Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić, dermatovenerolog

 

U najljepšeme trenutku žene, u trenutku kada je na svijet donijela svoje dijete, pojavljuje se niz pitanja i dilema o tome kako, čime i kada njegovati kožu novorođenčeta i bebe, kada mijenjati pelene, kada je vrijeme za kupanje i kako zaštititi kožu od štetnog djelovanja vanjske sredine.

Farmaceutska industrija nudi brojne proizvode i na svakom piše da je upravo to ono idealno, pa su roditelji često zbunjeni šta odabrati da bi dijete imalo najbolju njegu, da kupljeno sredstvo ne isušuje kožu i da ne izaziva alergijske promjene.

Koža i kosa novorođenčeta ima svoje osobitosti po kojima se razlikuje od kože djeteta starijeg od dvije godine, a naročito od kože i kose odraslih osoba. Pritom naročitu pažnju zahtijevaju pranje i njega kože prerano rođene djece.

Zaštitni zid

Koža, najveći organ našeg tijela, sastoji se od tri osnovna sloja. Idući od površine prema dubljim slojevima poredani su: epidermis, dermis ili kutis i najdublje smješten subkutis ili potkožno masno tkivo. Pored zaštitne uloge ona je i čulni organ. Osjetila za dodir, pritisak, bol, toplo i hladno nalaze se u njoj.

Epidermis je sličan zaštitnom zidu. Na površini se nalazi hidrolipidni film sačinjen od izlučenog znoja i loja. Taj sloj daje koži baršunast izgled, sprečava gubitak vode i naseljavanje bakterija koje izazivaju njenu upalu.

Ovaj sloj građen je od ćelija poredanih poput cigli. Povezuje ih međućelijska supstanca koja sadrži lipide: ceramide, esencijalne masne kiseline, holesterol, trigliceride i skvalene.

Koža štiti naš organizam od nepovoljnog djelovanja vanjske sredine i ne dozvoljava prodor štetnih supstanci iz vanjskog svijeta u unutrašnjost organizma. Ako se upotrijebe neadekvatna sredstva za pranje i njegu kože, oštećuju se ili odstranjuju pojedine komponente ovog zaštitnog sloja, što za rezultat ima upalu kože.

Masni sloj

Svi ovi slojevi u momentu rođenja su nedovoljno razvijeni, odnosno nezreli, pa slabije štite od mikroorganizama, zagađenja koja dospijevaju iz vanjskog vijeta i klimatskih uslova.

Zato se u momentu rođenja na površini kože nalazi masni sloj, vernix caseosa, koji ima zaštitnu ulogu u prvim danima nakon rođenja. Koži anatomski pripada i kosa, a obje su tanke, nježne i mogu se lahko oštetiti grubim trljanjem ili brisanjem.

Drugi sloj kože, dermis, dostiže punu zrelost tek između druge i treće godine života, ali ostaje osjetljiv sve do perioda puberteta.

Oprez – nedonošče!

Kod prijevremeno rođene djece epidermis je puno tanji i osjetljiviji. Zbog toga je bolje na njihovu kožu ne nanositi nikakve preparate. U toku prvih petnaest dana života epidermis sazrijeva i nakon tog perioda može se njegovati kao i koža rođenih na vrijeme.

Sapuni, šamponi, gel

Sredstva koja se upotrebljavaju za čišćenje i njegu u malim količinama prodiru u samu kožu, pa tako i u organizam kao cjelinu. Što je koža tanja, kao što je slučaj u ovom dobnom uzrastu, što sredstvo s njom ostaje duže u kontaktu, veća je mogućnost prodiranja i u organizam.

Preparati koji se upotrebljavaju za pranje i njegu kože ne smiju izazivati njenu preosjetljivost niti sadržavati supstance koje bi mogle izazivati nepoželjne, odnosno toksične efekte u organizmu.

Za kupanje je najbolje koristiti šampone za novorođenčad i bebe, s prirodnim ekstraktima kamilice i pšenice. Ako se umjesto šampona upotrebljava gel, potrebno je da ima neutralan pH.

Kupaju me i mama i tata

Pranje i njega kože u ovom uzrastu obavljaju se svakodnevno. Dnevna higijena ima za cilj s površine kože odstraniti nečistoće, neugodne mirise i spriječiti infekcije koje u ovom dobu predstavljaju opasnost po zdravlje. Sredstva za pranje i njegu ne smiju iritirati kožu.

Kupanje se provodi od samog rođenja. Dok je prisutan pupčanik, tu regiju ne treba kvasiti. Dovoljno je samo je napudrati.

Kupanje se provodi svakodnevno, jer se dijete pojačano znoji. Može se obaviti u bilo koje doba između obroka. Ne preporučuje se neposredno prije hranjenja, jer je beba gladna, niti neposredno nakon hranjenja, jer je tada pospana.

Kupanje novorođenčeta ne treba da traje duže od pet minuta. Kako novorođenče raste, tako i vrijeme kupanja može da traje duže.Temperatura vode treba biti između 36-37 stepeni, a temperatura prostorije u kojoj se obavlja kupanje oko 24 stepena. Kupanje započinje od glave i završava u predjelu spolnih organa i nogu.

Naročitu pažnju treba posvetiti pregibima kože – pazušnoj regiji, predjelu vrata, preponama, naborima između debelog mesa, u pregibu lakta i koljena. To su mjesta gdje dvije plohe kože neposredno naliježu jedna na drugu, vlažne su od znoja, a to su pogodni uslovi za iritaciju i nastanak bakterijskih i gljivičnih infekcija.

U toku kupanja, pranja i njege kože još više se učvršćuju veze roditelja i djeteta i zato oba roditelja trebaju učestvovati u ovim radnjama, s puno ljubavi i nježnosti. U toku pranja, kupanja i njege kože dijete postepeno otkriva vlastito tijelo i razvijaju se čula dodira, mirisa i vida.

Šta je pelenski dermatitis

Području prekrivenom pelenama treba obratiti naročitu pažnju. Tu koža lako omekšava, njena zaštitna uloga usljed omekšavanja slabi, a ako se pelene neredovito mijenjaju mokraća i stolica dovode do iritacije i bolesti.

Tako nastaje pelenski dermatitis, a izazivaju ga bakterije i/ili gljive (candida albicans) prisutne u fecesu. Mokraća zbog prisustva amonijaka ima lužnati pH koji neutrališe kiseli pH kože. To je još jedan dodatni faktor za nastanak oštećenja pelenske regije i pelenski dermatitis.

Slično djeluje i stolica, jer sadrži žuč i čitav niz enzima. Ako dijete ne doji, hrana koju uzima dodatno pogoršava stanje kože. Kada je novorođenče prehlađeno, sluz koja se pojavljuje u stolici i proljev koji slijedi dodatno izazivaju upalni proces.

Antibiotici primijenjeni s ciljem smirivanja opšte bakterijske infekcije uništavaju saprofitnu (korisnu) bakterijsku floru crijeva. U takvim uslovima apatogena gljiva candida albicans, inače normalni stanovnik probavnog trakta, prelazi u patogeni oblik i izaziva kandidomicetični pelenski dermatitis.

Njega lica

Koža lica ove djece, također, je veoma sklona iritacijama i infekcijama. Pljuvačka koja se cijedi iz usne šupljine, ostaci hrane, nedovoljno odstranjeni ostaci sadržaja nakon bljuckanja i/ili povraćanja, iritiraju kožu lica.

Tako iritirana koža lahko se inficira bakterijama iz vanjskog okruženja. Svi navedeni sekreti, ako nisu temeljito oprani, slijevaju se na kožu vrata koja ima brojne nabore, dosta tijesno priljbljene jedan uz drugi. Sve to doprinosi da koža vrata postane crvena, razmekšana, boli, ljušti se i dodatno inficira bakterijama i gljivama.

VAŽNO!!!

* Higijena se održava redovnim mijenjanjem pelena, redovnim kupanjem, pranjem i njegom tijela nakon svakog kupanja i pranja.

* Pelene se mijenjaju nakon svakog uriniranja i defeciranja. To je kod novorođenčadi u prosjeku sedam do osam puta dnevno. U toku svakog mijenjanja pelena dijelove tijela prekrivene pelenama treba temeljito oprati, posušiti i nanijeti sredstvo za njegu kože.

* Osobitu pažnju treba obratiti na kožu u naborima, jer je sklona iritaciji. Na kožu se može nanijeti umirujući puder.

* Nakon kupanja neophodno je nježnim tapkanjem posušiti kožu. Ukoliko to ne uradimo temeljito, ostaci vode na površini oštećuju veze između ćelija, koža postaje previše propusna, osjetljiva, sklonija iritacijma i infekciji.

*Na kožu se nanose hidratantne kreme (za lice) i hidratantno mlijeko za tijelo. Ako je koža suha, nanose se masti koje su najčešće mješavina mineralnih, biljnih ulja i pčelinjeg voska. Svi ti sastojci imaju zaštitnu, hranjivu i reparirajuću ulogu, dakle zadovoljavaju sve potrebe kože.

Atopijski dermatitis

Kod beba bolesnih od atopijskog dermatitisa nije uvijek neophodno nakon kupanja isprati sredsvo za kupanje s površine kože. Kožu treba samo dobro potapkati. Cilj ovakvih kupanja je da aktivna supstanca koja djeluje kod atopijskog dermatitisa, što duže ostane u kontaktu s kožom.

Proizvođač takvih proizvoda uvijek naglasi na preparatu da ispiranje sredstva nije potrebno. Dermatolog koji ordinira takve lijekove za kupanje dužan je roditeljima detaljno objasniti način kupanja.

Provjerite i testirane preparate

Prije kupovine preparata za pranje, kupanje i njegu kože novorođenčadi i beba, uvijek provjerite u uputstvu da li je preparat alergološki testiran. Pri tome treba imati na umu da, bez obzira na koliko velikom uzorku je bio testiran neki preparat, može se dogoditi da ga ne podnosi koža baš vašeg djeteta.

Zato preparat testirajte prvo na svojoj koži, a zatim nanesite malu količinu na kožu djeteta. Promatrajte reakciju u prvih pola sata. Ako se ne jave nikakve promjene, preparat možete upotrijebiti.

Bez boje i mirisa

Treba znati da su mirisi, kao i boje, komponente koje mogu biti odlučujuće kod nekih roditelja prilikom kupovine kolekcije preparata za pranje i njegu kože, veoma česti izazivači alergijskih promjena na koži. Zato je bolje upotrebljavati preparate bez mirisa i boje.

Kad je novorođenče, a kada već beba

Djeca od rođenja do navršenog trećeg mjeseca života pripadaju skupini novorođenčadi, a od navršenog trećeg mjeseca života do navršene druge godine spadaju u skupinu beba. Prerano su rođena djeca koja su na svijet došla nakon trudnoće koja je trajala između 180 i 270 dana.

Farmaceutska industrija nudi brojne proizvode i na svakom piše da je upravo to ono idealno

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

Bolje je bez jastuka

 

Kada staviti bebi jastuk pod glavu?

 

U pravilu, svako novorođenče poslije dojenja treba položiti ukrevetić na ravnu podlogu bez jastuka. Ispod glavice stavite pamučnu pelenu, u slučaju da beba bljucne. Tako neće isprljati posteljinu i madrac.

Jastuk joj ne treba i ne koristite ga što duže. Bez jastuka se beba može nesmetano okretati i podizati glavu te mirno spavati. Preporučuje se izbjegavanje jastuka do kraja prve godine života.

 

Zašto se znoji

 

Zašto se bebe znoje kada spavaju i jedu, a nisu previše utopljene?

 

Beba se znoji ako je pretopljena, pa još pokrivena jorganom ili dekom. Znojit će se i ako boravi u zagrijanoj prostoriji, posebno noću. Normalno je da se znoji i kada halapljivo doji, ali se može znojiti i ako ne dobije redovno profilaktičku dozu D vitamina.

 

Može li bez dude

&nbsp;

Kada treba mijenjati veličinu dude varalice?&nbsp;
 

Najidealnije je bebu ne učiti na dudu varalicu, jer od nje nema nikakve koristi, a kod dužeg korištenja može štetiti. Duda varalica je čest uzrok infekcije usne šupljine kod djece te može izazvazi i trajne promjene na desnima.

Ako dijete ipak koristi dudu, veličinu mijenjajte kako beba raste. Obično je to svako tri mjeseca.

 

Voli samo jednu vrstu hrane

 

Kako ću znati je li beba alergična na neku hranu i je li uredu ako jede jednu vrstu hrane?

 

Dohrana kod bebe koja doji započinje sa šest mjeseci postepenim uvođenjem nove hrane. Prvog dana beba treba samo probati kašicu, drugog neka pojede jednu kašiku, trećeg povećajte dozu…

Ako beba odbije, recimo špinat, ne treba zaključiti da ga ne voli. Nakon nekoliko dana opet joj ponudite špinat i beba će ga prihvatiti. Samo treba biti uporan i dijete učiti da jede.

Što se tiče alergija, njih je lako prepoznati. Ako se nakon konzumiranja soka od jagoda po bebinom tijelu pojavi osip u vidu koprivnjače, to je alergijska reakcija i odmah se javite pedijatru.

 

Srastanje fontanele

 

Kada srasta fontanela?

 

Velika fontanela naraste još malo u prvim mjesecima života, zatim se smanjuje da bi se između 9. i 18. mjeseci potpuno zatvorila.

 

Sjedenje u šestom mjesecu

 

Kada beba smije sjediti?

Bebu treba učiti da sjedi sa šest mjeseci. Stavite je na ravnu podlogu i pridržavajte je kratko da sjedi. Svakog narednog dana produžavajte period sjedenja.

Do osmoga mjeseca dijete bi trebalo naučiti sjediti samostalno, uz potporu vlastitom rukom. Između 10. i 12. mjeseci sjedi bez ikakvog oslonca neograničeno vrijeme.

 

Kad se normalizira stolica

 

Je li normalno da tromjesečna beba pati od zatvora?

Normalne stolice novorođenčeta pojavljuju se početkom druge sedmice života. Dojenče koje samo doji ima stolicu zlatnožute boje, homogenu, kiselkastog mirisa i mekane konzistencija. Broj stolica varira između dvije do četiri, ali postoje znatne individualne varijacije.

Neko zdravo dojenče može imati šest do osam stolica dnevno, dok drugo, isto tako zdravo dojenče, može imati jednu stolicu tokom dva-tri dana. Male bebe mogu imati i jednu stolicu u sedam dana, a da ne pate od zatvora.

 

 

Šta može kamilica

 

Smiju li dojenčad piti zašećerenu kamilicu za regulaciju stolice ili šta drugo pomaže?

 

Zatvor može biti posljedica nedostatka masti i ugljikohidrata u hrani, nedovoljnih količina voća i povrća i nedovoljne količine tečnosti ili konzumacije prekomjernih količina mlijeka.

Kod starije djece opstipacija može biti posljedica nedovoljnog unosa vode.

I prerano započeto navikavanje djeteta na kontrolirano vršenje stolice, česta upotreba supozitorija, klizmi i laksantnih sredstava, također, mogu izazvati zatvor.

Za reguliranje stolice dojenčetu koje ne doji dajte tečnost između obroka jednom do tri puta dnevno. Najbolja je voda ili blaga kamilica s pet posto šećera.

Starija dojenčad trebala bi piti više tečnosti, svakodnevno jesti voće, svježe i suhe šljive, kajsije, smokve i imati obroke bazirane na povrću.

Samo za nas odgovara dr. Mersija Dervišević-Tanović, pedijatar

Najčešća pitanja za pedijatra

Piše: Dr. Mersija Tanović-Dervišević, pedijatar

 

Strabizam je devijacija očiju ili nesposobnost da oba oka gledaju u paralelnim pravcima. Kod beba se ova bolest specifično manifestira, jer poremećaji prije šestog mjeseca života mogu biti lažni.

Ali, devijacije očiju koje postoje i nakon 6. mjeseca predstavljaju pravi strabizam i najčešće je potrebno liječenje.

U većini slučajeva pravi uzrok bolesti ostaje nepoznat, ali su urođeni i hereditarni strabizam znatno češći od stečenog. Uz ove, postoje i još neki oblici ovog poremećaja.

* Paralitički strabizam je posljedica kongenitalnih ili stečenih anomalija određenih ekstraokularnih mišića ili pareze živaca koje ih interviraju.

* Konkomitantni (neparalitički) strabizam različit je u određenim životnim periodima.

* Akomodativni oblik obično se javlja između druge i četvrte godine života.

* Kongenitalni (muskularni, inervacioni) postoji na rođenju ili se javlja ubrzo po rođenju.

* Anizometropni nastaje zbog znatne razlike reflakcije jednog i drugog oka.

* Strabizam može biti uzrokovan i oštećenjem vida i to kada je vid znatno oslabljen na jednom oku zbog razvojnih anomalija ili zbog malignog tumora retine te u slučaju kada postoji zamućenje optičkih medija koje ometa fiksaciju i fiziju.

Prepoznajte simptome

Eso ili unutrašnja devijacija (mnogo je češća kod male djece, dok je kod starije zastupljenija vanjska devijacija. Na zahvaćenom oku vid može biti smanjen.

Kod alternativnog oblika strabizma, vid je sačuvan na oba oka. Međutim, bolest može uzrokovati promjene ličnosti, koje opet otežavaju adaptaciju među drugom djecom.

Koji su znaci

Devijacija oka može biti u bilo kom pravcu, može biti stalna ili intermitentna, može se javiti samo na jednom oku ili naizmjenično.

Kod paralitičkog strabizma neurološke prirode ugao devijacije varira, a kod neparalitičkog ugao je nepromjenljiv, što znači da pravac pogleda ne utječe na njegovu veličinu.

Metode liječenja

Najbolje rezultate liječenje daje ako je dijagnoza kod uobičajenog kongenitalnog strabizma postavljena u prvih šest mjeseci bebinog života.

Terapiju provodi oftalmolog, a u okviru općih mjera, liječenje započinje zatvaranjem zdravog oka gazom tokom cijeloga dana. Tako se forsira upotreba deviranog oka.

Ovaj vid korekcije očiju primjenjuje se do prve godine, kada dijete može početi nositi naočale. Uz stalne oftalmološke kontrole, provode se i ortoptičke vježbe.

Liječenje strabizma zapravo predstavlja rehabilitaciju poremećene vidne funkcije. Roditelje treba tačno uputiti u prirodu bolesti i njegovih posljedica po razvoj vida, kako bi ozbiljno shvatili problem, lakše prihvatili i provodili liječenje kroz više godina. To igra presudnu ulogu u rezultatima liječenja.

Najbolje rezultate liječenje daje ako je dijagnoza kod uobičajenog kongenitalnog strabizma postavljena u prvih šest mjeseci bebinog života

Strabizam kod beba – kad oči bježe

Piše: Prof. dr. Naima Mutevelić-Arslanagić

U&nbsp;toku trudnoće, usljed djelovanja hormona i metaboličkih mijena nastaju promjene na koži koje mogu biti rezultat same trudnoće (fiziološke promjene) ili oboljenja koja je prate. Ako je prije trudnoće postojalo neko oboljenje kože, ono se u toku same trudnoće može poboljšati ili pogoršati.&nbsp;Ovoga puta riječ je samo o fiziološkim promjenama na koži koje normalno prate trudnoću.&nbsp; Promjene u pigmentaciji obično se pojavljuju krajem prvog tromjesečja i traju tokom cijele trudnoće. Manifestiraju se pojačanom pigmentacijom dijelova kože koji su i inače jače pigmentirani (lice, koža oko bradavica na dojkama i linearna pigmentacija od pupka do stidne regije). Pojačana pigmentacija više je izražena kod osoba koje inače imaju tamniju kožu.&nbsp; Mrlje na licu&nbsp; 
Chloasma gravidarum je stručni naziv za pojačanu pigmentaciju kože lica, naročito na čelu, obrazima, iznad gornje usne i na koži brade. To su mrlje boje bijele kafe, nejasno omeđene u odnosu na ostalu normalno pigmentiranu kožu.&nbsp;Pojačana pigmentacija kože lica pojavljuje se kod 65-80 posto trudnica, ne pravi nikakave smetnje i savim je fiziološka promjena. Nastaje usljed djelovanja hormona.&nbsp; Nakon poroda pigmentacije spontano iščezavaju u toku prvih šest mjeseci, mada kod 25 posto žena, naročito tamnoputih, ostaje trajno. Liječenje se ranije provodilo agresivnim sredstvima za izbjeljivanje, dok se to danas radi bez opasnosti oštećenja ostale kože.&nbsp; Crna linija&nbsp; Linea nigra je naziv za pojačanu pigmentaciju u predjelu linije koja povezuje pupak sa stidnom regijom. Kod osoba tamnije puti ta linija može biti vrlo tamna pa otuda i njen latinski naziv. Linea nigra nastaje kao posljedica djelovanja hormona kao i chloasma gravidarum.&nbsp; Pojačana pigmentacija areola dojki pojavljuje se u drugom, a najizraženija je u trećem tromjesečju trudnoće. Koža kod tamnoputih osoba je skoro crna. I ova primjena je fiziološka i spontano se povlači nakon poroda.&nbsp; 
Rat strijama&nbsp;Promjene vezivnog tkiva kože – strije – nastaju obično krajem drugog, a najizraženije su u trećem tromjesečju trudnoće. Nastaju zbog povećanog rastezanja kože, naročito trbuha i dojki te natkoljenica i nadlaktica. Uzrok je povećana aktivnost nadbubrežnih žlijezda.&nbsp; Nasljedna slabost vezivnog tkiva igra veliku ulogu u nastanku ovih promjena.&nbsp; U početku su to linearne, svijetloružičaste pruge istanjene kože koja se lagano mreška.&nbsp; Prisutan je subjektivni osjećaj svrbeža tih dijelova kože. Kako napreduje trudnoća, pruge postaju šire i duže, postepeno poprimaju bjelji ton i na kraju imaju srebreno-bijelu boju. Pod pritiskom prsta ima se osjećaj propadanja prsta u dublje dijelove kože.&nbsp; 
Ta pojava je rezultat nedostatka vezivnog tkiva na mjestu promjena koje su, nažalost, ireverzibilne. Ne mogu se izliječiti, ali se uz blagovremeno i odgovarajuće liječenje može ublažiti njihov intenzitet.&nbsp;S obzirom na to da je riječ o nasljednoj slabosti vezivnog tkiva, trudnice kod kojih postoji porodična sklonost strijama trebaju paziti na tjelesnu težinu, a od početka trudnoće trebaju početi preventivno liječenje odgovarajućim kremama i mastima protiv nastanka strija.&nbsp; Kapilari i vene&nbsp; Promjene krvnih sudova bilježi se kod oko 30 procenata trudnica. To su proširenja najsitnijih krvnih sudova kože (kapilara) koji mogu imati zvjezdast ili linearan oblik.&nbsp; Prve promjene se javljaju na koži lica, a kako trudnoća napreduje, pojavljuju se i na drugim dijelovima kože. Obično spontano nestaju nakon poroda, ali kod nekih osoba te teleangiektazije imaju trajni karakter.&nbsp; Usljed slabosti zida venskih sudova donjih ekstremiteta i pritiska povećane materice te povećanog priliva krvi u krvne sudove zdjelice, obično u trećem tromjesečju trudnoće dolazi do proširenja vena na potkoljenicama – varikoziteta vena. Ponekad se to proširenje može komplikovati i venskom trombozom.&nbsp; Varikoziteti vena su trajne promjene i ne povlače se nakon trudnoće. Zato tokom trudnoće treba izbjegavati dugo stajanje, naporno hodanje i što više odmarati noge u povišenom položaju. Tokom trudnoće za dužeg stajanja i hodanja treba nositi elastične zavoje ili elastične čarape.&nbsp; Otoci nogu&nbsp; Zadržavanje vode i natrija u organizmu i pojačana propustljivost zidova kapilara, uz dodatni pritisak uvećane materice, kod 65 posto trudnica u zadnjem tromjesečju ima za posljedicu otjecanje u predjelu skočnih zglobova.&nbsp; Otoci se povlače tokom noći, ali se tokom dana pojačavaju. Odmor s naviše položenim nogama uz ishranu s manje soli doprinosi smanjenju otoka. Nakon poroda ova vrsta otoka nogu savim se povlači.&nbsp; Hemoroidi&nbsp; Zbog pritiska uvećane materice u toku trudnoće i povećanog pritiska u trbuhu, u trećem tromjesečju trudnoće kod trudnica sa urođenom slabosti venskih zidova može doći do proširenja vena u području debelog crijeva i nastanka hemoroida.&nbsp; Madeži&nbsp; Opet pod utjecajem hormona u toku trudnoće može doći do povećanja madeža, povećanja njihovog broja pa čak i stvaranja novih madeža. U ovakvim slučajevima uvijek je potreban pregled kod dermatologa i redovna kontrola madeža zbog mogućnosti nastanka zloćudnog tumora.&nbsp; Crveni dlanovi&nbsp; Erythema palmarum pojavljuje se kod 70 procenata trudnica već u prvom tromjesečju trudnoće. Riječ je o pojačanom crvenilu kože dlanova, bez subjektivnih tegoba, a koje nastaje pod utjecajem hormona estrogena i povećanog volumena krvnih žila dlanova. Crvenilo se spontano povlači nakon poroda.

Zašto je koža trudnica mjestimično jače pigmentirana? Kako nastaju i mogu li se liječiti strije? Šta se zbiva sa kapilarama i venama?

Trudnoća: Šta se zbiva na koži i pod kožom

Dohrana je značajan period u dojenačkoj dobi, jer dijete unosom druge hrane, osim mlijeka, počinje s postepenim privikavanjem na hranu drugog okusa, konzistencije, boje i mirisa. Da bi se počelo s dohranom, dojenče mora postići određeni stepen razvoja te je period oko 6. mjeseca najidealniji. Starije dojenče s već razvijenim okusom i uopće psihomotornim sposobnostima odbijat će hranu i početak dohrane neće biti uspješan.

Prije trideset i više godina u prehrani dojenčeta primjenjivali su se gotovo neprirodni "revolucionarni" stavovi u pogledu početka dohrane, tako da su sokovi davani u dobi od mjesec, a kašice od 2,5 mjeseca. Labor testovima dokazano je da je metabolizam dojenčeta nezreo i da ne može asimilirati drugu hranu osim majčinog ili adaptiranog mlijeka.&nbsp;

Majčino mlijeko

Stavovi u prehrani se mijenjaju, ne samo zbog trenda povratka svemu što je prirodno nego i novim saznanjima temeljenim na naučnim istraživanjima. U majčinom mlijeku količina minerala i bjelančevina te željeza dovoljna je za prvih šest mjeseci. U toj dobi dojenče brzo napreduje u razvoju motorike, jačaju mu mišići... stoga mu je potrebna veća količina spomenutih materija. Naravno, mliječne obroke na prsima ili adaptirano mlijeko mora dobivati cijelu prvu godinu života, jer mlijeko je najbogatiji izvor kalcija potrebnog u građi kostiju, ali i drugih organa.

U dobi od šest mjeseci gubi se refleks izbacivanja hrane iz usta, počinje hvatanje predmeta rukama i njihovo prinošenje ustima.

Dojenče je sve sigurnije, javljaju se prvi zubići, sazrijevaju funkcije gastrointestinalnih enzima pa je vrijeme da se u ishranu postepeno uvode druge namirnice osim mlijeka. Voćni sokovi su obično prva namirnica koju dijete dobije. Prvi dan kašičica, drugi dan dvije i tako svaki naredni dan po jedna kašičica više. Taj proces navikavanja traje jednu sedmicu i daje se samo jedna vrsta voća, recimo samo jabuka.&nbsp;

Zatim se uvode voćne kašice po istom sistemu: prvi dan jedna kašičica, drugi dvije itd... Voće s raskuhanom rižom ili rižinim ili kukuruznim pahuljicama daje se u zamjenu za jedan obrok. Voćnom kašicom dojenče dobiva dodatni energetski unos, vitamine, minerale i balansne materije korisne za peristaltiku crijeva. Na isti način postepeno se uvodi povrće... da bi na kraju kašica sa povrćem i mesom zamijenila jedan mliječni obrok...&nbsp;

Povrće je korisno jer uz biljne bjelančevine dojenče dobije mineralne, vitamine i balansne materije. Balansne materije su celuloza, pektin te biljne gume, a imaju osobine vezanja vode i na taj način povećavaju voluminoznost crijevnog sadržaja, djelovanjem crijevnih bakterija odvijaju se procesi koji pospješuju crijevnu peristaltiku i izlučivanje stolice.

Šta i kada

Hrana za dojenče od šest do osam mjeseci:

<ul>
	<li>Voće - jabuka, banana, kruška, breskva, kajsija.</li>
	<li>Povrće - mrkva, krompir, špinat, blitva, tikvice, brokule, karfiol.</li>
	<li>Meso - piletina, bijelo meso.</li>
	<li>Hrana za dojenče od osam do deset mjeseci:</li>
	<li>Voće, postepeno dodavati uz navedeno i sljedeće voće: jagode, maline, kupine...</li>
	<li>Povrće: Uvoditi mahune, grašak, paradajz.</li>
	<li>Meso, osim piletine dodavati puretinu, mlado meso (teletina, janjetina) i riba.</li>
	<li>Žitarice: keks, hljeb, tjestenina..</li>
</ul>

Od devetog mjeseca - 1/4 žumanca (tvrdo kuhano jaje) dva puta sedmično te uvesti svježi sir, jogurt, vrhnje.

Hrana za dojenče od 10 do 12 mjeseci:

<ul>
	<li>Voće - sve navedeno te u 12. mjesecu postepeno uvoditi limun, narandžu, grejp.</li>
	<li>Povrće - kupus, kelj, hraštika, grah.</li>
	<li>Meso - uvesti junetinu, govedinu.</li>
	<li>Od dvanaestog mjeseca cijelo jaje.</li>
	<li>Masnoće, maslac, suncokretovo i maslinovo ulje..</li>
</ul>

Od desetog mjeseca hranu treba soliti, bez drugih začina.&nbsp;Već tada dijete može uzimati hranu prstićima iz svoje zdjelice.

Devet važnih pravila

Kada hranite dojenče pokušajte ga staviti tako da se gledate licem u lice (najbolje u dječiju zdjelicu ili nosiljku) dati mu u ruke kašičicu...

1. U početnoj fazi hrana mora biti usitnjena (miksana), ne previše gusta. 
Kada dijete dobije prve mliječne zubiće, čestice hrane ne moraju biti presitne.

2. Djetetu treba dati vremena da se navikne, da prihvati novi način ishrane.

3. Od presudnog značaja je i strpljenje roditelja, dijete treba polako naučiti da uzima ponuđenu hranu.

4. Ukoliko dijete odbije određenu vrstu hrane, npr. špinat, ne smije se reći "ne voli" špinat, treba mu ga ponuditi nakon pet-šest dana i ono će ga prihvatiti. Majka mora biti uporna i strpljiva.

5. Nove namirnice treba uvoditi postepeno, navikavanje na jednu vrstu treba trajati jednu sedmicu.

6. U kašice se dodaje mlijeko koje dijete uzima, ako je dojenče, lakše će prihvatiti novu kašicu doda li joj se malo izdojenog majčinog mlijeka.

7. Dohranom se dijete navikava i na drugačiju tehniku hranjenja, hranu dobije kašičicom, a sok ili čaj pije iz šolje ili svoje čaše.

8. Količinu obroka dijete samo regulira. Kad je sito, okrene glavu ili izbaci hranu iz usta.

9. Nije preporučljivo insistiranje na jelu ako dijete pokaže da je sito.&nbsp;

Voćne sokove i voće ne treba šećeriti, jer se tako nepotrebno stvaraju loše navike za zaslađenom hranom.

&nbsp;

Dr. Mersija Tanović-Dervišević

Ordinacija Dervišević 
Ibrahima Ljubovića 26, Sarajevo 
Tel: 061-194-855

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

Najčešća pitanja za pedijatra

Strabizam kod beba – kad oči bježe

Trudnoća: Šta se zbiva na koži i pod kožom

Strpljivo s prvim zalogajima dojenčeta

Riječ stručnjaka

Nježna bebina koža zahtijeva mnogo brige i pažnje

Najčešća pitanja za pedijatra

Strabizam kod beba – kad oči bježe

Trudnoća: Šta se zbiva na koži i pod kožom

Strpljivo s prvim zalogajima dojenčeta