Na regionalnoj kulturnoj sceni danas se digla “blaga prašina” nakon što je objavljena vijest da će kontroverzni srbijanski glumac Nebojša Glogavac biti predsjednik žirija festivala "Dani Jurislava Korenića".&nbsp; 
Ovaj festival je najavio direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović, koji je medijima potvrdio da će festival trajati od 16. do 23. decembra i da će biti regionalnog karaktera, te da će u odnosu na prethodno izdanje biti impozantniji, zanimljiviji, bogatiji i provokativniji.
Ubrzo su se pojedini mediji počeli pitati zašto je u Sarajevo pozvan Glogovac, koji je u više navrata podržavao Dražu Mihailovića, za kojeg je kazao “da je bio blag, interesantan, izuzetno obrazovan ni nalik zločincu kakvim ga smatraju“, a prije nekoliko dana i njegovog nasljednika na doživotni zatvor osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Hadžihafizbegović je ubrzo odgovorio da je odluka da će Glogovac biti predsjednik žirija donesena prije 20 dana, dakle prije nego je Mladić osuđen na doživotnu robiju, ali i dodao “da Glogolca u Sarajevo zove da ocjenjuje pozorišne predstave, a ne da se priča o karakteru rata u našoj zemlji”.
-	Zašto bi bio problem kada jedan umjetnik pozove drugog, bez obzira na to što imaju različite poglede na karakter rata. Nebojša Glogovac je čovjek kojem vjerujem šta će odlučiti nakon zadnje festivalske predstave i to me samo zanima – kazao je Hadžihafizbegović, koji Festival posvećen Jurislavu Koreniću ne želi politizirati.

Hadžihafizbegović pojasnio zašto je pozvao kontroverznog Glogovca u Sarajevo i ne želi politizirati festival posvećen Jurislavu Koreniću

Teatarski performans „Welcome“ reditelja Nermina Hamzagića premijerno će biti izveden 2. decembra na Olimpijskom bazenu „Otoka“ u Sarajevu. Performans je rađen u produkciji Udruženja „Kontakt“, a bavi se problemom svjetske izbjegličke krize. Prvi put akteri će predstavu igrati u vodi.&nbsp; 
Osim Maje Izetbegović, Borisa Lera, Amara Selimovića i Sanina Milavića, ulogu je ostvario i Ermin Bravo, koji je istakao da je veoma bitan odnos umjetnika prema ovakvim temama.

<h2>Dio zajednice
</h2>

- Ovo je lijepo, novo iskustvo koje grad može ponuditi svojim građanima i nešto svježe, drugačije. Smatram da ljudima nedostaje različitosti u kulturnim sadržajima. Čuo sam da su ljudi veoma zainteresirani za ovu predstavu i radujem se skoroj premijeri – govori Bravo.&nbsp; 

I ranije ste dosta radili s „Kontaktom“.


- Teško je govoriti o umjetničkoj zajednici kao cjelini i zato mi je važno da sam dio male zajednice unutar Udruženja „Kontakt“, s kojima smo i do sada radili dosta društveno angažiranih projekata. S druge strane, u smislu profesije, uvijek smo se trudili da pomjeramo granice i da se bavimo eksperimentima, što je i sada slučaj.


Radite i sa studentima, kako oni gledaju na predstave koje se ne igraju u pozorištima? 


- Važno mi je da i studentima na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu dam primjer da se ne moraju pozorištem samo institucionalno baviti ili samo komercijalnim predstavama. Ovom predstavom reagiramo na akutne teme, jer smo se problemom izbjeglištva počeli baviti i kada je ova tema bila u žiži svjetskog interesiranja. Sada se čini da je izbjeglička kriza gotova, a svjetski mediji nam samo daju iluziju o tome. 


Koliko Vas je tema o izbjeglicama dotakla?


- Ova tema se tiče svih nas, najprije zbog iskustva koje smo i sami prošli. Pitam se je li nas to senzibiliziralo za empatiju prema drugim narodima koji danas prolaze slična iskustva. Pitam šta mi možemo ponuditi Evropi kao država koja je prošla sve faze izbjegličkog procesa, i ratne, i postratne, i asimilaciju tih ljudi u druge sredine, njihov povratak u svoje domove. Neki su ostali, zasnovali porodice, postali uspješni ljudi. Oni ne degradiraju društvo u koje dolaze, oni ga promoviraju. 


Društveni smisao


Koliko nam danas općenito nedostaje društveno angažiranih predstava? 


- Većina predstava je na neki način angažirana. Ono što mi je zanimljivo, osim vaninstitucionalnog pozorišta, postoji i nezavisna scena koja nije samo komercijalna, koja nije kič. Čini mi se da je ipak moguće praviti drugačije predstave koje imaju društvenog smisla u temama kojima se bave. 


Sretan sam


- Trenutno sam s ekipom filma „Muškarci ne plaču“ angažiran na njegovoj promociji. Tu je i igranje predstava koje su redovno na repertoaru, tako da zaista ima mnogo posla i sretan sam zbog toga – govori Bravo.

Ermin Bravo glumi u teatarskom performansu „Welcome“: Predstava u bazenu potpuno je novo iskustvo

Foto: A. Durgut/Avaz.ba

Nakon što je predstava Kamernog tetatra 55 „Mirna Bosna“ u režiji Saše Peševskog na Susretima kazališta/ pozorišta u Brčkom osvojila četiri nagrade, u ovoj pozorišnoj kući održana je press konferencija.&nbsp;&nbsp; 
Osim priznanja povod je bio Festival „Dani Jurislava Korenića“ koji će biti održan od 16. do 23. decembra. 

Nakon što se direktor Kamernog teatra, Emir Hadžihafizbegović zahvalio prisutnima, i pozdravio aktere „Mirne Bosne“, Gordanu Boban, Davora Golubovića, i pisaca Borisa Lalića, predstavio je predstave koje će se naći u takmičarskom programu. 

-	Ove godine takmičit će se devet predstava iz regije, među kojima će biti tri iz naše zemlje. Pokušali smo biti još bolji i zanimljiviji nego što smo to bili tokom održavanja prvog festivala. Drago mi je da ćemo imati i promocije knjiga – kazao je Hadžihafizbegović. 
Ovogodišnji sastav žirija činit će glumac Nebojša Glogovac, koje je ujedno i predsjednik žirija, dramaturg Dragan Komadina, glumac Moamer Kasumović, urednica kulture „Dnevnog avaza“ Larisa Ramović – Sarajlić i novinarka Elma Berberović. 

-	Također, dodijelit ćemo značajne nagrade a to su, nagrada „Jurislav Korenić“ za najbolju predstavu u cjelini, za najbolje glumačko ostvarenje „Žan Marolt“, za najbolju režiju, za najbolju mladu glumicu/glumca festivala, za najbolju scenografiju, za najbolji kostim. Ove godine „Dnevni avaz“ dodijelit će specijalnu nagradu za najbolju predstavu u cjelini – pojasnio je Hadžihafizbegović.

Bit ćemo još zanimljiviji, "Dnevni avaz" dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Bosna i Hercegovina je danas ostala bez Anura Hadžiomerspahića, jednog od najboljih&nbsp;i najpoznatijih grafičkih dizajnera u Bosni i Hercegovini, koji je preminuo u 46. godini.&nbsp;&nbsp;Rođen je u Sarajevu 1971. gdje je studirao grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti Brera i Evropskom institutu za dizajn u Milanu.&nbsp; Od 1996. godine redovni je član Udruženja likovnih umjetnika i dizajnera primijenjenih umjetnosti BiH.
U Parizu je 2001. godine dobio Epica nagradu kao najbolji dizajner Evrope i proglašen je najboljim kraetivcem Evrope.&nbsp;Njegovi radovi odlikovali su se društvenim angažmanom i jedinstvenim likovnim stilom. Često uz dozu satire, kroz hiper-realizam, kompjutersku grafiku ili fotomontažu, na osebujan način javno je iskazivao komentar na društvenu stvarnost.&nbsp; &nbsp;Vijest o smrti Anura Hadžiomerspahića potresla je sve one koji su ga poznavali.&nbsp;Ugledni novinar i kolumnista&nbsp;Bakir Hadžiomerović jedan je od njih.&nbsp;-&nbsp; Anur Hadžiomerspahić.&nbsp;Drug, Prijatelj, Majstor strašni!&nbsp;Ova naslovnica je zadnje što smo zajedno napravili. Ove hefte.&nbsp;Zbogom DRUŽE... - napisao je Hadžiomerović na Twitteru, a od Anura se oprostio i naslovnicom magazina "Prizma".&nbsp;

Podsjetimo, prošle godine je, između ostalog, u Galeriji „Collegium artisticum“ bila otvorena izložba “Anur Hadžiomerspahić – nagrađeni radovi”, postavka u oblasti grafičkog dizajna i marketinga tokom 20 godina kreativnog rada Anura Hadžiomerspahića.

Odlaskom Anura Hadžiomerspahića, Bosna i Hercegovina je ostala bez jednog velikog, originalnog i plodnog umjetnika.&nbsp;&nbsp;

Tužna vijest: BiH ostala bez uglednog grafičkog dizajnera Anura Hadžiomerspahića

Helsinški parlament za ljudska prava u Srbiji objavio je knjigu "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi" koja je predstavljena večeras u Sarajevu, a govori o državi koja je postojala od 1918. do 1992. godine.
Radi se o projektu koji je dugo trajao i okupio stručnjake iz država bivše Jugoslavije i drugih evropskih država, a sastavni dio je i web portal čiji sadržaj će se još proširivati. 
Osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko smatra da je Jugoslavija bila iznimno složena država i trebalo je mnogo mudrosti i sposobnosti da se održi, a za knjigu kaže da očekuje i dobre i loše komentare. 
Ističe da je ideja za taj projekt nastala prije svega zbog, kako je kazala, stava prema Jugoslaviji i načinu kako se ona tumači u svim državama nasljednicama. Dugo je vremena trebalo da se taj projekt realizira, a za polaznu tačku uzeli su činjenica da je Jugoslavija bila realnost koja je trajala tako dugo te okvir koji je poslužio za emancipaciju svih njenih naroda u raznim segmentima (kulturološkom, obrazovnom….). 
Vrijednost te knjige, posebno za mlade ljude, istaknuo je i Bogić Bogićević te kazao da se Jugoslavija raspala na najgori mogući način, "gdje su proizvođači rata, stradanja, mržnje i straha uništili toliko života, porušili zemlju". 
Moderator večerašnjeg skup Husnija Kamberović ističe da se na Jugoslaviju uglavnom gleda iz perspektive njezina raspada, a kad se spomene ta država onda se percepcija svega što se dešavalo na kraju njenog postojanja prenosi na čitavu njenu historiju.
- U ovoj knjizi se pokušao dati širi odgovor i okupiti različite percepcije Jugoslavije i različita iskustva i vidjeti šta se to dešavalo u toj državi (tokom njene historije) da bi se njezin kraj mogao bolje razumjeti pogotovo zašto je taj kraj bio tako krvav - naglasio je. 
Profesor dr. Nenad Makuljević večeras je govorio o kulturološkom aspektu razvoja Jugoslavije, te posebno naglasio jugoslavensko kulturno naslijeđe u materijalnom smislu za koje kaže da ga treba sačuvati i ne dozvoliti da bude preimenovano niti da propadne. Istaknuo je i dobru suradnju među ljudima raznih profila iz država bivše Jugoslavije posebno među umjetnicima koji jako dobro surađuju. Doktor Marko Attila Hoare posvetio se periodu Drugog svjetskog rata, dok je dr. Vera Katz prezentirala sadržaj web portala koji je sastavni dio tog projekta. 
Knjiga "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi" predstavljena je u okviru Sajma izdavača BiH "Knjiga u nišama", koji se održava od 25. do 29. novembra u Bosanskom kulturnom centru.

Na Sajmu bh.izdavača prezentirana knjiga "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi"

Danas je u prostorijama Narodnog pozorišta u Sarajevu (NPS) održana konferencija za medije povodom premijere baleta “Krcko Oraščić” u koreografiji Konstantina Kostjukova. Balet će biti izveden u srijedu u 19.30 sati, a već prva repriza na programu je 1. decembra.&nbsp;&nbsp; Kako je istakla direktorica NPS-a, Marijela Hašimbegović, predstava se na repertoar ove kuće vraća nakon 44 godine. 
- Premijera je ostvarena zahvaljujući viziji Belme Bakrač-Čečo, te stručnosti Konstantina Kostjukova, kome smo beskrajno zahvalni jer je u ovakvim uslovima napravio pravo čudo. Također, veliku zahvalnost dugujemo igračima i članovima ansambla Baleta bez čijeg entuzijazma i ljubavi ovo ne bi uopće bilo moguće – rekla je Hašimbegović. 
Koreograf Kostjukov je kazao da je u pitanju posebna predstava koja je jedna od najizvođenijih na svijetu. 
- Nismo smjeli dozvoliti da Sarajevo nema taj balet. Nećemo dozvoliti da naša i vaša publika bude uskraćena za ovako divno djelo – istakao je on.

U srijedu premijera baleta „Krcko oraščić“

Rikardo Druškić je mlad, uspješan, perspektivan umjetnik, neko je ko svojim radovima šalje divnu poruku mira i ljubavi.
Za sebe će reći da je neko ko je čitav život tražio svoj put, a sada kada ga je našao, trudi se da sa istog ne siđe.
Rođen je 1990. godine u Zagrebu, a skoro cijeli život živi u Sarajevu.
&nbsp;Svoje radove je izlagao u BiH, ali i širom svijeta.Izložbu će imati 30. novembra u Berlinu, o čemu nam je ovaj umjetnik više otkrio u razgovoru za Avaz.ba.
Kako je kazao Druškić takva prilika da izlaže u jednom od kulturoloških centara svijeta nije mala stvar.&nbsp;To će, kaže, iskoristiti da se prikaže u najboljem svjetlu, ali ne samo sebe nego i svoje prezime, svoj grad i državu BiH.

- To će biti najvažniji momenat u mom životu umjetnika. Ne mogu, a da ne pribjegnem pisanju floskule, ali izložba u Berlinu će biti kruna mog dosadašnjeg rada. Meni lično, dokaz, da se trud i rad, danononoćni, u konačnici isplate. Ja nosim taj teret i sretan sam i ponosan što je to tako – rekao je Druškić.

Ko ti je najveća podrška u tome što radiš?
- Najveća podrška u ovome što radim su svi. Od porodice koja uživa što im sin, brat, djeluje i to aktivno i vide smisao u tome svemu napokon do drugova i ljudi, koji su uz mene skoro svaki dan sa komentarima hvale za moj rad. Vidim da do nekih ljudi, stranaca, moj glas zaista dolazi, a ja tad znam da sam kao umjetnik uspio ili barem sam na putu da uspijem. U konačnici je sve do slanja poruke, ostalo ima estetsku vrijednost koja je manje važna. 
Druškić svojim slikama poručuje ljubav i borbu za istu, ali i da su prioriteti ovog svijeta potpuno izgubili svoju vrijednost.
- Kapitalizam nas je sve uzeo sa dvije ruke i od nas čini lutke, bez emocija, sa rednim brojem iznad glave, gdje u masi tražimo odgovor i spas, ali tu ga nećemo naći. Odgovor je u nama samima, u našim srcima i za svakog je drugačiji. Poručujem mir, ali ne onaj svjetski, ja na to ne mogu utjecati, već onaj unutra. Trudim se mijenjati u ljudima ili možda je bolje da kažem, ukazivati ljudima neke stvari koje su očigledne, ali su se u moru pravila izgubile – kazao je umjetnik.

Kako bi opisao sebe i svoje slikarske radove?
- To je put za istinu, pravdu i ljubav. Moji radovi, mislim, da me najbolje opisuju, moj unutrašnji monolog i razmišljanje. I tako, mislim, jedino je iskreno. Baviti se pitanjima koja nas suštinski zanimaju i za koja imamo potrebu ili nagon da riješimo. Svjedoci smo dosta trendova u umjetnosti, tj. momenta kada se umjetnici bave određenom temom zato što je ona u tom trenutku umjetnički prihvatljiva i aktuelna, meni se to ne dopada.

Tvoje slike obilaze svijet, a koja je tebi najznačajnija izložba koju si imao?
- Da me ovo pitanje pitate za nekoliko dana, ja bih rekao izložba u Berlinu, koja je bila 30. novembra u galeriji Mainuoevre. Ovako, reći ću, moja prva i druga samostalna u galerijama Boris Smoje i Java. Prva zato što je prva, a druga zato što je stvarno dobro prošla. Broj ljudi koji je došao na izložbu učinio je da se osjećam jako ponosnim i sretnim.

Otkud želja da se baviš umjetnošću?
- To nije želja, to je više unutrašnji glas, unutrašnji poriv da se izrazim. U meni je svakodnevno jako mnogo i da ne slikam i ne ilustrujem, gdje bi sva ta energija otišla, kakobi to sve bilo teško kanalisati? Zato, osim ovog duhovnog poziva, ja se, ama baš nikako, u drugom ne mogu vidjeti.

Koliko ti je potrebno vremena za jednu sliku?
- Ja sam po prirodi jako brz, brzo razmišljam, brzo donosim odluke, generalno brzo živim, tako i jedan moj rad nastaje. Intuitvno i jako brzo. Bez puno razmišljanja. Zato su iskreni i nisu proračunati. Umjetnost je moje sredstvo za pronalaženje odgovora, a zatim, medij za slanje istih.

Kako možemo postati vlasnik/vlasnica neke tvoje slike?
To se može uraditi na više načina. Najbolji je preko nekih od društvenih mreža, Facebook ili Instagram, na kojima imam svoje profile. 
Rikardo Druškić održat će 30. novembra izložbu svojih radova "DIGGINSIDE" u galeriji Mainoeuvre u Berlinu.

Rikardo Druškić: Izložba u Berlinu će biti kruna mog dosadašnjeg rada

Predstava Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice "Moja fabrika" osvojila je Zlatnu statuu za najbolju bosanskohercegovačku predstavu na 34. regionalnim Susretima kazališta/pozorišta u Brčkom, saopćeno je iz zeničkog pozorišta. &nbsp; 
Narodno pozorište Zenica je u konkurenciji od osam odabranih predstava iz Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banja Luka, Prijedor, Mostar i Zenica), Srbije (Zvezdara teatar), Hrvatske (Satirično kazalište Kerempuh) i Crne Gore (Gradsko pozorište Podgorica), ukupno osvojilo tri festivalske nagrade uključujući i "Zlatnu statuu" za najbolju bh. predstavu u cjelini.

Predstava "Moja fabrika" rediteljice Selme Spahić izvedena je posljednje festivalske takmičarske večeri.

Nakon još jedne uspješne festivalske izvedbe, nagrađena u tri kategorije. „Moja fabrika“ dobitnica je nagrade za najbolju režiju, za najbolju scenografiju čija je autorica Sabina Trnka, kao i za najbolju predstavu u cjelini.

Bosansko narodno pozorište Zenica je tako i ove godine osvojilo „Zlatnu statuu“ za najbolju predstavu, najznačajniju nagradu Festivala u selekciji profesionalne bosanskohercegovačke pozorišne produkcije.

Nagrade je dodijelio međunarodni stručni žiri čiji su članovi: Ljiljana Blagojević, profesorica i glumica iz Beograda, Almir Imširević, dramski pisac i univerzitetski profesor iz Sarajeva i Anja Šovagović Despot, dramska umjetnica iz Zagreba. Sve tri nagrade su dodijeljene jednoglasno.

BNP Zenica time je ponovilo svoj prošlogodišnji uspjeh kada je s predstavom "Drang nach Westen" (Prodor na Zapad) u režiji Lajle Kaikčija osvojilo čak šest festivalskih nagrada, od čega i Zlatnu i Srebrnu statuu Festivala za najbolju predstavu.

Protekle sedmice Bosansko narodno pozorište Zenica je na 22. jugoslovenskom pozorišnom festivalu „Bez prevoda“ Užice za predstavu „Moja fabrika“ osvojilo Specijalnu nagradu „Ardalion“ koju je međunarodni stručni žiri dodijelio ovom teatru za posvećenost problemima sopstvene zajednice.

Predstava „Moja fabrika“ je od februarske premijerne izvedbe do danas, sa 12 osvojenih festivalskih nagrada jedna od najnagrađivanijih predstava zeničkog BNP-a.

Zasnovana je na fragmentima istoimene knjige Selvedina Avdića, intervjuima s radnicama i radnicima, životnim iskustvima glumica i glumaca iz ansambla predstave te historijskim izvorima. Intimna je monografija o historiji Zenice i njene Željezare, zbog koje je grad i nastao i koja je svojevremeno upošljavala većinu stanovništva, a danas je samo simbol prošlosti ili omraženi izvor zagađenja.

Predstava je do sada prošla umjetničke selekcije i izvedena je na pozorišnim festivalima u Zenici, Jajcu i Užicu. Proteklog mjeseca priliku da je pogleda imala je i festivalska publika Festivala MOT u Skoplju i sarajevskog MESS-a.

Predstava će 1. decembra biti izvedena na 9. međunarodnom festivalu savremenog pozorišta „Desire Central Station“ 2017. u Subotici, a do kraja sezone se ugovaraju gostovanja u Zagrebu, Rijeci i Ljubljani, kao i na nekoliko evropskih pozorišnih festivala.

Predstava "Moja fabrika" osvojila Zlatnu statuu za najbolju bh. predstavu

Prvi Sajam izdavača/nakladnika pod nazivom "Knjige u nišama" u organizaciji JU Centra za kulturu Kantona Sarajevo i Zajednice izdavača/nakladnika u BiH, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta KS otvoren je danas u glavnom gradu BiH.
Sajam će trajati pet dana, a zvanično ga je otvorio ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić. Prema riječima Edina Urjana Kukavice, direktora Bosanskog kulturnog centra (BKC), organizacija prvog sajma izdavača/nakladnika BiH - "Knjige u nišama" bila je bitka s vjetrenjačama.&nbsp;Ipak, glavni cilj bio je da se čitaoci vrate domaćim autorima, ali i izdavačima. Sličnog mišljenja bio je i Muamer Spahić, koji se obratio u ime Udruženja izdavača naše zemlje, formiranog prije dva mjeseca. 


- Cilj prvog sajma je da se vrati dignitet 11 vodećih bh. izdavača, a javnost se u narednih pet dana može upoznati sa našim profilacijama, naslovnicama - ističe Spahić, te dodaje kako će, dok traje sajam biti organizirano 30 radionica, kao i zanimljivih programa za sve građane.&nbsp;

Da je knjiga bila u problemima, naglasio je i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo, Mirvad Kurić.


- Ko negira knjigu, negira i samog sebe. Prije dvije godine, vidio sam da je knjiga u problemima pa smo odlučili uraditi nešto da olakšamo put knjige od izdavača do čitalaca - naglasio je Kurić, te dodao kako je otvaranje sajma u BKC-u na Dan državnosti dobar znak.&nbsp;


Predstavnicima četiri javne biblioteke, iz Stoca, Kaknja, Čelinca, te Osnovne škole iz Brka iz Brčkog uručene su donacije koje su im osigurali bh. izdavači i fondacije.

U Sarajevu otvoren prvi Sajam izdavača "Knjige u nišama" : Vratiti dignitet domaćim izdavačima

Udruženje likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) u galeriji Collegium artisticum večeras je otvorilo 70. revijalnu izložbu svojih članova.&nbsp;Revijalna izložba tradicionalni je godišnji projekat kojim Udruženje obilježava Dan državnosti BiH.&nbsp;Iz Udruženja su istakli da se izložba kontinuirano održava od davne 1947. godine.

&nbsp;- Značajni bosanskohercegovački umjetnici Ismet Mujezinović, Vojo Dimitrijević, Mica Todorović, Vojislav Hadžidamjanović, Roman Petrović, Behaudin Selmanović, Sigo Summerecker, Petar Šain i Hakija Kulenović osnovali su Udruženje likovnih umjetnika koje je, između ostalog, dobitnik kolektivne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2012. godini - kazali su iz ULUBiH.&nbsp; 
Na ovogodišnjoj jubilarnoj revijalnoj izložbi učestvuje više od 100 članova i članica ULUBiH, a predstavljena su i djela osnivača Udruženja koja su ustupljena iz Međunarodne galerije portreta Tuzla i Umjetničke galerije BiH.

Zainteresirani će izložbu moći pogledati do 2. decembra.

U galeriji Collegium artisticum: Otvorena 70. revijalna izložba

U prostorijama Kamernog teatra 55 sutra će pet minuta do 12 sati svečano biti otvoren Prvi sajam izdavača BiH pod nazivom „Knjige u nišama“.&nbsp;&nbsp; U niše jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestit će 11 vodećih bosanskohercegovačkih izdavača, koji čine skoro 80 posto ukupne bh. izdavačke produkcije. 
- U narednih pet sajamskih dana očekuje nas ukupno 30 programskih sadržaja. Kreirali smo program koji je istovremeno bogat i nepretrpan. Naši gosti će biti važni urednici i kulturni radnici iz Bosne i Hercegovine i regiona, a svaki bh. nakladnik će imati dvije do tri vlastite promocije - istakao je Muamer Spahić, predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika BiH. 
Direktor i urednik izdavačke kuće Buybook, Damir Uzunović, naglasio je da je program jako pažljivo biran i da će poticati diskusiju. 
- Mi kao izdavači vrlo dobro znamo koliko je teško okupiti dobre i važne autore i zbog toga je neprocjenjivo važno što će oni biti sa nama, razgovarat sa publikom i predstavljat svoje knjige. Nakon ulaska u Dućan knjiga u kojem će se nalaziti širok asortiman izdanja po posebno sniženim cijenama ulazi se u strip kutak, a iz njega dalje u centralnu dvoranu – rekao je on. 
“Knjige u nišama“ (KUN) ponudit će ljubiteljima knjige vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice, a gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

Počinje prvi sajam izdavača BiH: 30 programskih sadržaja u pet dana

Proteklih dana Brčko je bilo centar kulture. Naime, održani su 34. susreti pozorišta BiH, uz moto "Teatar u gradu - grad u teatru", na kojem je odigrano osam predstava iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije.
Stručni žiri sačinjavali su Ljiljana Blagojević, Anja Šovagović Despot i Almir Imširević, koji su donijeli&nbsp;jednoglasnu odluku u vezi proglašenja pobjednika dramskog stvaralaštva.&nbsp;"Zlatnu statuu Vijećnice i Grada Brčko" za najbolju predstavu dobila je "Moja fabrika",&nbsp;autora Selvedina Avdića u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

<h2>Nagrade za najbolje</h2>

Nagrada za najbolju mladu glumicu pripala je Jeleni Kordić-Kuret, za ulogu Šimunina u predstavi "Hamlet u selu Mrduša Donja", autora Ive Brešana u produkciji HNK Mostar.
Najboljim mladim glumcem proglašen je Davor Golubović za ulogu Boki Aleksić u predstavi "Mirna Bosna", autora Borisa Lalića u produkciji Kamernog teatra 55 Sarajevo.
Nagrada za muziku dodijeljena je Zvonimiru Dusperu Dusu u predstavi "Hamlet u selu Mrduša Donja", dok je za najbolji kostim nagradu dobila&nbsp;Mirjana Zagorec za predstavu "Hamlet u selu Mrduša Donja".&nbsp;

Za najbolju scenografiju dodijeljena je nagrada Sabini Trnka za predstavu "Moja fabrika", u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.
Nagradu za najbolju žensku ulogu dobila je Gordana Boban, za ulogu u predstavi "Mirna Bosna", a za najbolju mušku ulogu dobio je&nbsp;Aleksandar Seksan, za ulogu Edina u predstavi "Sve se nekako preživi osim smrti", NPS Sarajevo.&nbsp;
Selma Spahić dobila je nagradu za najbolju režiju za predstavu "Moja fabrika".Nagrada za najbolji dramski tekst bh. savremenog pisca dodijeljena je Borisu Laliću za predstavu „Mirna Bosna“.&nbsp;

"Grand prix" nagrade"Grand prix" ovogodišnjih pozorišnih susreta u Brčkom za najbolju žensku ulogu jednoglasno je dodijeljena Anici Dobra, za ulogu majke Soje u predstavi „Hipnoza jedne ljubavi“, autora Dušana Kovačevića.Za najbolju mušku ulogu "Grand prix" nagrada je dodijeljena Borku Periću, za ulogu Vjekoslava Kralja u predstavi „Ustav republike Hrvatske“, autora Ante Tomića i Rajka Grlića.
"Grand prix" za najbolju predstavu jednoglasno je dodijeljena predstavi „Hipnoza jedne ljubavi“, autora Dušana Kovačevića.
Iduće godine jubilejOvogodišnji 34. pozorišni susreti u Brčkom su uspješno završeni, svečane nagrade najboljima će biti uručene večeras, a planiran je i koncert Edina Karamazova.Budući da će iduće godine biti jubilarno izdanje ovog festivala, pitali smo direktora Jakova Amidžića kakvi su planovi za narednu godinu.

- Nastojat ćemo da nastavimo ovaj kontinuitet regionalnog festivala, a uz to ćemo imati neko obilježje tih 35 godina boravka glumaca u Brčkom i mislim da neće proći nezapaženo – kazao je direktor festivala, Jakov Amidžić za Avaz.ba.

Završeni 34. susreti pozorišta BiH u Brčkom: Zlatna nagrada za predstavu "Moja fabrika"

Jedan od najistaknutijih pozorišnih reditelja u našoj zemlji i regionu Haris Pašović nedavno je boravio u Sankt Peterburgu na Međunarodnom kulturnom forumu, gdje je predstavljen i njegov projekt „Stoljeće mira, nakon stoljeća rata“. 

Na ovom forumu najviše priče je bilo o međunarodnoj saradnji, a Pašovićev projekt je prikazan kao uspješan primjer toga. Nakon gostovanja u Sankt Peterburgu, uputio se prema Bratislavi, a naš poziv reditelja je zatekao u Berlinu. 

Kako nam je kazao, ovih dana najviše je na točkovima, jer ima zakazana brojna gostovanja, a nastoji uspostaviti i neke saradnje. 

Za „Dnevni avaz“ govorio je i o novim predstavama, aktuelnim bh. filmskim ostvarenjima, mladim umjetnicima, a dotakao se i stanja u društvu.

<h2>Međunarodna saradnja</h2>

- Na Međunarodnom kulturnom forumu razgovaralo se o unapređenju između Evropske unije i Rusije. Na toj javnoj diskusiji projekt koji smo organizirali u Sarajevu 2014. godine “Stoljeće mira, nakon stoljeća rata“ naveden je kao izvanredan primjer međunarodne saradnje. Na gala otvaranju učestvovalo je 79 zemalja i desilo se u čuvenom Marijinskom teatru.

Forum je otvorio predsjednik Rusije Vladimir Putin, koji je govorio o kulturi i saradnji – kaže Pašović, koji je na čelu „East West Centra“.


Šta je povod Vašeg dolaska u Berlinu?


- U Berlinu sam na sastanku s Tomasom Ostermajerom (Thomas Ostermeier), jednim od najvećih svjetskih i evropskih reditelja, koji je bio nekoliko puta na MESS-u, a bio je i gost „East West Centra“. Imali smo radni sastanak, a o zaključcima ćemo kasnije znati nešto više. Poslije Rusije boravio sam u Bratislavi, gdje sam govorio na Evropskom forumu, tako da za našu Bosnu, kada je kultura u pitanju, ovih dana slušaju u Sankt Peterburgu, Bratislavi, pa i u Berlinu. 


Javna osoba 


U posljednje vrijeme veoma ste aktivni na društvenim mrežama i kroz statuse koje objavljujete javnost upoznajete s historijom.


- Na neki način pokušavam da moji profili na društvenim mrežama budu više radnog karaktera i da obavijestim prijatelje i ljude koji me prate šta radim i koje su mi aktivnosti. Također, ponekad nešto napišem u kontekstu, jer živimo brzo vrijeme pa jednostavno ljude treba posjetiti o nekim događajima i pojavama. 


Trudite se promovirati i rad mladih umjetnika. 


- Imamo puno talentiranih mladih umjetnika koji i baš nemaju neku podršku. Njima nije lako u današnjem vremenu jer su u veoma teškoj poziciji. Koristim svoju mogućnost kao javna osoba i neko ko ima glas u javnosti da skrenem pažnju na ono što je vrijedno i što je naša budućnost, a to su mladi. 


Spominjete trenutnu situaciju i društveni sistem. Kako biste ga definirali iz svog ugla?


- Moram reći da pokušavam stvari gledati kako da budu bolje i ne volim kukati. Ne volim da svi zajedno pjevamo pjesmu o tome kako nam je grozno. Jeste teško i mnogo zaostajemo, ali to ne smije biti razlog da padamo u depresiju i da se predajemo. Zapravo, to nam treba biti motivacija da brže i bolje radimo i napredujemo. Poželjno je da uspostavimo vezu s Evropom, jer ona je naš dom i dobro se osjećamo tu, jer imamo šta da joj ponudimo. Zato nam je potrebno da imamo što više kontakata u svim profesijama i sferama i da kod kuće napravimo prijatnu atmosferu. Iako ne možemo ponuditi mnogo mogućnosti za rad ni sebi ni drugima, moramo raditi na tome. 


Puno radimo


Predstave „East West Centra“, osim što igraju u Sarajevu, zabilježile su i brojna gostovanja. 


- Mi izuzetno puno radimo i mnogo igramo u BiH prije svega, pa onda i u regionu. Mislim da najveći teret kada su gostovanja u pitanju snosi naš izvršni producent Ismar Hadžiabdić, koji se trudi da svaku našu predstavu odvede najprije u mala mjesta u našoj zemlji pa i dalje. Više igramo u BiH od svih drugih teatara zajedno, upravo zato što smatramo da smo dužni da ljudima koji žive u malim mjestima i gradovima dovedemo te predstave, kako bi učestvovali u kulturnom životu zemlje. 


Snažne priče

- Pripremamo nekoliko predstava u „East West Centru“, ali kao što sam rekao, imamo jedan finansijski problem koji nije riješen, ali nadamo se da će uskoro biti OK. Na repertoar smo već stavili tekst Elme Islamović „Zašto moja nana priča s televizorom“. To je veoma važna i snažna priča o tome kako bolest optereti porodicu. Ona će, također, raditi jedan komad za djecu, a veoma nam je važno da ćemo i u narednom periodu mališanima moći ponuditi zanimljiv sadržaj – ističe Pašović. 


Važnost tema koje su gurnute ustranu


- Drago mi je da su dva mlada i izvanredna reditelja kao što su Elmir Jukić i Alen Drljević uzeli da rade temu o ratnim veteranima i PTSP-u, što je vrlo važno, jer su te teme inače gurnute ustranu. Međutim, ljudi koji su se borili u ratu i koji nisu nakon toga uspjeli uspostaviti normalan život su bitna karakteristika našeg društva u cjelini. Gledao sam „Žabu“, to je odličan film. „Muškarci ne plaču“ nisam gledao, ali očigledno je dobar i čestitam im jer, gdje god odu, osvoje srca ljudi, što je još veća stvar od nagrada – govori Pašović.&nbsp;

Pozorišni reditelj i direktor "East West Centra" Haris Pašović za "Avaz": Više igramo u BiH od svih drugih teatara zajedno

Foto: A.Durgut/Avaz.ba

Monografija "Pjesmo moja", autora Milenka Miše Marića promovirana je večeras u Kamernom teatru u Sarajevu.U promociji su učestovali osim autora i Goran Mikulić, Halid Bešlić, Hanka Paldum i Pero Zubac.Kako je kazao koautor Goran Mikulić za Avaz.ba u monografiji je sadržana pjevana poezija postkulture Jakšića, Kostića, Šantića, Krleže, Duška Trifunovića, Vlade Divjaka, iz svih republika bivše Jugoslavije, osim Makedonije i Slovenije.-&nbsp;S obzirom da u BiH ima mnogo umjetnika koji su ostavili traga, odlučili smo da napravimo monografiju pod nazivom "Pjesmo moja". Tu je 40 pjesama koje su pjevali pjevači bivše Jugoslavije - kazao je Mikulić. Milenko Mišo Marić je poznat po tome što je napravio više od 200 hitova za Zdravka Čolića, Indexe, Kemala Montena i mnogih drugih.Kamerni teatar je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a prisustvovale su brojne eminentne ličnosti iz svijeta kulture, muzike, kao i mnogobrojni prijatelji.

Promovirana monografija "Pjesmo moja", Milenka Miše Marića

Narodno pozorište Sarajevo poklanja dvije karte za predstavu "Kralj Lear". Najbrži čitatelji koji nas nazovu će dobiti karte.Kralj Lear je jedno od najpoznatijih djela Vilijama Šekspira (Williama Shakespeare), tragedija o prolaznosti ne samo jednog čovjeka, već i jednog cijelog svijeta, tragedija o političkom autoritetu, ali i o odnosima unutar porodice, o roditeljskoj ljubavi koja može biti slijepa.Lear u izvedbi prvaka Drame Narodnog pozorišta, Izudina Bajrovića, publiku će zacijelo ostaviti bez daha. Ovo je jedna od najznačajnijih Bajrovićevih uloga kreirana sa posebnom vrstom inspirativnosti jer dolazi u vrijeme njegove glumačke zrelosti.&nbsp;Predstava će biti odigrana večeras na sceni NPS sa početkom u 19.30 sati.

Narodno pozorište Sarajevo poklanja karte za predstavu "Kralj Lear"

U Vakufskom centru u Kiseljaku večeras će biti održana promocija knjige „Istina“, autorice Elmedine Muftić.&nbsp;Početak promocije planiran je za 19 sati, a moderator promocije bit će Neđad Topalović, književnik iz Kiseljaka. Promotori knjige su Nermin Merhemić, direktor Osnovne škole "Kiseljak 1" i Harun ef. Hodžić.&nbsp; Knjiga „Istina“ nastala je kao dugogodišnji rad Elmedine Muftić. Naime, u knjizi se nalazi preko 100 kolumni koje je pisala od 2013. godine.&nbsp;Organizator promocije knjige Medžlis islamske zajednice Kiseljak poziva sve zainteresirane da se noćas pojave i svojim prisustvom uveličaju ovu promociju.

Hadžihafizbegović pojasnio zašto je pozvao kontroverznog Glogovca u Sarajevo i ne želi politizirati festival posvećen Jurislavu Koreniću

Ermin Bravo glumi u teatarskom performansu „Welcome“: Predstava u bazenu potpuno je novo iskustvo

Bit ćemo još zanimljiviji, "Dnevni avaz" dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Tužna vijest: BiH ostala bez uglednog grafičkog dizajnera Anura Hadžiomerspahića

Na Sajmu bh.izdavača prezentirana knjiga "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi"

U srijedu premijera baleta „Krcko oraščić“

Rikardo Druškić: Izložba u Berlinu će biti kruna mog dosadašnjeg rada

Predstava "Moja fabrika" osvojila Zlatnu statuu za najbolju bh. predstavu

U Sarajevu otvoren prvi Sajam izdavača "Knjige u nišama" : Vratiti dignitet domaćim izdavačima

U galeriji Collegium artisticum: Otvorena 70. revijalna izložba

Počinje prvi sajam izdavača BiH: 30 programskih sadržaja u pet dana

Završeni 34. susreti pozorišta BiH u Brčkom: Zlatna nagrada za predstavu "Moja fabrika"

Pozorišni reditelj i direktor "East West Centra" Haris Pašović za "Avaz": Više igramo u BiH od svih drugih teatara zajedno

Promovirana monografija "Pjesmo moja", Milenka Miše Marića

Narodno pozorište Sarajevo poklanja karte za predstavu "Kralj Lear"

Promocija knjige „Istina“, autorice Elmedine Muftić

Kultura

Hadžihafizbegović pojasnio zašto je pozvao kontroverznog Glogovca u Sarajevo i ne želi politizirati festival posvećen Jurislavu Koreniću

Ermin Bravo glumi u teatarskom performansu „Welcome“: Predstava u bazenu potpuno je novo iskustvo

Bit ćemo još zanimljiviji, "Dnevni avaz" dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Tužna vijest: BiH ostala bez uglednog grafičkog dizajnera Anura Hadžiomerspahića

Na Sajmu bh.izdavača prezentirana knjiga "Jugoslavija u istorijskoj perspektivi"

U srijedu premijera baleta „Krcko oraščić“

Rikardo Druškić: Izložba u Berlinu će biti kruna mog dosadašnjeg rada

Predstava "Moja fabrika" osvojila Zlatnu statuu za najbolju bh. predstavu

U Sarajevu otvoren prvi Sajam izdavača "Knjige u nišama" : Vratiti dignitet domaćim izdavačima

U galeriji Collegium artisticum: Otvorena 70. revijalna izložba

Počinje prvi sajam izdavača BiH: 30 programskih sadržaja u pet dana

Završeni 34. susreti pozorišta BiH u Brčkom: Zlatna nagrada za predstavu "Moja fabrika"

Pozorišni reditelj i direktor "East West Centra" Haris Pašović za "Avaz": Više igramo u BiH od svih drugih teatara zajedno

Promovirana monografija "Pjesmo moja", Milenka Miše Marića

Narodno pozorište Sarajevo poklanja karte za predstavu "Kralj Lear"

Promocija knjige „Istina“, autorice Elmedine Muftić