Drugi po redu Fesatival „Dani Jurislava Korenića“ bit će održan od 16. do 23. decembra u Kamernom teatru 55. Karte za ovu kulturnu manifestaciju danas su puštene u prodaju, i mogu se nabaviti putem portala kupikartu.ba.&nbsp;&nbsp; 
-	Od danas ljubitelji pozorišta mogu kupiti karte putem portala, a iduće sedmice bit će dostupne i na blagajnama – kazali su nam iz PR službe Kamernog teatra 55. 
-	Osim predstava iz naše zemlje među kojima su „Kralje Lear“ Narodnog pozorišta Sarajevo, „Savršen kroj“ Sarajevskog ratnog teatra..., u takmičarskom programu naći će se i komadi iz regije.

Karte za Festival „Dani Jurislava Korenića“ puštene u prodaju

U Narodnom pozorištu Sarajevo, danas je održana pres–konferencija, povodom izložbe učenika sarajevskih srednjih škola „Kaleidoskop teatra kroz objektiv mladih“. 

Na pres-konferenciji novinarima su se obratili: direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo Marijela Hašimbegović, kordinator izložbe Nikolina Petković-Jalovičić, kustos izložbe Adis Lukač, kao i direktori, profesori i učenici srednjih sarajevskih škola.

Cilj same izložbe jeste pružiti šansu mladim ljudima, da kroz svoje radove iskažu viđenje i doživljaj teatra. Učenici 20 srednjih sarajevskih škola svoju inspiraciju našli su gledajući predstave. Ovi mladi ljudi stvorili su sjajne radove, pa tako ćemo na izložbi moći vidjeti ulja na platnu, skulpture, literarne radove, kratke filmove, modnu reviju, nastup Srednje muzičke i baletne škole te druge umjetničke instalacije i radove.

Važno je istaknuti da će se ovakvi projekti nastaviti u budućnosti.

Želja NPS-a jeste prikazati kako oči i srca mladih doživljavaju predstave u teatru, sam teatar, kao i život kroz koji hrabro koračaju, što se jasno prepoznaje u svakom radu. 

- Nije moguće istaći samo jedan rad i reći da je ljepši ili najljepši, poput kaleidoskopa, svaki put kada ga okrenete uvijek ispadne nova slika, drugačija svaki put kao da ljepša ne može bit. Svaka slika je satkana od istih perlica kao naša draga djeca, njihovi radovi i njihovi doživljaji - kažu iz Narosnog pozorišta Sarajevo.

Izložba će svečano biti otvorena 13. 12. 2017. u 12:00 sati, u foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo.

Održana pres-konferencija povodom izložbe učenika sarajevskih srednjih škola

Pred mnoštvom posjetilaca sinoć je u Salonu 2 Galerije "Aluminij" predstavljena Ilustrirana arhitektonska bojanka za odrasle koja, na više od 50 stranica, donosi precizni arhitektonski, kao i onaj slobodniji, umjetnički prikaz odabranih pročelja niza znamenitih mostarskih zdanja.

- Kreativna zamisao mostarskih arhitektica Nade Komadina i Martine Penava, te ak. slikarice Maje Rubinić iznjedrila nam je mogućnost osobnoga poigravanja s izgledom mostarskih kulturnih, vjerskih, gospodarskih, administrativnih, pa i historijskih zdanja. Bojanka je otisnuta na kvalitetnom papiru pa korisnika ne ograničava u odabiru sredstava za bojanje, od suhih bojica i flomastera, do vodenih i masnih bojica – kazao je direktor Odjela korporativnih komunikacija i marketinga "Aluminija" Darko Juka, govoreći kako ova knjižara svakome otvara mogućnost prikazati Mostar iz stvarnosti, ali i Mostar iz osobne mašte.

Pothvat je podržala Služba za kulturu pri Odjelu za društvene djelatnosti Gradskoga povjerenstva Mostara, a Galerija "Aluminij" dala svoj doprinos ovomu kulturnom obogaćenju grada na Neretvi udomljavanjem svečanoga predstavljanja same knjižare.

- Riječ je o bojanci za odrasle, koja je istodobno i edukacijska knjiga, antistres terapija, hobi, zabava, igra… Ali, jednako tako, ovo je izdanje i jedinstvenim gradskim suvenirom, turističkom razglednicom, uspomenom iz Mostara. Trend bojenja bojanki za odrasle u svijetu je popularan već nekoliko godina, a nas tri kolegice upustile smo se u ovaj zajednički projekt, crtajući i ilustrirajući pročelja gradskih zdanja, gledajući ih očima uličnoga šetača. Ponekad strogo arhitektonski ispravno ili, pak, ilustrirano slikarski, kroz nove proporcije – pojasnile su zaigrane autorice.


Urednik Bojanke je dipl. sociolog Ivan Vukoja koji je istakao uspjeh upravo tog prožimanja arhitektonske preciznosti i umjetničke slobode. Prigodan kritički osvrt na djelo napisala je historičarka umjetnosti Danijela Ucović, nazvavši ga Bojom kroz sebe - oblikom kroz grad.


- Arhitektura Mostara, grada obilježenog poprištem stoljetnih sudara civilizacija i kultura, kao i ideologijama suprotstavljenih svjetova i imperijalnih apetita, s razlogom se očituje u različnim stilskim obilježjima, ali unatoč tome, ona je slabo istražen svijet. Iako ne toliko po pitanju činjenica koje se vežu za nju, koliko po pitanju iza kulisnoga kosmosa koji sadrži svako mostarsko graditeljsko zdanje. Posjetilac koji se nakratko zadrži u Mostaru, posve logično, najčešće ne stigne uočiti osebujnost svakoga značajnijeg objekta, dok ljudi koji u njemu žive sve manje primjećuju te, istodobno, sve više zaboravljaju promatrati ukrase na Staroj gimnaziji, raspored prozora na Biskupovu dvoru, broj spratova na Staklenoj banci, šerefu na minaretu Koski Mehmed-pašine džamije ili, pak, lukove na trijemu Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, infrastrukturne promjene na Brankovcu ili dizajn pročelja na Dispanzeru – analizirala je Ucović na večeri predstavljanja, zaključujući kako je ova knjiga posvećena arhitekturi Mostara i donosi specifičnu terapiju u kojoj korisnik, osim kreativnoga i opuštajućega učinka, postaje umjetnikom arhitektom.

U Galeriji "Aluminij" predstavljena mostarska Ilustrirana arhitektonska bojanka za odrasle

Predstavom “Tesla Anonimus”, koju kao autor i reditelj potpisuje Filip Šovagović (51), prije nekoliko mjeseci otvorena je nova Scena 121 pozorišta „Gavella“ u Zagrebu. S istom predstavom gostovat će na Festivalu „Dani Jurislava&nbsp;Korenića" u Kamernom teatru 55, koji će u Sarajevu biti održan od 16. do 23. decembra.&nbsp; 
Enigmatičnog naučnika glumi Marko Petrić dok scenom odjekuje “Shine On You Crazy Diamond” legendarnog „Pink Floyda“, a da rad na ovom komadu nije bio lagan te da je, osim reditelja, iscrpio i ostale aktere, potvrdio je i sam Šovagović.
 
On je glumac, pisac, reditelj i muzičar za kojeg često kažu da je posebna pojava u kulturnom prostoru. 

U razgovoru za „Dnevni avaz“ kazao je da mu gluma nikad nije bila broj jedan, a u posljednje vrijeme dosta se usmjerio na režiju, pa je prema njegovim tekstovima nastalo nekoliko pozorišnih predstava. 

Kako je došlo do realizacije „Tesle Anonimusa“, raduje li se gostovanju u Sarajevu, šta ga inspirira u stvaranju otkrio je za naš list. 

Glavni lik

- Stvarno se iskreno radujem posjetu Sarajevu, za taj grad me vežu lijepe uspomene. Mi imamo određeni broj navijača za ovu predstavu, koji su nadglasali vječnu skepsu oko kazališta koje nije standardizirano, u smislu da se ne radi o nekoj velikoj drami gdje glavni lik elaborira svoj veliki emocionalni problem s kojim mi onda suosjećamo ili ne. Ovo je predstava o uspješnom čovjeku, nema ubistva i nema krvi – govori Šovagović.
 
Kakvo je Vaše mišljenje kada su u pitanju međuregionalna saradnja i gostovanja?

- Mislim da je ključno pitanje za vidljivost neke predstave njeno gostovanje, šteta je truda, energije i novaca, a da predstava ne obiđe barem regiju. To nisam izmislio ja. Predstave su odavno na gostovanjima.

Raditi priču o Tesli, možemo slobodno reći, veliki je zalogaj.

- Slučajno sam se našao u tome, počelo je na inicijativu Tvornice lutaka i Petre Radin. U početku smo htjeli napraviti predstavu za djecu, ali smo shvatili da djeca to teško mogu shvatiti, ona najmanja. A i drugo, u toj priči je bitno da Teslin životni put obiluje buntovništvom i neslaganjem s okolinom. Smatram da je to ispravno, ali na takvom putu uspije jedan od milion, morate biti Supermen, zato smo odustali od dječije predstave i radili je za ozbiljniju publiku. Inače, bavio sam se projektom desetak godina, puno je tu fizike i matematike i za razumijevanje mi je bilo potrebno izvjesno vrijeme. Tesla je živio nekoliko života, non-stop na putu, ne znamo za neki njegov stan, naprimjer.

Je li bilo teško velikog naučnika posložiti kao lik?

- Pa i jeste i nije. Ne znate na početku šta je bitno u toj šumi, a šta nije. Pokušavali smo izbjeći sat historije i sagledati Teslu kao lik koji je zaista kompleksan. Njegov smisao za umjetnost bio nam je glavna vodilja.
 
Gledajući iz današnje perspektive, je li Tesla pogriješio u nastojanju da svijet učini boljim?

- Više je akcent na ovo Anonimus, jer je riječ višeslojna. Tesla je smatrao da bi struja, poput vode i zraka, trebala biti besplatna, ali naravno da u tome nije uspio, niti će iko ikada. Možda sam u krivu, možda nam predstoji jedan takav period, ali bojim se da mi to nećemo doživjeti. On sam je shvatio da patenti i patentni zavod zapravo služe za zaštitu financijskih prava pronalazača plus institucija tog zavoda i slično, i to je glavni paradoks njegovog humanitarnog rada.

Platiti račun

Jednom prilikom kazali ste da Vas ne zanimaju velike drame, nego mali sukobi. Inače, projekte koje radite čine li mali sukobi?

- Da, zanima me ima li drame u tome, da nakon čitanja nekog lijepog romana vi morate u poštu platiti račun. Ima li drame u smiješnome i slično. Drama i ne mora biti sukob. 

Koliko se priče koje su se desile nekada davno mogu poistovjetiti s trenutnim dešavanjima?

- Ne znam to najbolje opisati. Vjerojatno je historija učiteljica, ali i sramota čovječanstva. Zapravo, ne poznajući historiju, vi svakako možete imati više povjerenja u ljude, a sa svim tim saznanjima iskreno se bojim za globalni optimizam.

Kojoj publici je namijenjena predstava „Tesla Anonimus“?

- Mislim da je koncipiran za publiku od 7 do 77 godina, predstava nije glasna, pa je mogu pogledati i oni s osjetljivijim sluhom. Ako se izgubite u šumi likova, nije bitno, predstava se može pratiti i ako vam neke informacije promaknu.

Inače, jeste li privatno društvena osoba? 

- Dosta sam asocijalan u posljednje vrijeme. To je vjerojatno neka organska obrana od svakodnevnih tema. Ne zanima me mnogo toga, riječi mi znače više nego prije. Ljudi su u stanju izgovoriti svašta, a da se sutradan toga uopće ne sjete. 

Kre, kre, kre

Kako biste u tri riječi opisali svijet u kojem živimo?

- Kre, kre, kre. 

Nisam neki muzički producent, ali ne predajem se

- Uglavnom sam vezan za „Gavellu“. Upravo smo pred premijerom „Ričarda III“ u režiji Aleksandra Popovskog. U posljednje vrijeme dosta snimam kada je muzika u pitanju. Bavim se snimanjem, mikrofonima i slično. Shvatio sam da ono što nije snimljeno nije ni odsvirano. Posljednji rad zove se „Autsajder“, muzičko-dramska minijatura od pet minuta. Nisam baš neki muzički producent, ali ne predajem se. Napisao sam i scenarij za film „Cigla“, pa ću to sad gurati neko vrijeme, možda uspije. Napravio sam i ulogu u filmu „Osmi povjerenik“, bio sam sedmi povjerenik, film izlazi ovih dana, pravo dobra stvar... - kaže Šovagović. 

Pitanje za naslov

Nosite epitet velikog šarmera i zavodnika. Laska li Vam to?

- Ovo je pitanje za naslov. Nisam zavodnik, a ni šarmer. Ne znam kako ste došli do tog zaključka, ali, eto, i taj mit me valjda prati. Svašta sam čuo o sebi. Između ostalog, imam i dosta veliku zbirku propalih štoseva na svoj račun, dakako.

Glumac Filip Šovagović: Historija je učiteljica, ali i sramota čovječanstva

Tradicionalna 37. manifestacija "Najmenadžer i ličnost godine" održala se večeras u Banjoj Luci u organizaciji Dikrecije evropske agencije za izbor i promociju najmenadžera i najkompanija.Dodijeljene su nagrade istaknutim pojedincima i firmama koji bilježe izvanredne rezultate u poslovanju.U oblasti kulture i medija nagradu za najpozorište u BiH osvojilo je Narodno pozorište Sarajevo. Nagrada je uručena direktorici NPS Marijeli Hašimbegović.

- Ovo je velika nagrada za sve nas! Naš rad su svi prepoznali i nagradili.
 Matrica uspjeha znanje, ljubav, požrtvovanost i promocija ženskog poduzetništva, to je inspiracija za generacije koje dolaze - kazala je Hašimbegović.

Tradicionalna 37. manifestacija "Najmenadžer i ličnost godine": Narodno pozorište Sarajevo "najpozorište" godine

Predstava "Bio je lijep i sunčan dan" vratila se na scenu Sarajevskog ratnog teatra (SARTR).&nbsp; 
Nastala je prema sjećanjima Sarajlija na 2. maj 1992. godine, kada je počela opsada glavnog grada BiH. Od sjećanja različitih ljudi predstava slaže mozaik tog proljetnog dana koji će zauvijek promijeniti njihove živote. 

U podrumu

Snežana Bogičević prvi put je igrala u ovoj predstavi, a tokom oba izvođenja, 3. i 4. decembra, sala je bila popunjena do posljednjeg mjesta uprkos činjenici da se igra već pet godina. 

- Sve je veoma dobro prošlo. Publika je dobro primila predstavu i pratila je. Neki su se smijali, neki plakali. U ovoj predstavi nisu podijeljene uloge, ovdje su samo razni likovi koje svi igraju u raznim situacijama. Oni nemaju imena, to su razne ispovijesti nastale prema sjećanjima Sarajlija - govori Bogićević.

Ističe da joj je najdraža scena iz podruma u kojoj učestvuju svi glumci. Kako se radi o prvom danu opsade, svi su u svojim strahovima, panici, paranoji... Zbog svih tih trauma, prema riječima glumice, dolazi i do komičnih situacija koje su za naše podneblje i mentalitet specifični. 

Njoj je i kao gledaocu predstava bila značajna kao i ostalim građanima Sarajeva.

- Mislim da je predstava bitna i za mlađe generacije koje još nisu ni bile rođene tada, jer pruža lakše razumijevanje današnjeg stanja i grada u kojem žive. Jer, ovo je historija koja utječe na budućnost, ali i na sadašnjost našu i mladih generacija. Oni, kao i mi, živimo te posljedice. Historijski to nije tako davno bilo, ali kroz razgovor s nekim ljudima moje generacije i malo starijima malo je čudno jer i dan-danas ljudi žive u nekom stanju šoka generalno - kazala je Bogićević.

Snežana Bogićević: I danas ljudi žive u nekom stanju šoka

Sve je spremno za sutrašnje otvorenje izložbe bh. umjetnika Džeke Hodžića u sarajevskoj Vijećnici.&nbsp;&nbsp; 
Hodžićeve izložbe nose značajne poruke, ali i prate neko posebno razdoblje života, a drugačije neće biti ni ovaj put. Umjetnik će postavkom „Apokalipse 1 i 2“ proslaviti i svoj 67. rođendan. 

Ekipa „Dnevnog avaza“ boravila je u Vijećnici prilikom postavljanja značajnih djela, a kako nam je Hodžić kazao, ovo je prvi put da će dva skoro pa najznačajnija djela u njegovoj umjetničkoj karijeri biti zajedno izložena.
 
Promocija knjige

&nbsp;- To mi mnogo znači. Uglavnom, osim ova dva djela, bit će prikazana i instalacija „Vijećnica“ posvećena stradanju Nacionalne biblioteke u Sarajevu i svim bibliotekama od Aleksandrijske pa do danas. Također, bit će promovirana knjiga „Apokalipsa 1“ sa 34 teksta različitih autora. Moram biti iskren i reći da me ovog prostora malo strah, ozračen je duhovnošću i znanjem, ali nadam se da ću uspjeti odgovoriti izazovu – govori nam Hodžić.

Dodaje da samo značenje riječi apokalipsa – stradanje, govori o tome koja tema je sadržana u djelima. 


- Za broj „1“ povod je bilo ovo što se nama desilo u BiH, i uglavnom je to stradanje jednog naroda i države. S druge strane, „Apokalipsa 2“ ima apokaliptično stradanje svemira, i to je vrlo zanimljivo. Pokušao sam prikazati da sve što živi nad zemljom, sva živa bića idu upravo prema tom ambisu, grobu stradanja. Srednji dio i u jednoj, ali i u drugoj je grobnica. A sve što živi pod zemljom, zmije, pacovi i slično, kada se dešavaju neka stradanja i kataklizme, krene na površinu, jer to instinktivno osjete. Zapravo, to i jeste suštinska razlika, jer u oba slučaja govore životinje umjesto ljudi – pojašnjava umjetnik. 


Ljudska svijest


Inspiracija za stvaranje bile su mu, ističe, bajke, basne, i istočnjačke priče, a razlikuju se i po tome što u „jedinici“ stradanja se mogu restaurirati dok u „dvojci“ ne postoji ta mogućnost, jer se dešava kraj svijeta. 


- Svijet je najviše ujedinjen i najorganiziraniji u ratu, kada rade jedni drugima zlo. Bog nije stvorio ljude da bi se borili jedni protiv drugih, nego da žive u blagostanju, ali, eto, ratovi i pohlepa su izum čovjeka i sistema u kojem živimo. To se ponavlja i u mojim djelima, ljudska svijest se nije mijenjala od prahistorije do danas, samo su se mijenjali kostimi, oruđe i oružje, a nakana je ostala ista, ubij, osvoji, opljačkaj, siluj... To je ta pohlepa koja uništava ljudski rod i to znači da čovjek sam sebi narušava blagostanje – tvrdi Hodžić. 



Misija umjetnika


- Svojim radom umjetnici ne mogu promijeniti svijet i vladati njime, ali mogu ukazati na neke greške i sisteme. Upravo ja tako radim i to treba da bude misija svakog umjetnika. Nadam se da ljubitelji mojih djela to čuju i vide – govori Džeko.

Džeko Hodžić: Strah me Vijećnice i duhovnosti koja vlada njome

"Otpusti noja i druge ptice" naziv je knjige poezije autorice Jasmine Hanjalić koja će biti promovirana u četvrtak u Mikser House-u u Sarajevu.Ovim povodom razgovarali smo sa autoricom knjige koja je za Avaz.ba kazala nešto više o tematici knjige. -&nbsp;
U ovoj knjizi ptice se pojavljuju sasvim nenametljivo, ali u svojoj simbolici, kao npr. galebovi, kanarinac, grlica, ptica kivi zakržljalih krila, nijeme kriještalice, sive kukavice.&nbsp;U knjizi noj mora biti otpušten, slobodan, neka krene ka pravdi i istini - govori Jasmina.Suočavanje sa životom Ovu zbirku pjesama pisala je posljednjih nekoliko godina, a neke od pjesama nastale su nakon teške saobraćajne nezgode koju je doživjela i kako kaže nekim čudom izbjegla smrt.- Pjesme su dobrim dijelom&nbsp;suočavanje sa nekim opšteljudskim pitanjima, a prije svega životom kao temeljem i drugim njegovim aspektima - kazala je Hanjalić.Jasmina Hanjalić je do sada objavila tri knjige: “Sve u jednom jedno u svemu” - poezija, “Skamenjeni”- kratke priče, ”Priče u bijelom” - kratke priče.Inspiraciju za pisanje pronalazi u svakodnevnom životu, naročito u poslu kojim se bavi, jer to je neprestana borba za život u egzistencijalnom smislu.Inače, Jasminina profesija je doktor, dok u slobodno vrijeme piše poeziju, kratke priče, prikaze i recenzije.&nbsp;Rođena&nbsp;je 1963. u Peći. Osnovnu školu, III gimnaziju i Medicinski fakultet završila je u Sarajevu, gdje i danas živi i radi.

Traganje za istinom


- Sve nesreće čovjeka me pogađaju, samim tim inspirišu, kao što su bolest, rat, stradanje, napuštanje starih osoba. S druge strane, često se upuštam u propitivanje svega i svačega, prije svega sebe i ljudi oko mene - kaže Jasmina.

Osim toga, inspiracija su joj i neke historijske činjenice, likovi, kraljice, ali i savremenici i umjetnici. 

- U ovoj knjizi imam pjesme posvećene Admiralu Mahiću, Ivi Andriću, Milici Babić, Džeki Hodžiću, mom bratu Behdžetu - Belom, koji je umro prije šest godina - kaže Jasmina.

Svoje knjige opisuje kao traganje za istinom.



- Borim se za čovjeka. Na dosta sublimiran način, kroz svoje likove i priče, pokušavam svijet, sve nas, pa i sebe, učiniti kvalitetnijim. Svi griješimo, ali pošteno je uočiti grešku, priznati je ako je potrebno i nastaviti dalje. I mi intimno, i svijet globalno, moramo uporno težiti ka boljem - poručuje Jasmina.




Važna imena iz prošlosti BiH



Često kroz svoje pisanje promiče važna imena iz prošlosti naše zemlje, pa je pisala o posljednjoj bosanskoj princezi Katarini Kotromanić („Ni dijete ni djevojka“), i o princezi Jeleni Kotromanić u priči „Slijeganje tmice“ za koju je dobila nagradu Marko Martinović Car.
Promocija knjige "Otpusti noja i druge ptice" održat će se 7. decembra u Mikser House-u sa početkom u 18 sati.

Knjiga "Otpusti noja i druge ptice" je traganje za istinom, pravdom i slobodom

Jedna od najprestižnijih nagrada u muzejskoj industriji koja se dodjeljuje u okviru programa "Evropski muzej godine" stigla je u Sarajevo zahvaljujući Muzeju ratnog djetinjstva.&nbsp;Ovo je prvi put, u 40 godina dugoj historiji, da ovu nagradu dobija neki muzej iz našeg šireg regiona.
Nagrada se dodjeljuje od 1977. godine muzejima koji su napravili izniman doprinos razumijevanju Evropskog kulturnog naslijeđa. Žiri izbora "Evropski muzej godine" sastavljen od muzejskih profesionalaca iz 13 država prvo je odabrao 40 kandidata, a zatim i troje finalista za koje je dao preporuke Komitetu za kulturu, nauku i edukaciju Vijeća Evrope, koji je zatim odabrao pobjednika.
Muzej ratnog djetinjstva tako se pridružio nekim od najznačajnijih evropskih muzeja koji su u prošlosti dobili ovu nagradu, poput Liverpool Museum, Jewish Historical Museum, The Bavarian National Museum, Portimao Museum itd.
U obrazloženju nagrade, žiri je istakao "da se radi o istinski inspirativnoj inicijativi pokretača Halilovića", te "poseban potencijal ovog muzeja da bude snažan, samoodrživ model građanske inicijative, te primjer koji može biti repliciran širom svijeta".
Muzej ratnog djetinjstva dobit će bronzanu statuu "La femme aux beaux seins" Joana Miroa, koju će zadržati godinu dana prije nego je preda narednom muzeju pobjedniku.&nbsp;Svečano uručenje nagrade desit će se u aprilu u organizaciji Vijeća Evrope u Strazburu, a zatim i u maju u organizaciji Evropskog muzejskog foruma, u Varšavi, na svečanoj manifestaciji "Evropski muzej godine".

Muzej ratnog djetinjstva dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope 2018.

Hit predstava ''Hamlet u selu Mrduša Donja'' Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) izvedena je u Beču, pred punom salom Akzent teatra. &nbsp; Osim glumačke ekipe kojia igra u predstavi, Mona Muratović i Mirsad Tuka, Josip Pejaković, Milan Pavlović, Mirvad Kurić, Aldin Omerović... , u Beču su boravili direktorica ove pozorišne kuće Marijela Hašimbegović i v.d. direktora Drame NPS-a, Izudin Bajrović.

Kako nam je kazala Hašimbegović, publika u Beču bila je oduševljena, te su nakon izvedbe aktere ''Hamleta u Mrduši'' pozdravili ovacijama i višeminutnim aplauzom. 
-	Ushićenje i veliki aplauz publike mnogo nam znače, a nakon Beča gostujemo u Zagrebu. Drago mi je što je publika sjajno prihvatila našu verziju sjajnog Bresanovog teksta. Domaćini su bili zahvalni i saradnju nastavljamo i dalje – poručila je Hašimbegović.

''Hamlet u selu Mrduša Donja'' oduševio publiku u Beču

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u subotu, 9. decembra, sa početkom u 19.30 sati bit će izvedena predstava ''Sve se nekako preživi osim smrti'' u režiji Dine Mustafića, a po tekstu Ljubice Ostojić. Predstava govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe.
Glavni protagonisti ove predstave su članovi sarajevske porodice koja živi svoj život ispunjen gubicima, dok jedni dolaze, drugi odlaze... 
Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.
Podsjetimo da je predstava na nedavno održanom XVI festivalu bh. drame Zenica - Sarajevo 2017. osvojila šest nagrada. 
U predstavi ''Sve se nekako preživi osim smrti'' igraju: Ejla Bavčić-Tarakčija, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.
Dva najbrža čitaoca nagrađujemo sa po dvije ulaznice za vrhunsku predstavu, a sve što trebate učiniti jeste nazvati nas na broj 033 281-360.Svoje ulaznice preuzimate pola sata prije početka predstave na blagajni Narodnog pozorišta.

''Avaz'' nagrađuje: Osvojite dvije ulaznice za predstavu ''Sve se nekako preživi osim smrti''

Nobelovac Ivo Andrić umro je prije 42 godine, ali ni danas još ne znamo mnogo o važnim detaljima iz njegovog života, poput onog da je poklonio cjelokupan iznos (današnjih oko milion eura) Nobelove nagrade.
Naime, Andrić je dobio Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine, kada je imao 69 godina. Nagrade se, kao i danas, sastojala od tri djela: medalje, diplome i novčanog djela od oko milon eura.
Kako pišu mediji, Andrić je cjelokupnu sumu donirao Bosni i Hercegovini za izgradnju biblioteka i za kupovinu knjiga.
- Vjerovatno zbog poznavanja mentaliteta naroda, najprije je donirao polovinu novca, nakon čega je tražio izvještaje o načinu trošenja para, a onda je donirao i drugi dio - prenose mediji.Također, novčani iznos nagrade AVNOJ-a iz 1967. godine i Dvadesetsedmojulsku nagradu iz 1970. godine pisac je dao za razvoj bibliotekarstva BiH.

Proslavljeni pisac je ovu nagradu dobio za roman “Na Drini ćuprija”. Bio je prvi čovjek sa prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Svečana dodjela nagrada održana je u Štokholmu, u dvorani Koncertne palate švedske akademije.
Dok je primao nagradu Andrić je održao čuveni govor u kojem je kazao da je “njegova domovina zaista mala zemlja među svjetovima i to je zemlja koja u brzim etapama, po cijenu velikih žrtava i izuzetnih napora, nastoji da na svim područjima, pa i na kulturnom, nadoknadi ono što joj je neobično burna i teška prošlost uskratila”.
- Svojim priznanjem vi ste bacili snop svjetlosti na književnost te zemlje i tako privukli pažnju svijeta na njene kulturne napore i to upravo u vrijeme kad je naša književnost nizom novih imena i originalnih djela počela da prodire u svijet, u opravdanoj težnji da svjetskoj književnosti i ona da svoj odgovarajući prilog. Vaše priznanje jednom od književnika te zemlje znači nesumnjivo ohrabrenje tom prodiranju. Stoga nas ono obavezuje na zahvalnost, i ja sam sretan što vam u ovom trenutku i sa ovog mjesta, ne samo u svoje ime nego i u ime književnosti kojoj pripadam, mogu tu zahvalnost jednostavno, ali iskreno da izrazim. Nije uopšte toliko važno da li jedan pripovjedač opisuje sadašnjost ili prošlost ili se smjelo zalijeće u budućnost; ono što je pri tom glavno, to je duh kojim je nadahnuta njegova priča, ona osnovna poruka koju ljudima kazuje njegovo delo. A, o tome, naravno, nema i ne može biti propisa ni pravila. Svako priča svoju priču po svojoj unutarnjoj potrebi, po mjeri svojih naslijeđenih ili stečenih sklonosti i shvatanja i snazi svojih izražajnih mogućnosti; svako snosi moralnu odgovornost za ono što priča, i svakog treba pustiti da slobodno priča. Ali dopušteno je, mislim, na kraju poželjeti da priča koju današnji pripovjedač priča ljudima svoga vremena, bez obzira na njen oblik i njenu temu, ne bude ni zatrovana mržnjom ni zaglušena grmljavinom ubilačkog oružja, nego što je moguće više pokretana ljubavlju i vođena širinom i vedrinom slobodnog ljudskog duha - kazao je Andrić.

Kako je Ivo Andrić potrošio novac od Nobelove nagrade?

Teatarski performans "Welcome" reditelja Nermina Hamzića premijerno je preksinoć izveden na Olimpijskom bazenu Otoka u Sarajevu.&nbsp;&nbsp; Fokus performansa je svjetska izbjeglička kriza, a glumci su ga izveli u bazenu. U svijetu trenutno pet miliona ljudi samo iz Sirije ima status izbjeglica, a rijetko se govori o njima i njihovim životima, poruka je, između ostalog, ovog teatarskog projekta. 
Premijeri su prisustvovale brojne ličnosti iz javnog života, među kojima su rediteljica Jasmila Žbanić, Arma Tanović-Branković, Džana Pinjo...
Sudeći prema fotografijama koje je snimio “Avazov” fotoreporter, gledaoci su nakon prikazivanja performansa imali o čemu razgovarati, a uloge u ostvarili Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Boris Ler, Sanin Milavić i Amar Selimović.

Premijerno izveden performans "Welcome"

Sarajevo: Premijerno izveden performans "Welcome"

Bh. umjetnik Džeko Hodžić održat će izložbu svojih radova u Vijećnici u Sarajevu 8.decembra.&nbsp;
Budući da svaka izložba ovog umjetnika prati neko posebno razdoblje u njegovom životu, tako će biti i ovaj put, kada će pomenutom izložbom proslaviti svoj 67. rođendan.

Umjetnik je prethodnih dana boravio u Njemačkoj gdje je imao izložbu. Zatekli smo ga u njegovom ateljeu odmah po povratku, te je za Avaz.ba otkrio o kakvoj se izložbi radi te i kako se osjeća, budući da će prvi put izlagati u Vijećnici.

- Bila je to specifična izložba u Kunstferajnu, jer je kustos galerije pozvao šest umjetnika, od kojih je svako imao samostalnu izložbu. Izložio sam 50 crteža iz mape radova „Počitelj“ i jako sam zadovoljan reakcijom kako medija tako i publike – kazao je Hodžić.

Izložba za rođendan

- Moja umjetnost je moj život i ja želim da joj dam nešto što mi je najdraže, da je u tom momentu slavim, tako sam došao na ideju da to bude 8. decembra, za moj rođendan – kazao je Hodžić.

Predstavit će svoje radove Apokalipsa „1“ i „2“, instalaciju „Vijećnice“ posvećenu stradanju Nacionalne biblioteke u Sarajevu i svim bibliotekama od Aleksandrijske biblioteke do danas, osim toga, promovirat će knjigu „Apokalipsa 1“ sa 34 teksta različitih autora.

- Vijećnicu jako respektujem kao kulturnu instituciju i nešto što je sveto u Sarajevu. Nekada sam tu učio, imao svoje mjesto gdje sam spremao diplomski rad, i stekao sam neko strahopoštovanje prema njoj. Pomalo se plašim Vijećnice, jer to je jedan duhovno ozračen prostor, arhitektonsko zdanje koje je prelijepo. Uvijek sam smatrao da neću uspjeti odgovoriti tom zadatku, ali dat ću sve od sebe – iskren je bio umjetnik.

Apokalipsa vječita tema

Apokalipsa „1“ govori o stradanjima naroda, države, društva. S druge strane, u Apokalipsi „2“ prikazao je stradanje svijeta.

- Pokušavam da kroz „Apokalipsu“ ukažem na ljudski nemar, siledžijstvo koje se provodi nad narodom. Ako čovjek živi u blagostanju, onda nema potrebe da tamo pravi apokalipsu, a pošto sam ja preživio dosta toga, onda se to nametnulo kao motiv – kazao je Hodžić.

Ovom temom se bavi još od 80-tih godina, a kako kaže, umjetnici ne mogu mijenjati svijet, mogu samo da opominju što i sam radi.

Instalacija „Vijećnica“ bit će postavljena na pet metara visine i tri metra dužine.

- Čovjek nije najorganizovaniji u životu da živi dobro. Ljudski rod je najorganizovaniji u ratu. Kada se krene u rat, nesreću, stradanje prvo što se zatire je duhovnost, zatim pamćenje, da se iz pamćenja izbriše sve što je bilo. Ja sam pokušao da pokažem to kroz instalaciju gdje su spaljene knjige – objasnio je umjetnik.

Umjetnost se živi

Kada bi mogao vratiti vrijeme, ovaj umjetnik ništa ne bi promijenio u svojoj dugogodišnjoj karijeri.

Opet bi se opredijelio za umjetnost jer to je, kako kaže, njegov život i ljubav, potpomognut dobrom muzikom i bibliotekom.

- Ne slikam, živim umjetnost. Moj atelje liči na mene, jedino sam ja ipak malo uredniji, jer ovdje vlada mali nered (smijeh) – govori nam umjetnik.

Najljepše je kod kuće

Radovi Džeke Hodžića nalaze se širom svijeta u galerijama i muzejima, a do sada je imao 70 samostalnih i 535 skupnih izložbi. Pet puta je izlagao na Bijenalu Jugoistočne Evrope.

Ipak, najljepše se osjeća kod kuće, govori nam Džeko.

Istakao je dobru saradnju sa Rumunijom, Turskom, Egiptom, Njemačkom, Švicarskom, Austrijom, Italijom, Švedskom, Holandijom...

-	Mislim da poznajem između 3.000 i 4.000 umjetnika u svijetu i gdje god da odem, boravim kod nekog u ateljeu. Samo u mom ateljeu je spavalo oko 400 umjetnika iz cijelog svijeta. Oni kod mene, ja kod njih, saradnja je izvanredna – kaže Hodžić.

Divi se mladim umjetnicima koji se, uprkos lošem sistemu i nedovoljnim sredstvima, trude praviti zanimljive stvari. Ipak, kaže, ne možemo biti konkurentni u Evropi po pitanju umjetnosti.

-	Bojim se da ne dođe do zasićenosti neimaštinom i da ne izgubimo jednu cijelu generaciju, da sva kreativna energija ne ode na drugu stranu – kazao je Hodžić.

Najavljena izložba u Vijećnici će biti dostupna za sve posjetioce do 20. decembra, uz mogućnost produžetka.

Džeko Hodžić: Vijećnica je sveto mjesto u Sarajevu, pomalo se plašim i dat ću sve od sebe

Promocijom knjige Sonje Biserko „Jugoslavija u istorijskoj perspektivi“ jučer je u prostorijama Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu završen Prvi sajam izdavača BiH pod nazivom „Knjige u nišama“. Sajam je trajao pet dana, a osmišljen je s ciljem da čitaoce podsjeti na važnost i značaj domaćeg izdavaštva.&nbsp;&nbsp; 
Posjetioci su imali priliku da po promotivnim cijenama kupe neke od najnovijih naslova, razgovaraju s autorima, učestvuju u radionicama, posjete dućan s knjigama, kupe strip... 

Kako nam je kazao jedan od organizatora sajma, Damir Uzunović, najbitnije je da su Sarajevo i BiH dobili jedan ovakav sajam koji će najviše pomoći domaćim izdavačima na trenutno vrlo nekonkurentnom tržištu.

- Imali smo vrlo živ program, mnoga gostovanja domaćih i autora iz regije. Svako od 12 izdavača imao je svoje programe, gdje su ugostili autore, promovirali nove knjige... Također, imali smo izuzetnu podršku izdavača, koje je publika u miru slušala, bez buke, što nije slučaj na običnim pijačnim sajmovima. Iskoristili smo prostor BKC-a i potrudili se da posjetioci uživaju – ističe Uzunović.&nbsp;&nbsp; 

Ipak, prema njegovim riječima, sajmu je nedostajalo više publike. 


- Moram priznati da nam je falilo publike. Ljudi još nisu prepoznali važnost domaćeg izdavaštva. Nažalost, i naša produkcija je siromašna, pa ne možemo privući više čitalaca. Narednih godina trudit ćemo se da više ulažemo u izdavače i da ih promoviramo. Nadam se da ćemo već dogodine uspjeti u većem broju privući publiku – zaključio je Uzunović.

Damir Uzunović: Najbitnije je da je Sarajevo dobilo ovakav događaj

Pisac Dževad Karahasan dobitnik je književne nagrade "Franz Nobl", koja se od 1974. godine dodjeljuje u Gracu u Austriji.
Prema informacijama,. Karahasan će 18. decembra postati prvi dobitnik ove nagrade koji ne piše izvorno na njemačkom jeziku.

Dosadašnji pobjednici ove nagrade su&nbsp;dvojica vlasnika Nobele nagrade - Elijas Kaneti (Elias Canetti) i Herta Miler (Hertha Muller), kao i književne zvijezde kao što su Krista Volf (Christa Wolf), Herman lenc (Hermann Lenz), Kristof Ransmajer (Christoph Ransmayr)..., saopćeno je iz Društva pisaca u BiH.

Karte za Festival „Dani Jurislava Korenića“ puštene u prodaju

Održana pres-konferencija povodom izložbe učenika sarajevskih srednjih škola

U Galeriji "Aluminij" predstavljena mostarska Ilustrirana arhitektonska bojanka za odrasle

Glumac Filip Šovagović: Historija je učiteljica, ali i sramota čovječanstva

Tradicionalna 37. manifestacija "Najmenadžer i ličnost godine": Narodno pozorište Sarajevo "najpozorište" godine

Snežana Bogićević: I danas ljudi žive u nekom stanju šoka

Džeko Hodžić: Strah me Vijećnice i duhovnosti koja vlada njome

Knjiga "Otpusti noja i druge ptice" je traganje za istinom, pravdom i slobodom

Muzej ratnog djetinjstva dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope 2018.

''Hamlet u selu Mrduša Donja'' oduševio publiku u Beču

''Avaz'' nagrađuje: Osvojite dvije ulaznice za predstavu ''Sve se nekako preživi osim smrti''

Kako je Ivo Andrić potrošio novac od Nobelove nagrade?

Sarajevo: Premijerno izveden performans "Welcome"

Džeko Hodžić: Vijećnica je sveto mjesto u Sarajevu, pomalo se plašim i dat ću sve od sebe

Damir Uzunović: Najbitnije je da je Sarajevo dobilo ovakav događaj

Dževad Karahasan dobitnik nagrade "Franz Nabl"

Kultura

Karte za Festival „Dani Jurislava Korenića“ puštene u prodaju

Održana pres-konferencija povodom izložbe učenika sarajevskih srednjih škola

U Galeriji "Aluminij" predstavljena mostarska Ilustrirana arhitektonska bojanka za odrasle

Glumac Filip Šovagović: Historija je učiteljica, ali i sramota čovječanstva

Tradicionalna 37. manifestacija "Najmenadžer i ličnost godine": Narodno pozorište Sarajevo "najpozorište" godine

Snežana Bogićević: I danas ljudi žive u nekom stanju šoka

Džeko Hodžić: Strah me Vijećnice i duhovnosti koja vlada njome

Knjiga "Otpusti noja i druge ptice" je traganje za istinom, pravdom i slobodom

Muzej ratnog djetinjstva dobio Muzejsku nagradu Vijeća Evrope 2018.

''Hamlet u selu Mrduša Donja'' oduševio publiku u Beču

''Avaz'' nagrađuje: Osvojite dvije ulaznice za predstavu ''Sve se nekako preživi osim smrti''

Kako je Ivo Andrić potrošio novac od Nobelove nagrade?

Sarajevo: Premijerno izveden performans "Welcome"

Džeko Hodžić: Vijećnica je sveto mjesto u Sarajevu, pomalo se plašim i dat ću sve od sebe

Damir Uzunović: Najbitnije je da je Sarajevo dobilo ovakav događaj

Dževad Karahasan dobitnik nagrade "Franz Nabl"