Dodjelom nagrada i proglašenjem pobjednika večeras je u Centru za kulturu Mostar okončan "Šantićev festival djece pjesnika".
Tako je stručni žiri u sastavu Alma Fazil Obad, Miljenko Buhač i Božidar Kijac prvu nagradu dodjelio Vojislavu Durmanoviću iz Bjeljine, za pjesmu “Mostarka”.

Drugo mjesto pripalo je Katarini Kovačević iz Belog Potoka iz Srbije, a treće mjesto zauzeo je Boris Nočeski iz Prilepa, Makedonija.
Učestvovala su ukupno 22 finalista iz cijelog regiona.
Inače,kao uvertira u finalnu večer priređena je izložba pod nazivom "Aleksa Šantić u zbirci Muzeja Hercegovine"

Vojislav Durmanović osvojio prvu nagradu "Šantićevog festivala djece pjesnika"

Proteklih dana u prostorijama Historijskog muzeja BiH s umjetnikom i profesorom Polom Koldvelom (Paul Coldwell) iz Londona organizirano je druženje i trodnevna radionica za srednjoškolce iz cijele države. Koldvel je, također, i član žirija na konkursu koji je Muzej nedavno objavio za najbolji odgovor umjetnika na stalnu izložbu "Opkoljeno Sarajevo". 

<h2>&nbsp;Fantastičan posao
</h2>
Ovom prilikom Koldvel nam je govorio o utiscima iz bh. prijestonice, u kojoj prvi put boravi, radu s mladima, ali i inspiraciji koju je pronašao u okviru izložbe "Opkoljeno Sarajevo".

- Ovaj grad smatram veoma interesantnim, jer moja iskustva sa Sarajevom bila su samo kroz vijesti i izvještavanja vezana za rat. Nisam bio siguran šta tačno da očekujem, ali sam se iznenadio. Grad se oporavio, međutim, još su vidljivi ožiljci. Taj kontrast smatram veoma zanimljivim. Navikli smo da na historiju gledamo kao na nešto što seže daleko u prošlost. Ali, historija ovog grada je vrlo neposredna i blizu - ističe Koldvel.

Za njega je rad s mladima velika privilegija, posebno kako stari.

- To je zadovoljstvo jer su oni kao knjiga koja samo čeka da bude napisana. Osjećate da mala stvar koju kažete, sugestija ili ohrabrenje, mogu imati utjecaj na njih kroz život. Djeca su veoma angažirana. Radili su od 10 do 16 sati svakodnevno i uradili fantastičan posao - kazao je Koldvel.

Djeca su na radionicu sa sobom ponijela cipele koje im nešto znače i koje su slikali na platnima. Kako nam je rekao, gledajući cipele, počnete razmišljati o različitim karakterima u Sarajevu. 

<h2>&nbsp;Stvaranje slike
</h2>
Koldvel smatra da umjetnici mogu doprinijeti društvu te da je važno raditi na problemima vezanim za pomirenje. 

- Mi stvaramo umjetnosti. A stvaranje umjetnosti je stvaranje slike, a one mogu ostati u umovima ljudi i promijeniti ljudsku svijest. Kao umjetnika zanimaju me pitanja i razmišljanja o drugačijim načinima približavanja tim pitanjima. U uvjetima gdje se jedno mjesto pokušava baviti konfliktima i pomirenjem umjetnik može pomoći ljudima da nađu načine razgovora o takvim stvarima - govori Koldvel.
 
<h4>&nbsp;Džemper Nermina Divovića 
</h4>
Londonski umjetnik nam je rekao da je pronašao svoju inspiraciju u izložbi "Opkoljeno Sarajevo". Riječ je o džemperu sedmogodišnjeg Nermina Divovića koji je izložen.

- Šokiran sam činjenicom da je on ubijen kada je imao sedam godina. Imao je kratak život, a nadao bi se da će doživjeti 80. godinu. Želim pokušati napraviti rad koji će prikazati život koji je rano prekinut. Možda će to pomoći ljudima da misle o gubicima i odsustvu i načinu da osjete takve stvari - rekao je Koldvel.

Raditi s mladima je privilegija, posebno kako starim

Predstava „Korešpodencija“, rađena prema tekstu Borislava Pekića, a u režiji Gorčina Stojanovića, trebala bi sutra premijerno biti izvedena u beogradskom Zvezdara teatru.&nbsp; &nbsp; 
Glumačku ekipu čine Branislav Lečić, Anica Dobra, Joakim Tasić, Jelena Stupljanin, Branko Vidaković i Slavko Štimac. 

Nova predstava bila je povod da pozovemo Štimca (58). Nekadašnje glumačko čudo od djeteta, a danas velikan i majstor svog posla, u ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ govorio o „Korešpodenciji“, novom filmu „Ime: Dobrica, prezime: nepoznato“ te drugim veoma zanimljivim temama.

<h2>Prijatne pripreme
</h2>
- „Korešpodencija“ je nastala prema tekstu „Zlatno runo“ Borislava Pekića, a svoju prvu adaptaciju u predstavu doživjela je prije mnogo godina kada su u glumačkoj postavi bili Danilo Bata Stojković, Mira Banjac, Zoran Radmilović, Petar Kralj... Radi se o slikovitoj predstavi koja je više porodična saga. Tu se prepliću različiti karakteri na čelu sa starim Simeonom, kojeg igra Branislav Lečić, a ja igram njegovog sina, mladog Simeona. On, za razliku od oca, nije u tom nekom poslu, nego je okrenut učenju i duhovnim stvarima i tako je malo izgubljen. Anica Dobra igra moju suprugu. Moram priznati da su pripreme bile prijatne i vladalo je lijepo raspoloženje – govori nam Štimac u telefonskom razgovoru iz Beograda.

Hoće li predstava gostovati u gradovima regije?

- Mislim da hoćemo, a opet sve zavisi od organizacije. Gorčin mi je rekao da je još kao dječak u Sarajevu gledao izvođenje tadašnje verzije „Korešpodencije“, tako da ne vidim razlog zašto i ova ne bi došla u bh. prijestonicu ili neki drugi grad. 

&nbsp;U posljednje vrijeme sve više je koprodukcija i gostovanja na našim prostorima. 

- To je nekako prirodno. Neke stvari su nam nemili događaji poremetili, ali u glavama se ništa nije promijenilo, bar ne u mojoj. Prirodno mi je da sarađujemo i dolazimo jedni kod drugih. Mislim da bi nam jedini problem za takvu saradnju mogao biti onaj tehničke prirode i dogovora. Kada sam u novembru išao u Mostar, prošao sam i kroz Sarajevo i osjetio da lijep grad i lijepi ljudi nikada se ne mijenjaju.

<h2>Ista osoba
</h2>
Film „Ime: Dobrica, prezime: nepoznato“, u kojem igrate glavnu ulogu, prikazan je na nekoliko festivala. Kakve su bile reakcije publike?

- Reakcije su svugdje bile odlične, kako u Beogradu tako i Zagrebu, Mostaru, Nišu, Čikagu, Torontu... Zato što film komunicira sa svima. Teško je na današnjici neku stvar gurati i s produkcijom se nositi. Ja nemam više snage za to. Bio sam siguran da će ovo ostvarenje ići na televizije, kina i slično. Ne znam šta se dešava, ali danas sve ljudi manje idu u bioskope, svima se sviđa neko ostvarenje, ali da se odluče na taj korak da odu i pogledaju ga, danas je rijetkost. Izgubili smo negdje taj ritual odlaska u kino, jedino poneki mladi čovjek „natjera se“ da ode i pogleda „blockbuster“ ili neki komercijalni hit uz kokice i kolu. 

Je li ovaj film omaž Vašoj karijeri?

- Nije nam baš to bila namjera, samo je reditelj Srđa Penezić došao na ideju da i mladi junak u filmu bude isti glumac, jer smo imali tu privilegiju da sam glumio u filmovima i kao dijete. Tako ovo ostvarenje prati moje odrastanje i korišteni su dijalozi iz ranijih projekata, ali sve je to i glumačka igra. Zato ne bih rekao da je to omaž Slavku, nego kuriozitet, jer smo jedan lik predstavili kroz njegovih 40 godina. U Rusiji nas je jedna gospođa pitala: „Kako ste uspjeli da nađete malog dječaka koji je isti ovaj vaš glavni glumac? Nevjerovatno liče“. Onda nije mogla nikako da shvati da je to ista osoba, iako smo se trudili da joj objasnimo. 

Radnja filma nas navodi da se zapitamo šta je to suština života.
 
- Znate šta, imamo lik koji ima svoj životni put, kao i svi drugi što imaju svoju stazu. Svi mislimo da je nekom drugom lakše, da je nama teško i tako, ali kako da znamo kako je nekom u njegovoj koži i životu. Mi smo, ustvari, htjeli da pokažemo da dobra volja i normalne životne stvari mogu da nam pomognu, vode nas pravim putem. Htjeli smo da pokažemo da se dobro dobrim vraća bar na neki način. 

Jeste u toku svoje karijere bili u prilici da birate uloge ili...?

- Iskreno, nisam bio u prilici, jer svi znamo kakva je kod nas filmska industrija. Kada imate veliku kinematografiju, onda možete da birate, ali kod nas je to nekako nemoguće. Opet, dosadno je stalno kukati i žaliti se, ono kako ide ide. Naše je da radimo stvari za koje nam se ukaže prilika. Tako, kada razmišljam o boljem sutra, shvatim da će nam biti bolje ako prvo sebe popravimo. Tek kada si dobar, imaš pravo da kažeš da drugi ne valjaju i u tome je cijela mudrost. Dosta je više da se okrećemo oko sebe i govorimo neko je drugi kriv, ima i toga, ali hajmo krenuti od korekcije sebe, pa da vidimo hoće li drugi prepisati od nas. Mislim da nama na Balkanu treba uvesti princip počistimo ispred svoje zgrade pa da onda kažemo kako komšijina ne valja. 

<h4>Kad sam bio mlad...
</h4>
Jesu li Vam još putovanja velika strast?

- Ma kakvi, to je nekad bilo, dok sam bio mlad. Danas najviše volim da vozim po prostorima bivše Jugoslavije, ono sam u automobilu, to me nekako opušta. Inače, dalja putovanja su ubitačna i gnjavaže. Skoro sam bio u Kanadi i Americi i slomio sam se doslovno. Čekanja, avioni, gužve... Dodije čovjeku. 

<h4>Sve ima svoje

</h4>- To je sve različito i, u principu, nijedna se uloga ne izdvaja. Uvijek kažem sve ima svoje. Volim na ovo pitanje odgovoriti diplomatski, a to je da mi je najdraža uloga ona koja dolazi – kaže Štimac. 


<h4>Živjeti bez mržnje u srcu
</h4>
- Bolje je živjeti bez mržnje u srcu, ljudima opraštati, ići i gledati naprijed. Vjerujem da je ljubav čovjekov pokretač zahvaljujući kojem postoji i živi, a ono suprotno je destrukcija i to je prostor koji nas plaši. Dobra volja je poruka filma „Ime: Dobrica, prezime: nepoznato“ i smatrali smo da treba da izađe takvo nešto. Ljudi danas najviše prave filmove o nekim patologijama, propaćenostima, bave se mračnim stranama... Ali dosta nam je toga – smatra Štimac.

Veliki glumac Slavko Štimac iz Beograda za "Dnevni avaz": Na Balkanu trebamo svi počistiti ispred svojih vrata

Predstava "Grupa TNT Alan Ford" ponovo će biti igrana u Kamernom teatru 55 u Sarajevu i to tri dana zaredom, 5., 6. i 7. februara.
<h2>Kultni strip
</h2>Tekst je baziran na kultnom komičnom italijanskom stripu "Alan Ford", a predstava je rađena u koprodukciji Kamernog teatra 55 i slovenskog "Gledališča Koper". 
&nbsp;&nbsp;Premijerno je izvedena u novembru 2016. godine, a igraju bh. i slovenski glumci pod rediteljskom palicom Kokana Mladenovića.
Osječanka Anđela Kusić (25) igra jednu od uloga te je ovom prilikom govorila o predstavi kao i skorom susretu s kolegama. Angažman na ovoj predstavi ujedno joj je i prvi profesionalni.

Sarajevo joj nije strano, tu je studirala na Akademiji scenskih umjetnosti, ali se ipak raduje dolasku.&nbsp; 
- Sretna sam zbog toga. Obožavam Sarajevo. Tu sam studirala i tu žive neki dragi ljudi, prijatelji, moja rodbina... Radujem se susretima s kolegama iz Sarajeva i Slovenije - govori nam Kusić.
Dodala je da je predstava dvojezična te da je rađena kao jedna epizoda stripa koja na satiričan način reflektira odnos Evropske unije prema migrantima i izbjegličkoj krizi na ovim prostorima.
- Ja igram uloge negativaca, Baby Kate i člana Evropske unije - kazala je Kusić.
Naglašava da je saradnja između dva pozorišta odlična i da može poslužiti kao primjer drugima. 
<h2>&nbsp;Dobiti priliku
</h2>- Čast mi je i kuriozitet sarađivati s glumcima Kamernog teatra 55. Sa mnom u predstavi igraju još kolege iz Slovenije te mladi nezaposleni glumci koji su dobili priliku kao i ja - ističe Kusić.
<h4>Raditi igrajući se
</h4>
Na pitanje zašto se odučila za glumu i šta je ono što je privuklo, Anđela nam je kratko odgovorila: &nbsp;
- Toliko toga. Radost igre, moć i mogućnost razvijanja empatije. Odabrala sam glumu kad sam shvatila da sve što volim i želim mogu raditi igrajući se - rekla je Kusić.

Mlada glumica Anđela Kusić ponovo u Sarajevu: "Alan Ford" je moj prvi profesionalni angažman

Peti međunarodni Šantićev festival djece pjesnika, koji se održava povodom 94. godine od smrti pjesnika Alekse Šantića, počeo je u četvrtak u Ćorovića kući školskim satom o Šantićevom životu.
Programom Festivala predviđen je i razgovor njegovih sudionika s članovima žirija te Večer dječije poezije, uz muzički program, u Muzičkom centru "Pavaroti".
Za petak, 2. februara, najavljeno je polaganje cvijeća na Mauzolej Osmana Đikića, te na grob Alekse Šantića i Svetozara Ćorovića na pravoslavnom groblju Bjelušine.
Nakon toga, planirana je posjeta Centru za djecu s posebnim potrebama "Los Rosales", Šantićevoj rodnoj kući, te otvaranje izložbe Alekse Šantića u zbirci Muzeja Hercegovine.
Finalno veče Festivala, na kojem će biti dodijeljene nagrade najboljim mladim pjesnicima, bit će održano od 19 sati u Centru za kulturu u Mostaru.
Na Festival je inače je pristiglo 1.470 radova iz svih zemalja regiona.
Iz Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" Mostar, koje je organizator Festivala, naveli su da je stručni žiri odabrao 22 učenika iz regije te osam mladih pjesnika iz Mostara koji će sudjelovati na ovogodišnjem izdanju Festivala.
Sudionici ovogodišnjeg Festivala dolaze iz Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Grčke i BiH.

Šantićev festival djece pjesnika počeo školskim satom o pjesnikovom životu

Povodom Svjetskog dana pozorišta, pred zeničkom publikom premijerno će krajem marta biti izvedena predstava „Romeo i Julija, rađena prema čuvenom dramskom tekstu Vilijama Šekspira (William Shakespear) u režiji Selme Spahić. Kako navode iz Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, radi se o prvoj scenskoj postavci ove Šekspirove tragedije u 68 godina dugoj historiji ove kuće. - Prethodno su u Zenici igrani Šekspirovi komadi „Nazovite koga hoćete“, „Mletački trgovac“, „Othello“ i predstava „San ivanjske noći“, koja je premijerno izvedena još 1979. godine, što je ujedno bila i posljednja scenska postavka – navode iz BNP-a Zenica. &nbsp; U ulozi Romea naći će se glumac BNP-a Enes Salković, a lik Julije tumačit će mlada Lidija Lejla Kordić. U predstavi još igraju Muhamed Bahonjić, Uranela Agić-Burina, Saša Handžić, Snežana Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović i Selma Mehanović.

Bosansko narodno pozorište Zenica: Krajem marta „Romeo i Julija“

Zemaljski muzej BiH danas slavi svoj 130. rođendan, a pripremljen je bogati program.
Program obilježavanja godišnjice Zemaljskog muzeja počieo je u 10 sati i traje do 23 sata, a ulaz je besplatan.
Iz Zemaljskog muzeja BiH su istakli da njihov kolektiv, bez obzira na to što se suočava s izuzetno velikim izazovima, želi održati i unaprijediti tradiciju koju uspješno baštini već 130 godina.
Posjetioci su danas mogli prisustvovati otvaranju obnovljene izložbene sale na Odjeljenju za prirodne nauke, kao i predavanjima: Neolitička revolucija i prvi poljodjelci (predavač je dr. sc. Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu), O nastanku Albuma narodnih nošnji u BiH (predavači su kustosi ZMBiH Ernis Šljivo i Samir Avdić), Arheologija u stvarnosti i arheologija na filmu (predavač je dr. sc. Jacqueline Balen iz Arheološkog muzeja u Zagrebu).

U obnovljenoj sali Odjeljenja za prirodne nauke posjetioci su imali priliku prisustvovati radionicama Upoznajte stijene i minerale i njihove optičke karakteristike te Orhideje, otrovne biljke i rukopisi Karla Malya.&nbsp; 
Od 16.30 do 22.30 bit će upriličene radionice: Gljive iz mikrološke zbirke Botaničkog odsjeka (izrada modela) te Ruže - istraživanje i primjena. Na odjeljenju za etnologiju bit će održana radionica o tkanju.
U 19 sati u Zemaljskom muzeju BiH bit će otvorena izložba "Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća" autorice Marice Filipović, muzejske savjetnice ZMBiH.
Osim toga, do 19 sati mogu se kupiti muzejske publikacije, suvenire, stare razglednice i nove suvenire po promotivnim cijenama.

Zemaljski muzej BiH bogatim programom uz besplatan ulaz slavi 130. rođendan

Opera „Viva la Mamma“ u režiji Aleksandra Nikolića bit će izvedena 10. februara u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS). Ova pozorišna kuća za ljubitelje opere pripremila je posebnu pogodnost. Gosti koji žele pogledati predstavu mogu izabrati željenu kategoriju sjedišta, platiti jednu kartu, a drugu će dobiti na poklon.&nbsp;&nbsp; Također ljubitelji ove vrste umjetnosti i za Dana zaljubljenih u NPS-u mogu pogledati operu „La Traviata“.
-	Razmišljate gdje za Valentinovo? Šta pokloniti bliskoj osobi? Mi vam nudimo mogućnost da ovu večer provedete u pozorištu, uživajući u opernoj predstavi „La Traviata“ koju će 14. februara sa početkom u 19.30 sati, izvesti solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, uz pratnju Sarajevske filharmonije – poručili su iz NPS-a.

Posebne pogodnosti NPS-a: Dobar provod uz operu „Viva la Mamma“

U hotelu "Bosnia" u Sarajevu danas je promovirana knjiga „Enciklopedijski i statistički Atlas svijeta“ autora Suvada Osmanagića.&nbsp; Promoteri knjige su prof. Dr. Heri Miler (Harry Miller) emeritus, dr. Eli Tauber historičar, dr. Esad Bajtal politički analitičar, Slobodan Šoja historičar i diplomata, Izedin Šikalo izdavač „Dobra knjiga“ Sarajevo i Suvad Osmanagić autor.
Ovaj novi enciklopedijski i statistički atlas svijeta obuhvata svih 208 država i samoupravnih teritorija svijeta. Pored toga što ispunjava glavne funkcije atlasa, ovo je enciklopedija i statistička zbirka koja sadrži podatke i društvenim, privrednim, geografskim, statističkim i kulturološkim pojedinostima svake države.

Statistički podaci ovog atlasa su prikupljeni iz izvora koji prikazuju najnovije podatke između ostalog o strukturi stanovništva po godinama, etničkom sastavu stanovništva, njegovoj vjerskoj pripadnosti, organizaciji vlasti i teritorijalnoj podjeli svake od država i samoupravnih teritorija.
-	Kada kažete da se sve može naći na internetu, evo, sada vam tvrdim da to nije tačno. Ovaj atlas je primjer da svi podaci nisu dostupni online. Kao dugogodišnji istraživački novinar nisam mogao dosta ovih podataka naći na internetu – kazao je hrvatski novinar Domagoj Margetić.
Po prvi put u jednom ovakvom atlasu našli su se i podaci o zaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine po spolnoj strukturi, kao i podaci o članstvu svake zemlje u međunarodnim organizacijama.

Promovirana knjiga „Enciklopedijski i statistički Atlas svijeta“

Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović" otvorena je večeras u foajeu Narodnog pozorišta u Sarajevu, sa željom da se, kako je rekla direktorica Narodnog pozorišta Marijela Hašimbegović, njeguju sjećanja na sve umjetnike koji su djelovali i radili u ovom pozorištu i koji su utemeljili umjetničke vrijednosti te institucije kulture.
- Ne želimo da odlaskom naših umjetnika nastane tišina već da, i kada oni odu, čujemo njihov glas koji će nas uvijek podsjećati na prave ljudske i pozorišne vrijednosti - istakla je Hašimbegović.
Pojasnila je da je Galerija osmišljena tako što je odlučeno da prva postavka bude posvećena prvakinji drame Narodnog pozorišta, glumici Nadi Đurevskoj.
- Sulejman Kupusović i Nada Đurevska imali su posebnu umjetničku nit koja ih je povezivala i oni su na poseban način, u predstavama u kojima su radili zajedno, uspjeli da pokažu i dokažu svoje umjetničke vrijednosti - istakla je.
Napomenula je da prva postavka, koja nosi naziv "Snaga teatarskog izraza", svjedoči o ogromnom umjetničkom opusu koji je iza sebe ostavila čuvena glumica, ali istovremeno predstavlja Nadu Đurevsku kao osobu, odnosno njenu toplinu i ljudskost.
- Mislim da smo uspjeli napraviti posebnu atmosferu koja zaista podsjeća na Nadu Đurevsku, a to su čistoća i mir - kazala je direktorica Narodnog pozorišta.
Najavila je da poslije večeras predstavljene, slijedi postavka posvećena poznatom bosanskohercegovačkom reditelju čije ime galerija nosi, Sulejmanu Kusupoviću, a čije je otvorenje planirano na njegov rođendan, 7. aprila.
Hašimbegović je napomenula da je Galerija sjećanja smještena u zadnjem boksu foaeja Narodnog pozorišta, prostoru koji je uvijek bio neposjećen i beživotan, ali da su ga na ovaj način oplemenili.
- Sada će publika prije odlaska na predstave imati priliku da posjeti ovaj prostor i još jednom se podsjeti na kvalitet rada umjetnika koji su djelovali u Narodnom pozorištu - pojasnila je. 
Dodala je da je Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović" zamišljena kao stalna postavka, s tim da će mijenjati svoju izložbenu formu na način da će se vezivati za obilježavanja nekih godišnjica ili za određene premijere. 
Galeriju je svečanim presjecanjem vrpce otvorio prvak bh. drame, koji je trenutno i vršilac dužnosti umjetničkog direktora drame na Narodnom pozorištu, Izudin Bajrović.

Otvorena Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović"

Istaknuti bosankohercegovački umjetnik Jusuf Hadžifejzović boravi u Sloveniji, a razlog je otvaranje velike solo izložbe pod nazivom “Prodavnica praznina” 2. februara u “Galeriji sodobne umetnosti” u Celju.&nbsp;&nbsp; 
Predstavit će svoje nove radove koji su nastali tokom njegovog boravka u tom slovenskom gradu.

-	Sa gotovo nerazumnim entuzijazmom, umjetnik prikuplja ili umjetničke predmete ili predmete iz svakodnevnog života, u okviru kojeg traži nove vrijednosne sisteme i daje im status umjetničkog djela – piše, između ostalog, na stranici galerije.

Izložba će ostati otvorena do 25. marta.

Bh. umjetnik Jusuf Hadžifejzović otvara solo izložbu u Celju 2. februara

Predstava "Na Drini ćuprija" Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad, koju prema motivima romana Ive Andrića režira Kokan Mladenović, večeras će biti izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS).
U dva sata i četrdeset minuta nižu se pozorišno uzbudljive i upečatljive scene historijskih vrtloga i kasapnica: od osmanskog perioda, preko vladavine Austro-Ugarske, Prvog i Drugog svjetskog rata pa do raspada Jugoslavije.
Prema Mladenovićevim riječima, ovo djelo koje prikazuje kako ljudi kroje vrijeme u kojem "pametan šuti, budala progovori, a fukara se obogati" je veličanstveno zbog toga što se tiče nas samih i predstavlja naš krik s dna masovne grobnice.
Kako je moguće da za 400 godina nismo ništa naučili, zašto jedni drugima činimo zlo, zašto tako lako postajemo pijuni u nečijim prljavim i krvavim igrama, samo su neka od pitanja koja reditelj postavlja ovom pozorišnom predstavom.
U predstavi igraju: Jelena Antonijević, Strahinja Bojović, Danica Grubački, Gordana Đurčević Dimić, Grigorije Jakišić, Dušan Jakišić, Milan Kovačević...

"Na Drini ćuprija" na sceni NPS-a

Jevrejska općina u Sarajevu u saradnji s Ambasadom Izraela je, povodom 27. januara, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, organizirala izložbu "Više od dužnosti: Diplomati Pravednici među narodima", čije je otvorenje upriličeno večeras u Galeriji Novi hram u Sarajevu.
Izložba govori o nastojanjima i pričama devet ambasadora da tokom holokausta od sigurne propasti u nacističkim logorima spase što više ljudi. U znak zahvalnosti, država Izrael im je dodijelila priznanje - Medalju Pravednika među ljudima.
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci u svom je uvodnom obraćanju kazao da se radi o ambasadorima koji su radili i ono što im nije bio posao, odnosno da su davali lažna dokumenta, vize ili potvrde Jevrejima o državljanstvu ili porijeklu. 
Posebno je istakao da nijedan od ovih ambasadora nije bio Jevrej, a da su svi bili spremni da za vrijeme holokausta žrtvuju vlastiti život kako bi pomogli Jevrejima.
- Mi u BiH smo ponosni što na toj listi nosilaca Medalje pravednika ima 53 državljanina BiH - naglasio je Finci, dodajući da postupak utvrđivanja onih koji su pomagali Jevrejima u BiH još uvijek traje te je izrazio nadu da se "neće stati na tom broju".
Napomenuo je da je tokom holokausta u BiH stradalo više od 85 posto jevrejske populacije.
Prisutnim se obratio i zamjenik ambasadora Izraela u Tirani Juval Fišer (Yuvale Fischer), čija ambasada pokriva Bosnu i Hercegovinu, koji je kazao da ova izložba pokazuje "nekoliko svjetionika za vrijeme holokausta".
Podsjetio je da je cilj holokausta bilo uništenje čitavog jevrejskog naroda, time brišući i njegovu kulturu i tradiciju sa lica zemlje.
- Iako su mnoge zemlje u svijetu nerado pomagale jevrejskim izbjeglicama te su mnoge diplomate nastavile primjenjivati standardne postupke, mali broj njih je ipak osjećao da vanredna vremena zahtijevaju vanredne radnje. Oni su bili spremni djelovati čak i protiv politika koje su njihove države vodile - kazao je Fišer.
Kako je rekao, priče o ovim ambasadorima i načinima na koje su spašavali Jevreje, utkane su unutar historijskog lanca događaja koji su pratili holokaust te specifičnu pozadinu relevantnu za svaku od prikazanih devet priča.
- Nadam se da će ova izložba pomoći da vjerujemo u budućnost čovječanstva - poručio je zamjenik ambasadora Izraela.

Otvorena izložba "Više od dužnosti: Diplomati Pravednici među narodima"

Jedna od poznatijih ličnosti sarajevske muzičke scene, Želimir Altarac Čičak kandidovana je za “Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva” za 2018. u oblasti “Kultura i umjetnost”.&nbsp; - Ovo mi najiskrenije predstavlja istinsko zadovoljstvo, priznanje i čast dobijeno od mojih sugrađana posebno uz moju autobiografiju/monografiju "Antikvarnica snova" – napisao je Čičak na svojoj Facebook starnici.
Krajem decembra prošle godine Alatarc je u Domu mladih uz koncerte grupa “Bombaj štampa”, “Vatreni poljubac”, “Osvajači”, “Konvoj”, “Regina”, “Kablovi”, “Starbridge” i “Foxy Head” održao promociju svoje knjige.

Želimir Altarac Čičak kandidat za “Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva”

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 1. februara slavi 130. rođendan, koji će biti obilježen cjelodnevnim programom u prostorijama ove značajne kulturne institucije. Organizirani su brojni sadržaji za posjetioce, predavanja različitih tematika, od neolitske revolucije do arheologije u stvarnosti i na filmu, kao i brojne radionice.&nbsp;&nbsp; 
Posebna tehnika

Muzejske publikacije, stare razglednice kao i nove suvenire posjetioci će moći kupiti po promotivnim cijenama do 19 sati, kada se na Odjeljenju za etnologiju otvara izložba "Sarajevski fragmenti safavidskih tepiha iz 17. stoljeća" autorice Marice Filipović. 

Ekipi "Dnevnog avaza" bilo je omogućeno da fotografira dio izložbe, a tom prilikom Filipović nam je govorila o vrijednosti tih fragmenata, kako ih uspijevaju očuvati stotinama godina, kao i o značaju rođendana Muzeja.

- Bit će sedam fragmenata safavidskih tepiha koji potječu iz jugoistočne Perzije. Radi se o tri ćilima. Jedan od najvećih je ovaj koji je već izložen, a dug je sedam metara. Značajni su po tome što je sačuvan potpis majstora, kao i kronogram s godinom izrade ćilima. Rađeni su posebnom tehnikom tkanja - govori Filipović.

Težak period

Ističe kako Zemaljski muzej BiH već 130 godina promovira kulturne vrijednosti i prirodno naslijeđe države, prolazeći kroz periode uspona i padova. 

- Brinuo se o naslijeđu svih naroda. Poslije rata je nastupio vrlo težak period, koji traje i danas. Žalosno je da se obilježava 130 godina rada ovako velike institucije, a da nije riješen njen pravni status. To povlači neriješeno finansiranje institucije, što dalje povlači druge probleme, lančani proces koji se odražava kroz rad. Građani podržavaju Muzej i žele da on dobije onaj sjaj koji je imao ranije. Ipak, posjeta nije dovoljna - naglašava Filipović.

Dobri uvjeti&nbsp; 
- Zemaljski muzej BiH je institucija koja se uvijek dobro brinula o predmetima koje ima u svojim depoima. Bitno je održavati ujednačenu temperaturu. Predmeti trebaju biti čisti, u dobrim uvjetima, te da nisu izloženi vlazi i insektima kao ni prašini - ističe Filipović.

Zemaljski muzej BiH slavi 130. rođendan: Toliko godina, a još nije riješen pravni status

Bilo jednom u Sarajevu u vrijeme bajki, riječi su koje će publika 9. februara čuti u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS). Na ovaj datum zakazano je premijerno izvođenje predstave „Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama“, čiju režiju potpisuje Admir Glamočak.&nbsp;&nbsp; 

Ekipa „Dnevnog avaz“ bila je na jednoj od proba ove predstave, a Glamočaku je drama „Karađoz“, autora Jurislava Korenića i Rejhana Demirdžića, bila polazna inspiracija.


Ovom predstavom bit će obilježeno i 90 godina od rođenja vrsnog glumca i scenariste Rejhana Demirdžića, čiji glas će biti korišten tokom izvođenja.


Iako je ekipa, koju čine sjajni Vedran Đekić u ulozi Fistika te Aleksandar Seksan, Milan Pavlović, Slaven Vidak, Aldin Omerović i drugi, poprilično uhodana i na probama vlada smijeh i pozitivna energija, Glamočak ističe da se još treba raditi i vježbati.


Radost publike


- Probe nisu naporne niti zahtjevne, tako da se poprilično dobro zabavljamo. Naporno je to koliko je težak generalno posao koji mi radimo, a pred nama je i zahtjevan materijal, prema kojem imamo veliku odgovornost. Ipak, nadamo se da će rezultat biti dobar bar onoliko koliko je nama dobro na probama – govori nam Glamočak. 


I tako, dok sjedi za svojim stolom na maloj sceni NPS-a i prati pokrete glumaca kojima, svako malo, daje nove smjernice, pojašnjava nam:


- Mi pravimo pozorište u pozorištu i na neki način predstava će biti omaž velikom glumcu NPS-a Rejhanu Demirdžiću. Kao što možete primijetiti, tokom igranja čut ćemo i njegov glas, zamislili smo ga kao neki dobri duh koji bdije nad ovom predstavom. Zato se nadamo da ćemo uz pomoć njegovog duha napraviti nešto blizu one radosti koju je on napravio nekada davno kada su igrali predstavu „Karađoz“ u režiji Jurislava Korenića. Svojom igrom pružali su radost publici i igrali predstavu na kartu više, pa nadamo se da će i ovaj put tako biti.


Glamočak ističe da je predstava aktuelna samim tim što je izvorni tekst Molijerov i prikazani su problemi koji su i danas zastupljeni. 


- Svima nama danas treba bajka, jer svi od te silne politike i angažiranosti želimo pobjeći u svoju bajku – kaže Glamočak. 


Velika čast 


Lejla Hodžić, koja je zadužena za scenografiju i kostime, vrijeme za pauzu iskoristila je da glumcima uzme mjeru. Đekiću se na prvu dopao njegov kostim.


- Želim da zahvalim profesoru Admiru Glamočaku koji mi je pružio priliku i ukazao povjerenje da igram Fistika. Velika je čast glumiti lik koji su nekada igrali Rejhan Demirdžić, Senad Bašić, pa i Glamočak, tako da je to za mene izazov, radost, ali moram priznati da mi Fistik stvara i pozitivnu nervozu. Ipak, nadam se najboljem. Fistika doživljavam kao modernog Robina Huda, koji voli da spletkari i pravi neke začkoljice bogatim i ljudima tvrdicama. A opet, s druge strane, on pomaže mladima i mijenja ono čime nisu zadovoljni – pojašnjava Đekić. 


Apsolventi na sceni&nbsp; 

Na sceni NPS-a primijetili smo nova glumačka imena.


- Ja sam tu na poziv direkcije Drame pa smo podjelu pravili s ansamblom Drame NPS-a. No, međutim, kako nam uglavnom ništa nije kako treba, a to znači da u ansamblu ne postoji nijedan uposleni glumac ispod 30 godina, angažirali smo dva mlada čovjeka koja su apsolventi na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a to su Martina Mandek i Deni Mešić – kaže Glamočak. 


Za sve postoji prvi put


Deniju Mešiću uloga u predstavi „Fistik...“ je prva profesionalna.


- Probe su zaigrane, a uloga koju sam dobio ujedno mi je i velika odgovornost. Mnogo mi znači što je Glamočak baš mene izabrao da budem dio glumačke postave, pa mi je zbog toga još više stalo da se dokažem. Tokom cijelog školovanja nikada nisam dobio teži zadatak, ali valjda to tako treba – ističe Mešić.

Vojislav Durmanović osvojio prvu nagradu "Šantićevog festivala djece pjesnika"

Raditi s mladima je privilegija, posebno kako starim

Veliki glumac Slavko Štimac iz Beograda za "Dnevni avaz": Na Balkanu trebamo svi počistiti ispred svojih vrata

Mlada glumica Anđela Kusić ponovo u Sarajevu: "Alan Ford" je moj prvi profesionalni angažman

Šantićev festival djece pjesnika počeo školskim satom o pjesnikovom životu

Bosansko narodno pozorište Zenica: Krajem marta „Romeo i Julija“

Zemaljski muzej BiH bogatim programom uz besplatan ulaz slavi 130. rođendan

Posebne pogodnosti NPS-a: Dobar provod uz operu „Viva la Mamma“

Promovirana knjiga „Enciklopedijski i statistički Atlas svijeta“

Otvorena Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović"

Bh. umjetnik Jusuf Hadžifejzović otvara solo izložbu u Celju 2. februara

"Na Drini ćuprija" na sceni NPS-a

Otvorena izložba "Više od dužnosti: Diplomati Pravednici među narodima"

Želimir Altarac Čičak kandidat za “Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva”

Zemaljski muzej BiH slavi 130. rođendan: Toliko godina, a još nije riješen pravni status

Admir Glamočak: Duh Rejhana Demirdžića bdije iznad nas

Kultura

Vojislav Durmanović osvojio prvu nagradu "Šantićevog festivala djece pjesnika"

Raditi s mladima je privilegija, posebno kako starim

Veliki glumac Slavko Štimac iz Beograda za "Dnevni avaz": Na Balkanu trebamo svi počistiti ispred svojih vrata

Mlada glumica Anđela Kusić ponovo u Sarajevu: "Alan Ford" je moj prvi profesionalni angažman

Šantićev festival djece pjesnika počeo školskim satom o pjesnikovom životu

Bosansko narodno pozorište Zenica: Krajem marta „Romeo i Julija“

Zemaljski muzej BiH bogatim programom uz besplatan ulaz slavi 130. rođendan

Posebne pogodnosti NPS-a: Dobar provod uz operu „Viva la Mamma“

Promovirana knjiga „Enciklopedijski i statistički Atlas svijeta“

Otvorena Galerija sjećanja "Sulejman Kupusović"

Bh. umjetnik Jusuf Hadžifejzović otvara solo izložbu u Celju 2. februara

"Na Drini ćuprija" na sceni NPS-a

Otvorena izložba "Više od dužnosti: Diplomati Pravednici među narodima"

Želimir Altarac Čičak kandidat za “Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva”

Zemaljski muzej BiH slavi 130. rođendan: Toliko godina, a još nije riješen pravni status

Admir Glamočak: Duh Rejhana Demirdžića bdije iznad nas