Nakon odigranih sedam predstava u <a href="https://avaz.ba/tag/65935/festival-bh-drame">Takmičarskom programu 20. festivala bosanskohercegovače drame Zenica 2021.</a> dodijeljene su festivalske nagrade u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.Nagrada "Adem Ćejvan" za životno djelo 20 festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2021. dodijeljena je istaknutom bosanskohercegovačkom glumcu Vladi Keroševiću.Predstave u okviru Takmičarskog programa 20 festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2021. je ocjenjivao Stručni žiri u sastavu: dramaturginja Asja Krsmanović (predsjednica), glumac Vahid Džanković (član) i reditelj Ivan Plazibat (član) i dodijelio je ukupno devet nagrada.

Nagrada za najbolju dramatizaciju dodjeljena je Emini Omerović i Selmi Spahić za predstavu "Sedam strahova". Glavnu nagradu Festivala bh. drame za najbolju predstavu u cjelini dobila je predstava "Sedam strahova" u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i 20. festivala bh. drame Zenica 2021, a nagradu za najbolju režiju je osvojila Selma Spahić za režiju predstave "Sedam strahova". Nagradu za najbolje glumačko ostavrenje je osvojio Ermin Bravo za ulogu Besima u predstavi "Sedam strahova", a nagrade za najbolje glumice su dobile Gordana Boban i Tatjana Šojić za uloge u predstavi "Schindlerov lift". Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca je dobio Davor Golubović za uloge u predstavi "Schindlerov lift". Nagrada za najbolju epizodnu ulogu dodjeljena je Erminu Sijamiji za ulogu u predstavi "To nikad nigdje nije bilo" i Snežani Vidović za ulogu u predstavi "Sedam strahova". Nagradu "Radovan Marušić" za najbolje likovno oblikovanje predstave osvojile su Lejla Hodžić i Mirna Ler za kostim i scenografiju u predstavi "Sedam strahova".

Nagrada za najbolju scensku muziku dodijeljena je Leonardu Šariću i Nedimu Zlataru (Basheskia &amp; Edward EQ) za muziku u predstavi "Sedam strahova", a nagradu "Antun Marinić" za najbolji scenski pokret dobio je Thomas Steyaert za predstavu "Sedam strahova".Novinarski žiri Festivala je radio u sastavu: Velida Kulenović (predsjednica), Draženko Jurišić (član), i Berina Pašalić (članica). Nagrada Novinarskog žirija za najbolju festivalsku izvedbu je pripala predstavi "Sedam strahova" u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i XX festivala bh. drame Zenica 2021. Žiri publike je radio u sastavu: Lejla Abazović (predsjednica), Nina Zablocki (članica) i Adis Kriko (član). Nagrada Žirija publike za najbolju predstavu je pripala predstavi "Sedam strahova" u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i XX festivala bh. drame Zenica 2021. Nagradu za najbolju glumicu Festivala je dobila Jasmina Dedić-Ibrić za ulogu Izi u predstavi „Kreketanje“, a Nagradu za najboljeg glumca Ermin Bravo za ulogu Besima u predstavi "Sedam strahova".

Nakon Ceremonije dodjele nagrada, izvedena je predstava „Lijevo desno glumac“ autora Zijaha Sokolovića u čast nagrađenih, čime je okončano jubilarno dvadeseto izdanje Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2021. Sve programske aktivnosti Bosanskog narodnog pozorišta Zenica i 20 festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2021. su se odvijale u skladu sa propisanim higijensko-epidemiološkim mjerama.

Nagrada "Adem Ćejvan" za životno djelo dodijeljena je istaknutom bosanskohercegovačkom glumcu Vladi Keroševiću

Predstava „Sedam strahova“ pobjednica 20. festivala bh. drame

Jučer je održana konstituirajuća sjednica Umjetničkog savjeta <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a>. Za predsjednika Umjetničkog savjeta NPS izabran je Josip Pejaković, prvak Drame Narodnog pozorišta, koji je rođen u Travniku 1948., gdje je pohađao osnovno i srednje obrazovanje. U Sarajevu je završio Dramski studio u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića. Diplomirao ulogom Tuzenbaha u predstavi "Tri sestre Čehova" i ulogom Filtosa u "Koncertu u jajetu Arbala", u režiji Kaće Dorić. Od 1969. stipendista je Narodnog pozorišta Sarajevo, gdje je od 1970. bio u stalnom angažmanu. U svojoj plodnoj umjetničkoj karijeri ostvario je veliki broj uloga, a dobitnik je i brojnih nagrada.
Ostali članovi Umjetničkog savjeta su Minka Kamberović, Ivica Šarić, Darko Lukić, Adema Pljevljak Krehić, Ejla Bavčić i Tamara Ljubičić.

Minka Kamberovović bila je primabalerina Narodnog pozorišta Sarajevo. Dobitnica Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva. Dva puta nagrađivana u Ljubljani za balete: Sokolj i Mirusa te Adam i Eva. Povratkom sa specijalizacije iz St.Petesburga, pored svoje scenske karijere, obnavlja rad baletskog studija pri Narodnom pozorištu Sarajevo, u kome je dugi niz godina radila kao šef i pedagog.

Ivica Šarić je rođen u Kraljevoj Sutjesci. Srednje muzičko obrazovanje stekao je u Sarajevu, gdje je i diplomirao solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u klasi profesorice Brune Špiler. Godine 1974. postaje stalni član Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu, nastupajući od samog početka u manjim basovskim ulogama u većini predstava tadašnjeg opernog repertoara. Angažiran kao solista sarajevske Opere, uspješnim interpretacijama prvog faha basovskog repertoara, kako u matičnoj kući, tako i kao gost opernih kuća svih glazbenih centara u bivšoj Jugoslaviji, stiče status Prvaka Opere NPS.

Prof. dr. sc. Darko Lukić, rođen 1962. godine, teatrolog, pisac, mentor, trener i konzultant. Diplomirao je komparativnu književnost, filozofiju i teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, magistrirao dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Umjetnosti u Beogradu, a doktorirao znanosti o umjetnosti – teatrologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Preddoktorski istraživački studij završio je na Tisch School of the Arts New York University kao Fulbrightov stipendist, a diplomirao je i kulturni menadžment na Evropskoj akademiji za kulturu i menadžment u Salzburgu. Stručno se usavršavao na Institutu za kazališnu antropologiju Sveučilišta u Copenhagenu, te kao stipendist francuskog Ministarstva kulture u rezidenciji Le Chertreuse u Avignonu i kao stipendist The British Councila u kazalištu Royal Court u Londonu. Bio je glavni urednik monografije Sarajevski balet 1950 – 1990. . Od 2018. živi u Njemačkoj odakle kao neovisni stručnjak radi u području umjetničkog obrazovanja i kulturne proizvodnje. Ekspert je u multidisciplinarnom ekspertnom timu za gradnju kapaciteta Kulturnih prijestolnica Europe.

Adema Pljevljak Krehić je solistica sarajevske Opere. Rođena je u Sarajevu, gdje je diplomirala na Muzičkoj akademiji, u klasi prof. Paše Gackić, u čijoj je klasi trenutno i viši asistent. 1998. odlazi na postdiplomski studij na Universität für Musik und Darstellende kunstGraz u Austriji, a zatim i u Italiju. Dobitnica je druge nagrade na Internacionalnom takmičenju sakralne muzike u Rimu 2002. Nastupala je na brojnim koncertima u zemlji i van granica BiH.

Ejla Bavčić prvakinja je Drame Narodnog pozorišta. Diplomirala 1998. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek gluma. U stalnom je angažmanu Drame Narodnog pozorišta Sarajevo od 1998. Od 2005. do 2007. je radila na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu kao saradnica iz prakse na predmetu Govor. Dobitnica je domaćih i regionalnih nagrada za ostvarene uloge.

Tamara Ljubičić, je rođena 19. 2.1990. godine u Novom Sadu. Osnovnu i srednju baletsku školu završila je 2008. godine u Baletskoj školi Novi Sad u klasi Biljane Njegovan. Iste godine angažovana je u Baletu Srpskog narodnog pozorišta. Godinu dana kasnije dobiva angažman u ansamblu Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, a od 2016. godine je prva solistica Baleta. Sarađuje sa istaknutim domaćim, ali i gostujućim koreografima poput Vasilija Medvedeva, Davidea Bombane, Edwarda Cluga, Dinka Bogdanića i mnogih drugih.Novoizabrani direktor NPS Dino Mustafić iznio je estetske i programske smjernice budućeg rada Narodnog pozorišta u godini kada se obilježava veliki jubilej sto godina rada i djelovanja Pozorišta, a cjelokupni program za umjetničku sezonu 2021/22 bit će obznanjen u oktobru mjesecu.Umjetnički savjet zajedno sa umjetničkim direktorima pokušati će raditi na poboljšanju produkcije Kuće na obali.

Ostali članovi Umjetničkog savjeta su Minka Kamberović, Ivica Šarić, Darko Lukić, Adema Pljevljak Krehić, Ejla Bavčić i Tamara Ljubičić

Josip Pejaković izabran za predsjednika Umjetničkog savjeta NPS-a

Svečanom ceremonijom i dodjelom nagrada večeras je u Memorijalnom centru Kovači završen<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=film%20festival&amp;">Četvrti međunarodni festival dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC)</a> koji je počeo 10. septembra. Tročlani međunarodni žiri koji čine nagrađivani filmski producent Jamel Dallali, scenaristica, rediteljica i montažerka Una Gunjak i umjetnički direktor DokuFesta Veton Nurkollari odlučivao je o najboljem filmu u Takmičarskoj selekciji i AJB DOC Main Award dodijelio hrvatskom autoru Damiru Markovini za film „Čekaj me“.

- Zbog nježnog, dirljivog, zrelog, ali duhovitog prikaza karaktera, porodičnih odnosa i starenja te sposobnosti da nadiđe sve rasne i etničke barijere, žiri AJB DOC-a dodjeljuje Glavnu nagradu filmu „Čekaj me“ Damira Markovine - naveli su članovi žirija u obrazloženju odluke. Markovina je, nakon što mu je uručena nagrada, kazao da mu ova nagrada znači mnogo, te je zahvalio žiriju i kompletnoj ekipi AJB DOC-a.
- Ogromno je zadovoljstvo i čast primiti ovu nagradu u konkurenciji toliko fenomenalnih filmova koje sam uspio pogledati u proteklih nekoliko dana u sklopu festivala, jer je selekcija zbilja fenomenalna – kazao je Markovina novinarima.
Specijalno priznanje dodijeljeno je filmu „Braća“ autora Francesca Montagnera.
- Zbog fascinantnog uvida u odrastanje u naizgled pastoralnom okruženju te uravnoteženog pristupa u bavljenju pitanjem patrijarhata, žiri sa zadovljstvom dodjeljuje Specijalno priznanje filmu „Braća“ Francesca Montagnera - naveo je žiri.

Nakon ceremonije dodjele nagrada čast da zatvori AJB DOC pripala je ostvarenju „Slike iz života bh. filma“ Mustafe Mustafića, koji je, prije svega, podsjećanje na autore koji više nisu među živima, na njihova djela i filmove koji su ostavili neizbrisivi trag na razvoj bosanskohercegovačkog filma. Ovim filmom Mustafić podsjeća kako je nastala jedna od najuspješnijih filmskih industrija u ovom dijelu svijeta. Publika 4. AJB DOC Film Festivala, koji je održan od 10. do 14. septembra u Sarajevu i online, imala je priliku gledati 23 dokumentarna filma vrhunske produkcije prikazana u četiri selekcije: Takmičarski program, AJB Prikazuje, Last Minute Cinema i Smart Doc.

Najbolji film hrvatskog autora Damiru Markovini za film „Čekaj me“

Dodjelom nagrada završen 4. AJB DOC Film Festival

Prvakinja drame Narodnog pozorišta Sarajevo <a href="https://avaz.ba/tag/8134/nada-durevska">Nada Đurevska</a> preminula je prije četiri godine na današnji dan u 65. godini života. Dobitnica brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i Šestoaprilska nagrade grada Sarajeva u 2014. godini prvi put je zaigrala u Čehovljevu Višnjiku, gdje je tumačila Varju. Niti jedan bosanskohercegovački kultni film, počevši još od "Igmanskog marša" nije mogao proći bez Nadinog pojavljivanja. &nbsp;

Dobitnica je Zlatne Arene Filmskog festivala u Puli (Od zlata jabuka) i nagrada SIZ-a grada Sarajeva 1989. za uloge: Maša (Čehov, Tri sestre), <a href="https://avaz.ba/tag/32725/hasanaginica">Hasanaginica</a> (Isaković, Hasanaginica), Filomena (Moliere, Učene žene) Nađa (Crnjanski, Roman o Londonu).Ostale su upamćene i njene uloge u predstavama: "Izgubljeni sin", "Woyzeck", "Hamlet", "Duplo dno", "Medeja", "Hotel slobodan promet", "Paskvelija"...U ratnim godinama igrala je na sve tri scene sarajevskih pozorišta.Predstavom "Višnjik", Narodnog pozorišta Sarajevo, 2004. godine obilježila je 30 godina umjetničkog rada i tom prilikom uručena joj je plaketa Grada Sarajeva.

Nada Đurevska rođena je 8. januara 1952. godine u Skoplju. Kao šestogodišnja djevojčica, Nada je 1958. stigla u Sarajevo.Završila je Osnovnu školu u Sarajevu, a potom je maturirala u Srednjoj medicinskoj školi, nakon čega je upisala i završila glumu.Preminula je 13.septembra 2017. godine u Sarajevu, a vijest o njenoj smrti zatekla je njene kolege koji su svi bili složni u jednom, a to je da nas je napustila <a href="https://avaz.ba/tag/3294/glumica">glumica</a> koju će rijetko moći ko dostići u budućnosti.

Predstavom "Višnjik", Narodnog pozorišta Sarajevo, 2004. godine obilježila je 30 godina umjetničkog rada i tom prilikom uručena joj je plaketa Grada Sarajeva

Četiri godine od smrti Nade Đurevske, bila je nezaboravna Hasanaginica

Pod sloganom "Izazov" večeras je u Multimedijalnom centru Kovači otvoreno <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=film%20festival&amp;">četvrto izdanje Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC)</a> na kojem će do 14. septembra biti prikazana 23 dokumentarna filma. - Sa svih strana nailazimo na izazove - kako one uzrokovane pandemijom, tako i druge koji se događaju širom svijeta - od političkih nemira, nereda, terorizma, bolesti, polarizacije itd. Sve to se prenosi i na film, ali mu je to dalo novu energiju. Mislim da je ovo samo početak neke nove renesanse filma, naročito dokumentarnog - rekao je direktor Al Jazeera Documentary Channela Ahmed Mahfouz, koji je zvanično otvorio Festival.

Nakon otvaranja prikazan je film "Faith i Branko", intimni dokumentarac koji prati sedmogodišnji odnos dvoje muzičara porijeklom iz različitih kultura.

- Na Festivalu će ukupno biti prikazana 23 filma sa četiri kontinenta. U takmičarskoj selekciji je 11 filmova koje smo odabarali od 300 prijavljenih filmova, koji se takmiče za glavnu takmičarsku nagradu AJB DOC Main Award- rekao je jedan od selektora AJB DOC Film Festivala Nihad Kreševljaković.
Dodaje da je novina ovogodišnjeg Festivala selekcija Smart Doc u okviru koje će biti prikazani filmovi snimljeni mobilnim telefonom, autora koji su prošle godine učestvovali na treningu pri Festivalu.
Također, na otvaranju Festivala drugi film koji je prikazan u Cineplexxu je "Radio tišina" autorice Juliane Fanjul, kojim je otvorena netakmičarska selekcija Last Minute Cinema.
Publiku Festivala pozdravio je i direktor Al Jazeere Balkans Tarik Đođić navodeći da će ovogodišnje izdanje biti održano u nešto normalnijim okolnostima nego što je to bilo prošle godine.

- Nadam se da će ovaj festival pružiti zadovoljstvo gledaocima. Bit će i teških i nešto lakših tema. Vjerujem da ćemo u naredna četiri dana gledati dobre filmove - poručio je Đođić.

Na AJB DOC Film Festivalu bit će dodijeljene tri nagrade. Internacionalni žiri koji čine nagrađivani filmski producent Jamel Dallali, scenaristica, rediteljica i montažerka Una Gunjak i umjetnički direktor DokuFesta Veton Nurkollari odabrat će najbolji film takmičarske selekcije Festivala i dodijeliti "AJB DOC Main Award".
Svi takmičarski filmovi ulaze i u konkurenciju za nagradu programskog žirija Al Jazeere Balkans koji dodjeljuje nagradu "AJB Program Award". Također, svi filmovi prikazani na AJB DOC Film Festivalu ulaze u konkurenciju za Nagradu publike.

Nakon otvaranja prikazan je film "Faith i Branko", intimni dokumentarac koji prati sedmogodišnji odnos dvoje muzičara porijeklom iz različitih kultura

U Sarajevu otvoren 4. AJB DOC Film Festival

<a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">U Narodnom pozorištu Sarajevo</a>&nbsp;(NPS)&nbsp;počele su probe za novu dramsku premijeru „Protekcija“ autora Branislava Nušića, u režiji <a href="https://avaz.ba/tag/19737/kokan-mladenovic">Kokana Mladenovića</a>, koja će premijerno biti izvedena 21. oktobra 2021. godine, a kojom će početi obilježavanje velikog jubileja 100 godina rada i djelovanja NPS.&nbsp;Adaptaciju teksta i songove potpisuje Milena Bogavac, kompozitorica je Irena Popović Dragović, dramaturginja Džejna Hodžić, saradnica za scenske pokrete Amila Terzimehić. Marijela Hašimbegović je scenografkinja, dok je za kostime zadužena Lejla Hodžić.
Nakon uspješno postavljenih predstava „Sjećaš li se Doli Bel“ i „Schindlerovog lifta“ na sceni Kamernog teatra 55 i „Prosjačke opere“, koju je radio u Narodnom pozorištu, proslavljeni srbijanski režiser Kokan Mladenović ponovo se „vraća“ u Kuću na Obali sa&nbsp; „Protekcijom“.&nbsp;- Jako se radujem povratku u Narodno pozorište Sarajevo, pogotovo što je povod izuzetan, stogodišnjica pozorišta. Nušićeva „Protekcija“ je komad kojim je pozorište otvoreno, a na ovom sjajnom ansamblu i mojim saradnicima je da pokažemo, kako je nažalost, čitav jedan vijek od otvorenja pozorišta do danas prošao u vremenu korupcije, u vremenu toga da se mi mentalitetski nimalo nismo pomjerili. Praktično paradoksalno ali Nušić u ovoj reinterpretaciji Milene Bogavac je idalje naš savremenik a to mnogo govori o svima nama – ističe Mladenović.

U autorskoj podjeli se nalazi i Irena Popović Dragović jedna je od najznačajnijih regionalnih kompozitorki. Dobitnica je više Sterijinih nagrada, a uspješno sarađuje sa najznačajnijim rediteljima u regionu.&nbsp;U predstavi će igrati: Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić, Mona Muratović, Aldin Omerović, Emina Muftić, Amar Čustović i Mak Čengić.Početak rada Narodnog pozorišta Sarajevo kroz historiju se vezuje za dva datuma – 27. novembra 1920. kada je Pozorište održalo svoju prvu predstavu u Tuzli u hotelu Bristol i za zvanični početak rada i otvaranje prve sezone u adaptiranoj zgradi Društvenog doma 22. oktobra 1921. prema podacima koje navodi prof. Josip Lešić u knjizi Sarajevsko pozorište između dva rata svečani čin otvaranja trajao je tri dana uz mnogobrojnu publiku i zvanice. Tadašnji načelnik Umjetničkog odjeljenja Ministarstva prosvete u Beogradu, Branislav Nušić održao je pozdravni govor.&nbsp;Sljedećih dana izvedene su i prve predstave – Nušićeva Protekcija (23. 10.) i Moliereov Uobraženi bolesnik (24. 10.).

U predstavi igraju Ermin Sijamija, Belma Salkunić, Amina Begović, Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Merima Lepić Redžepović, Dino Bajrović, Mirvad Kurić i drugi

Povodom 100 godina rada i djelovanja Narodnog pozorišta Sarajevo

Premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića 21. oktobra

<a href="https://avaz.ba/tag/123761/sarajevske-muzicke-veceri">27. izdanje Sarajevskih muzičkih večeri (SVEM)</a>&nbsp;počinje večeras u18 sati u Koncertnoj sali "Cvjetko Rihtman" u Srednjoj muzičkoj školi.&nbsp;Koncert&nbsp; "U susret SVEM-u" održat će studenti Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i&nbsp; učenici Srednje muzičke škole.Press konferenciju otvorio je direktor Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) <a href="https://avaz.ba/tag/8664/dino-mustafic">Dino Mustafić.</a> 
- Septembar je mjesec festivala. Jako poštujem i držim do tradicije, a bez nje nije moguće razvijati bilo koji oblik umjetnosti. NPS je dugogodišnji partner SVEM-a. Program u ovim uvjetima je svojevrsan podvig. Iziskuje nadljudski napor da se uopšte realizuje - kazao je Mustafić. 
Dodaje da će objezbjediti adekvatan tretman svih posjetitelja koncerata. 
<a href="https://avaz.ba/tag/123763/adi-sehu">Adi Šehu</a>, vršilac dužnosti direktora Sarajevskr filharmonije, istakao je zahvalnost na podršci koju dobijaju. 
-&nbsp; Ove godine pripremili smo jako lijep program. Mislim da će publika uživati, repertoar je zaista fenomalan. Pozivam publiku da nas podrži, u onom broju koji nam dozvoljavaju epidemiološke mjere - poručio je Šehu. 
Samra Gulamović, dirigentica Sarajevske filharmonije, kazala je kako SVEM okuplja izvanredne izvođače i probranu publiku. 
- Nakon skoro godinu dana iščekivanjs konačno se vraćamo publici sa jednim izuzetnim programo. SVEM okuplja izvanredne umjetnike i izvođače, ali i probranu publiku - kazala je Gulamović.&nbsp;Glavne odlike 27. Sarajevskih večeri muzike jesu vrhunski izvođači i atraktivan koncertni program, ali i pažnje vrijedna festivalska uvertira – koja već tradicionalno počinje koncertom mladih i talentiranih učenika i studenata muzike pod okriljem koncerta simboličnog naziva. 
 Novinarima se obratio i Ninoslav Verber, direktor SVEM-a.

Koncert  "U susret SVEM-u" održat će studenti Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i  učenici Srednje muzičke škole

Počinju 27. Sarajevske muzičke večeri: Organizatori najavili izvanredan program

U subotu u 19.30 sati na sceni <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodnog pozorišta Sarajevo</a> bit će izvedena dramska predstava „To nikad nigdje nije bilo“, rađena po motivima romana Tvrtka Kulenovića „Istorija bolesti“, za koju je adaptaciju i dramatizaciju uradio Darko Lukić, dramaturgiju potpisali Vedrana Božinović i Darko Lukić, a režiju Dino Mustafić. 

U predstavi igraju Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Kaća Dorić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Dino Bajrović, Merima Lepić -Redžepović, Mona Muratović, Belma Salkunić, Mak Čengić, Helena Vuković, Hana Zrno i Adnan Salihović.
- Dokumentarno i dokumentarističko predložak je i oslonac za našu predstavu, u onoj mjeri u kojoj su to bili i za roman Tvrtka Kulenovića. Kao inspiracija za umjetničko istraživanje koje je u ovom slučaju teatar sjećanja. Teatar koji je, kako bi&nbsp; Hajner Miler (Heiner Müller) rekao, prozor kroz koji gledamo u prošlost. Istovremeno je on ovdje i okvir za sliku naše sadašnjosti. Možda preko njegovog ruba pomalo izvirujemo i u neku još nevidljivu, maglovitu budućnost. Predstava izrasta kao proces razgovora između knjige, pozornice i gledališta. Suočavanje, sjećanje, propitivanje, svjedočenje. Sučeljavanje mnogih malih, privatnih povijesti s onim velikim, kolektivnim, službenim povijestima.

U stotoj godini trajanja, Narodno pozorište u Sarajevu ovom se predstavom prisjeća mnogih svojih sretnih i nesretnih dana, bezbrojnih ljudi i sudbina koje su ga kroz to vrijeme obilježavale i koje je ono obilježavalo. Slavi sve ono što je i u drugim velikim kućama na drugačije načine bilo. I prisjeća se onoga što nikad, nigdje nije bilo - riječi su Darko Lukića.

U stotoj godini trajanja Narodno pozorište u Sarajevu ovom se predstavom prisjeća mnogih svojih sretnih i nesretnih dana

Narodno pozorište Sarajevo: "To nikad nigdje nije bilo" u subotu

<a href="https://avaz.ba/tag/123710/balet-fest-sarajevo">Balet Fest Sarajevo</a> bit će održan od 17. do 28. septembra 2021. godine, a tim povodom danas je u Narodnom pozorištu Sarajevo održana i press konferencija. 


<a href="https://avaz.ba/tag/8664/dino-mustafic">Dino Mustafić,</a> direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, kazao je kako su ovakvi festivali, poput Balet festa, neophodni Bosni i Hercegovini. 
- Po prirodi dužnosti, <a href="https://avaz.ba/tag/5323/narodno-pozoriste-sarajevo">Narodno pozorište Sarajevo</a> će nastaviti da bude parner ovako jednog važnog i jedinstvenog festivala. Ovo je jedini fedlstival baleta koji imamo u BiH. Balet kao umjetnost se nalazi u jednoj teškoj poziciji. Ovakvi festivali su nam nužno potrebni - kazao je Mustafić. 
Dodaje da Balet fest ulazi u ozbiljne godine postojanja, ali da je također veoma važno da bude i više cijenjen i podržan. 
- Ovaj festival ulazi u ozbiljne godine postojanja i volio bih da bude više podržan, prvenstveno u finansijskom smislu. Nekako, život se vratio, a hram kulture na Obali postaje dom umjetnika. Nadam se da ćemo sledeće godine imati cjelokupan program - zaključuje Mustafić.

Direktorica festivala, <a href="https://avaz.ba/tag/41429/edina-papo">Edina Papo</a> najavila predstave, umjetničke izložbe i goste koji će uveličati ovaj festival. 


- Ovogodonjišnji 12. Po redu Balet fest protiče u znaku pandemije i željom da pandemije što prije prođe. Primorani smo bili prilagoditi program epidemiji - kazala je na press konferenciji Papo.
- Imat ćemo izložbu posvećenu najvećim baletnim umjetnicima, Katarini Kocki i Antonu Mariniću. Zadužili su nas da se sjećamo njih - dodaje ona.Direktorica je također najavila da će tri predstave biti održane u online formatu, te da su prava poslastica za ljubitelje baletne umjetnosti. 
- Nadam se da ćemo se vratiti teatru u pravom smislu te riječi - zaključila je Papo.

Nadam se da ćemo se vratiti teatru u pravom smislu te riječi, kazala je direktorica Papo

Počinje 12. Balet fest u Sarajevu: Održat će se od 17. do 28. Septembra

Sve je spremno za 9. internacionalni <a href="https://avaz.ba/tag/9153/festival">festival</a> srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva <a href="https://avaz.ba/tag/42281/juventafest">Juventafest</a>koji će biti održan od 8. do 12. septembra u Sarajevu, istaknuto je na današnjoj press konferenciji održanoj u Centru kulture i mladih Općine Centar Sarajevo, OJ Jelićeva.Prošle godine, zbog okolnosti prouzrokovanih koronavirusom, Festival je imao revijalni karakter, naglasila je na početku obraćanja medijima <a href="https://avaz.ba/tag/51894/jasna-diklic">Jasna Diklić</a>, direktorica Festivala i predsjednica Udruženja za razvoj i unapređenje multimedijalnih umjetnosti i kulture „Medija-Art‟.

-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ove godine nastavljamo uobičajeno, Festival je takmičarskog karaktera i, svakako, bit će održan uz poštivanje svih epidemioloških mjera koje su na snazi. Kontinuitet koji traje devet godina vrlo je značajan, ne samo za nas organizatore, taj kontinuitet održavanja je jedna vrsta podviga - pojasnila je Diklić.Selektorica programa Emina Omerović osvrnula se na tematiku i kvalitet ovogodišnjih predstava.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kao i svake godine, želja nam je da selekcija ponudi raznolik pregled kvalitetnog srednjoškolskog teatra koji odlikuje originalnost pozorišnog izražaja, kvalitetan dramsko-pedagoški rad i relevantnost tema o kojima predstave govore - kazala je Omerović.Juventafest već godinama njeguje značaj radionica koje se održavaju tokom Festivala, ne samo za mlade glumce nego i njihove profesore i mentore. Tako će ove godine biti realizirana Radionica maski pod mentorstvom glumice Aleksandre Spasojević, Radionica plesa koju će voditi koreografkinja Jasmina Prolić, Radionica lutkarstva na kojoj će s mladima raditi glumica Maja Lučić, dok će Radionicu Forum teatra voditi profesor sociologist Demir Mekić.

Omerović je naglasila i da Juventafest nastavlja s aktivnostima u kojima učestvuju mladi s Down sindromom.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Godine 2019. u saradnji s Udruženjem „Život s Down Sindromom‟ Juventafest je postao dio pokreta za inkluziju te smo neizmjerno ponosni što će u ovogodišnjim radionicama učestvovati mladi s Down sindromom. Juventafest želi svojim primjerom podsjetiti i ostale da je inkluzija obaveza svih nas te da svaka osoba u društvu ima pravo na izražavanje vlastite različitosti i individualnosti - istakla je Omerović.Ovogodišnji festival bit će održan u Pozorištu mladih Sarajevo, kao i u prostorijama Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo.-&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ne umanjujući značaj drugih, smatram da je Juventafest najkompletniji i najozbiljniji festival za srednjoškolce na ovim prostorima. Drago mi je da organizacija ovog događaja devetu godinu nalazi svoje utočište u prostorijama Centra kulture i mladih Općine Centar Sarajevo - dodao je Armin Omerović, direktor CKM-a.Sve predstave pratit će stručni žiri koji čine glumica Daria Lorenci Flatz te reditelji Željko Milošević i Nermin Hamzagić, a koji će donijeti odluku o Grand Prixu i Specijalnoj nagradi žirija.Ulaz na sve predstave je besplatan.

Festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva trajat od 8. do 12. septembra u Sarajevu

Jasna Diklić: Juventafest vraća se nakon korone

Momčilo Koprivica (61), po profesiji profesor historije, već šestu godinu je na funkciji direktora <a href="https://avaz.ba/tag/25395/muzej-semberije">Muzeja Semberije u Bijeljini</a>.

On nam je kazao da je Muzej Semberije jedna od najvažnijih javnih ustanova u Bijeljini, jer mu je osnovna zadaća da prikuplja, arhivira, čuva, prikazuje i prezentira javnosti sve ono što je vezano za tradiciju, kulturu i običaje naroda koji žive na ovim prostorima.
- Muzej čuva od zaborava način života u Semberiji od 18. i 19. stoljeća pa sve do danas. To je ono što radimo s etnološke strane, dok s druge, historijske strane čuvamo dokumente i historijske fakte i činjenice. Treći segment je, a možda ga je trebalo spomenuti odmah, arheološko istraživanje, odnosno arheološka zbirka predmeta od neolita do današnjeg vremena. Sve to čini ovaj muzej jednom od najznačajnijih ustanova kulture u gradu - naveo je Koprivica.
Kako je istakao, sve ono što rade ocjenjuju posjetioci.On nam je kazao da je Muzej Semberije jedna od najvažnijih javnih ustanova u Bijeljini, jer mu je osnovna zadaća da prikuplja, arhivira, čuva, prikazuje i prezentira javnosti sve ono što je vezano za tradiciju, kulturu i običaje naroda koji žive na ovim prostorima.
- Muzej čuva od zaborava način života u Semberiji od 18. i 19. stoljeća pa sve do danas. To je ono što radimo s etnološke strane, dok s druge, historijske strane čuvamo dokumente i historijske fakte i činjenice. Treći segment je, a možda ga je trebalo spomenuti odmah, arheološko istraživanje, odnosno arheološka zbirka predmeta od neolita do današnjeg vremena. Sve to čini ovaj muzej jednom od najznačajnijih ustanova kulture u gradu - naveo je Koprivica.
Kako je istakao, sve ono što rade ocjenjuju posjetioci.

- Bijeljina ima više od stotinu hiljada stanovnika, ali mi nismo zadovoljni posjetom Muzeju. Pokušavamo novim tehnologijama i interaktivnim sredstvima da publiciramo naš rad na jedan prihvatljiv način i da ga približimo što većem broju ljudi. Tokom pandemije koronavirusa došlo je do izvjesnog zastoja u radu, jer više od petnaest mjeseci mi smo bili zatvoreni za posjetioce. Ponovo smo u situaciji da organiziramo izložbe i zanimljive promocije te smo širom otvorili vrata posjetiocima i za naše stalne postavke - naveo je Koprivica.

Koprivica je podsjetio na to da je Muzej Semberije smješten u jednom od najstarijih objekata u Bijeljini, jer je, nakon Crkve svetog Đorđa, koja je izgrađena 1874., zgrada Muzeja izgrađena 1876. godine za potrebe tadašnjeg Osmanskog carstva. Nakon njegovog pada, odnosno nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, prešla je u nadležnost Austro-Ugarske monarhije.

Ovaj grad ima više od stotinu hiljada stanovnika, ali mi nismo zadovoljni posjetom, kaže direktor Koprivica

Posjetili smo Muzej Semberije: Čuvamo tradiciju, kulturu i običaje

Izložba pod nazivom "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" otvorena je u petak navečer u Muzeju Žitomislić, u organizaciji HKD-a Napredak Glavna podružnica Mostar i Fondacije Muzeja Žitomislić. Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su predstavljene umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske. - Kao što vidite sve fotografije su upotpunjene detaljnim tekstualnim objašnjenjima na hrvatskom i engleskom jeziku, uključujući opis područja na kojem je stećak fotografiran te pojedinosti o samom spomeniku - kazao je dopredsjednik HKD-a Napredak Miroslav Landeka. Cilj izložbi je, kako je istaknuo Landeka, približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka. Izložbom se želi utjecati na turističke organizacije da u svoje ponude uvrste obilazak stećaka, dodao je. Izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" svoje putovanje započela je u Mostaru ovoga proljeća, nakon toga otišla je u samostan u Fojnici da bi se ponovno vratila u Hercegovinu u Muzej Žitomislić. - Stećci su nešto što nam je zaista zajedničko, nešto što je ranokršćansko i nešto što svjedoči o kršćanstvu, pa čak i onom prvobitnom kršćanstvu prije naseljavanja i Srba i Hrvata na ove prostore - kazao je iguman Danilo. Po njegovim riječima, ova izložba, kao i neke ranije te buduće izložbe za cilj imaju promociju kulture kao sredstva komunikacije. - Međureligijska suradnja je nešto čime se izuzetnu dugo i otvoreno bavimo i kao što je bitna ta međureligijska suradnja, bitna je međukulturalna suradnja, a tom suradnjom stvaramo bolje društvo - poručio je iguman Danilo. Povjesničar i arheolog te direktor Federalnog zavoda za zaštitu spomenika Ante Vujnović kazao je kako se stećci, kao fenomen srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u BiH pojavljuju u 12. stoljeću i traju otprilike sve do dolaska Turaka u BiH, negdje od kraja 15. i početka 16. stoljeća. - Za sada je zabilježeno negdje oko 70.000 stećaka na području BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Naravno, to nije konačan broj s obzirom na to da su zadnja prebrojavanja bila 60-tih godina 20. stoljeća. Također, postoje određene nekrople i stećci kao pojedinčni spomenici koji su pronađeni, a nisu ubilježeni u arheološke leksikone BiH - istaknuo je Vujnović. Upozorio je kako je izvjesni broj stećaka uništen ili su upotrjebljeni u svrhe u koje se ne bi smjeli upotrjebljavati te je izrazio nadu da će se u skoroj budućnosti uspjeti uraditi sveobuhvatna analiza broja stećaka na prostoru Federacije, ali i BiH. Govoreći o motivima na stećcima, Vujnović je istaknuo kako se raspoznaju svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju. BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija 2009. godine nominirale su stećke kao zajedničko naslijeđe za upis na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Odbor UNESCO-a je prihvatio 15. jula 2016. godine uvrštavanje stećaka na popis zaštićene svjetske baštine. Na popisu se nalazi 30 nekropola, od kojih su 22 u BiH, po tri na području Srbije i Crne Gore te dvije u Hrvatskoj.

Cilj izložbi je, kako je istaknuo Landeka, približiti građanima BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije, a potom i šire, kulturnu baštinu i umjetničku vrijednost stećaka

Izložbom se želi utjecati na turističke organizacije da u svoje ponude uvrste obilazak stećaka

U Muzeju Žitomislić otvorena izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a"

Čuveni <a href="https://avaz.ba/tag/18382/sulejman-kupusovic">bosanskohercegovački pozorišni i filmski reditelj Sulejman Kupusović</a> umro je na današnji dan 2014. godine.Njegov brat Unkas Kupusović tim povodom danas je objavio zajedničku fotografiju Sulejmana i preminule dive bh. glumišta Nade Đurevski. - Sulejman Kupusović, Working Class Hero, 15.08.2014 - 15.08.2021. - napisao je Unkas. Upravo je stihovima Džona Lenona (John Lennon) “Working Class Hero” Sulejman Kupusović ispraćen na komemorativnoj sjednici.- Ako na bh. pozorišnom nebu ima zvijezda onda se jedna od najblistavijih zove Sulejman Kupusović. Ako negdje ima sretnih glumaca onda su to oni koji su radili sa njim – kazao je prije sedam godina Josip Pejaković na komemoraciji. Donosimo neke od Kupusovićevih napoznatijih izjava:– Ja samo radim svoj posao. Smiješne su tvrdnje da sad ja režiram skandale u javnosti. To što ljude neke iritira što ja radim, nije moj problem.– Ako se može “Derviš i smrt” nazvati narodnjačkom predstavom, onda je Meša Selimović žuta štampa.– To je moje iskustvo – čim čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega.

<h2>"Niko me ne može hvatati na šovinizam"</h2>

– Sramotno da velikan kakav je Berber, a i Safet Zec, nisu članovi Akademije nauka i umjetnosti BiH– Prvo i osnovno je da mrzim dosadu…– Mene niko ne može hvatati na šovinizam, jer se moja supruga zove Svjetlana.– Smiješno mi je kad vidim da je neko danas ministar kulture, sutra poljoprivrede, a prekosutra direktor doma zdravlja.–&nbsp; Mislim da smo mi narod koji je rođen s genetskom greškom.– Mi nismo narod od drame. Mi smo više narod od poezije i epike.

Kupusović je rođen 1951. u Kladnju. Diplomirao je pozorišnu, filmsku, televizijsku i radijsku režiju na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu 1974. godine, a filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Specijalizirao je teatarsku režiju u Varšavi i Krakovu, 1986. godine.Režirao je u pozorištima diljem bivše Jugoslavije, kasnije i Bosne i Hercegovine, te u Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj. Kupusović je režirao i prvu bosanskohercegovačku operu – “Hasanaginica”, koja je premijerno izvedena u Sarajevu 18. ožujka 2000. godine i u kojoj je u naslovnoj ulozi nastupila primadona Sarajevske opere Amila Bakšić. Režirao je televizijske drame i serije, a autor je i kazališnog hita “Ženski turbofolk bend”, koji izvodi ansambl sarajevskog Kamernog teatra ‘55.

Kupusović je na televiziji realizirao desetak drama, nekoliko serija (“Tale”, “Teversenove bajke”…) te veliki broj dokumentarnih i muzičkih programa. Kupusovića će bh. publika pamtiti i po pozorišnih kazališnim predstavama koje je režirao, kao što su: “Kralj Lear”, “Propercije”, “Bjesnilo”, “Braća Karamazovi”, “Veliki vezir”, “Roman o Londonu”, “Hasanaginica”, “Kidaj od svoje žene”, “Derviš i smrt”, “Hanka”, “Tvrđava”, “Legenda o Ali-paši”, “Balada o Omeru i Merimi”, “Hamlet u selu Mrduša donja ili Hamlet zna što narod ne zna”. Dobitnik je mnogobrojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim teatarskim i televizijskim festivalima.

Mi nismo narod od drame. Mi smo više narod od poezije i epike, govorio je Kupusović

Kako je govorio Sulejman Kupusović: Kada čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega

Nakon što je prošle godine <a href="https://avaz.ba/tag/2583/sff">Sarajevo Film Festival (SFF)</a>zbog pandemije koronavirusa i loše epidemiološke situacije održan u online formatu, najjača smotra sedme umjetnosti u ovom dijelu Evrope vraća se na velika vrata.Večeras počinje 27. izdanje SFF-a i trajat će do 20. avgustaIspred Narodnog pozorišta Sarajevo zabljesnula je festivalska pozornica i famozni crveni tepih kojim svake godine prošetaju najveće zvijezde filmske produkcije iz cijelog svijeta, a nedaleko od ove šarmantne građevine, u Ljetnom kinu „Metalac“, postavljeno je kultno veliko platno koje željeno iščekuje svoje posjetitelje.Čast da vodi svečanost otvaranja ovogodišnjeg izdanja Sarajevo Film Festivala dodijeljena je mladom bosanskohercegovačkom glumcu Dini Bajroviću. Festival će otvoriti novi film bh. oskarovca Danisa Tanovića - "Deset u pola" koji će prikazan na 15 lokacija u Sarajevu i Mostaru.Na Festivalu, koji iz godine u godinu okuplja zaljubljenike u film, za nagradu „Srce Sarajeva“ ukupno će se takmičiti 48 filmova. U četiri takmičarske selekcije: igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma, 18 filmova će zabilježiti svjetsku, tri međunarodnu, jedan evropsku, 25 filmova regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru.Radićeva ulica će za vrijeme festivala biti zatvorena za saobraćaj od 18 sati do 2 sata ujutro, a posjetioci će se morati pridržavati epidemioloških mjera. Iz GRAS-a su najavili da će javni gradski prijevoz prilagoditi potrebama putnika.

Na Festivalu, koji iz godine u godinu okuplja zaljubljenike u film, za nagradu „Srce Sarajeva“ ukupno će se takmičiti 48 filmova

Večeras počinje spektakl: Filmom Danisa Tanovića "Deset u pola" bit će otvoren 27. Sarajevo Film Festival

Dodjelom priznanja "Velika povelja Leotara"&nbsp; glumcu Vlatku Toleskom za uspješno ostvarenu ulogu balkanskog ratnika u filmu "Zasjeda", Drašku Đuroviću za jedinstveno i raskošno ispričanu filmsku bajku za djecu "Magični ključ" i Orhanu Tekeogluu za emotivno ispričanu mediteransku dokumentarnu priču&nbsp; o Fatmi Kajaki, u Trebinju je sinoć završen 9. <a href="https://avaz.ba/tag/121910/festival-mediteranskog-i-evropskog-filma">Festival mediteranskog i evropskog filma</a>, na kome je prikazano 26 dokumentarnih, igranih, kratkometražnih i dugometražnih filmova.Zahvalivši se na nagradi, Toleski je naglasio da nagradu nije očekivao, čak da nije ni znao da se dodjeljuje, ali da je veoma zadovoljan.Povelju je u ime Orhana Tekeoglua preuzela Nurdan Tekeoglu producentkinja filma koja je navela da je više od 10 godina u ovom poslu, ali da se nigdje nije lijepo osjećala kao u Trebinju, da je oduševljena festivalom, organizacijom, ali i smimi gradom i gostoprimstvom Trebinjaca i da će to pričati svuda.Svečano zatvorivši festival Peđa Milojević, umjetnički direktor festivala, istakao je da je siguran da će se gosti ovogodišnjeg festivala ponovo vratiti u Trebinje. - Hvala vam što ste učinili da deveti festival ostane barem jedan u nizu snova, o kojim sam govorio na otvaranju. U ovim danima festivala uspjeli smo da pogledamo neku bolju stvarnost, sa mnogo mladih ljudi, iz različitih krajeva koji su došli ovdje i prikazali ono o čemu sanjaju i ono šta misle da treba reći u trenu kada je dozvoljeno samo ćutanje. Dokle god nas spajaju ljepote naših različitosti dovoljno širokog i dovoljno uskog mediterana i Evrope ovdje u gradu gdje se svi putevi ukrštaju nekada i sada, dotle ćemo imati svoj identitet i dotle ćemo biti umjetnici koji stvaraju. Zato ovoj festival ne planira da se zatvori, nego hajde da zasanjamo jedan san pa da ga prikažemo jedni drugima i da ga svi opet komentarišemo - kazao je Milojević.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

U ovim danima festivala uspjeli smo da pogledamo neku bolju stvarnost, sa mnogo mladih ljudi, iz različitih krajeva koji su došli ovdje i prikazali ono o čemu sanjaju, rekao Milojević

Dodjelom priznanja u Trebinju zatvoren 9. Festival mediteranskog i evropskog filma

Promocija romana "Predodređenje" bh. književnika <a href="https://avaz.ba/tag/6379/edin-urjan-kukavica">Edina Urjana Kukavice</a> upriličena je večeras u Narodnoj biblioteci Mostar.O knjizi su govorili novinar i publicista Sead Hasović i Irfan Gazdić.- Predodređenje je roman koji nije roman, priča koja nije priča, književnost koja to nije, bar u onom klasičnom smislu. To je jedna, recimo, konceptualna disformacija nečega što bi trebalo da bude neispričana priča o zemlji - kazao je Feni autor.Navodi kako priču, koja nema ni klasične romaneskne likove, ipak priča did Mislav, posljednji bosanski did te svu priču koja je, imaginarij, fantazmagorija, priča kroz san u vidu otkrivenja koja se njemu pokazuju u slikama.

Predoređenje se ustvari, odupire važećem književnom kanonu, a kojim se Bosna i Hercegovina predstavlja kao 'sveta zemlja' i središte savremene civilizacije u smislu da nema većeg i važnijeg događanja u zadnjih 2.000 godina, a da se ono na neki način, uglavnom direktno, nije odrazilo na ovu zemlju. Predodređenje se bavi Bosnom i Hercegovinom u vremenskom periodu od nekih 18. stoljeća, a geografski je radnja romana raspoređena na vrlo širok prostor Svete zemlje, od Jeruzalema do Konstantinopolja. - Bosna i Hercegovina u Predodređenju nije teritorija, nije zemlja, nije država... Bosna je puno više od toga i neusporedivo više nego što riječi mogu dočarati - kaže Kukavica. Dodaje kako su kanon, pravila i forma više religijski fenomen koji dakako, ima svoje mjesto i vrijednosti. No, i u tom svijetu imate ljude koji se ne zadovoljavaju formom nego, tragaju za suštinom: duhovnike ili duhovne putnike koji u svome traganju upošljavaju instrumente koji više priliče slobodi umjetnosti nego krutosti dogmatizirane religijske doktrine: maštu, inovacije i zašto ne, bunt. Književnost tako, za autora Predodređenja nije jednosmjerna umjetnost... ona je više koncept(ualna) umješnost u kojoj prvo izdanje knjige pokazuje trenutno stanje, znanje autora, a svako slijedeće mora biti obogaćeno naknadnim iskustvenim znanjem. Nije pogrešno ustvrditi da je Predodređenje, naročito ukoliko se ostvare njegovi nastavci Otkrivenje i Proživljenje, svojevrstan socio-politički manifest autora kojim on izražava svoj protest i bunt protiv zanemarivanja, zaboravljanja, apstrahiranja historije Bosne i Hercegovine koja se, u najboljem slučaju, samo spomene u dnevno-političke svrhe i za potrebe naglašavanja i potcrtavanja ove ili one naklonjenosti bez stvarnog odnosa ni prema zemlji ni prema narodu koji na njoj, s njom, od nje i za nju žive, rade i umiru već bezmalo dvije tisuće godina.

Predodređenje se tako, javlja u potpuno novoj, ne dimenziji nego stvarnosti, depozitorija zaboravljene, zanemarene, apstrahirane – i, uz to, potpuno unutrašnje – historije Bosne i Hercegovine; riznica u kojoj se, skrivena od zluradosti zlonamjernog oka sklonog zloupotrebi, čuvaju krunski dragulji njene prošlosti. Autor "Predodređenja" kroz sva svoja djela, pa i romane i rukopise o duhovnosti te znanstvene radove i kolumne ističe prije svega Bosnu i Hercegovinu. Središnja područja njegovog zanimanja su filozofija, duhovnost, povijest i politička teorija, a posebno pitanja slobode i etike u spomenutim područjima. Ovo je njegov četvrti objavljeni roman (Prvorođeni Dun'ja, Beš, Vjernik i Preodređenje) koji je prvi put promoviran na Bookstanu, Međunarodnom festivalu književnosti u Sarajevu, a nakon Mostara slijedi promocija u Konjicu te drugim gradovima diljem BiH.

Predodređenje se bavi Bosnom i Hercegovinom u vremenskom periodu od nekih 18. stoljeća, a geografski je radnja romana raspoređena na vrlo širok prostor Svete zemlje

Predstava „Sedam strahova“ pobjednica 20. festivala bh. drame

Josip Pejaković izabran za predsjednika Umjetničkog savjeta NPS-a

Dodjelom nagrada završen 4. AJB DOC Film Festival

Četiri godine od smrti Nade Đurevske, bila je nezaboravna Hasanaginica

U Sarajevu otvoren 4. AJB DOC Film Festival

Premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića 21. oktobra

Počinju 27. Sarajevske muzičke večeri: Organizatori najavili izvanredan program

Narodno pozorište Sarajevo: "To nikad nigdje nije bilo" u subotu

Počinje 12. Balet fest u Sarajevu: Održat će se od 17. do 28. Septembra

Jasna Diklić: Juventafest vraća se nakon korone

Posjetili smo Muzej Semberije: Čuvamo tradiciju, kulturu i običaje

U Muzeju Žitomislić otvorena izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a"

Kako je govorio Sulejman Kupusović: Kada čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega

Večeras počinje spektakl: Filmom Danisa Tanovića "Deset u pola" bit će otvoren 27. Sarajevo Film Festival

Dodjelom priznanja u Trebinju zatvoren 9. Festival mediteranskog i evropskog filma

Promoviran roman "Predodređenje" Edina Urjana Kukavice

Kultura

Predstava „Sedam strahova“ pobjednica 20. festivala bh. drame

Josip Pejaković izabran za predsjednika Umjetničkog savjeta NPS-a

Dodjelom nagrada završen 4. AJB DOC Film Festival

Četiri godine od smrti Nade Đurevske, bila je nezaboravna Hasanaginica

U Sarajevu otvoren 4. AJB DOC Film Festival

Premijera "Protekcije" u režiji Kokana Mladenovića 21. oktobra

Počinju 27. Sarajevske muzičke večeri: Organizatori najavili izvanredan program

Narodno pozorište Sarajevo: "To nikad nigdje nije bilo" u subotu

Počinje 12. Balet fest u Sarajevu: Održat će se od 17. do 28. Septembra

Jasna Diklić: Juventafest vraća se nakon korone

Posjetili smo Muzej Semberije: Čuvamo tradiciju, kulturu i običaje

U Muzeju Žitomislić otvorena izložba "Stećci - svjetska baština UNESCO-a"

Kako je govorio Sulejman Kupusović: Kada čujem da se neko dvaput zakune u Boga ili Allaha, ja odmah bježim od njega

Večeras počinje spektakl: Filmom Danisa Tanovića "Deset u pola" bit će otvoren 27. Sarajevo Film Festival

Dodjelom priznanja u Trebinju zatvoren 9. Festival mediteranskog i evropskog filma

Promoviran roman "Predodređenje" Edina Urjana Kukavice