njemu se objavljuju originalni stručni i naučni radovi, građa od značaja za obnovu kolekcija NUB-a BiH i za bibliotetsku struku u cjelini. Taj bosanskohercegovački stručni časopis u oblasti bibliotekarstva indeksiran je u međunarodnim bazama podataka.
O časopisu "Bosniaca" će govoriti glavni i odgovorni urednik, direktor Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH Ismet Ovčina, Lejla Kodrić-Zaimović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo te Vjenceslava Ševaljević iz Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević" Cetinje (član Redakcije časopisa "Bosniaca").
Uz promociju "Bosniace", javnosti će biti izloženi svi do danas objavljeni brojevi tog stručnog bibliotečkog časopisa, čime se javnost nastoji upoznati s izdavačkom djelatnošću NUB-a BiH.
Izložba donosi pregled 22 broja časopisa "Bosniaca" objavljena od 1996. godine do danas.

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH predstavlja novi broj "Bosniaca"

Premijera predstave „Opet on“ prošle sedmice upriličena je u zagrebačkom pozorištu „Komedija“. Nastala je prema satiričnom romanu Timura Vermesa, a prikazuje Adolfa Hitlera u današnjem vremenu, koji započinje karijeru na televiziji.&nbsp; 
Dramaturginja je popularna glumica i producentica Jelena Veljača, dok je njen suprug Dražen Čuček igrao glavnu ulogu. 

&nbsp;Oživjeti likove

Veljača je istakla je da se pisac opredijelio za vrstu pripovijedanja koja u romanu odlično funkcionira, no ne i kada se prenese na scenu. 

- Reditelj Marko Juraga i ja smo dugo razgovarali na koji način ćemo pristupiti dramatizaciji i našem predstavljanju predstave. Morali smo naći način na koji ćemo prepričati priču, a da gledaoce ne ubijemo dosadom. Monološke forme smo sveli na tri ili četiri pojavljivanja. Oživjeli smo likove koje je Hitler u romanu opisivao – govori nam Veljača.

Dodala je da je zadovoljna predstavom, kako poslovno tako i privatno, jer smatra da je njen suprug briljirao u ulozi Hitlera. Ipak, kaže da Dražen i ona kod kuće uopće nisu razgovarali i predstavi, jer su bili iscrpljeni poslom.

- Iskreno, Dražen nosi predstavu, jer je ipak on taj koji provede dugo vremena na sceni. Njegova gluma je pokrila možda i bitne nedostatke teksta. Kad smo dolazili kući, odgovaralo nam je da se maknemo od toga, nije nam se posao „razlio“ u privatni život – ističe Veljača. 

Predstava je rasprodata za ovaj mjesec u „Komediji“, a Veljača smatra da je i to način na koji se publika zahvaljuje, te da su njene reakcije odlične.

Ozbiljna tema

- Nadam se da će tako biti i do kraja sezone, da će zainteresirati publiku da na taj način pogleda na jednu ozbiljnu temu, jer ovo nije drama, nego satira. I to ne samo politička, nego je satira današnjice i društva u kojem živimo kao i načina na koji živimo. U publici se čuje smijeh. Međutim, kako se bliži kraj predstave, to postaje smijeh kroz grč u želucu, zato što mislim da publika shvati da se smije načinu na koji mi živimo - kazala je Veljača.

Ističe da bi voljela i da predstava gostuje u Sarajevu, ali da to zavisi od teatra „Komedija“ i njihovoj saradnji s pozorišnim kućama iz BiH. 

- I ja bih voljela otputovati s njima i vidjeti koje su reakcije sarajevske publike, koju izuzetno volim i cijenim. Ako nas pozovete, svakako ćemo ući u taj autobus – govori Jelena osmjehujući se.

Hitler kao medijska zvijezda 

- Najviše me zanimao dio u kojem Hitler postaje medijska zvijezda zahvaljujući YouTubeu i televiziji. Reditelja je zanimala više ona paralela koju Timur provlači s napretkom Hitlera, koji je i u tridesetim godinama počeo dobivati nevjerojatan broj sljedbenika koji nisu shvatali šta on to govori i šta je ispod te priče o arijevskoj rasi i čistoći rasa. Mi sada znamo šta je bilo ispod. Ali to je bio um jednog od najvećih zločinaca u historiji čovječanstva – kazala je Veljača.

Marković za "Avaz": Društvo je u potpunom rasulu, moral je spao na najniže grane

Priča o sudbinama ljudi iz podrumskog stana

"Hadersfild" sutra premijerno na sceni Kamernog teatra 55

Francuski ambasador boravit će u Mostaru na Danima frankofonije

U Narodnom pozorištu Sarajevo u petak predstava „Šćeri moja“

Objavljen javni poziv za učešće na festivalu „Javorwood“

Predstava "Brašno u venama" oduševila publiku u Bursi

U Sarajevu se otvara retrospektivna izložba i promocija monografije Irfana Handukića

Besplatna projekcija filma "Posljednje pismo" u Mostaru

Predstavu "Derviš i smrt“ ispratile brojne Sarajlije

Gradska biblioteka Tomislavgrad bogatija za 150 knjiga

U Mostaru predstavljena Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke

Na sceni NPS ponovo "Fistik"

Na današnji dan, 1930. godine, rođen Izet Kiko Sarajlić

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH predstavlja novi broj "Bosniaca"

Jelena Veljača: Publika se smije s grčem u želucu

Kultura

Marković za "Avaz": Društvo je u potpunom rasulu, moral je spao na najniže grane

Priča o sudbinama ljudi iz podrumskog stana

"Hadersfild" sutra premijerno na sceni Kamernog teatra 55

Francuski ambasador boravit će u Mostaru na Danima frankofonije

U Narodnom pozorištu Sarajevo u petak predstava „Šćeri moja“

Objavljen javni poziv za učešće na festivalu „Javorwood“

Predstava "Brašno u venama" oduševila publiku u Bursi

U Sarajevu se otvara retrospektivna izložba i promocija monografije Irfana Handukića

Besplatna projekcija filma "Posljednje pismo" u Mostaru

Predstavu "Derviš i smrt“ ispratile brojne Sarajlije

Gradska biblioteka Tomislavgrad bogatija za 150 knjiga

U Mostaru predstavljena Monografija Gazi Husrev-begove biblioteke

Na sceni NPS ponovo "Fistik"

Na današnji dan, 1930. godine, rođen Izet Kiko Sarajlić

Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH predstavlja novi broj "Bosniaca"

Jelena Veljača: Publika se smije s grčem u želucu