Ovu posebnu izložbu možete pogledati do 16. novembra.

Izložba slika i unikatnog nakita Adina i Mie Hebib svečano je otvorena u petak, 27. oktobra u Gradskoj loži.&nbsp;&nbsp; Ne tako davne 2014. godine u Koncertnoj dvorani Kneževe palače svoje umjetničke radove izložili su Adin i Mia Hebib. Na izložbi je bilo izloženo 70 slika i crteža iz tri ciklusa Adina Hebiba- „Studija akta“, „Stari most“ te „Novi aktovi“. Uz njega, svoj dizajnerski unikatni nakit predstavljala je njegova kćer Mia. U isto to vrijeme, premijer Andrej Plenković posjetio je Kneževu palaču i održao press konferenciju povodom predstavljanja kandidata za Europarlament s Hebibovim umjetničkim djelima u pozadini. 
Adin Hebib akademski je slikar rođen 1955. godine u Mostaru. U Parizu je u klasi profesora Borisa Cikalovskog od 1983. do 1985. godine specijalizirao ekspresionizam. Njegov bogati opus slika i grafičkih djela obuhvaća scenografiju, plakate, ilustracije knjiga i monografije. Dobitnik je mnoštva europskih nagrada za grafički dizajn kao i niza drugih stručnih nagrada i priznanja. Priredio je više od 40 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a njegova djela nalaze se širom svijeta. 
Djela ovog umjetnika obojanih emocija, kako ga nazivaju, nalaze se u privatnom vlasništvu znamenitih osoba kao što su Milan Kučan, Stjepan Mesić, Ditrih Genšer, Klaus Kinkel, Zak Širak i brojnih drugih. Ovih nekoliko napomena jasno govore da motivi umjetničkih slika snažne kolorističke obrade i još snažnijeg kolorističkog kontrasta- plave u različitim nijansama, zelene u tirkiznim rasponima, žute u umirujućim tonovima i crvene koja gori i plamti, svjedoče o iznimno likovnom umjetniku dostojnog svakog galerijskog poštovanja. Zanimljivost je da na slikama nema crne boje. 
Mia Hebib, diplomirana je dizajnerica nakita, rođena u Bosni i Hercegovini, a odrasla u Hrvatskoj gdje je i počela njena edukacija o izradi nakita i o dizajnu u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Nakon diplome 2001. godine seli u Njujork gdje započinje svoju karijeru u dizajn industriji. Surađuje s modnim kućama Liz Claiborne, Henri Bendel, Tory Burch te BCB Generation. Otvaranje ateljea nakita je njen odgovor na potrebu da kreira nakit svojim rukama, da se podsjeti na svoje umjetničke korijene i da ih poveže sa svojim neprocjenjivim iskustvom iz poslovnog svijeta dizajna. 
Srdačnu dobrodošlicu svim nazočnima zaželjela je direktorica Narodnog muzeja Zadar mr.sc. Renata Peroš koja je izrazila zadovoljstvo i čast što je Narodni muzej imao priliku po drugi put ugostiti radove ovih vrsnih umjetnika. Istaknula je da se njihovi radovi savršeno spajaju i nadopunjuju. 
U muzičkom dijelu nastupao je David Ricov koji je uz pomoć Bepa Matešića i Klape Kantaduri izveo svoju predivnu pjesmu „Kamena Dalmacija“.
Ovu posebnu izložbu možete pogledati do 16. novembra.

Otac i kći, Adin i Mia Hebib, otvorili izložbu dviju umjetnosti

Foto: M. Kadrić

Na sceni Narodnog pozorišta u Sarajevu (NPS) večeras je premijerno izveden Šekspirov komad "Kralj Lir", u režiji slovenačkog reditelja Diega De Brea.Uloge su ostvarili Izudin Bajrović, Sanela Pepeljak, Mediha Musliović, Slaven Vidak, Vedran Đekić te Elma Juković.Nakon okončanja predstave, oduševljena publika višeminutnim je aplauzom na nogama pozdravila sjajnu glumačku postavu i reditelja, koji im se pridružio na sceni.Večerašnjoj premijeri prisustvovali su brojni gosti iz javnog, političkog i kulturnog života.Prva repriza predstave bit će održana već u ponedjeljak, 30. oktobra. Realizaciju ovog projekta pomogla je Britanska ambasada u BiH i ambasador Edvard Ferguson (Edward), a u sklopu promocije britanske kulture. Kako je kazala Marijela Hašimbegović, direktorica NPS-a, "Kralj Lir" je tragedija koja govori o prolaznosti ne samo čovjeka nego jednog cijelog svijeta.- To je tragedija koja govori o političkim autoritetima, unutrašnjim sukobima u porodici, o ocu koji se ogriješio u roditeljskoj ljubavi. "Kralj Lir" se treći se put postavlja na našoj sceni. Prvi put, bilo je to 1935., pa 1954. godine – istakla je Hašimbegović.

Poslije 60 godina "Kralj Lir" opet u Sarajevu: Višeminutni aplauz oduševljene publike u Narodnom pozorištu

Karijeru glumca Senada Bašića, koji je igrao u nizu serija, filmova i predstava, obilježila su tri maratonska projekta. Onaj po kojem ga mnogi u posljednje vrijeme najviše pamte je humoristička serija “Lud, zbunjen, normalan”, koja je trajala čak devet godina.&nbsp;&nbsp; 
Predstava Kamernog teatra “Umri muški” igra se od 1990. i, nakon 250 izvedbi, još nije sišla sa scene, a upravo je aktuelan nastavak “Audicije”, koja je započela još u studentskim danima. 

Bašić u “Audiciji” glumi gastarbajtera Majka Kjajevića. Predstava je u međuvremenu doživjela mnoge izmjene, a 33 godine nakon nastanka, obnovljena je s originalnom glumačkom postavom. 

Senad otkriva kako je bilo stati pred publiku s tolikim vremenskim odmakom, ali i to da se fazoni i danas smišljaju u bekstejdžu ili tokom same predstave.

- Lijepo je vidjeti da se predstave igraju u sportskim dvoranama, a iznenadilo me je to što među svim tim hiljadama nije bilo djece. Shvatio sam poslije da nas je došla gledati publika koja nas je prepoznala i smijala se s nama kada smo počinjali. Došli su da nas ponovno vide uživo, da nam daju podršku u tome što smo se ponovno okupili. Skoro navijačka atmosfera. Ima tu i jugonostalgije, ali to je nemoguće izbjeći - prepričava svoje prve utiske Bašić te dodaje kako je njegov lik, kao i svi ostali, u biti, ostao isti.

Senad Bašić, glumac, profesor, roditelj: Na predstavama “Audicije” nema djece

Veliko djelo svjetskog klasika Vilijama Šekspira (William Shakespear) “Kralj Lear“ u režiji Slovenca Diega de Brea bit će u subotu premijerno izvedeno na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.&nbsp; 
Naslovna uloga pripala je prvaku Drame NPS-a Izudinu Bajroviću, a predstava je realizirana u koprodukciji Narodnog pozorišta i Festivala MESS. Kako nam je kazao Bajrović, probe protječu u najboljem redu, ali su veoma zahtjevne i naporne.

<h2>Neizvjestan ishod
</h2>

- Radi se o jednom od najkompleksnijih likova svjetske dramaturgije i to je rekao negdje na početku procesa reditelj predstave. Igrati Kralja Lira za glumca nije nagrada, to može prije da bude kazna, jer je u pitanju veoma teška uloga, što znači da ga čeka užasno zahtjevan proces. Pri tome, kada pripremate Lira, očekuje vas vrlo neizvjestan ishod. Međutim, upustili smo se u borbu s tim komadom, a ja s datom ulogom, i dajemo sve od sebe u ovom zanimljivom procesu. U svakom slučaju, mislim da smo napravili pravi potez jer NPS zaslužuje da ima jedan takav naslov i sve ćemo uložiti u to da rezultat bude dostojan – poručuje Bajrović. 


Dodaje da „Kralj Lear“ govori o odnosima među ljudima i da se skoro svaki čovjek može pronaći u ovoj priči. 


Naša svakodnevica


- Uglavnom, to je priča o čovjeku, koji postane vrlo mali, jadan, a takvih danas oko sebe možemo vidjeti. Zapravo, radi se o odnosima unutar porodice, o nerazumijevanju mlađih prema starima i nemoćnima. Dakle, bavimo se stvarima koje su oko nas, koje su naša svakodnevna preokupacija i lako ih je prepoznati. Ne bavimo se nekim engleskim kraljem, nego pitanjem života. Radi se o klasičnoj tragedija i mislim da takvo nešto nismo odavno radili – kaže Bajrović. 


Sam samcat&nbsp; 

Izudin Bajrović nedavno je završio snimanje filma „Sam samcat“ Bobe Jeličića.


- Još nije bila premijera i pitanje je hoće li ostati taj naziv. Čuo sam već od ljudi koji su dio filma da se radi o veoma kvalitetnom ostvarenju. A što se tiče novih angažmana, trenutno ne bih imao mogućnosti da radim nešto novo jer sam preokupiran „Kraljom Learom“ i obavezama u NPS-u. Također, u NPS-u dosta radimo pa već u januaru možemo očekivati novu premijeru. Admir Glamočak režirat će „Karađoza“ – poručio je Bajrović.

Izudin Bajrović uoči premijere svjetskog klasika u NPS-u: Za glumca je "kazna" igrati Kralja Lira

Nakon izuzetno uspješnih promocija, od toga dvije u Sarajevu, knjiga „Bosanski blećak“ bh. pisca Mirsada Pašovića predstavljena je i u Beogradu.&nbsp; I što je veoma značajno promocija je bila na Beogradskom sajmu knjiga, koji je među jačim u Evropi, po broju izlagača i posjetilaca.&nbsp;Radi se o promociji četvtog izdanja ove knjige, a održana je na poziv Pašovićevog izdavača za ovo područje Janeza Rešeka, koji je stigao iz Ljubljane. 

Uz „Bosanskog blećka“ predstavljena su i nova djela pod zajedničkim nazivom „Šest puta gorio, sedam puta volio“, a radi se o knjigama „Huseinbeg“, „Drug Suljo“ i „Gospodin Sejo“, te naravno „blećak“.&nbsp;

Inače, knjigu je objavila Izdavačka kuća „Šahinpašić“, koja je također imala štand na sajmu gdje su bili izloženi kompleti, a bilo je i kupaca.


Bila je to jedna potpuno netipična promocija. Naime, autor je pripremio nešto kao Bosna i sevdah u Beogradu.&nbsp;Na stolu je bilo i malo meze, nešto za osvježenje, a lagano se čula i harmonika, pjesma „Bosno moja“ i druge, koje je svirao čuveni Hans.&nbsp;Tako da su mnogi s okolnih štandova i hala, koji su prolazili znatiželjno ulazili da vide o čemu se radi.

Autor je potpisivao knjige, a posebno je bio sretan zbog mladih koji su bili na promociji, pažljivo slušali, a na kraju velikim aplauzom pozdravili Pašovića, a on im je poklonio knjige i potpisao.&nbsp; 

Pošto je Pašović i uspješan privrednik, na promociji su bili i neki od njegovih poslovnih partnera.

Promocija knjige Mirsada Pašovića: „Bosanski blećak“ osvojio i Beograd!

- Sestra Milica me ritualno povela do kreveta na kojem je majka ležala. Njezino izmučeno bijelo lice bilo je lijepo i u smrti. Poljubio sam je u čelo i u sklopljene oči. Kleknuo sam do kreveta i dodirnuo joj skrštene ruke, hladne i nepomične.

Nisam imao u sebi snage da je ispratim u nebo, a igrao sam Pjet Ginta (Peer Gynta) u pozorištu i možda je to bila moja najbolja scena koju sam ikada odigrao, kad sam majku na samrtnoj postelji, koja je bila naša zlatna kočija, vodio svojim izmišljenim pričama do nebeskih vrata svetoga Petra da je primi u raj, gdje je njezina čista i nježna duša pripadala - jedan je od potresnih završnih taktova nove, čudesne knjige “Poslije kiše” Rade Šerbedžije, koja se treba pojaviti u produkciji zagrebačkog izdavača Hena.com.&nbsp;Namjerno kvarim kraj knjige, jer njezina virtuozna, hrabro raskriljena nedisciplina duše posve je suprotno ugođena od očekivanih dramaturških narativa. Džojsovski (Joyceovski) uronjena u neosedlana, neobuzdana putovanja kroz vrijeme i prostor, ranjivo ogoljena između života i fikcije veće od života. Šerbedžija spada u klasu performerskih svjetskih teškaša čistih intuitivaca, tako je i njegovo književno umijeće savršen primjer instinkta. Nemirne refleksije koju lavovski njuši i upija, vraćajući doživljeno (sebi, a potom i nama) s neslućenim kamatama, piše Jutarnji.hr.

<h2>Zelena karta

 </h2>

Dvanaest godina nakon prvog autobiografskog otvaranja (''Do posljednjeg daha''), Šerbedžija je u drugu rundu ušao poput Šekspirova Prospera, ukopavši se na hridi arhetipskog svođenja računa. Uspona, padova, iskušenja, tvrdoglavog traganja za najsićušnijim česticama dobra i stoičkog hrvanja s kukavičkim udarcima zla. ''Mala ropotarnica vještina'', veli Rade o svom performerskom, ali i egzistencijalnom iskustvu. Postoje ljudi kroz čije živote prođu silni tuđi životi a ne ostave traga. Naprotiv, Rade Šerbedžija jedan je od onih čiji se ahasverski kovčeg nakrcao ljudima: stvarnim i imaginarnim, superstarovima i usputnim pozadincima, misterijama obiteljske luke, otajstvima umjetnosti i šiframa svakodnevnog opstanka. Usadivši u sebe te memorijske implantate, on ih sad virtuoznom blagošću podastire pred čitatelja.

Majstorski kontrapunktirajući sirenski zov Holivuda i emigrantski usud čije se gorčine nikada do kraja ne ispiru, Šerbedžijina priča počinje čekanjem Zelene karte (green carda): ''Sinoć smo svi bili posebno uzbuđeni jer danas ujutro cijela obitelj ide na jedini i zadnji intervju za Zelenu kartu u federalnu zgradu, na odjel U. S. Department of Homeland Security-Citizenship and immigration Services'', ubrzo dodajući: ''Stranac se ne može sakriti. On se ne razlikuje samo po stranom naglasku. On nosi sa sobom svoj nespokoj. Ugrađenu tugu i posebnu odsutnost''.

Teško da se uzbudljivije može sažeti esencija filmske i životne dvojbenosti nego što to Rade rješava, opisujući jedan susret s velikim hrvatskim pjesnikom: ''Kad snimim još koji film i završim ova svoja putovanja, sagradit ću malu kamenu kuću na istim onim iskopinama gdje je nekada stajala. Upalit ću vatru na svome ognjištu i otvoriti širom vrata svojim prijateljima. Bit će to moj dom! Moja kapela nomadstvu! Otvorena svakom putniku'', rekao sam svom prijatelju Danijelu Dragojeviću s kojim sam se sreo prije par godina u restoranu Splendid. A on mi kaže, onako daleko zagledan pored mene kroz prozor: ''Kako je to divno, Rade. Svakako napravite tu kuću.
Od Krleže do Kilmera

I kad je sagradite, nikad nemojte tamo otići''. Jednostavnom, blagom, često duhovitom a onda opet sjetnom gestom, pisac-svjedok prati impozantnu brigadu likova (Miroslav Krleža, Josip Broz Tito, Warren Beatty, Fabijan Šovagović, Ljuba Tadić, Annette Bening, Tom Cruise, Angelina Jolie, Brad Pitt, Wesley Clark, Jovanka Broz, Koča Popović, Phillip Noyce, Terrence Malick, Savka Dapčević i Miko Tripalo, Zoran Milanović i Andrej Plenković, Michael Caine, Vanessa Redgrave, Ralph Fiennes, Ljubiša Ristić, Dušan Jovanović, Borislav Vujčić, Al Pacino, Johnny Štulić, Val Kilmer...) s kojima se, dublje ili površnije, s trajnim ljubavima ili usputnim ožiljcima, nadama i razočaranjima, ispreplitao njegov život. Briljantno, organski gipko, Šerbedžija bilježi svakodnevne sudare naših paralelnih svjetova od kojih slažemo slagalice opstanka: ''U El Metrou smo često utapali naše prve izbjegličke godine u Londonu. Tu smo proslavljali rođendane naših djevojčica. Zimska moskovska noć

Jednom je i Tom Kruz (Cruise) poslao svoju djecu Konorsa (Conors) i Izabelu (Isabelu) na Vanjin rođendan. Na kraju se i sam pojavio u američkoj bejzbol kapici i ja sam s njim dobrih pola sata ispijao pivo na šanku a da ga niko od prisutnih nije prepoznao. Jer niko ga tu nije očekivao. Zatim su u jednom trenutku shvatili da je to on i zavladala je grobna tišina. Sudar svjetova? Žene su crvenjele u licu, a muškarci su, cupkajući s jedne na drugu nogu, ispijali svoja piva...''.

Snatreći tako jednom u zimskoj moskovskoj noći, čekajući filmski set sljedećeg jutra, Rade se sjeća kako ga je svojedobno Filip Nojs (Phillip Noyce) ugrijavao za ulogu u ''Svecu'': ''Pokušavao me svojim metodama što više približiti Vladimiru Tretjaku, novopečenom ruskom tajkunu koji je u ovome američkom filmu karizmatični negativac kojemu sam se trudio utkati nešto od siline i tragičnosti likova Dostojevskoga. Odvodio me u ruske noćne barove i plaćao prelijepe ruske plesačice i striptizete da sjedeći u mome krilu ispijaju francuski šampanjac. Lenka ni ovaj put nije bila ljubomorna. To me već počinjalo brinuti...'', da bi već na nekoj od sljedećih stranica ugledao legendarnu sjenu Ljube Tadića na Crvenom trgu: ''Tako naslonjen na stup i zamišljeno zagledan u daljinu, podsjetio me na Dživu, kojega je majstorski odigrao u Vojnovićevu ''Allons enfantsu'' početkom osamdesetih...''.

Čekajući u Budimpešti sastanak s Anđelinom Džoli (Angelinom Jolie), radi uloge u njezinu filmu ''U zemlji krvi i meda'', Radine misli lutaju Krležinim oporim dalekovidnostima. Potom, ne skrivajući čulnost trenutka, maestralno ponire pod kožu jedinstvene ikone: ''Rekla mi je da joj je majka rano umrla i da pati zbog toga i da ima brata kojeg obožava i oca, ponoćnog kauboja, koji je slavni filmski glumac i s kojim ratuje od svojih tinejdžerskih godina, ali ga ipak voli, i da mene voli kao glumca, da je gledala moje filmove - i to ne samo američke. Voli noću sama gledati neke nepoznate strane filmove, a kad je neko zanima, onda pogleda sve što može o njemu. I da ima dvoje svoje djece i četvero usvojene, i da ih sve voli jednako. I Breda Pita (Brada Pitta), kaže, voli. Pričamo tako već sat vremena, a ja mislim kako ovu mladu ženu znam godinama, i sve mi je potaman. Jedemo odrezak od halibuta (na hrvatski rombo) i pijemo crno vino. Pijemo dosta brzo, već smo na drugoj boci. Dopada mi se što je bekrija. To zapažam po njezinim pokretima i načinu kako drži čašu u ruci. ''Ovaj naš susret ćemo nazvati Ljepotica i zvijer'', kažem ja. Glasno se nasmijala. ''Da, ti si ljepotica, a ja sam zvijer'', uzviknula je.

Simboličan naslov

Višeslojno je pogođen i naslov ove autobiografije koja održivo postaje autobiografijom svakoga od nas. Kultni film Milča Mančevskog ''Prije kiše'' bio je resetirajuća razdjelnica Šerbedžijina profesionalnog i bivstvenog putešestvija. Istovremeno alat nove zvjezdane etape i tjeskobne izopćene sudbine. Trebalo je to naprosto izdržati na nogama i sačuvati razum i osjećaje. Zato ''Poslije kiše'' djeluje kao ona svebiblijska iskupljujuća kiša koja ispire rane i postaje blagotvorna poput očiju naših majki. Progutah Šerbedžijinih 400-tinjak stranica u jednoj noći. I obogatih svoj život.

Rade Šerbedžija otvorio dušu, otkrio tajne Holivuda

Sarajevo će naredna tri dana biti domaćin međunarodne manifestacije "Filigran fest".Organizatori ovog događaja su Kulturni institut "Yunus Emre" i&nbsp;i Javna ustanova (JU) "Centar za kulturu Kantona Sarajevo".Cilj manifestacije je jačanje i njegovanje dugogodišnje interkulturalne saradnje između Turske i BiH, razmjenom etno ponuda obiju zemalja, koje su atraktivne - svaka na svoj način.Posjetioci će u Bosanskom kulturnom centru (BKC) imati priliku posjetiti izložbu tradicionalnih narodnih nošnji i nakita, prezentaciju zanata i tradicionalnih turskih muzičkih instrumenata, te na samom završetku manifestacije, uživati u koncertu – spoju orijentalne muzike i bh. folklora.U okviru posljednjeg dana festivala, u subotu, 28. oktobra, u dvorani BKC-a na programu je koncertna manifestacija na kojoj će učestvovati Eraj Cinpir (Eray),&nbsp;Akif Šahin, Juce Gumuš (Yuce Gumus), Onaj&nbsp;Akan (Onay),&nbsp;Latif Moćević, te&nbsp;Kolo bosansko.

Sarajevo naredna tri dana domaćin "Filigran festu"

Datum i lokacija održavanja predstave Balet na ledu Državnog baleta iz St. Petersburga su promijenjeni, saopšteno je iz Sarajevo Diska.- Prije nekoliko dana obaviješteni smo od strane glavnog zastupnika ovog prestižnog baletnog ansambla, firme Art BG iz Sofije, da se zbog otkazivanja nastupa u Francuskoj i Hrvatskoj, svi datumi turneje u našem regionu moraju pomjeriti za kraj novembra/početak decembra - saopštili su iz Sarajevo Diska.Novi datum održavanja predstave je 2. decembar u Tuzli, u dvorani Mejdan.- Kako je dvorana Skenderija - Mirza Delibašić 1. i 2. decembra zauzeta, pokušali smo premjestiti događaj u Zetru, ali je naš zahtjev za rezervaciju dvorane, upućen Javnom preduzeću Zoi 84., odbijen bez navedenog razloga.
&nbsp;Shodno svemu tome, a kako smo obavezni realizirati događaj, prinuđeni smo ga premjestiti u drugi grad. Grad Tuzla, na čelu sa gradonačelnikom Jasminom Imamovićem i vodstvo dvorane Mejdan odreagirali su momentalno i pružili nam svu moguću podršku kako bi se ovaj jedinstveni program mogao realizirati i time obezbijedili kontinuitet turneje u ovom regionu - potvrdili su iz Sarajevo Diska.Predstava u Banjoj luci će se održati 30.11., a predstava u Skopju 4. decembra, a kako su naveli sada nema opasnosti od otkazivanja ostalih događaja na turneji.&nbsp;
- Uz duboko izvinjenje, obavještavamo sve one koji su kupili ulaznice za ovaj događaj da će važiti i za predstavu u Tuzli a ukoliko žele vratiti novac, povrat će se vršiti uskoro a o načinu i terminu će biti obaviješteni putem Facebook-a, portala kupikartu.ba i sredstava javnog informisanja. Naravno, tu je i naša info linija +387 61 289 789 putem koje se mogu dobiti sve informacije vezane za navedeni događaj - naveli su.

Balet na ledu se premješta u Tuzlu

Prošlo je tačno 38 godina otkako je Čarls Bukovski (Charles Bukowski), američki pisac i pjesnik, posljednji put nastupio pred publikom.&nbsp;U vrijeme najveće slave Bukovskog na njegova čitanja poezije i proze dolazile su najzgodnije žene Los Angelesa, a s mnogima je nakon nastupa završavao u krevetu. Mnogi ga danas poznaju kao autora mnoštva citata koje danas ljudi masovno postavljaju na Facebook, ali nemaju pojma ko je zapravo bio.

Facebook je pun citata iz knjiga koje ljudi nisu pročitali, i to je kristalno jasno. Međutim, knjige Čarlsa Bukovskog su odlično štivo i za one koji ne vole biblioteke - pune su surovih opisa seksa i ne prestaju se čitati kada se jednom otvore.

Bukovski radio je u lokalnoj pošti i bio, kako sam kaže, očajan čovjek. Pisati je počeo u ranim dvadesetima, ali kako ljudi nisu pretjerano marili za njegov rad, prestaje pisati i odaje se alkoholu.&nbsp;Tek s 49 godina izdaje svoj prvi roman "Pošta" koji postaje hit, a tokom sljedećih nekoliko godina Bukovski živi život Kazanove (Casanove), ako zanemarimo činjenicu da nema prebijene i da žene opisuje i tretira na najsurovije načine.

Obožavateljima lika i djela Čarlsa Bukovskog vrlo često nije jasno što je žene toliko privlačilo na njemu, budući da se on sam opisuje izrazito ružnim čovjekom i autodestruktivnim alkoholičarem bez love. Međutim, dolazile su mu često same i kucale na vrata stana kako bi imale seks s njim, a mnoge su ga salijetale nakon nastupa kao da je u pitanju rock zvijezda.U danima najveće slave i popularnosti, Bukovski piše svoje najveće i najpopularnije djelo, erotski roman "Žene", u kojemu opisuje odnose sa ženama koje su mu se uvlačile u krevet. Često su cure s kojima je imao odnose bile mnogo mlađe od njega, a neke su bile i jedva punoljetne.&nbsp;Žene u "Ženama" bile su stvarne, a jedna od njih, Amber O'Neal, uzvratila je udarac i sama napisala knjigu o njihovom odnosu.

Posljednjih nekoliko godina Bukovski je popularan kao za života i smatraju da njegovo pisanje i kritiziranje života i ljudi savršeno odgovara današnjem svijetu i vremenu.

Život pun alkohola i lakih žena: Čarls Bukovski, književnik kojeg mnogi citiraju na društvenim mrežama

U Narodnom pozorištu Sarajevo u petak, 3.novembra sa početkom u 19:30 sati, uživjate u kraljici opereta ''Kneginja čardaša'' u sjajnoj izvedbi solista i Hora Opere NPS, uz učešće Drame i Baleta NPS, uz prtanju Sarajevske filharmonije, kojom će dirgirati Dario Vučić. Režiju potpisuje Amra Mehić.&nbsp; U subotu, 4. novembra, sa početkom u 19:30 sati, bit će izvedena drama ''Sve se nekako preživi, osim smrti'' u režiji Dine Mustafića, a po tekstu Ljubice Ostojić.
Predstava govori o Sarajevu i njegovom ironičnom pogledu na sebe.
Glavni protagonist ove predstave je Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, koja ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze... 
Predstava otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema na univerzalan način.
Podsjetimo da je predstava na nedavano održanom XVI festivalu bh. drame Zenica - Sarajevo 2017. osvojila 6 nagrada. 
U predstavi ''Sve se nekako preživi, osim smrti'' igraju: Ejla Bavčić-Tarakčija, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.
Ponedjeljak, 6. 11. 2017. donosi nam dramu Harisa Pašovića nastalu u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevi i East West Centra ''Otkrivanje žene''. Predstava počinje u 19:30 sati. 
''Otkrivanje žene" je dramski tekst Harisa Pašovića, suvremenog pisca i redatelja koji na neuobičajen i sistematičan način primjećuje i analizira pojave u našem društvu. Sam dramski tekst je nastajao u toku procesa postavljanja predstave. ''Otkrivanje žene'' razmatra egistenciju žene na Balkanu kroz vijekove.
''Otkrivanje žene'' jako je bitan komad ne samo za nas Balkance i Balkanke, nego i za sve žene svijeta. Danas postoji veliki broj žena koje vode države ili rade druge poslove koji su do sada smatrani muškim; postale se naučnice, sportašice, pilotkinje,... Žene su od statusa nižih bića postale emancipovane i izborile su se za svoja prava.

&nbsp;U srijedu, 8. 11. 2017. u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo doajeni bh. glumišta Josip Pejkaović, Zijah Sokolović, Vesna Mašić... za Vas će izvesti višestruko nagrađivanu predstavu po tekstu Gorana Stefanovskog, u režiji vrsnog Dine Mustafića ''Divlje Meso''.

U subotu, 11. 11. 2017. u 19:30 sati, na sceni NPS te večeri solisti i Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, izvest će W. A. Mozartovu operu ''Don Giovanni'' u režiji Aleksandra Nikolića.
Don Giovanni se naširoko smatra jednim od najvećih muzičkih djela ikad skladanim, i od opera zasnovanih na legendi o Don Juanu, Don Giovanni se smatra bez premca.&nbsp;Da Ponteov libreto je, poput mnogih iz tog vremena, opisan kao dramma giocoso: "giocoso" značeći razigran, komičan, i "dramma" označavajući operni tekst (kratica od "dramma per musica"). Mozart ga je u svoj katalog unio kao "opera buffa".

Novembar u Narodnom pozorištu Sarajevo

U ''Mikser Houseu'' upriličena je ceremonija zatvaranja Sarajevskih dana poezije, 56. izdanja prestižne književne manifestacije. 


U festivalski repertoar Sarajevskih dana poezije ove godine su prvi put uvrštene i dvije radionice ''Prijevod stiha'' i ''Književna kritika'', namijenjene studentima književnosti i germanistike, pokušavajući da, uz pomoć intenzivnog i praktičnog rada, razviju sposobnosti pravilnog književnokritičkog mišljenja i naprednih prevodilačkih vještina.

I na samoj ceremoniji zatvaranja Dževad Karahasan, predsjednik Društva pisaca BiH, istaknuo je da su prevođenje i kritika veoma važan dio književnosti.

- Radostan sam što smo uspjeli organizirati dvije radionice prevođenja i kritika – dodao je Karahasan.


Na koncu, studenti master studija germanistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Ajla Ramović i Enisa Bučuk predstavile su rezultate radionica prevođenja, a govorili su i studenti anglistike i orijentalistike.


Inače, na obje radionice proteklih dana učestvovali su brojni studenti ovih odsjeka Filozofskog fakulteta.

Zatvoren 56. Sarajevskih dana poezije, predstavljeni rezultati radionice ''Prijevod stiha''

U galeriji Gradska loža u petak 27.10.2017. godine svečano će biti otvorena izložba slika i unikatnog nakita
 bosanskohercegovačkih umjetnika Adina i Mije Hebib.

Adin Hebib akademski je slikar rođen 1955.
 godine u Mostaru. U Parizu je u klasi profesora Borisa Cikalovskog od 1983. do 1985. godine specijalizirao ekspresionizam. Njegov bogati opus slika i grafi čkih djela obuhvata scenografiju, plakate, ilustracije knjiga i monografi je. Dobitnik je mnoštva europskih nagrada za grafi čki dizajn kao i niza drugih stručnih nagrada i priznanja. 

Priredio je više od 40 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a njegova djela nalaze se širom svijeta. 

Mia Hebib je diplomirana dizajnerica nakita, u Njujorku sarađuje s modnim kućama Liz Clai borne, Henri Bendel, Tory Burch te BCB Generation. Predstavila se na mnogim izložbama u Europi, Americi i Aziji.

Otvaranje izložbe slika i unikatnog nakita Adina i Mije Hebib

Nakon turneje po SAD i Kanadi, jedinstvena i neponovljiva muzička diva, Josipa Lisac, održala je u petak ekskluzivni slavljenički koncert u domu ''Kosača'' u Mostaru.&nbsp;&nbsp; Ova regionalna zvijezda obilježava 50 godina muzičke karijere pa je tako tokom koncerta oduševljenu i mnogobrojnu mostarsku publiku svojim hitovima provela kroz pet desetljeća svoga impresivnog rada.

Koncert je započela Šantićevom ''Što te nema'' čime je u startu pridobila publiku koja ju je tokom cijelog nastupa nagrađivala dugim aplauzima. 

Na sebi jedinstven način izvodila je numeru za numerom, hit za hitom, podarivši tako Mostarkama i Mostarcima koncert za pamćenje.

- Puno je bilo susreta u Mostaru, predivan grad kroz sve te godine, a zapravo je uvijek bio nekako drugačiji - kazala je, uoči mostarskog koncerta, Josipa, ističući da nije komercijalna pjevačica i da na njene koncerte dolaze ljudi koji isto razmišljaju kao i ona.

- Lijepo je primjetiti kako se generacije mijenjaju i da se taj dijapazon sve više širi, jer na moje koncerte dolaze sve mlađe i mlađe generacije, sa kojima međusobno razmjenjujem emocije i energiju. Ja imam veliku odgovornost, što sam starija, sve i više. Imam zadan nivo i uvijek želim ostati na njemu - dodala je Josipa.

Publiku provela kroz 50 godina impresivne karijere

Neponovljiva muzička diva Josipa Lisac održala koncert u gradu na Neretvi

Dvosatnim koncertom Amire Medunjanin, izvrsne interpretatorke sevdalinki u Travniku je sinoć počeo 6. Acoustic Fest Travnik 2017. U prepunoj sali Centra za kulturu publika uživala i pjevala sevdaline za jedno sa Amirom Medunjanin i Boškom Jovićem na gitari.
Travnički koncert Amira Medunjanin pamtit će i po pratnji hora iz publike. Na početku koncerta ona je pozvala publiku da slobodno pjeva,ali nakon nekoliko pjesam opazila je da ima „malo profesionalniju podršku“ iz publike. Hor se javljao baš u onim dijelovima pjesme gdje treba!
- U dvorani ima neki hor! Sigurna sam u to i preoznajem izvrsne glasove! – kazala Amira.
Kako je koncert tekao sve više je i bila ubjeđena u to. Zaista koncert su pratile i publike i „malo pomagale“ članice Ženskog gradskog hora cebtra za kuluru Travnik, ali veliki broj akademskih muzičara koji su došli pogledati ovaj izvrstan koncert.
- Apsolutno savršena noć, divni ljudi, divna dvorana. Općinjena sam. Travnik, zaista od srca veliko hvala. – kazala je na svom Instargram profilu.

<h2>Travnički ćevapi
</h2>

Amira je na početku koncerta priznala je da je prekršila jedno svoje pravilo,a to je da ne jede ništa prij koncerata. Ovaj put probala je travničke ćevape.&nbsp; 
- Morala sam da se uvjerim jel to mit i legenda ili su to ti najbolji ćevapi. Rekla sam pojest ću dva. Boga mi pojela sam osam. Neću reći jesu li bolji od sarajevskih ćevape, valja mi se vratiti u Sarajevo. – povjerila se Amira publici u travničkom Centru za kulturu.


Festival velikih muzičara&nbsp;
Acosutic Fest Travnik (AFT), prelijepi muzički događaj već šest godina uspješno organizuje Taik Ganić, a proteklih godina gosti AFT-a bili su: Damir Imamović (2012. godine), Divanhana (2013. godine), Tajni gaz (2014. godine), Vlatko Stefanovski (2015. godine) i Divlje Jagode (2016.godine).

Amira Medunjanin oduševila Travničane dvosatnim koncertom na šestom Acoustic Festu

Nakon uspješnog prošlosezonskog koncerta pod nazivom Opera Gala, večeras će sarajevska publika imati priliku vidjeti sve soliste i Hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo u zajedničkom nastupu na koncertu ''U čast velikih''. 

Cilj ovog koncerta je njegovanje umjetničkih vrijednosti kao i potvrda uvažavanja djelovanje opernih umjetnika. Prvi u nizu predviđenih koncerata bit će posvećen velikoj opernoj umjetnici Paši Gackić, profesorici koja je iznjedrila nove generacije odličnih solista Opere Narodnog pozorišta. 

Ovaj koncert je poseban jer će predstaviti sve soliste Opere Narodnog pozorišta, kao i duet prvaka Opere - Amilu Bakšić i Ivicu Šarića, uvijek rado viđene na sceni NPS. Uz muziku Verdija, Kalmana, Rossinija, Bizeta, Horozića, Gotovca operni umjetnici će obradovati publiku arijama iz rado slušanih opera.

Koncert počinje u 20.00 sati, a cjelokupan prihod od prodaje ulaznica bit će usmjeren za podršku u liječenju uvažene profesorice.

Ulaznice možete kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

PAŠA GACKIĆ

Rođena u Sarajevu 1947. Redovna je profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Odsjek solo pjevanje. Predaje predmete Metodika solo pjevanja i Osnovi vokalne tehnike. Bila je solistica sarajevske Opere. Od 1995. do 1999. djelovala kao direktorica Opere i Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo.

Značajnije nagrade i priznanja koje je dobila velika operna pjevačica:

III nagrada na takmičenju mladih umjetnika u Zagrebu (1972), 

Nagrada Udruženja muzičkih umjetnika BiH (1980), 

Priznanje Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta za širenje muzičke kulture(1997), 

&nbsp;Zlatna plaketa za izbor Žena godine u oblasti kulture (1998) 

Zlatna grančica za izbor Žena godine u oblasti umjetnosti (2000).


Iz profesorske klase Paše Gackić stasali su neki od velikih umjetnika - Siniša Štork, Denis Isaković, Adema Pljevljak-Krehić, Sanela Redžepagić, Aida Čorbadžić...

Za sve ljubitelje opere, večeras koncert u čast velike umjetnice Paše Gackić

Projekcijom filma „Žaba“ reditelja Elmira Jukića u Tuzli je večeras počeo Šesti Tuzla film festival (TFF), koji će do nedjelje 22. oktobra publici u gradu soli predstaviti 95 filmskih ostvarenja u takmičarskom dijelu programa.&nbsp; Ove godine na adresu TFF-a pristiglo je 750 filmova, ali su selektori odabrali njih 95 koji su raspoređeni u pet kategorija, i to kratki igrani, dokumentarni, animirani, dugi igrani film te kategoriji kratki igrani film u okviru programa Future generation short films.
-Imamo oko 150 gostiju u pet dana. Imamo oko 60 ljudi iz Evrope koji su došli. Nadamo se da će festival nastaviti da raste ovakvom tendencijom. Vidjet ćemo, naravno, šta će biti idućih godina. Mislim da je ovo veliki uspjeh za naš grad, da dovedemo ovoliki broj ljudi, da stavimo u centar medijske pozornosti, koliko je to moguće, Tuzlu i naš kanton – kazao je Boris Balta, direktor TFF-a. 
Crvenim tepihom TFF-a večeras se prošetala najveća imena bh. ali i inostrane kinematografije, između ostalih, u Tuzli su bili Nikola Kojo, Aleksandar Seksan, Enis Bešlagić, Emir Hadžihafizbegović, Mirsad Tuka i drugi. 
-Moram reći da sam izuzetno sretan, prvenstveno iz razloga što se nalazim u svom gradu, rodnom gradu. Posebna mi je čast i zadovoljstvo što naš film večeras otvara Tuzla film festival i radujem se večerašnjem susretu sa tuzlanskom publikom – kazao je glumac Mirsad Tuka. 
Zatvranje TFF –a predviđeno je za nedjelju, a već tradicionalno laureatima će biti dodijeljene “Vile TFF“.

Otac i kći, Adin i Mia Hebib, otvorili izložbu dviju umjetnosti

Poslije 60 godina "Kralj Lir" opet u Sarajevu: Višeminutni aplauz oduševljene publike u Narodnom pozorištu

Senad Bašić, glumac, profesor, roditelj: Na predstavama “Audicije” nema djece

Izudin Bajrović uoči premijere svjetskog klasika u NPS-u: Za glumca je "kazna" igrati Kralja Lira

Promocija knjige Mirsada Pašovića: „Bosanski blećak“ osvojio i Beograd!

Rade Šerbedžija otvorio dušu, otkrio tajne Holivuda

Sarajevo naredna tri dana domaćin "Filigran festu"

Balet na ledu se premješta u Tuzlu

Život pun alkohola i lakih žena: Čarls Bukovski, književnik kojeg mnogi citiraju na društvenim mrežama

Novembar u Narodnom pozorištu Sarajevo

Zatvoren 56. Sarajevskih dana poezije, predstavljeni rezultati radionice ''Prijevod stiha''

Otvaranje izložbe slika i unikatnog nakita Adina i Mije Hebib

Neponovljiva muzička diva Josipa Lisac održala koncert u gradu na Neretvi

Amira Medunjanin oduševila Travničane dvosatnim koncertom na šestom Acoustic Festu

Za sve ljubitelje opere, večeras koncert u čast velike umjetnice Paše Gackić

Projekcijom filma „Žaba“ počeo Šesti Tuzla film festival: U takmičarskom dijelu programa bit će prikazano 95 filmskih ostvarenja

Kultura

Otac i kći, Adin i Mia Hebib, otvorili izložbu dviju umjetnosti

Poslije 60 godina "Kralj Lir" opet u Sarajevu: Višeminutni aplauz oduševljene publike u Narodnom pozorištu

Senad Bašić, glumac, profesor, roditelj: Na predstavama “Audicije” nema djece

Izudin Bajrović uoči premijere svjetskog klasika u NPS-u: Za glumca je "kazna" igrati Kralja Lira

Promocija knjige Mirsada Pašovića: „Bosanski blećak“ osvojio i Beograd!

Rade Šerbedžija otvorio dušu, otkrio tajne Holivuda

Sarajevo naredna tri dana domaćin "Filigran festu"

Balet na ledu se premješta u Tuzlu

Život pun alkohola i lakih žena: Čarls Bukovski, književnik kojeg mnogi citiraju na društvenim mrežama

Novembar u Narodnom pozorištu Sarajevo

Zatvoren 56. Sarajevskih dana poezije, predstavljeni rezultati radionice ''Prijevod stiha''

Otvaranje izložbe slika i unikatnog nakita Adina i Mije Hebib

Neponovljiva muzička diva Josipa Lisac održala koncert u gradu na Neretvi

Amira Medunjanin oduševila Travničane dvosatnim koncertom na šestom Acoustic Festu

Za sve ljubitelje opere, večeras koncert u čast velike umjetnice Paše Gackić

Projekcijom filma „Žaba“ počeo Šesti Tuzla film festival: U takmičarskom dijelu programa bit će prikazano 95 filmskih ostvarenja