Film "<a href="https://avaz.ba/tag/73959/nevidljivo-dijete">Nevidljivo dijete</a>" posvećen djeci koja su se rodila kao posljedica masovnih ratnih silovanja tokom rata u Bosni i Hercegovini, premijerno će biti prikazanu ponedeljak, 19. avgusta u kinu Cinema City, u okviru programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala.Silovanje kao ratno oružje značajno je narušilo živote onih koji su preživjeli takve zločine, ali to je ratno oružje na svijet donijelo mnogo života. Upravo ti životi zauzimaju glavne uloge u ovom filmu - <a href="https://avaz.ba/tag/54696/ajna-jusic">Ajna Jusić </a>iz Bosne i Hercegovine i <a href="https://avaz.ba/tag/73958/lejla-damon">Lejla Damon</a> iz Velike Britanije zajedno sa njihovim majkama, njihovim heroinama.Ajna i Lejla rođene su tokom rata. Lejla onog dana kada je Ajnina majka preživjela silovanje, a Ajna devet mjeseci kasnije u Sigurnoj kući Medika Zenica. Godinama su živjele jedna bez druge, nisu čak znale ni da postoje negdje u svijetu djeca poput njih. Ajnina sudbina se mijenja u 15. godini kada saznaje kako je došla na svijet, dok se Lejlina sudbina mijenja kroz razvoj u dva trenutka. Prvi put kada u 7. godini saznaje da je usvojena, a drugi put kada jedanaest godina poslije kao punoljetna djevojka saznaje da je na svijet došla kao posljedica najvećeg i najstrašnijeg zločina i traume koju jedna žena može preživjeti - silovanja.- Dva života, na dva kraja svijeta ujedinjuju se u jednom cilju - kreću u potragu za istinom, boreći se za prava djece poput njih. Govoreći o tome u nadi da će pronaći svoje prijatelje sa istim sudbinama, dok je istovremeno Lejlin nasnažniji motiv bio pronalazak njene biološke majke - kada po treći put njen život dobiva potpuno novu dimenziju - navodi se u saopćenju Udruženja "Zaboravljena djeca rata". Film "Nevidljivo dijete" prikazuje priče dvije djevojke sa istom sudbinom, istim pitanjima, istom borbom. Kroz film se može osjetiti težina života djece rođene zbog rata, ali i njihova snaga i jačina kojom pobjeđuju svakodnevne izazove koje im društvo i politički sistem nameću.Predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata" i glavna uloga u filmu Ajna Jusić kazala je da su karte rasprodate.- Riječ hvala nije dovoljna. Vaša podrška, ljudskost i solidarnost, naša je motivacija i snaga. Nadamo se da ćemo u skorije vrijeme biti u mogućnosti ponovo prikazati film kako biste svi vidjeli film i zaista nam je žao što mnogi od vas nisu uspjeli obezbijediti karte - istakla je Jusić. Mladi producent i direktor filma Muhammed Ibrahim Šišman ističe da za ovaj film ima posebna osjećanja koja proizilaze iz činjenice da je provodio mnogo vremena sa djecom rođenom zbog rata kako bi što bolje shvatio priču, iako godinama prije nije ni znao da ta djeca postoje.Režiser je posvetio posebnu pažnju svakoj minuti filma kako bi uhvatio i najmanju emociju jer mu je važno da ova tema ostane zapisana u vremenu na način na koji to i zaslužuje. Motivaciju za film našao je i svom prethodnom ostvarenju "Izaberi jedan simbol" gdje su glavne uloge imale upravo žene koje su preživjele silovanje tokom rata u BiH. Kako se ističe u saopćenju, na samom početku za Šišmana je najveći izazov bio naći djecu dok jednog dana nije pogledao intervju koji je Ajna Jusić radila u sklopu Udruženja "Zaboravljena djeca rata". Poslije njihovog sastanka, donio je ljudsku odluku koja je bila nužna za autentično stvaralaštvo - preseliti se u Bosnu i Hercegovinu kako bi putovao kroz stigmu i diskriminaciju s kojom se ova djeca svakodnevno bore.

On prikazuje priče dvije djevojke sa istom sudbinom, istim pitanjima, istom borbom

Film "Nevidljivo dijete" posvećen djeci rođenoj kao posljedica ratnih silovanja

Ovo je izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju i to se vidi posebno po takmičarskim selekcijama <a href="https://avaz.ba/tag/5942/sarajevo-film-festival">Sarajevo Film Festivala</a>. Bio je veliki izazov zatvoriti selekciju jer je bilo dosta kvalitetnih i drugačijih filmova. Pojavila se jedna nova generacija autora u regiji i to se vidi po raznovrsnosti tema, pristupa i generalno pristupa temama koje su već poznate odranije, istakla je u razgovoru za Fenu selektorica igranog i kratkog programa SFF-a Elma Tatargić, govoreći o ovogodišnjoj selekciji filmova u Takmičarskom programu.
Osvrnuvši se na zastupljenost Rumunije, Bugarske, Turske u ovogodišnjem Takmičarskom programu SFF-a, Tataragić kaže da to nije iznenađenje za Rumuniju koja je vodeća regionalna kinematografija posljednjih 20 godina.
- Turska je velika kinematografija koja svake godine u ponudi ima najviše filmove te je logično da je dosta zastupljena. Bugarska je iznenađenje jer nikada ranije nismo imali dva bugarska filma u konkurenciji. Bugarska kinematografija je uvijek imala posebno mjesto na Sarajevo Film Festivalu - tri nagrade ''Srce Sarajeva'' su u proteklih 16 godina otišle bugarskim autorima, a ovo je jedna od kinematografija koja se izuzetno razvija posljednjih godina. Uz to bih dodala Gruziju, koja je manja kinematografija, ali već godinama daje zanimljive autore i filmove - podvukla je.
Kad je riječ o filmovima koje će publika moći pogledati ove godine u Takmičarskom programu, Tataragić naglašava da su filmovi izuzetno različiti.
- Imamo jedan dinamičan i raznovrstan program, no ono što je možda zajednički imenitelj je da svi filmovi tematiziraju savremeni život izuzetno jakih junaka - navela je.
Ovogodišnje izdanje Takmičarskog programa ne dovodi novitete iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Makedonije, ali Tataragić podvlači činjenicu da su u programu dva filma iz Bosne i Hercegovine.
Ističe, također, da je dosta filmova iz bivše Jugoslavije u postprodukciji, osobito filmovi već etabliranih autora poput Dalibora Matanića, Ognjena Sviličića, Srđana Golubovića, Milče Mančevskog, Stefana Arsenijevića, što je opet obećavajuće za Takmičarski program iduće godine.
Kad je riječ o bh. filmovima, to su filmovi rediteljice Ines Tanović "Sin“, a drugi je prvijenac bh./holandske autorice Ene Sendijarević "Take Me Somewhere Nice“.
- Oba filma se bave savremenom BiH, ali s potpuno drugačije tačke gledišta. Ena Sendijarević ima jedan vanjski pogled, dok Ines Tanović iznosi jedan duboki unutarnji pogled na život u BiH - kazala je Tataragić.Kada je riječ o prisustvu bh. kinematografije u Takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala kroz godine, Tataragić podsjeća da Bosna i Hercegovina ne producira mnogo filma, no u posljednjih 16 godina uložen je trud da se prikaže i sve najkvalitetnije iz BiH, u konkurenciji i izvan nje. Tako da Sarajevo Film Festival u suštini prikaže gotove sve filmove koji se snime u BiH u svim programima Festivala.
Jedan od programa Sarajevo Film Festivala koji promovira bh. kinematografiju je program BH Film koji organizira Udruženje filmskih radnika BiH sa Sarajevo Film Festivalom, a ove godine bit će prikazano čak 69 naslova, među kojima je više od 40 svjetskih premijera. Tu su, naravno, i koprodukcije poput filma "Šavovi“ te dokumentarni film "Kameni spavač“ Igora Drljače koji je premijerno prikazan u Torontu i Berlinu.
- Ono što nas posebno raduje su filmovi studenata bh. filmskih akademija koji su u konkurenciji i koji se takmiče za tri nagrade. Taj dio programa je najdragocjeniji. Također ćemo se prisjetiti i našeg člana Vlatka Filipovića, koji je nedavno preminuo i prikazati njegovo remek-djelo HOP JAN. Program će okupiti više od 120 filmskih profesionalaca i autora iz BiH i inozemstva - navela je Tataragić.Govoreći o stanju bh. kinematografije danas, kaže da uprkos činjenici da se jako malo ulaže u bh. kinematografiju, ipak imamo živu filmsku scenu koja pokazuje da BiH ne samo da ima autore i producente već i određenu vitalnost. Međutim, Tatargić smatra da će bez skore drastične promjene u pogledu zakona o audio-vizuelnoj djelatnosti, teško napredovati.

Ovogodišnje izdanje Takmičarskog programa ne dovodi novitete iz susjednih zemalja Hrvatske, Srbije, Makedonije...

Tataragić: Izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju

Sarajevski pjesnik <a href="https://avaz.ba/tag/72405/mile-stojic">Mile Stojić</a> laureat je ovogodišnjeg književnog festivala Croatia rediviva, koji je održan 9. i 10. augusta u Selcima na otoku Braču. Stojić je okrunjen Maslinovim vijencem (poeta oliveatus), a na pozornici je čitao pjesme "Volim popljuvane" i "Hatidža".
Stojiću je nagradu uručio predsjednik žirija Drago Štambuk, pjesnik i diplomat, istakavši kako je ovaj vijenac simbol mira i kako ide na glavu pjesnika čiji stihovi šire snažne poruke ljubavi i pomirenja među ljudima.
Preuzimajući nagradu, Stojić je istakao kako je poezija danas lakmus humanizma.
- Selca su mjesto velikih bračkih klesara, mjesto gdje je podignut prvi spomenik Tolstoju, ali i moji su preci bili veliki klesari, isklesavši jedan od najljepših stećaka na Kočerinu, s potresnim stihovima o ratu, ljubavi i smrti - rekao je Stojić.
Komentirajući ovu nagradu za Fenu, Mile Stojić ocjenjuje da je sve nagrade do sada dobio na kopnu, a ova je morska.

- I ako kao pjesnici budemo zaboravljeni, naši stihovi ostat će ovdje urezani u bračkom kamenu - podvukao je.
Pjesnik, liječnik i diplomat Drago Štambuk 1991. u Selcima je utemeljio svehrvatsku večer poezije – Croatia rediviva. Podnaslov manifestacije je "ča – kaj – što" i glavna joj je ideja okupljanje pjesnika iz svih krajeva Hrvatske koji svoje literarno djelo stvaraju na svim trima hrvatskim jezicima: čakavštini, kajkavštini i štokavštini.
Od 1992. godine književni festival Croatia rediviva događa se prvog petka nakon blagdana mjesne zaštitnice Gospe Karmelske 16. jula.
Organizatori su KUD "Hrvatski sastanak 1888", Župski ured Selca i Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba. Po završetku deklamiranja stihova bira se ovjenčanik maslinovim vijencem (oliveat), kojega imenuje stručni žiri sastavljen od prethodno okrunjenih pjesnika. Zahvaljujući ovoj manifestaciji u Selcima su boravili najveći hrvatski pjesnici, među kojima Dragutin Tadijanović i Vesna Parun, a Zid od poezije donosi ploču s imenom oliveata, godinom krunidbe i kraćim izborom stihova iz opusa, koje odabire ili sam pjesnik ili utemeljitelj Drago Štambuk.

Preuzimajući nagradu, Stojić je istakao kako je poezija danas lakmus humanizma

Stojić: Na pozornici je čitao pjesme "Volim popljuvane" i "Hatidža"

Mile Stojić laureat književnog festivala Croatia rediviva

Prvi dan Trećeg internacionalnog festivala "Grad" u Klubu galerije Collegium artisticum otkrivena je skulptura muzičaru Davorinu Popoviću.


Art direktor festivala <a href="/tag/12762/ibrahim-spahic">Ibrahim Spahić</a> kazao je da će umjetnici i publika slaviti jedinstvenu zajednicu umjetnosti Sarajeva, obilježiti jubileje iz kulture i baštine BiH te upoznati vrhunske ansamble iz države i svijeta.
Autor skulpture <a href="/tag/10825/adis-fejzic">Adis Fejzić</a> kazao je da je Sarajevo specifičan grad, a Davorin je jedna od ključnih ikona sarajevske pop-rock muzičke škole.&nbsp;- On je jedno od imena koja su velikim muzičkim imenima bila uzor. Njegova vrijednost i vrijednost Indexa je zaista neprocjenjiva - rekao je Fejzić.Otkrivanju skulpture prisustvovao je i član benda "Indexi" <a href="/tag/10172/sinan-alimanovic">Sinan Alimanović</a>.

- Skulptura izgleda fantastično. Drago mi je da su ipak ukazali pažnju jednom velikom čovjeku kakav je bio Davorin Popović koji je bio jedini lider Indexa, i ne samo Indexa, on je sve umjetnike okupljao oko sebe - zaključio je Alimanović.<a href="/tag/13533/davorin-popovic-pimpek"> </a><a href="/tag/13533/davorin-popovic-pimpek">Davorin Popović</a> bio je frontman legendarnih sarajevskih Indexa. Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a od rane mladosti se bavio rukometom i košarkom, a u ovom drugom sportu je bio jedan od najtalentiranijih bekova koje je Sarajevo u to doba imalo. Bio je kapiten Mlade Bosne (kasnije Željezničar) i kao standardni prvotimac odigrao je preko 500 utakmica. Sportom se aktivno prestao baviti 1968. godine. Muzičku karijeru Davorin Popović je počeo u Lutalicama, a Indexima pristupa krajem 1964. godine i zaštitni je znak grupe sve do njezinog kraja 2001. godine.

Studirao je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, a od rane mladosti se bavio rukometom i košarkom

Otkrivena skulptura Davorinu Popoviću, legendi sarajevskih Indexa

Dokumentarni film "Keli", autora Muhameda Bikića, bit će prikazan na <a href="https://avaz.ba/tag/5942/sarajevo-film-festival">Sarajevo Film Festivalu</a> - BH FILM programu, 21. augusta 2019. godine u Cinema City.
- Iznimno sam sretan sam što će "<a href="https://avaz.ba/tag/50162/keli">Keli</a>", film svih nas Sarajlija i Bosanaca i Hercegovaca biti prikazan na našem SFF-u, jer je upravo naš heroj u kopačkama, Želimir Vidović Keli igrao i živio za svoje Sarajevo do posljednjeg daha - kazao je Bikić, koji je upravo za film "Keli", ove godine dobio "Plaketu grada Sarajeva".
Dokumentarac o Keliju snimljen je u Sarajevu, gdje je pokojni Keli živio, igrao, gdje je sahranjen, na ulicama Dobrinje i fudbalskom igralištu u Butmiru, koji nose njegovo ime.- Projekciju filma posvećujem svom velikom prijatelju koji danas nažalost nije s nama Elviru Ključaninu, nekada zaštitnom znaku SFF-a i Meeting pointa. Rahmetli Elvir je bio veliki navijač Sarajeva i puno je volio Kelija, ali nije dočekao film, koji je žarko želio da napravimo, snimimo - kazao je Bikić.
<a href="https://avaz.ba/tag/59321/zelimir-vidovic">Želimir Vidović</a>&nbsp;je&nbsp;rođen 17. novembra 1953. godine. Odrastao je u sarajevskom naselju Stup, a svoj fudbalski put počeo je u ilidžanskom Igmanu. Kasnije ga je lopta odvela u sarajevsku Bosnu, a potom i na Koševo te austrijski Gaku. Bio je i reprezentativac bivše Jugoslavije, a nestao je početkom agresije na BiH, 17. maja 1992. godine pri povratku iz koševske bolnice na Dobrinju, gdje je odvezao ranjene sugrađane.

Bio je ireprezentativac bivše Jugoslavije, a nestao je početkom agresije na BiH, 17. maja 1992. godine

Dokumentarac "Keli" na Sarajevo Film Festivalu 21. augusta

Posljednje veče muzičkog festivala "<a href="/tag/67715/live-stage">Live stage</a>" počinje večeras u 19.00. Iako kiša pada, nastupi neće biti otkazani.&nbsp;- Bina je natkrivena, tako da kiša neće smetati ni muzičarima ni opremi - rekao je za "Avaz" direktor Stage production-a Adnan Mundžić.Večeras nastupaju Crvena Jabuka, Zoster i Kiki Lesendrić i Piloti koji će ujedno i zatvoriti ovogodišnji najpopularniji rock and roll festival u Sarajevu.&nbsp;

Bina je natkrivena, tako da kiša neće smetati ni muzičarima ni opremi

Kiša ne smeta održavanju posljednjeg dana "Live stage-a": Večeras Crvena Jabuka, Zoster i Piloti

U Hastahana Skejt Parku održan je humanitarni događaj koji je posvećen Arijanu Stanišiću. Arijanovi prijatelji su prodavali majice i umjetničke radove u svrhu skupljanja novčanih sredstava za oslikavanje murala. Mural će se oslikavati u naselju Dobrinja i bit će posvećen Arijanu. Event je ispraćen nastupom mladih sarajevskih repera, a umjetnici koji crtaju grafite su na licu mjesta oslikavali rampe u parku.Podsjećamo, Arijan je preminuo usljed alergijskog šoka. Za njega je kobno bilo uzimanje proteina koji sadrži aminokiseline na bazi mlijeka, a s obzirom na to da je bio alergičan na mlijeko, protein je izazvao alergijsku reakciju.&nbsp;

Arijan je preminuo usljed alergijskog šoka

Prijatelji čuvaju uspomenu na druga: Humanitarni događaj za oslikavanje murala Arijanu Stanišiću

Izložba savremenog kineskog slikarstva pod nazivom "Zanos kistom", koja posredstvom Ambasade Narodne Republike Kine u našoj zemlji gostuje u Sarajevu, otvorena je večeras u Umjetničkoj <a href="https://avaz.ba/tag/44832/galerija">galeriji</a> BiH. 
Nesvakidašnja postavka bila je prilika za bh. građane da se prvi puta na najneposredniji način upoznaju sa stvaralačkim potencijalima kineske umjetnosti. Riječ je o novim radovima slikara Kineske nacionalne slikarske akademije.
&nbsp;Povodom otvaranja postavke otpravnica poslova kineske ambasade u BiH Zo Jan (Zhou Yan) naglasila je da izložba kineskog slikarstva predstavlja jedan u nizu kulturnih događaja upriličenih u povodu 70. godišnjice osnivanja NR Kine, a što, istovremeno, koindicira sa 25. godišnjicom uspostave diplomatskih odnosa između <a href="https://sport.avaz.ba/tag/706/kina">Kine</a> i BiH.&nbsp;
Ocijenila je kako kulturni događaji i pored geografske udaljenosti predstavljaju priliku za bolje upoznavanje, najavljujući nova gostovanja kineskih stvaralaca iz oblasti filma i muzike.&nbsp;Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović izrazio je zadovoljstvo činjenicom da kuća na čijem je čelu može biti domaćin jednom ovako nesvakidašnjem događaju.
- Kina i BiH jesu geografski daleko, ali i ovaj događaj pokazuje da kultura zbližava ljude, te da je to jedan od najboljih načina za bolje upoznavanje i saradnju - kazao je Krsmanović, ocijenivši bliskim i prijateljskim odnose ove dviju zemalja. 
Organizator izložbe, Kineska nacionalna slikarska akademija, nastoji, kako je rečeno, pokazati kako tehnika laviranog tuša, kao specifičan oblik kineskog slikarstva ide ukorak s vremenom, 'očitava' stvarnu svakodnevicu i duhovna propitivanja savremenog čovjeka, te, istovremeno, promovira ulogu umjetnosti u izgradnji humanije civilizacije.
Kao temeljni nositelj kineske kulture i historije, odraza ličnosti slikara i iskustva umjetnosti, slikarstvo laviranim tušem fokusirano je na slikanje slobodnom rukom i njime se pridaje velika pažnja subjektivnom duhovnom osjećaju i doživljaju svijeta. 
Lavirani tuš (kinesko mastilo) je specifična tehnika u kojoj se osim linije koristi više likovnih elemenata (ton i tekstura), a izvodi se tako da se suhom četkom ispire naneseni namaz tuš koji se po potrebi nanosi ponovo. Tuš je mokra slikarska tehnika, koja se, pored kaligrafije, koristi u slikarstvu i za prikazivanje pejzaža, simbola, portreta...
Organizator izložbe "Zanos kistom" je Kineska nacionalna slikarska akademija, a njeno gostovanje u glavnom gradu BiH osigurano je posredstvom Ambasade Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini.

Nesvakidašnja postavka bila je prilika za bh. građane da se prvi puta na najneposredniji način upoznaju sa stvaralačkim potencijalima kineske umjetnosti

Izložba savremenog kineskog slikarstva "Zanos kistom"

Večeras otvorena izložba savremenog kineskog slikarstva 'Zanos kistom'

Nadav Lapid, dobitnik nagrade Zlatni medvjed ovogodišnjeg <a href="https://avaz.ba/tag/20859/berlinale">Berlinalea</a>, dolazi na 25. <a href="https://avaz.ba/tag/5942/sarajevo-film-festival">Sarajevo Film Festival</a>, gdje će biti član žirija Takmičarskog programa - studentski film. U okviru Programa studentskog filma, a kao dio proslave tridesete godišnjice postojanja Filmske škole Sam Spiegel u Jerusalemu, bit će prikazana retrospektiva njegovih kratkih filmova.Na festivalu će biti prikazan i njegov najnoviji film SYNONYMS, koji je osvojio glavnu nagradu Filmskog festivala u Berlinu. Film će biti prikazan u programu Kinoscope. Lapid će prisustvovati projekciji, a potom i učestvovati u razgovoru sa publikom. U sklopu ovogodišnjeg programa Talents Sarajevo Lapid će održati i predavanje filmskim stvaraocima u usponu karijere.

U okviru Programa studentskog filma bit će prikazana retrospektiva njegovih kratkih filmova

Lapid: Na SFF-u bit će prikazan i njegov najnoviji film SYNONYMS

Dobitnik Zlatnog medvjeda Nadav Lapid stiže u Sarajevo

Haris Pašović direktor je evropskog umjetničkog festivala „Mittelfest“. Danis Tanović u inozemstvu snimio novi film. <a href="https://avaz.ba/tag/1795/goran-bregovic">Goran Bregović</a> digao pola svijeta na noge s „Tri pisma iz Sarajeva“. „Zagrljaj“ Safeta Zeca duboko dirnuo Italiju... Nabrajajući novije uspješne priče umjetnika iz Bosne i Hercegovine, teško je barem iz daleka ne čuti nečiji, a tako dobro poznat, glas: „Šta će on...“, „Vidi mu glave...“, „Ma, on je dobar s tim i tim pa je zato dobio to i to...“ A je li to uistinu tako? Naravno da nije. 
Navedeno je tek nekoliko istinski uspješnih umjetničkih priča iz naše zemlje, a ima ih, srećom, mnogo više. 
Ruku na srce, većina ih u našoj zemlji nije prepoznata, a kamoli vrednovana kako treba. Svijet im se klanja, a mi pametujemo.
Naši veliki umjetnici kao da žive nekim underground ili barem paralelnim životom. Dok mase imaju PTSP zbog prekomjerne doze najobičnije i najjeftinije komercijale, ljudi koji stvaraju zaista vrijedne i dobre priče idu dalje i daju više. Od njih ćete teško čuti ružnu riječ o kolegi ili bilo kome drugom. Jer, oni se takmiče u dobru. Oni se raduju tuđim uspjesima, za svoje dobro ne truju se negativom... Oni se, jednostavno, ne bave drugima, nego sami sobom. 
Takmiče se pobjedama. I to je jedna od najsnažnijih poruka koja treba doprijeti do današnjeg čovjeka. Svaki dan budimo bolji nego što smo bili prethodnog.
E, tada će nam svima biti bolje. A kada nam je dobro, tada mrena ispred očiju, koju su stvorili neznanje, kratkovidnost i zavist, nestaje. A bistrog pogleda bolje ćemo vidjeti naše sjajne umjetnike koji prave sjajne priče i tada će nam oni biti inspiracija

Dok se svijet klanja našim velikim umjetnicima, ovdje se pametuje

Takmičimo se pobjedama

Redovna sjednica izvještajne Skupštine AIS-a, kolektivne organizacije za zaštitu prava izvođača muzičkih djela, održana je jučer u Sarajevu u prostorijama hotela "Europa".&nbsp; Predstavnici AIS-a su upoznali članstvo sa poslovanjem ove organizacije u prethodnom periodu. Tokom izlaganja prezentirane su informacije o svim segmentima rada, postignutim uspjesima kao i planiranim strateškim ciljevima vezanim za zaštitu prava izvođača muzičkih djela u Bosni i Hercegovini.
Istaknuto je da će AIS nastaviti sa dosadašnjom praksom funkcionalnog, transparetnog i objektivnog poslovanja, te da će i dalje imperativ AIS-a biti dobrobit i prosperitet svih muzičkih izvođača u našoj zemlji.
Čelnici AIS-a su zajedno sa članovima AIS-a dogovorili da u narednom periodu upute apel svim korisnicima muzičkih djela da ispunjavaju svoju zakonsku obavezu i reguliraju zakonom propisanu naknadu za prava izvođača muzičkih djela, s ciljem da se pravno i moralno zaštite svi muzički izvođači čija se djela javno saopštavaju.
Također su pozvali sve društveno odgovorne pravne subjekte da budu primjer drugima u implementaciji Zakona o autorskom i srodnim pravima i Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, kako bi svi oni koji već duži period ignoriraju ovu činjenicu, bili uvedeni u sistem i na taj način dali svoj doprinos u izgradnji pravne države.
Članovi AIS-a su usvojili sve predložene akte, Godišnji izvještaj o radu zajedno sa finansijskim izvještajem za 2018. godinu i Pravilnik o članstvu.
Skupštinu je obilježila pozitivna rasprava, te su dati konstruktivni prijedlozi i smjernice za poboljšanje statusa i položaja muzičkih izvođača u Bosni i Hercegovini.&nbsp;

Redovna sjednica izvještajne Skupštine održana je jučer u Sarajevu u prostorijama hotela Europa

Redovna sjednica izvještajne Skupštine AIS-a

AIS odlučan u borbi za provođenje zaštite prava izvođača muzičkih djela

Već skoro dva mjeseca potpuno skriveno od očiju javnosti rediteljica Jasmila Žbanić u Hercegovini snima film o Srebrenici pod nazivom „Quo vadis, Aida“ (Kuda ideš, Aida). Od početka realizacije ovog projekta svi detalji se čuvaju u strogoj tajnosti. 
Ipak, kako saznajemo, jučer su snimane scene ulaska Ratka Mladića u Srebrenicu 1995. godine. Ratnog zločinca igra Boris Isaković.

Snažne emocije 
Ekskluzivno za „Dnevni avaz“ sa seta filma iz Mostara javio se&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/3519/emir-hadzihafizbegovic">Emir Hadžihafizbegović</a>, koji igra negativca Joku.

Ovaj veliki glumac veoma emotivno doživljava snimanje filma o Srebrenici, jer ga vežu jake spone za ovaj grad. Posebno su snažne emocije bile jučer prilikom snimanja scene ulaska Mladića u Srebrenicu.

- Rijetko se kad desi umjetniku da se spoje iluzija i realan život. Drugačije je kad igraš Hamleta, Kralja Lira, renesansna djela... Meni je bilo posebno teško raditi na ovoj ulozi s obzirom na to da igram negativca. Moja porodična priča je vezana za Srebrenicu. Iz Srebrenice su mi i otac i majka. I familije mi stradalo u Srebrenici. Ali, nisam se ni jedne sekunde dvoumio glumiti negativca. Mislim da bosanski glumci trebaju i sada i u vremenu koje je pred nama da igraju negativce. To nam je domaća zadaća, jer mi vrlo dobro znamo kakve su to hijene bile. Njih niko ne može bolje glumiti od nas – kaže Hadžihafizbegović.
Naglašava da je pred bh. glumcima zadatak - četiri glavne tačke agresije na Bosnu i Hercegovinu prenijeti na filmsko platno.

- To su genocid u Srebrenici i u još šest gradova, bombardiranje Sarajeva, logori i silovanje žena. O tome moramo raditi filmove. Važno je da se četiri tačke agresije donesu na platno i da je dobro da se velike teme rade sa vremenske distance. Mi trebamo uraditi još pet filmova o Srebrenici – poručuje Hadžihafizbegović. 

&nbsp;Ima simbolike

Kako je scena ulaska Mladića u Srebrenicu snimana jučer, kada su još 33 tabuta s posmrtnim ostacima žrtava genocida stigla u Potočare, Hadžihafizbegović govori kako je cijeli dan na snimanju vladala skrušena atmosfera.

- Nije se namještalo... Tako se desilo, sve to ima neke simbolike – govori veliki glumac. 

Blokirana Titova ulica Titova ulica u Mostaru, u staroj gradskoj jezgri, u kojoj su više od dvije decenije nakon rata na brojnim objektima vidljivi tragovi razaranja i bombardiranja, poslužila je kao scenografija Jasmili Žbanić za snimanje filma. 
Tenkovi, teška artiljerija, „Mladićeva vojska“ do zuba naoružana, nejač, goloruki narod, kao onda, tog 11. jula... Brojni glumci i još brojniji statisti smjestili su se jučer u Titovu ulicu.

Snimanje je trajalo do poslijepodnevnih sati, a Titova ulica je potpuno bila zatvorena od Kuluka do Narodnog pozorišta Mostar, nakon čega se ekipa ponovo vratila u Stolac. Snimanje će 11. jula, saznali smo, biti prekinuto. Navodno, neke scene bi trebale biti snimljene i u Čapljini te u Sarajevu, a predviđeno je da kompletan proces snimanja bude završen do 15. jula.

U filmu igraju i Izudin i Dino Bajrović, Boris Ler i Jasna Đuričić.

Posebno mi je teško raditi na ovoj ulozi, moja porodična priča je vezana za Srebrenicu, kaže Hadžihafizbegović

Isaković i Hadžihafizbegović: Glume Mladića i Joku

Donosimo ekskluzivne fotografije sa seta filma o Srebrenici

U okviru 6. Festivala "Novi Tvrđava Teatar", koji se održavao u Novom Sadu i koji je završen večeras, predstava "Kavkaski krug kredom" je osvojila četiri nagrade.

Predstava je nastala u produkciji NPS i scene MESS, u režiji Paola Magellija.
Osvojila je četiri nagrade i to za najbolju predstavu, Ermin Bravo za najboljeg glumca, Maja Izetbegović za najbolju glumicu, a nagrada za najbolju režiju pripala je vrsnom Paolu Magelliju.

Predstava "Kavkaski krug kredom" osvojila četiri nagrade, Bravo najbolji glumac

Titova ulica u Mostaru, u staroj gradskoj jezgri, u kojoj su više od dvije decenije nakon rata, na brojnim objektima vidljivi tragovi razaranja i bombardiranja poslužila je kao sjajna scenografija našoj rediteljki <a href="https://avaz.ba/tag/21149/jasmila-zbanic">Jasmili Žbanić</a> ,koja u Hercegovini već skoro dva mjeseca snima film o strahotama Srebrenice pod nazivom „Quo vadis, Aida“.
Iako je Žbanić svoju filmsku priču kada je riječ o snimanju, uglavnom, smjestila u Stolac, ipak, i na području Mostara su urađene brojne scene, kao što je to nedavno bio slučaj gdje je nekoliko dana ekipa boravila na prostoru nekadašnjeg Heliodroma.
Snimanje je danas trajalo do poslijepodnevnih sati, a Titova ulica je potpuno bila zatvorena od Kuluka do Narodnog pozorišta Mostar, nakon čega se ekipa ponovo vratila u grad na Bregavi.&nbsp;&nbsp;Tako će u Stocu biti nastavljen rad na ovom filmskom uratku. Za 11.juli, saznali smo , snimanje će biti prekinuto. Navodno, neke scene bi trebale biti snimljene i u Čapljini te u Sarajevu, a predviđeno je da kompletan proces snimanja bude završen do 15.jula.
Kako smo ranije pisali, u filmu igraju Izudin i Dino Bajrović, koji , kao i u životu, u ovoj priči imaju uloge oca i sina. U glumačkoj postavi je i Emir Hadžihafizbegović, kao i Minka Muftić, a saznali smo i da značajne uloge imaju Boris Ler, Boris Isaković i Jasna Đuričić. Ona je, inače, Isakovićeva supruga.

„Quo vadis, Aida“ već dva mjeseca se snima u Hercegovini

U Mostaru snimane scene filma o Srebrenici

Maja Perfiljeva, zagrebačka pjesnikinja i profesorica hrvatskog jezika i književnosti, preminula je jučer u 79. godini.Postala je poznata sedamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući tekstovima koje je pisala za muziku poznatih domaćih pop i rok kompozitora. Između ostalog je napisala tekstove za neke od najpoznatijih pjesama sarajevske grupe Indexi, među kojima su kultne pjesme "Da sam ja netko" i "Sanjam".

Postala je poznata sedamdesetih godina prošlog stoljeća zahvaljujući tekstovima koje je pisala za muziku

Preminula autorica pjesama "Da sam ja netko" i "Sanjam"

Proglašenjem najboljih i dodjelom nagrada u Domu kulture Jajce okončane su još jedne Pozorišne igre BiH.
Stručni žiri, u sastavu Hasija Borić, Ljubica Ostojić i Tina Laco, nakon šest odigranih predstava u takmičarskom dijelu, izabrao je najbolje. Najbolja predstava u cjelini je "Karolina Nojber“ u režiji Kokana Mladenovića Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Od šest predstava koje su bile uvrštene u takmičarski program Pozorišnih igara dvije je režirao Kokan Mladenović, kojem je pripala i nagrada za najbolju režiju za predstave "Sjećaš li se Doli Bel" i "Karolina Nojber".
Nagrade za najbolja glumačka ostvarenja pripala su glumcima iz predstave "Sjećaš li se Doli Bel".Nagrada za najboljeg mladog glumca Pozorišnih igara Bosne i Hercegovine pripala je Davoru Goluboviću za lik Dine Zolja u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel“.Nagrada za najbolji dramski tekst savremenog autora pripala je Dariju Bevandi za tekst "Pink Moon“.
Nagradu za najbolju dramaturgiju dobio je Kemal Bašić za predstavu "Posljednja ljubav Hasana Kaimije“.Adisa Vatreš-Selimović dobila je nagradu za scenografiju za predstavu "Sjećaš li se Doli Bel“, dok je nagrada za kostimografiju dodijeljena Jeleni Vidović za predstavu "Karolina Nojber“.
Nagradu za najbolju muziku osvojila je Irena Popović za muziku u predstavama "Sjećaš li se Doli Bel“ i "Karolina Nojber.“
Najbolja predstava u cjelini po izboru žirija publike je "Sjećaš li se Doli Bel".
Nakon devet festivalskih dana i šest odigranih predstava u takmičarskom dijelu, ali i bogatog pratećeg programa, zavjesa na daskama koje život znače u Jajcu je spuštena. Na kraju su svi, i direktorica Doma kulture Smiljka Brtan i čuvar ključeva kraljevskog grada glumac Vlado Kerošević i nagrađeni poželjeli prije svega da Pozorišne igre traju, kao i da traje razmjena ljubavi između jajačke publike i glumaca.

Film "Nevidljivo dijete" posvećen djeci rođenoj kao posljedica ratnih silovanja

Tataragić: Izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju

Mile Stojić laureat književnog festivala Croatia rediviva

Otkrivena skulptura Davorinu Popoviću, legendi sarajevskih Indexa

Dokumentarac "Keli" na Sarajevo Film Festivalu 21. augusta

Kiša ne smeta održavanju posljednjeg dana "Live stage-a": Večeras Crvena Jabuka, Zoster i Piloti

Prijatelji čuvaju uspomenu na druga: Humanitarni događaj za oslikavanje murala Arijanu Stanišiću

Večeras otvorena izložba savremenog kineskog slikarstva 'Zanos kistom'

Dobitnik Zlatnog medvjeda Nadav Lapid stiže u Sarajevo

Takmičimo se pobjedama

AIS odlučan u borbi za provođenje zaštite prava izvođača muzičkih djela

Donosimo ekskluzivne fotografije sa seta filma o Srebrenici

Predstava "Kavkaski krug kredom" osvojila četiri nagrade, Bravo najbolji glumac

U Mostaru snimane scene filma o Srebrenici

Preminula autorica pjesama "Da sam ja netko" i "Sanjam"

Kokan Mladenović osvojio Jajce predstavama "Karolina Nojber" i "Sjećaš li se Doli Bel"

Kultura

Film "Nevidljivo dijete" posvećen djeci rođenoj kao posljedica ratnih silovanja

Tataragić: Izuzetno zanimljiva godina za regionalnu kinematografiju

Mile Stojić laureat književnog festivala Croatia rediviva

Otkrivena skulptura Davorinu Popoviću, legendi sarajevskih Indexa

Dokumentarac "Keli" na Sarajevo Film Festivalu 21. augusta

Kiša ne smeta održavanju posljednjeg dana "Live stage-a": Večeras Crvena Jabuka, Zoster i Piloti

Prijatelji čuvaju uspomenu na druga: Humanitarni događaj za oslikavanje murala Arijanu Stanišiću

Večeras otvorena izložba savremenog kineskog slikarstva 'Zanos kistom'

Dobitnik Zlatnog medvjeda Nadav Lapid stiže u Sarajevo

Takmičimo se pobjedama

AIS odlučan u borbi za provođenje zaštite prava izvođača muzičkih djela

Donosimo ekskluzivne fotografije sa seta filma o Srebrenici

Predstava "Kavkaski krug kredom" osvojila četiri nagrade, Bravo najbolji glumac

U Mostaru snimane scene filma o Srebrenici

Preminula autorica pjesama "Da sam ja netko" i "Sanjam"

Kokan Mladenović osvojio Jajce predstavama "Karolina Nojber" i "Sjećaš li se Doli Bel"