Kada su legendarni "Beatlesi" prvi put 1964. godine gostovali ovdje, u Njujorku, novinari su ih pitali: “Kako vam se čini Amerika”? Ringo Star (Starr), bubnjar ovog britanskog benda, koji je promijenio život generacija s druge polovine 20. stoljeća, lakonski je odgovorio: “Ništa posebno, samo skrenete lijevo kod Grenlanda”!Nije čudo što su u ono vrijeme čupavi engleski muzičari imali provincijalni pogled na Ameriku kao geografsku odrednicu, jer dolazili su iz glavnog (najvećeg) grada Evrope, Londona.No vremena su se brzo promijenila. Čak i tako slavni, mladi i nadobudni Englezi brzo su uvidjeli da Amerika nije samo kontinent, još manje samo država. Amerika je ideja. Tako je i Lenonu, Mekartiju, Harisonu i Staru, cijeloj klasičnoj postavi „Beatlesa“ za sva vremena, ova zemlja postala duhovna domovina.Sarajevo - centar EvropeKao sijamski blizanci, Amerikanci i Evropljani u to doba su počeli isticati i svoje zajedničke postmoderne aspiracije. I to je, u jeku Hladnog rata, Ameriku potvrdilo kao eurocentričnu zemlju, strateška gravitacija Sjedinjenih Američkih Država duboko je utemeljena u evropsko tlo.

Pedesetak godina kasnije, potvrdu toga vidjeli smo kada je američki potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden), upravo u Sarajevu 19. maja 2009. godine, ponovio glavnu mantru američke vanjske politike u posljednjih sedam decenija: Evropa mora ostati nedjeljiva i slobodna, s demokratijom koja se nezaustavljivo širi na Istok. To je, naravno, i sigurnosni mozaik, koji je polako sklapan i od koga se neće nabrzinu odustati.Onomad smo, pak, kao punu afirmaciju tog američko-evropskog kontinuiteta svjedočili kako je novi američki ambasador u Sarajevu Erik Nelson (Eric), uz ljubazni smiješak, ne trepnuvši okom, kao u partiji najozbiljnijeg pokera, Miloradu Dodiku saopćio da Amerika ostaje garant državnog opstanka Bosne i Hercegovine.Da se zna! I da se Dodik i kompanija ne zanose kako će poslije Kosova, makar i samo propagande radi, u Beogradu moći besplatno rabiti Bosnu za domaću političku upotrebu.Očito, Bosna je sami centar američke Evrope! Odmah desno od Brisela i Berlina.Buntovnici bez razlogaKada je Nelson predsjedavajućeg Predsjedništva BiH podsjetio šta je američki mandat u Sarajevu, u tom času i Srbija i Hrvatska, koje (pre)često ističu kako su “garanti” (?!) Dejtonskog mirovnog ugovora, izgledale su samo kao bankrotirani žiranti neke stare i pogrešne investicije.Pa neće, valjda, Amerika prepustiti diletantima srce Evrope, na manje od tri sata leta do Bliskog istoka!Šezdesetih godina minulog stoljeća, kada su, dakle, „Beatlesi“ pohodili Ameriku i kada je voda bila besplatna, a muzika se plaćala (danas je obrnuto – voda je flaširana, a pjesme džabe) od Lamanša do Bosfora, glavna je bila Trumanova doktrina, mora se to opet spomenuti! Ta američka strategija je spasila Evropu od sovjetskog ideološkog jednoumlja.Ma koliko neki od nas s nostalgijom gledali na Titovu Jugoslaviju, valja reći da je i Josip Broz shvatio tu američku ulogu, priznajući to između redova prilikom susreta s predsjednikom Kenedijem (John Kennedy) u Vašingtonu 17. oktobra 1963. godine.Nukleus tog zdravog atlantizma, Evropska zajednica (preteča Evropske unije), tada je već bila formirana (1. januara 1958. Rimskim sporazumom) kao duh buduće Evrope bez granica. Dakako, EU je dalje modificirana Ugovorom iz Mastrihta (1. novembra 1993.), te posljednji put Ugovorom iz Lisabona (2009). I da neke jugoslavenske republike nisu pravile (ruske) greške u koracima, svi zajedno bismo ušli u Evropsku uniju prije sovjetskih satelita Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Bugarske.&nbsp;&nbsp;Tako su u EU ulazili prvo oni s najmanje problema, a ne oni “najljepši”, da bi za kraj ostali ovi drugi, vječiti buntovnici bez razloga.Čemu žurba u BeograduKada je minule sedmice na tradicionalnoj globalnoj sigurnosnoj konferenciji u Minhenu zaključeno kako su transatlantski odnosi u krizi, a Amerika Donalda Trampa (Trump) u raskoraku s Evropom Angele Merkel i ostalih, bilo je malo onih koji nisu sagledali tu notornu istinu. Atmosfera u Minhenu bila je nalik "pogrebnoj", ustvrdio je “New York Times”, dok je londonski “Guardian” upozorio kako Trampova Amerika želi dokrajčiti Evropsku uniju.Atlantizam je, možda, umoran, ali je ta ideja, unatoč svemu, još efikasna i vitalna. Doduše, na samitu u Njemačkoj se nije, kao nekada Barak Obama (Barack), slavio ovaj šef Bijele kuće, niti mu je čak upućen kurtoazni aplauz kada je potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) učesnicima prenio Trampove pozdrave. Ali se itekako salutiralo istom, starom američkom vjetru, koji je opuhao diktatore po Evropi i u Berlinu 1989. srušio gvozdenu sovjetsku zavjesu.Zapravo, Amerikanci nisu imali nikad brojniju delegaciju u Minhenu. Predsjedavajuća Zastupničkog doma Nensi Pelosi (Nancy) na minhenskom je skupu, da ne bude zabune zbog Trampove ambivalencije, kazala kako NATO nikad nije bio potrebniji Americi, Evropi i svijetu.Džo Bajden je u Minhenu, u ime one druge, ne Trampove Amerike, liderski obećao Evropi “vratit ćemo se sigurno”.Zato se Beogradu i žuri, priznaje Ivica Dačić, da prije moguće predsjedničke smjene u Vašingtonu 2020. godine postigne razgraničenje s Kosovom za Trampovog mandata.Uzalud žurba, ministre! Slušajući američkog ambasadora u Sarajevu, s Trampom ili bez njega, Amerika je više od jedne predsjedničke administracije. A i Bosna, bogami.

I da se Dodik i kompanija ne zanose kako će poslije Kosova, makar i samo propagande radi, u Beogradu moći besplatno rabiti Bosnu za domaću političku upotrebu

Bosna i Amerika – ista ideja

Odavno se već u Evropi uvriježilo uvjerenje kako je socijaldemokratija kao politička snaga i politički koncept ustvari ništa više nego rezervni ešalon desnice. Do tog uvjerenja Evropa je došla što je u svim kritičnim situacijama u posljednjih 80 godina u kojima su se našle evropske zemlje socijaldemokratija napustila svoja izvorna miroljubiva i antiratna uvjerenja i prihvatila ratne solucije.Odnosno u potpunosti prepustila vodstvo države desnici koja je 1914. godine uvela Evropu u veliki svjetski rat i izazvala velike posljedice koje će imati tragični učinak na život mnogih naroda u Evropi. A posebno će biti fatalne za Židove koji će biti predmet istrebljenja od njemačkog nacizma.Ideja o rješenju socijalnog problemaSocijaldemokratija je, kao što se zna, nastala u Njemačkoj uporedo s nastankom njemačkog Rajha pod vodstvom Ota fon Bizmarka (Otto Von Bismarck), koji je počeo uvoditi mjere socijalne skrbi kao što su pravo radnika na godišnji odmor, pravo na penziju nakon određenog broja godina rada i druga socijalna prava, što je ponukalo nosioce tadašnjih lijevih ideja prvobitnog komunizma i socijalističkih ideja da prihvate model organizacije sukladan načinu funkcioniranja države. Odnosno da dođe do nastanka političke stranke koja bi odgovarala sistemu koji vlada u državi, tj. parlamentarnoj vladavini u kojoj je socijaldemokratska stranka jedan od faktora.Vrlo brzo ideje socijaldemokratije bile su definirane i to ne samo kroz sindikalnu akciju nego i kroz politički koncept koji je osmislio u najvećoj mjeri Eduard Bernštajn (Bernstein). Njegova ideja o rješenju socijalnog problema, tj. smanjenju socijalnih razlika i stvaranju društva jednakosti, zasnivala se na stanovištu da socijaldemokratija treba svojom aktivnošću u parlamentu i kroz sindikalnu borbu dovesti do povećanja prihoda radničke klase i nižih društvenih slojeva i postepenog izjednačavanja i približavanja nižih i srednjih slojeva društva. To bi bio put ka stvaranju društva jednakosti u najvećoj mogućoj mjeri.Socijaldemokratija je na temelju ovakve svoje politike postigla vrlo veliki utjecaj. Njen utjecaj je bio pojačan nakon završetka Prvog svjetskog rata, posebno u Njemačkoj, koja je bila ratni gubitnik i u kojoj je došlo do teške ekonomske krize sa strahovitom inflacijom da su se nadnice izračunavale u milijardama maraka, što je dovelo do dubokih proturječnosti u njemačkom društvu i ojačalo sve oblike radikalizma, i desnog i lijevog.Kako lijevi radikalizam izražen u socijaldemokratskom i komunističkom pokretu nije nalazio rješenje za nastale probleme, otvorilo je to put jačanju krajnje desnice, koja je našla svoj izraz u nacizmu koji se u svojoj političkoj borbi počeo služiti terorizmom formirajući paravojne formacije SA i SS odrede za vršenje represije nad svim ostalim političkim pokretima.To je dovelo do stvaranja nacističke diktature, posebno nakon što je Hitlerova nacistička stranka paljevinom Rajhstaga prinudila tadašnjeg predsjednika Republike da proglasi vanredno stanje. To je omogućilo Hitleru da se proglasi kancelarom i zavede diktaturu te likvidira ne samo komunistički, tada dosta jak pokret u Njemačkoj nego i socijaldemokratiju, koja je također stavljena izvan zakona.Nakon pada njemačkog nacizma, socijaldemokratija je obnovljena, mada u prvo vrijeme nije imala odgovarajući utjecaj jer je politika u Njemačkoj prvih godina nakon Drugog svjetskog rata vođena pod direktnim utjecajem Amerike, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog saveza. To je dovelo do podjele Njemačke i s druge strane na jednoj strani vladavine političkog režima pod sovjetskim utjecajem i pod utjecajem nacionalnih kršćansko-demokratskih snaga na drugoj strani.Dominaciju desnih snagaTako je socijaldemokratija zadobila utjecaj tek kad je ekonomska politika čuvenog ministra ekonomije u Njemačkoj u vladi Erharda pokazala svoju jednostranost i izazvala socijalne krize koje su omogućile socijaldemokratiji da dođe na vlast i da ostvari zlatni period djelovanja socijaldemokratije. To je socijaldemokratija pod vodstvom Branta i Šmita (Schmitt), koja je bila dominantna politička orijentacija ne samo u Njemačkoj nego u gotovo cijeloj zapadnoj Evropi.Socijaldemokratija je vladala u skandinavskim zemljama, u Holandiji, Belgiji i Francuskoj imala je dominantan utjecaj, a u Španiji je izborila pad Frankovog režima, dok je u Italiji povremeno zadobivala vlast i ostvarivala vrlo veliki politički utjecaj, a u Njemačkoj, Austriji i skandinavskim zemljama bila je konstantno vladajuća politička snaga.Nažalost, socijaldemokratija nije mogla izdržati činjenicu da neokapitalizam, koji je u evropsku ekonomiju i politiku unijela Amerika, kada je započela otvorena politika u korist desnih snaga krupnog kapitala i državno korporativnog sistema, što je dovelo do pada uglavnom svih socijaldemokratskih režima u Evropi, kada desnica preuzima vlast i kada prestaje epoha socijaldemokratske politike izlaženja ususret nižim slojevima društva, te se politika opet počinje oslanjati na dominaciju desnih snaga.Međutim, kako politika desnih snaga uvijek produbljuje socijalne suprotnosti, ona ne može da traje duže vremena te je desnica primorana da povremeno prepušta vlast snagama centra, tj. u ovom slučaju socijaldemokratiji koja izvjesnim mjerama u korist nižih slojeva dovodi do poboljšanja ukupne društvene situacije i odnosa. To, međutim, dovodi do efekta siromašenja društva, kada desnica opet preuzima u svoje ruke vođenje ekonomije i politike da bi ostavila socijaldemokratiju kao moguću rezervu odnosno kao rezervnog igrača ukoliko njena politika dovede do dubljih socijalnih sukoba.Naša socijaldemokratija, kao što znamo, bila je od početka uključena u vladavinu i to upravo u formi ove rezervne snage kada je preuzimala odgovornost za državnu politiku u momentu kad više desna politička orijentacija nije mogla dobiti punu podršku javnosti.To se desilo u vrijeme Alijanse, kada je socijaldemokratija podržana od još nekih demokratskih snaga u bosanskom društvu, dobila izbore i uspostavila svoju vlast, da bi nakon dvije godine upropastila osvojenu poziciju i predala vlast desnici, tj. u ovom slučaju stranci SDA.Ono što se desilo s našom socijaldemokratijom u posljednjih nekoliko dana stoga je atipično za ponašanje socijaldemokratije jer je ova naša socijaldemokratija odbila da odigra ulogu zamjenika desnice i omogući joj oporavak od izbornog neuspjeha, tj. činjenica da je naša socijaldemokratija odlučila da potraži soluciju na lijevom krilu spektra naše politike.Desnica ljevici, ljevica desniciSvakako je takvo ponašanje naše socijaldemokratije i iznenađujuće i veoma obećavajuće ukoliko predstavlja vraćanje socijaldemokratske stranke BiH izvornim inspiracijama socijaldemokratije. Odnosno podrške onim slojevima društva koji su prikraćeni u svakom smislu, kako u pogledu političkog utjecaja tako i u pogledu svog socijalnog statusa koji veliki broj građana naše države drži ispod granice mogućeg održanja života.Ako se socijaldemokratija u našoj zemlji odista vrati politici jačanja uloge tih društvenih grupacija koje su prikraćene u svakom pogledu, a prije svega koje su osuđene da žive izvan društva i da rješenje za svoje životne probleme traže u iseljavanju, to je onda nešto zaista novo u našoj politici.Nešto obećavajuće i neuobičajeno jer se naša politika konačno odvaja od tipa politike koja se sastoji u tome da desnica odustaje od vlasti i predaje je navodnoj ljevici koja nakon kratkog vremena vraća poklonjenu vlast desnici.Taj tip politike prakticiran je kod nas i zaslužio je da bude skinut s dnevnog reda.

Ako se socijaldemokratija u našoj zemlji odista vrati politici jačanja uloge društvenih grupacija koje su prikraćene u svakom pogledu, to je onda nešto zaista novo u našoj politici

Socijaldemokratija je, kao što se zna, nastala u Njemačkoj uporedo s nastankom njemačkog Rajha pod vodstvom Ota fon Bizmarka, koji je počeo uvoditi mjere socijalne skrbi

Nakon pada njemačkog nacizma, socijaldemokratija je obnovljena, mada u prvo vrijeme nije imala odgovarajući utjecaj

Čudo socijaldemokratije

Bosanskohercegovački slikar svjetskog glasa Safet Zec preksinoć je u Rimu priredio umjetnički praznik postavkom monumentalne izložbe pod nazivom „Exodus“. Otvaranju je prisustvovao veliki broj posjetilaca.&nbsp; Došao je i Đandomeniko Romanel (Giandomenico Romanell), predsjednik Fondacije „Migrantes Guerino di Tora“, ujedno i kustos izložbe.
Ciklus koji govori o izbjeglicama i ratu prvobitno je predstavljen 2017. u Veneciji, a o ovoj temi mnogo se govorilo. Koliko je u svijetu cijenjen Safetov rad, govori i to da će izložba „Exodus“ zatvoriti vrata tek krajem jula. 
Zec je izložio 17 velikih slika na platnima, od kojih njih pet čine poliptih "Jedne tužne barke". 
U jednom od intervjua za naš list Zec je kazao da je ova postavka njegov slikarski jezik kojim pokušava reći i ukazati na jednu od najdramatičnijih i najaktuelnijih drama današnjeg svijeta.&nbsp;

Zec: Izložio 17 velikih slika na platnima

Svjetsko, a naše

Za istraživanje nalazišta litija na granici Srbije i Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, najviše su zainteresirane kompanije iz Njemačke.&nbsp;Koje i kakve kompanije, za sada je malo poznato javnosti koja je ovih dana zaokupljena informacijama da se na području Jadra nalazi oko deset posto svjetskih zaliha ove mineralne sirovine.&nbsp;&nbsp; Tačno je da su još prijeratne studije pokazale da se tu, i s bosanske i sa srbijanske strane, nalaze ležišta litija, ali u kojem tačno obimu, bar kad je BiH u pitanju, do sada nije utvrđeno.&nbsp;Još prije dvije godine Srbija je potpisala Memorandum o razumijevanju s kompanijom „Rio Tinto“ iz Londona, koja je, prema podacima Vlade Srbije, u projekt „Jadar“, koji obuhvata istraživanje i razvoj ležišta litija, do sada uložila više od 100 miliona dolara, s planom da proizvodnja počne najkasnije 2024. godine.
Kada je u pitanju BiH, osim osnivanja kompanije „Mining&amp;Drilling“, koja je s Rudarsko-geološko-građevinskim fakultetom u Tuzli napravila konzorcij kako bi se mogla prijaviti na eventualni poziv za dodjelu koncesije za istraživanje litija i drugih mineralnih sirovina ne samo na prostoru Jadra nego i drugih područja BiH za koja se smatra da su bogata raznim mineralnim sirovinama, drugih aktivnosti u ovom pravcu za sada nema.
Očekuje se da nadležna ministarstva, kao što je to već urađeno s istraživanjem nalazišta nafte u BiH, pokrenu aktivnosti u pravcu istraživanja i nalazišta litija, posebno što već postoje vjerodostojne studije o njegovom postojanju ne samo u zoni Jadra nego i na drugim područjima BiH. I da ne propustimo još jednu šansu kao i hiljade drugih do sada.
Bosanski Ural, kako stručnjaci nerijetko nazivaju planinu Zvijezdu, kao i šire područje Vareša, pojedina mjesta u Posavini, Podrinju… dokaz su da BiH obiluje neiskorištenim rudnim i mineralnim bogatstvom. Studije čuvenih akademika Sokolovića i Ramovića na to su upozorile još prije nekoliko desetina godina. Pa i na to da u Podrinju postoje nalazišta litija.

Bosanski Ural obiluje neiskorištenim rudnim i mineralnim bogatstvom, samo treba konačno iskoristiti šansu

Bosanska bogatstva

Konačno možemo malo odahnuti i taktički prizemljiti loptu. Iskazanom političkom odgovornošću friško imenovanih delegata u Domu naroda, Federacija BiH dobila je budžet za 2019. godinu. Nije to, vjerujte, bilo ni lako ni jednostavno, ali patriotska su osjećanja (jednako u poziciji kao i opoziciji) kod stranačkih deputata presudila da nesebično žrtvuju njihovo cijenjeno ZA kako bi njima bilo bolje.&nbsp;&nbsp; Bez glasova protiv i uz jedan ćafirski suzdržani, zvanično je prekinuta paraliza finansijskih tokova u prosperitetnijem bh. entitetu. Zna se, narod najbolje zna, nema odmora dok traje obnova! 
Zato su već od jučer krenule isplate iz federalne hazne po raznim osnovama, a mnogobrojni se korisnici proračunske sadake mirno i dostojanstveno mogu vratiti svojim redovnim aktivnostima - prinudnom besposličarenju, umijeću preživljavanja i rezultatski neizvjesnom (polu)svijetu klađenja. 
Međutim, nije baš sve naopako u ovdašnjoj političkoj baruštini. To na djelu dokazuje Aljoša Čampara iz Stranke demokratske akcije, koji je, mašala, stekao i četvrtu tezgu u rekordno kratkom roku. Dotični se kadrovski kapacitet poput hobotnice rastegao od entitetskog ministra unutrašnjih poslova, preko kantonalnog poslanika, putem federalnog delegata, do zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda FBiH. 
Nisam posve siguran, ali rekao bih da je još samo Josip Broz posjedovao dovoljno fleksibilnu multipraktik zadnjicu za istovremeno sjedenje na nekoliko različitih stolica. Titovo je vrijeme, kako i dolikuje, prohujalo s demokratijom, a na rad su došli neki novi klinci. Maršalovi pioniri maleni, k'o zelena trava...
Kako zaključismo, vlast i opozicija ovdje dejstvuju bratski i složno, skladno i uravnoteženo. Kad na dnevni red dođu kolektivne finansijske privilegije, glasa se đuture, zajedno, skupa, s obje ruke. Jer, zbilja su rijetke geografije gdje se politički javašluk izdašno nagrađuje. Ko je, onda, u stanju ganjati principijelnost, hazarderski se i dobrovoljno odricati vlastitog luksuza? Uostalom, za ideale ginu budale.

Zna se, narod najbolje zna...

Četiri tezge, a jedan je kadar!

Legendarni Mostarac Dušan Bajević (70) dobitnik je Državne nagrade za sport za 2018. godinu.&nbsp;Ministarstvo civilnih poslova BiH svake godine dodjeljuje ovo prestižno priznanje pojedincu koji je svojim rezultatima i doprinosom ostavio dubok trag i na najbolji mogući način predstavljao BiH u svijetu. Ove godine nagrada je pripala legendi Veleža, grčkog AEK-a, ali i bh. fudbala.&nbsp;&nbsp; Komisija za dodjelu Državne nagrade za sport prepoznala je značaj svih rezultata koje je čuveni Princ s Neretve postigao u svojoj bogatoj i impresivnoj karijeri tokom koje je osvojio 15 trofeja, te mu potpuno opravdano dodijelila ovo najviše priznanje.
Kako je istakao ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović, koji je uručio prestižno priznanje najtrofejnijem bh. treneru, prije svega riječ je o vrhunskom čovjeku, pa tek onda vrhunskom sportisti i sportskom stručnjaku.
Materijalni dio Državne nagrade, u iznosu od 10.000 KM, Bajević će u jednakim dijelovima donirati Veležu i djeci bez roditeljskog staranja.&nbsp;
Dušan Bajević rođen je 10. decembra 1948. godine u Mostaru. Tokom igračke karijere odigrao je 478 prvenstvenih utakmica za Velež i AEK te postigao 292 gola. Za reprezentaciju bivše Jugoslavije zabilježio je 37 nastupa i bio strijelac 29 golova. Trenirao je Velež, AEK, Olimpijakos, PAOK, Crvenu zvezdu, Aris, Omoniju i Atromitos. Jedini je bivši član AEK-a koji je osvajao titule kao igrač, trener i rukovodilac...&nbsp;

Komisija za dodjelu Državne nagrade za sport prepoznala značaj svih rezultata koje je čuveni Princ s Neretve postigao u svojoj impresivnoj karijeri

Bajević: Najtrofejniji bh. trener osvojio 15 pehara

Vrhunski čovjek i sportista

Ljudi moji, to je bio fenomenalan dijalog! Mjesto dotične radnje - svečani salon Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Predsjedavajući Milorad Dodik vidno je nervozan. Klati se s noge na nogu, otežano diše, u džepovima krije oznojene dlanove. I taman kad je pomislio da će ga Nikola Špirić konačno probuditi iz noćne more, u svečanom salonu Predsjedništva BiH ukazao se novi ambasador Sjedinjenih Američkih Država Eric Nelson.&nbsp; - Dobro došli, Vaša ekselencijo.
- Hvala na gostoprimstvu, predsjedniče Dodik.
- Ja se izvinjavam, mislim... dugo sam vas čekao i nadao se. Čujem da ste teksaški student. Međutim, ovi moji kre... saradnici, hoću reći, u kabinetu mom, ne znaju kako izgleda zastava tog vašeg cijenjenog Texasa, pa je, izvinjavam se, zato i nema ovdje. Ja se, zaista... ekselencijo, ovaj put stvarno nije do mene. Hoće li vam smetati da stoje samo ove dvije zastave, američka i ova, kako se kaže, beha. Ako insistirate, ja ću...
- No problem, pretpostavljam da su vas iz Ambasade već upozorili kako u obzir dolaze samo državne zastave. Izvolite preuzeti akreditivno pismo. Tu vam sve piše. OK, hajmo sjesti. 
- Jesu, jesu, ako dopustite, javili su mi. Izvol'te, naravno, što bi musli... ovaj, Bošnjaci rekli, bujrum ekselencijo! Koja vam, molićulijepo, fotelja odgovara, ako smijem pitati. 
- Ja ću sjesti uz zastavu moje zemlje.
- OK, onda ću ja ispod ove držav... ispod beha zastave, u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Znate, tamo kaže da se beha sastoji od tri naroda, dva enti...
- Radujem se što ću voditi aktivnosti svoje vlade na unapređenju prosperiteta, sigurnosti i poštivanja vladavine prava za dobrobit svih građana BiH.
- Zahvaljujem, ekselencijo, do neba zahvaljujem. Inače, Republika Srp...
- Sjedinjene Američke Države i dalje će biti garant suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
- Nije ništa sporno, ali ako mi dozvolite...
- Drago mi je što ću s vama i vašim kolegama u Predsjedništvu pomagati vašoj zemlji da napreduje ka partnerstvu u NATO savezu i Evropskoj uniji, što su njeni zacrtani ciljevi.
- Naravno, u pravu ste, to je... ne zamjerite ako vas prekidam, mislio sam reći...
- No problem, zahvaljujem na gostoprimstvu. Doviđenja i prijatno.
Kurtoazno su se rukovali, nakon čega je ambasador Nelson napustio mjesto dotične radnje - svečani salon Predsjedništva BiH. Kraj priče.

Svečani salon Predsjedništva BiH u Sarajevu

A đe zastava Texasa?

Dok mnogi gledaju kako što prije otići iz BiH, Mario Pavlinović iz Livna na najbolji mogući način dokazao je da se i u jednom malom bh. gradu može uspjeti.&nbsp;&nbsp; Nakon što je, kao fizikalni terapeut, postao direktor firme "Oskar Pharma", sa sjedištem u Livnu, odlučio se krenuti u još jednu biznis avanturu - prijevoznički turizam.
Veliki entuzijasta i zaljubljenik u svoj rodni grad, odlučio je od propale kompanije kakva je bila „Bosna Livno“ napraviti novu, koja će biti nadaleko prepoznatljiva i koja će promovirati neke od najjačih simbola Livna i Hercegovine uopće. 
Tako je formirana firma „Livno-bus“, čije autobuse koji putuju širom Evrope možemo prepoznati po fotografijama livanjskog sira i divljih konja. Na jednom je i fotos Zlatka Dalića, za kojeg Pavlinović kaže da je najveći promotor grada Livna u svijetu. 
Oslikanim autobusima želi turiste upoznati s prirodnim ljepotama hercegovačkog kraja, a da je već donekle u tome i uspio, i jeste. 
Uspješni biznismen rođen je prije 36 godina u Livnu.

Njegove autobuse krase fotografije divljih konja, livanjskog sira i Zlatka Dalića

Pavlinović: Promotor Livna i Hercegovine

Entuzijasta iz Livna

Sretne su zemlje u kojim je državni sektor najpoželjniji poslodavac. Evo, naprimjer, takav je slučaj Bosna i Hercegovina. Slobodno provjerite, ne bilo vam zapovijeđeno, ali siguran sam da bi većina ovdašnjih ljudi objeručke prihvatila da ih uticajni rođak ili barem zaboravljeni jaran iz zavičaja „zastalno“ situira na budžetske jasle, po mogućnosti u Vijeće ministara BiH. Pos'o lahak, a parali.&nbsp;&nbsp; 

Plata redovna, izdašan topli obrok, klizno radno vrijeme sa produženom pauzom za doručak, neotuđivo pravo na kolektivni godišnji odmor, naknada za odvojeni život, neradni vikendi.&nbsp;&nbsp;Pošto je ovdašnje visokoškolsko obrazovanje političkim dekretima strateški prepušteno seoskim univerzama i veleučilištima stacioniranim po ustajalim drumskim kafanama, formalno posjedovanje diplome, a u naročitim slučajevima i poželjne doktorske titule, za stranačke kadrove ne može predstavljati administrativnu barijeru. Zahvaljujući predanom zalaganju priučenih nastavnika raspoređenih po privatnim jazbinama, svaki će stranački junoša odabranu akšam šule završiti prije negoli i dobije index. 
Najomiljeniji studenti, a takvih je, znamo, najviše u vladajućim strukturama, na akademsku će naobrazbu potrošiti nekoliko hiljada maraka i manje od šest mjeseci života. Dovoljno za ugovor na neodređeno u državnom preduzeću. 
Upravo takvim se načelima rukovodi aktuelni ministar sigurnosti BiH. Stoga će Dragan Mektić vlastita studentska iskustva direktno aplicirati unutar ministarstva kojim komanduje. Gdje je (unatoč zvaničnom moratoriju) samo u posljednjih godinu dana „najomiljeniji srpski ministar kod Bošnjaka“ uhljebio dvadeset i šest sljedbenika SDS-PDP koalicije. Da bi sve proteklo u duhu multietničnosti i međunacionalne tolerancije, naknadno će zaposliti još četiri osobe nesrpske nacionalnosti. Za svaki slučaj, da se Vlasi ne dosjete. 
Tačno, eto, žalim Milorada Dodika dok neutješno kuka zbog masovnog postizbornog zapošljavanja preko štele. Zabrinut je, dakle, predsjedavajući, jer neće ostati slobodnih mjesta za njegove igrače koji u kopačkama spremno čekaju da istrče na teren...

Upravo se takvim načelima rukovodi aktuelni ministar sigurnosti BiH

Zapošljavanje uz akšam šule

Šarlot je grad u Sjedinjenim Američkim Državama u kojem su se na tradicionalnom All-star susretu okupile najveće zvijezde košarkaške NBA lige, podijeljene u dva tima.&nbsp; Najsjajnija među njima bio je Kevin Durant, koji je sa 31 poenom predvodio svoju ekipu (tim Lebron) do pobjede, a sebi osigurao naslov najboljeg igrača (MVP) ovog prestižnog revijalnog meča.
Fantastični strijelac time je potvrdio reputaciju jednog od najboljih košarkaša najjače svjetske lige u kojoj sa svojim Golden stejt voriorsima želi osvojiti treću uzastopnu titulu.
Durant, koji igra na poziciji krila, rođen je 29. septembra 1988. godine u Vašingtonu. Ovo mu je već 12. sezona u NBA ligi, od kojih je prvih devet nastupao za Oklahoma siti. Procjenjuje se da će samo ove godine Durant zaraditi približno 65 miliona dolara, od toga 30 miliona od ugovora s Voriorsima.

Sjajni košarkaš obilježio All-star meč NBA lige

Najveća od svih zvijezda

Nedavno usvojena Rezolucija Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini ogolila je institucionalnu mizeriju te dokumentirala jad, bijedu i moralni prostakluk ovdašnje vlasti. 
Tamo su u pedesetak tačaka stala silna prokockana obećanja, nacionalističke ublehe o integracijama, dokazi o srednjovjekovnim segregacijama, neispunjene obaveze, neodgovoreni upitnici, zaključno sa poražavajućim stanjem bh. društva. Nažalost, poniženi, uvrijeđeni, unesrećeni stanovnici sirotinjske balkanske državice mazohistički se ne bune zbog naslaganih šteta. K'o u onoj poznatoj pjesmi, ljudi nemoćno šute i fascinantno trpe. 
Niko ne zaslužuje vlast poput bosanskohercegovačke! Jedni te isti budžetski pacovi godinama ovdje prosipaju jednaku šuplju priču, roštiljaju se po atraktivnim funkcijama, neumitno stare pred tv kamerama. U međuvremenu, cehove tog neodgovornog orgijanja kolektivno plaćamo s kamatama, iz plitkog džepa finansirajući tuđinske banke te birokratizirane monetarne fondove. 
O vlastitoj budućnosti, konsekventno, ne razmišljamo, jer u totalnom je bezvlašću bilo kakvo planiranje prilično uzaludna rabota. 
Kako smo samo beznadežno ograisali, pa nam evo dvije i po decenije nakon užasnog rata pod bubrege prodaju iste fore i fazone, bjesomučno reprizirajući uhodanu nacionalističku propagandu gdje bi jedni kao dezintegraciju, drugi kao konfederaciju, a treći kao unitarizaciju. Ti prokleti balkanski nacionalizmi - zaostale ideologije krvi i tla - nepobjedivi su aduti vladajućih politika na ovim zapuštenim geografijama već trideset i kusur godina. 
Zato, „neka nam noža između naših zuba, bombe u našim rukama i beskonačnog prezira u našim srcima“. Ako smatrate da je citirana fašistička mantra nes(p)retno preuzeta iz svakodnevnog repertoara lokalnih nacionalista, na pravom ste putu. Jer dotični kvazilideri temeljito su oplemenjeni (zlo)duhom Benita Mussolinija. I stoga će najradije parazitirati na lukavoj strategiji širenja mržnje i straha kako bi nazor odbranili narativ o nemogućnosti postojanja jedinstvenog bosanskohercegovačkog društva. Živ je Duče, crko nije!

Ti prokleti balkanski nacionalizmi nepobjedivi su aduti vladajućih politika

Živ je Duče, crko nije!

Huan Eskudero (Juan Escudero) španski je publicista koji je ovih dana promovirao svoju knjigu „Kralj Mirza“ (Rey Mirza), posvećenu Mirzi Delibašiću, najboljem košarkašu i sportisti Bosne i Hercegovine prošlog stoljeća.&nbsp; Dvije godine, koliko je Delibašić proveo u Real Madridu, bile su Kinđetu dovoljne da svojim talentom i svim ostalim vrlinama za sva vremena kupi navijače velikog kluba i sve ljubitelje sporta u Španiji.
Puni naziv publikacije „Kralj Mirza, otkrivanje genija Delibašića“ potpuno nam pokazuje kakav je trag u Španiji ostavio košarkaš koji je sarajevsku Bosnu odveo do naslova evropskog prvaka 1979. godine.
Zanimljivo je i to da je Eskuderova knjiga naišla na veliko interesiranje kod navijača 
Reala, iako je veliki broj njih rođen godinama nakon što je u dresu njihovog kluba nastupao naš košarkaš.
No, Mirza je, kako je rekao Eskudero, jedinstvena i nezaboravna figura iz historije Real Madrida, te je još jednom podsjetio da je naš as, koji je umro 2001. godine u Sarajevu, obilježio košarku u Madridu i Španiji. Djelo Huana Eskudera nama je podsjetnik da se zapitamo jesmo li se Delibašiću dovoljno odužili za sve što nam je pružio.

Sam naziv knjige pokazuje nam kakav je trag u Španiji ostavio naš as

Pisac "Kralja Mirze"

Podno srednjovjekovne tvrđave Vranduk, šest nautičkih milja nizvodno od Zenice, rijeka Bosna protječe kroz uski klanac. Na tom mjestu planirali su izgraditi prvu poslijeratnu hidrocentralu. Svaka bivša vlast u posljednjih petnaestak godina svečano je polagala kamene temeljce za početak radova.&nbsp;&nbsp;Na TV snimcima prepoznajemo zaboravljena lica s arhivskih naslovnica - političare, premijere, ministre, stranačkim dekretima postavljene generalne direktore “Elektoprivrede BiH” i veselu folklornu družinu, odjevenu u narodne nošnje. Kolektivno su dolazili i prolazili, ali sumorni bosanski krajolik nije se mijenjao. Jedan dežurni buldožer žute boje te nekoliko besposlenih šljakera prikrivali su objektivni dojam o napuštenom gradilištu. 
Nedavno je projekt hidrocentrale na Vranduku zvanično propao. Gotovo. Fajront. Finito. Lažna predizborna obećanja skončala su na blatnjavim obalama mutne rijeke, iako nas o tome još nisu obavijestili. Čini se kako ne namjeravaju podnijeti račun glasačima za planiranu prevaru i uzalud potrošene budžetske pare. 
Nažalost, Vranduk je samo još jedna priča o političkom kurvaluku. Jadnako su prošla i silna obećanja o takozvanom provođenju reformi, usvajanju agendi, EU integracijama, putu u NATO, masovnom zapošljavanju. Ovih ćemo se dana naslušati takvih parola s obzirom na to da je došlo doba krojenja nove vlasti, za nove četiri izgubljene godine. 
Ko zna, možda na Vranduku već na proljeće opet bude svečanost. Sa političarima, premijerima, ministrima, stranačkim dekretom postavljenim generalnim direktorom “Elektoprivrede BiH” i veselom folklornom družinom, odjevenom u narodne nošnje. U nazočnosti dežurnog buldožera žute boje te nekoliko besposlenih šljakera polaže se kamen temeljac za modernu luku, koja će superbrzim katamaranom preko srednje Bosne povezati Neum i Podunavlje. 
Ako ne vjerujete u bajke, krajnje vam je vrijeme da se spakujete za Njemačku...

Ako ne vjerujete u bajke, krajnje vam je vrijeme da se spakujete za Njemačku...

"Vranduci" i marifetluci...

Rade Krunić, naš reprezentativni veznjak iz italijanskog Empolija, na majstorski način doveo je svoj tim do vodstva u 24. kolu Serije A protiv Sasuola, ali i trasirao put do važne pobjede u grčevitoj borbi za opstanak.&nbsp;&nbsp;Loptu je dobio na svojoj polovini, u šprintu – u slalomu nadmudrio je šestoricu gostujućih fudbalera, ušao u šesnaesterac te majstorski potkopao loptu i lobovao golmana Empolija. Gol za televizijske špice... 
Naš reprezentativac dobio je i drugu najbolju ocjenu na utakmici – 8, a Ismael Benakar 8,1.
Krunićeva trenutna tržišna vrijednost je sedam miliona eura i konstantno raste, a prema najavama iz Italije, bit će jedna od zvijezda ljetnog prijelaznog roka. Empoli je u januaru, podsjetimo, tražio za našeg reprezentativca najmanje 10 miliona eura za odštetu, a Đenova je, naprimjer, nudila osam miliona eura, plus dva igrača...
Rade Krunić rođen je 7. oktobra 1993. godine u Foči, gdje je u lokalnoj Sutjesci i počeo karijeru, a kao devetnaestogodišnjak je otišao u Donji Srem da bi kao dvadesetogodišnjak počeo karijeru u Italiji... Za naše državne timove odigrao je po osam utakmica za A i U-21 tim.

Loptu je dobio na svojoj polovini, u slalomu je nadmudrio šestoricu gostujućih fudbalera i lobovao golmana

Krunić: Trasirao Empoliju put do važne pobjede

Gol za TV špice

Uz veliku radost povodom sportskog događaja zbog kojeg su oči cijele Europe bile uprte prema BiH, građani su osjećali i veliki strah zbog nečuvenih ubojstava.Posljednje je bilo noć prije otvaranja EYOF-a. Ubijen je policajac na dužnosti. Strah i nevjerica. Roditelji u strahu svoju djecu nisu puštali da idu u školu. Oni hrabriji su ih odvodili i dovodili iz škole. Djeca nisu smjela otvarati vrata nepoznatim osobama koje bi pozvonile. Nemali broj policajaca je krenuo u danonoćnu potragu. Nije manjkalo sumnji u ishod. A onda u predvečerje prošlog utorka stigla je vijest. Odbjegli ubojica je ubijen.Prestali se sjećatiA ubijen je u trenutku u kojem je bio ukop ubijenog policajca. Svega nekoliko desetaka kilometara od tog mjesta. Veliki teret straha je spao s leđa građana. Veliko povjerenje u policiju zauzelo je mjesto nesigurnosti. Čulo se među njima: „Noćas ćemo konačno mirno spavati“.No čovjek se ne može otrgnuti mislima na dvojicu ubijenih policajaca pred kraj prošle godine. Bili su na zadatku. Štitili građane i njihovu imovinu. Uz rafalnu paljbu nevidljivih aveti zauvijek su napustili svoju službu, obitelji, posao. Do danas nijemost i tišina.Sjetih se danonoćnih uličnih okupljanja zbog smrti mladića u Banjaluci. Smrt nije osvijetljena. Već nekoliko godina gledamo tugu na licu oca Muriza koji traga za istinom o smrti svog sina Dženana. Izađe povremeno na ulice Sarajeva sa onima koji vjeruju da istina mora pobijediti mrak i tišinu. Izađe samo da podsjeti da su dani ispunjeni čekanjem da se pronađu ubojice njegova sina predugi i preteški. Da podsjeti. A uz njega svi koji svjedoče toj roditeljskoj tuzi pregolemoj tiho mole da se to ne ponovi. Sjetih se i dva okupljanja građana kako bi se dala podrška policiji da pronađu ubojice svojih kolega. Svega dva okupljanja za sjećanje, podršku, istinu i spokoj obitelji ubijenih. Par stotina ljudi. I onda smo se prestali sjećati. A njihove ubojice odnekud gledaju i cere se. Cere se slabosti čovjeka pred ledenim čelikom kojim su zaustavili dva života u dahu i koraku.A ovih dana, gle ironije, obilježen je i dan ljubavi. Ljubavi koja oplemenjuje duše. Nekad, sada već davno, tek što je rat u BiH završio, vjerovalo se u snagu ljubavi i patnje. Nakon patnje koja se riječima opisati ne da, nakon četiri godine neljudskog života, ljudi su, jedva vjerujući da su srećom preživjeli, vjerovali u snagu ljubavi. Dobra u čovjeku. Vjerovali su da čovjek čovjeku u ovoj maloj zemlji ne može više nanijeti zlo.Demoni prošlostiDa se ne može dići ruka na drugoga. Nažalost, demoni prošlosti su se počeli provlačiti kroz neke izgubljene duše i one su pokleknule. Mjesto ljubavi su prepustili gnjevu i smrti.I tako, dok februar poziva na ljubav, slavi njenu snagu i podsjeća da ne možemo svi činiti velika djela, ali da možemo nešto malo i s puno ljubavi, negdje u šumama skrivao se mladić kojeg je život pretvorio u hladnokrvnog ubojicu. U vrleti smrznute šume stigli su policajci u namjeri da okončaju strah svojih sugrađana i uspjeli su u tome.Zajedno i odlučno. Stavljajući svoje živote na kocku u ime pravde i pravičnosti. Višeg dobra. Eto, i baš tad, jedan od njih je bio ranjen, no ne i zaustavljen. Da spokoj nađu duše onih kojih nema više, njihove obitelji smiraj, građani da ne moraju više istinu i pravdu tražiti na ulici, a policija da i sve ostale priče izgubljenih života riješi.

„Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve kakve kukavica ne može da podnese, a potreba je velikodušnost koju on ne može razumjeti.“

Februar ljubavi i smrti

Smjena američke diplomatske “straže” na najvišoj razini u Sarajevu prolazi u svečanom, protokolarno očekivanom tonu i uz poruke tradicionalnih američkih prioriteta u ovom dijelu Evrope.&nbsp;&nbsp;

Ljubazno, skoro toplo prijateljsko obraćanje novog američkog ambasadora u Bosni i Hrecegovini Erika Nelsona (Eric) svim građanima, ali i onima za državnim kormilom, potvrda je nastavka te američke politike.&nbsp;

Amerikanci, iznad svega, žele vladavinu prava i poštivanje načela demokratije u BiH. Američka kovanica je da je svaka ozbiljna zemlja država zakona, a ne “država” ljudi ili jarana i rođaka, kao u Bosni.&nbsp;Nije slučajno ni što se novi američki ambasador oglasio videoporukom putem socijalnih mreža. Amerikanci zagovaraju veći demokratski kapacitet i angažman slobodnih segmenata društva – svih građana BiH, jer su oni vlasnici Bosne, a ne političari.&nbsp;

Naravno, radi se i dalje o principu tzv. meke sile (soft power), ali ne treba zaboraviti da je to onaj isti čvrsti strateški okvir, uspostavljen na robusnom prisustvu Amerikanaca i svih zapadnih saveznika na zapadnom Balkanu još od 1995.&nbsp;To se neće mijenjati u dogledno vrijeme!

Izvjesno je da diplomatski pristup karijernog i veoma iskusnog ambasadora Nelsona neće biti bitno drugačiji u odnosu na odličan posao koji je u BiH obavila ambasadorica Morin Kormak (Maureen Cormack), na čemu joj treba odati puno priznanje.

Od takvih normi ne odstupa nijedan američki diplomat bez obzira na smjenu garde u Vašingtonu, niti se nešto u vezi s BiH i zapadnim Balkanom mijenja zbog činjenice da je Donald Tramp (Trump) predsjednik.&nbsp;Uzaludne su, dakle, bile i sve nadobudno najavljivane “posljedice” po unutrašnji ustroj zemlje ili drugačiji tretman političara koji su se ogriješili o zakon i Ustav Bosne i Hercegovine.&nbsp;

Zato službeno Sarajevo, prije svega vlast koja u BiH dominira već četvrt stoljeća, a i oni koji u Banjoj Luci i Mostaru zagovaraju labavu državnu organizaciju radi vlastitih interesa, moraju konačno shvatiti šta znači ovakav američki kontinuitet. Uz sve, obraćanje svakog novog američkog ambasadora, poput Nelsona, uoči dolaska u Sarajevo je i “halo” poziv najvažnijim prijestonicama u istom okruženju.

Bosna i Amerika – ista ideja

Čudo socijaldemokratije

Svjetsko, a naše

Bosanska bogatstva

Četiri tezge, a jedan je kadar!

Vrhunski čovjek i sportista

A đe zastava Texasa?

Entuzijasta iz Livna

Zapošljavanje uz akšam šule

Najveća od svih zvijezda

Živ je Duče, crko nije!

Pisac "Kralja Mirze"

"Vranduci" i marifetluci...

Gol za TV špice

Februar ljubavi i smrti

Halo, Sarajevo

Kolumne

Bosna i Amerika – ista ideja

Čudo socijaldemokratije

Svjetsko, a naše

Bosanska bogatstva

Četiri tezge, a jedan je kadar!

Vrhunski čovjek i sportista

A đe zastava Texasa?

Entuzijasta iz Livna

Zapošljavanje uz akšam šule

Najveća od svih zvijezda

Živ je Duče, crko nije!

Pisac "Kralja Mirze"

"Vranduci" i marifetluci...

Gol za TV špice

Februar ljubavi i smrti

Halo, Sarajevo