Mlada bh. glumica <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/229453/vanesa-glodo-zasto-mi-se-svida-lik-fikrete">Staša Dukić</a> se prije nekoliko mjeseci preselila u London, gdje je upisala master studij iz oblasti teatra za djecu i mlade, Theatre for young audiences (TYA). Nakon završene Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, pojavljivala se u nekoliko projekata, uglavnom za djecu, a ostvarila je i u ulogu u seriji „Dobrodošli u Orient Express“. Kako je kazala u razgovoru za „Dnevni avaz“, naviknuti se na novi život, sredinu i ljude nije baš lako, ali svakako je novo i zanimljivo iskustvo. Svoj boravak u bh. prijestonici, gdje boravi zbog snimanja serije "Lud, zbunjen, normalan" iskoristio je i glumac Mustafa Nadarević, pa je s kolegom Moamerom Kasumovićem večeras došao kako bi pogledao predstavu u ovoj pozorišnoj kući.&nbsp; Topao i vjetrovit London- Master studij iz oblasti teatra za djecu i mlade je smjer koji je veoma bitan u njihovoj kulturi, čak ima i svoj mali svijet, kao muzički teatar na Brodveju ili West End. Master studij traje godinu, otprilike do oktobra 2019., a hoću li ostati ovdje, još nisam odlučila. Sve me&nbsp; fascinira jer sam tek ušla u drugi mjesec života u ovom gradu. U ovom periodu London je posebno lijep zbog praznika koji nam dolaze pa je okićen, topao i vjetrovit u isto vrijeme – govori Dukić. Dodaje da su prvi utisci odlični i da su ljudi, njene kolege veoma pristupačni i raspoloženi za svaki vid saradnje. - Još se osjećam kao „Alisa u zemlji čudesa“.&nbsp; Možda će ovo nekome zvučati pretenciozno, ali posebna energija kruži ovom sredinom, ljudi su topli, obazrivi, žele pomoći i ništa nije problem, na kraju, ne treba stotinu dokumenata da se izvadi jedna potvrda. Ljudi koji su u mojoj klasi i profesori koji nam predaju su pozitivni, inteligentni umjetnici koji se ne trude nametnuti svoje mišljenje. Imaju potpuno drugačiji pristup školstvu. Također, jednom sedmično predajem u jednoj školi i prvi dan sam bila fascinirana opremom i pristupom koji ta djeca imaju. Naravno, ništa nije savršeno i ne umanjujem vrijednosti našeg školstva i pristupa, ali politika nije uključena u sve pore, a u kulturu, umjetnost i kreativnost se mnogo više ulaže – pojašnjava glumica. Više frontova Na naše pitanje razmišlja li o tome da karijeru gradi u inozemstvu, Staša je odgovorila: - Mislim da se svaki umjetnik trudi ili barem teži ka tome da bude prepoznat ne samo u svojoj matičnoj domovini već i u drugim dijelovima svijeta. Ne znam šta će se desiti, nikad nisam ni smatrala da imam neku karijeru u Bosni, jer je sve bilo tako neizvjesno. Vjerovatno ću ostati „freelancer“, u nadi da ću, kada završim školovanje, moći raditi na više frontova – kaže Dukić. Kako pobjeđujem daljinu Staši Dukić najteže pada razdvojenost od porodice i prijatelja. - Mislim da je to najteži aspekt ovog koraka koji sam napravila. Sreća je što postoje Viber, Skyp i ostale društvene mreže, koje nam omogućavaju da svakodnevno ostanemo u kontaktu, bez da moramo čekati pismo u sandučiću. Lakše se nosim s daljinom kad znam da su samo jednu wifi konekciju daleko od mene – iskrena je Dukić.

Upisala studij iz oblasti teatra za djecu i mlade, Theatre for young audiences

Dukić: Nikad nisam smatrala da imam neku karijeru u Bosni

U Londonu se osjećam kao „Alisa u zemlji čudesa“

Na 3. međunarodni teatarski festival <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/437186/u-petak-pocinju-dani-jurislava-korenica-avaz-tradicionalno-dodjeljuje-nagradu">„Dani Jurislava Korenića“</a>, koji se održava u Kamernom teatru 55, zavjesa će biti spuštena sutra u 20 sati.Žiri Festivala, kojim predsjedava književnik Dževad Karahasan, a u čijem sastavu su još i Adrijana Gavrić, Josip Muselimović, Larisa Sarajlić-Ramović, Matija Bošnjak, Boris Lalić i Snežana Bogićević, donijet će odluku ko su laureati ovogodišnjeg festivala.Nagrade će biti dodijeljene u 5 kategorija, a to su:- Nagrada „Žan Marolt“ za najboljeg glumca- Nagrada „Žan Marolt“ za najbolju glumicu- Nagrada za najbolju režiju- Nagrada za najbolji tekst- Nagrada „Jurislav Korenić“ za najbolju predstavu u cjelini.Također, medijski pokrovitelj Festivala, najtiražniji bh. dnevni list „Dnevni avaz“, tradicionalno dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu „Avazov zmaj“. U čast nagrađenih na pozorišnom festivalu „Dani Jurislava Korenića“, na sceni Kamernog teatra 55 bit će premijerno izvedena predstava „Dogodine, kao i uvek“ reditelja Dejana Jankovića, postavljene prema motivima drama Bernarda Sladea i Artura Schnitzlera. U novom komadu "Artepunkt" produkcije iz Beograda likove tumače Milan Lane Gutović i Mina Lazarević, dok izbor muzike i dizajn scene potpisuje reditelj predstave.U pitanju je jedna romantična komedija koja govori o ostvarenom vječitom snu žene i muškarca da budu zajedno, makar i na jedan dan u nizu dana koji se zove život. Svi mi ponekad govorimo o ljubavi. A ako&nbsp; smo pritom i voljeli, znamo da je jedan, makar i trenutak, vrijedan godine života, jer naša duša ne mjeri vrijeme i dane po kalendaru i satu, već po trenucima susreta s voljenim bićem.

Zavjesa će biti spuštena sutra u 20 sati dodjelom priznanja

Bogićević, Sarajlić-Ramović, Gavrić i Karahasan: Članovi žirija prilikom ocjenjivanja predstava

„Avaz“ tradicionalno dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Film o Srebrenici bh. rediteljice <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/381411/jasmila-zbanic-s-porodicom-se-preselila-u-berlin">Jasmile Žbanić</a>, kako “Dnevni avaz” saznaje, nosi radni naziv “Quo vadis, Aida” (“Kuda ideš, Aida”) i&nbsp; trebao bi se početi snimati na proljeće. Da su pripreme u toku, svjedoči i fotografija koju je naša rediteljica objavila na svom profilu na Instagramu, a nastala je na kastingu glumaca. &nbsp;Pod velom tajne- Kasting holandskih glumaca u Amsterdamu – napisala je Žbanić uz objavljenu fotografiju, a kandidate je predstavila agencija iz Holandije “Oi Mundo Casting Agency”. Iako Žbanić ne odgovara na naše pozive i sve informacije se čuvaju u tajnosti, kako nam je kazao izvor blizak rediteljici, ostvarenje koje ona godinama priprema, podržale su Njemačka, Švicarska te Norveška.- Kasting se održava za film koji Jasmila priprema za proljeće “Quo vadis, Aida”. Uglavnom, pripreme su uveliko počele, a još se čekaju neke informacije i odobrenja – pojašnjava naš izvor. &nbsp;Pozitivna odluka Dodaje da se ovih dana u Amsterdamu biraju glumci koji će tumačiti uloge holandskih generala i vojnika. - Radnja se dešava u Srebrenici u periodu rata, tačnije 1995. godine. Održan je i kasting za glumce sa područja naše regije, ali ekipa još nije do kraja kompletirana – govori izvor blizak ekipi koja radi na ovom velikom ostvarenju. Prema našim saznanjima, projektirani budžet za film o Srebrenici iznosi skoro 4,5 miliona eura.- Ovih dana se čeka i na odluku “Euro imagea”, koja bi trebala biti pozitivna, što bi značilo da su sredstva manje-više prikupljena – tvrdi naš izvor.&nbsp; &nbsp;Ukaj, Lučev i Hasanović S obzirom na to da je već završen prvi krug izbora glumaca sa područja Balkana, doznajemo da su neka od imena i poznata. - Jedan od glumaca koji će glumiti u filmu je Alban Ukaj, a trebao bi da zaigra i Leon Lučev. Bilo je priče i o Edinu Hasanoviću, koji je porijeklom iz BiH, a radi i živi u Njemačkoj – navodi naš izvor.

Traže se glumci koji će tumačiti holandske vojnike

Jasmila Žbanić u Amsterdamu traži glumce za film o Srebrenici

Šeste večeri trećeg izdanja „Dana Jurislava Korenića“ Kamerni teatar 55, u kojem se i održava Festival, bio je dupke pun. Razlog je predstava „Tri sestre“ u režiji Pjera Žalice. 
„Tri Sestre“ je drama ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova napisana 1900., a prvi put izvedena 1901. Iako je nastala davno i danas je itekako aktuelna, a otkada je prije nekoliko mjeseci premijerno izvedena u Kamernom teatru 55, svaki naredni termin bio je rasprodat. Tako je i večeras brojna publika aktere ovog komada pozdravila ovacijama i višeminutnim aplauzom.&nbsp;&nbsp;- Zapanjujuće je koliko je i danas svježa brutalna aktuelnost Čehovljevog djela. Radeći dramu „ Tri sestre“, činilo mi se da je pisana ovdje i danas, o našim primitivizmima i zabludama. Surova je to priča koja poručuje: „Lijepo je sanjati, ali živjeti u snovima je užasno“ - kazao je svojevremeno Žalica.

Zapanjujuće je koliko je i danas svježa brutalna aktuelnost Čehovljevog djela, kazao je Žalica

Ovacije i višeminutni aplauz za „Tri sestre“ u Kamernom teatru 55

Na današnji dan 1947. godine donešena je "Uredba o Državnom arhivu Narodne Republike Bosne i Hercegovine".&nbsp;Ova Uredba predstavlja prvi arhivski zakonski propis u zemlji, kojim je osnovana i prva arhivska ustanova u Bosni i Hercegovini. Nekadašnji Državni arhiv Narodne Republike Bosne i Hercegovine, današnji Arhiv Bosne i Hercegovine, osnovan je kao samostalna ustanova Predsjedništva Vlade NR BiH, sa sjedištem u Sarajevu. Njegovim osnivanjem označen je početak organiziranog selektiranja i čuvanja arhivske građe u Bosni i Hercegovini, odnosno započeta je sistematizirana i pravilima propisana arhivska djelatnost u Bosni i Hercegovini. Državni arhivi predstavljaju najznačajnije institucije u smislu arhivske djelatnosti i čuvanju dokumenata. U Bosni i Hercegovini arhivske institucije žrtve su kako sistema tako i društvenih događanja. Spomenimo, sjećanja radi, da je tokom 2014. godine tokom protesta gorio Arhiv Bosne i Hercegovine.

Arhivi u BiH žrtve sistema i društva

Dan arhivske službe Bosne i Hercegovine

Kraljevsko pozorište Zetski dom u okviru festivala „Dani Jurislava Korenića“ koji se održava u Kamernom teatru 55 u Sarajevu, večeras je izvelo predstavu „Sin“ u režiji Mirka Radonjića.&nbsp;Time je i peta noć festivala obilježena pozorišnim komadom čiji se tekst ne bavi temom rata već onima koji poslije rata ostanu, otpacima rata. 
Tematika predstave „Sin“ bavi se onima koje je ovo društvo potisnulo u kolektivni zaborav, jer su, prema riječima dramaturginje Mirjane Medojević, kolateralna šteta sjećanja na nemili rat.
Glumački akteri u sastavu Srđan Grahovac, Marija Đurić i Omar Bajramspahić na scenu Kamernog teatra 55 donijeli su priču o onima koji traže saosjećanje i toplinu drugog čovjeka. Predstavu „Sin“ publika je nagradila aplauzom.

U Kamernom teatru 55 izvedena predstava „Sin“

Predstava Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) <a href="http://www.nps.ba/event/balkanski-spijun-u-sarajevu/">"Balkanski špijun u Sarajevu"</a> bit će izvedena u Domu kulture u Kladnju u 19.30. Ovaj komad za života je adaptirao i režirao teatarski velikan Sulejman Kupusović.U predstavi igraju: Izudin Bajrović, Milan Pavlović, Ejla Bavčić-Tarakčija, Aldin Omerović i Zana Marjanović. - Ova predstava dio je projekta „Sjećanje na Sulejmana Kupusovića“, a koji realizira JU Javna biblioteka Kladanj. Među ostalim sadržajima, upriličena je i promocija knjige kolumni „Gospodo Bosanci i ostali, debelo smo zaostali“, što je dokaz da se stanovnici ovog grada rado sjećaju svog sugrađanina Kupusovića - stoji u saopćenju NPS-a.

Komad će biti izveden u Domu kulture

U Kladnju gostuje „Balkanski špijun u Sarajevu“

U okviru treće noći festivala „Dani Jurislava Korenića“ koji se održava u Kamernom teatru 55 u Sarajevu, večeras su prikazane dvije predstave i to „Gnijezdo“ i „Srce veće od ruku“. Ljubitelji pozorišne umjetnosti tako su prvo imali priliku uživati u komadu Marine Petković-Liker, a u izvedbi Hrvatskog kazališta pozorišta Mostar, a nakon toga prikazana je predstava rediteljice Tamare Damjanović, u izvedbi Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.&nbsp; Predstava „Gnijezdo“ djelo je inspirirano poezijom Marka Tomaša, koje otvara široko značenjsko polje onoga što bi moglo biti gnijezdo, mjesto koje se želi stvoriti, koje nam je esencijalno potrebno, koje se napušta i u kojeg se mogu useliti drugi. S druge strane, „Srce veće od ruku“ priča je koja govori o dva bračna para koja se nalaze usred ljubavnog četverokuta. U nemogućnosti realiziranja stvarnog odnosa, svaki od njih stvara potpuno imaginaran odnos, živeći tako više u mašti s osobom koju nemaju, nego s osobom koju imaju pored sebe. Njihova opsesija prerasta u gubitak identiteta. 
Obje predstave nagrađene su aplauzom publike koja je uživala u Kamernom teatru 55 i treće noći Festivala.

Obje predstave nagrađene su aplauzom publike koja je uživala u Kamernom teatru 55

Aplauz za predstave „Gnijezdo“ i „Srce veće od ruku“

Drugu noć festivala „Dani Jurislava Korenića“ koji se održava u Kamernom teatru 55 obilježila je predstava „Čelične magnolije“, američkog pisca, reditelja i dramatičara, Roberta Harlinga, u režiji Katje Pegan, a u izvedbi Gledališča Koper i SNG Nova Gorica.
Ljubitelji pozorišne umjetnosti u Kamernom teatru 55 s pažnjom su pratili ovaj pozorišni komad u kojem su protagonistice šest snažnih žena, rastrganih između vlastitih želja i prepreka koje im život nameće.
One su različitih godišta, društvenih statusa i karakternih osobina, ali jedna drugu nadahnjuju i pružaju uzajamnu podršku u teškim i prijelomnim životnim situacijama. Ovo popularno Harlingovo djelo, praizvedeno 1987. godine na Brodveju publika je nagradila aplauzom. Predstavu izvode slovenske glumice&nbsp;Nataša Tič Ralijan, Maja Nemec, Helena Peršuh, Anja Drnovšek, Mojca Partljič i Lara Jankovič.

Ljubitelji pozorišne umjetnosti u Kamernom teatru 55 s pažnjom su pratili ovaj pozorišni komad

Uživali ljubitelji pozorišne umjetnosti

Festival „Dani Jurislava Korenića“: Druga noć u znaku predstave „Čelične magnolije“

Treće izdanje Festivala „Dani Jurislava Korenića“ otvoreno je večeras u Kamernom teatru 55 predstavom „Mi djeca s kolodvora Zoo“ Narodnog pozorišta Tuzla, za koju režiju potpisuje Adnan Omerović. 

Prije izvedbe uvodni govor nakon otvaranja održao je direktor ove pozorišne kuće Emir Hadžihafizbegović, koji je ovom prilikom poručio da će ovogodišnje izdanje Festivala, vjerovatno, do sada biti i najbolje.

- Dobro veče svima, dobro došli na treći Festival "Dani Jurislava Korenića". Ja kao upravnik teatra, poštivalac lika i djela Jurislava dijelim svoju i radost našeg kolektiva i pozdravljam vas. Kako često volim reći, u njegov život bi moglo stati nečijih sedam, iako je rano napustio ovaj svijet, njegov duh još kola ovim teatrom - kazao je Hadžihafizbegović.
Već prvog dana Festival je privukao brojnu publiku, a između ostalih, u Kamernom teatru večeras su prisutni Muhamed Konjić, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Dragan Jovičić, Elmir Jukić i brojni drugi.

&nbsp;„Dani Jurislava Korenića“ i ove godine će ljubiteljima pozorišta ponuditi dobre predstave, a ukupno će biti izvedeno devet ostvarenja, iz BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.

Osim najboljih pozorišnih predstava, sutra će u prostorijama Kamernog teatra 55 biti upriličena promocija knjige Stjepana Kljuića „Izdaja Bosne“.

Festival će trajati će do 14. decembra, a posljednjeg dana žiri u sastavu književnik Dževad Karahasan, koji je, ujedno, predsjednik žirija, književnik Boris Lalić, urednica kulture „Dnevnog avaza“ Larisa Sarajlić-Ramović, novinarka Adrijana Gavrić, književnik Matija Bošnjak, glumica Snežana Bogićević, i akademik, književnik i advokat Josip Muselimović dodijelit će značajna priznanja.

Nagrada „Jurislav Korenić“ bit će dodijeljena za najbolju predstavu u cjelini, nagrada „Žan Marolt“ za najboljeg glumca te najbolju glumicu, nagrada za najbolju režiju i nagrada za najbolji dramski tekst. Također, treći put zaredom bit će dodijeljen „Avazov zmaj“, nagrada najtiražnijeg dnevnog lista u našoj zemlji „Dnevog avaza“, za najbolju predstavu.

(VIDEO: A. Hodžić)

Prije izvedbe uvodni govor nakon otvaranja održao je direktor ove pozorišne kuće Emir Hadžihafizbegović, koji je poručio da će ovogodišnje izdanje Festivala, vjerovatno, do sada biti i najbolje

Predstava „Mi djeca s kolodvora Zoo“ Narodnog pozorišta Tuzla

Aplauz u prepunoj sali Kamernog teatra 55

Pretposljednji dan 4. internacionalnog festivala edukativnog teatra IFET 2018. u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica je u znaku dvije izvedbe predstava za najmlađe posjetioce.
Danas su u zeničkom BNP-u upriličene dvije izvedbe predstave "Psić i mačkica" u produkciji pozorišta "Bubamara" iz Beograda rađena prema tekstu češkog autora Josipa Čapeka, u adaptaciji i režiji Jovana Krstića. Radi se o predstavi interaktivnog karaktera te su djeca ravnopravni učesnici u njoj. U predstavi se progovara o ekologiji, drugarstvu, prijateljstvu, međusobnom uvažavanju, održavanju higijene i zdravlja. 

Sutra će u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica biti izvedena posljednja predstava "Hannah i Hanna" u okviru glavnog programa 4. festivala IFET 2018. Predstava govori o dvije šesnaestogodišnje djevojke, koje su se spletom okolnosti našle u različitim pozicijama: jedna je izbjeglica, migrant s Kosova, a druga lokalna djevojka.
Radnja se dešava u naselju Margate u Velikoj Britaniji, u periodu od jeseni 1999. do proljeća 2000. Ali, može to biti i druga zemlja, bilo koja, i drugi grad, bilo koji. Mogu to biti i drugo dvoje tinejdžera, bilo kojeg porijekla, rasne, nacionalne i rodne pripadnosti. Reditelj Miroljub Mijatović je naglasio da predstava ima snažnu priču koja se tiče stanovnika mnogih zemalja širom svijeta. Tiče se, dakako, i stanovnika Balkana, a pogotovo građana Bosne i Hercegovine. U predstavi igraju mlade glumice Adna Hasanić i Tamara Miličević-Stilić.

Na zatvaranju Festivala bit će dodijeljene nagrade 4. IFET-a, najavljeno je iz Službe za odnose s javnošću BNP-a Zenica.

Ekološke, društevene i zdravstvene teme ove godine

U subotu posljednji dan IFET-a i proglašenje pobjednika

Svjetski proslavljena trupa "Russian Ice Stars" dolazi u Sarajevo, gdje će od 14. do 16. decembra u dvorani "Mirza Delibašić" u "Skenderiji" upriličiti spektakl na ledu "Snježana i sedam patuljaka".&nbsp;
Tim povodom održana je konferencija za medije u prostoru ispod nekadašnje ledene dvorane u "Skenderiji".

Aida Feraget, portparol ove manifestacije, kazala je da "Russian Ice Stars" trupu čine vrhunski baletani, klizači i igrači. 
- I naša bh. glumica Aida Bukva pristala je da da glas princezi koja će biti narator tokom predstava. Ogromna ljubav i želja da se Sarajevo vrati na mapu svjetskih gradova rezultirala je dolaskom takvih veličina i jakih produkcija u ovaj grad. Njihove tehničke zahtjeve mogu ispuniti samo tri kompanije u Evropi - kazala je Feraget, dodavši da se s velikim nestrpljenjem očekuje 14. decembar.
Istakla je da je interes građana ogroman te da je sigurna da će ispuniti njihova očekivanja.
- Kada ovu trupu spomenete bilo gdje u svijetu, svi znaju za nju. Djeca Londona, Pariza, Moskve znaju ko su. Pa zašto ne bi i djeca Sarajeva znala?! Hvala i produkciji koja je korigovala svoje cijene kako bi Sarajlijama priuštili vrhunsku produkciju tri dana. Ovo je nešto što vrijedi i što može obilježiti nečije djetinjstvo, a i mi smo dio ove velike priče - rekao je Emir Cocalić, također potparol manifestacije.
Cijena ulaznica je 15 i 20 KM, a može su kupiti preko sistema kupikartu.ba.

Cijena ulaznica je 15 i 20 KM, a mogu se kupiti putem sistema kupikartu.ba

Spektakl na ledu koji vrijedi pogledati i koji će obilježiti nečije djetinjstvo

Za <a href="https://avaz.ba/vijesti/201568/dusan-kovacevic-srbija-vise-nikad-ne-smije-ratovati-jer-bi-joj-to-bio-posljednji-rat">Dušana Kovačevića</a> (70) često kažu da piše otkad se brije, kao i to da je on čovjek koji prepisuje život i predviđa vrijeme. Ovaj dramski pisac i akademik u svojoj bogatoj biografiji ima nezaboravne naslove, a monografiju pod nazivom „Scenski kosmos Dušana Kovačevića“ predstavio je na nedavno održanim Susretima pozorišta/kazališta Bosne i Hercegovine u Brčkom.Kultna ostvarenja „Ko to tamo peva“ i „Maratonci trče počasni krug“ snimljena su prema Kovačevićevim antologijskim dramama, a definitivno su ostavila najveći trag u njegovoj karijeri koja traje više od 40 godina. Rijetki su intervjui ovog vrsnog pisca, a posebno oni telefonski. Ipak, nakon nekoliko pokušaja, dogovorili smo razgovor s Kovačevićem. U ekskluzivnom intervjuu iz Beograda za „Dnevni avaz“ govorio je o Susretima, karijeri, ostvarenjima, novim generacijama, Sarajevu, društvenoj situaciji...Sterijine igre- Već sam nekoliko puta rekao da me Festival u Brčkom podsjeća na nekadašnje „Sterijine igre“, i to je jedan od rijetkih festivala na kojem se ljudi iz BiH i okolnih, sada već novih zemalja, okupljaju. To nije samo mogućnost da na jednom mjestu vidite najbolje predstave iz regije nego i prilika da se ljudi sretnu, što je veoma bitno u današnjim okolnostima. Važno je da kultura bude taj bitni spoj jednih s drugima. Stalno ponavljam da je veoma važno da, kada dođete u Brčko, koje je distrikt i koje ima svoja pravila, vi tamo ne morate sa sobom voditi prevodioca – govori nam Kovačević.&nbsp;Jezik je veoma važan?- Od velikog značaja je ponavljati činjenicu da jezik, isti jezik koji govorimo, spaja, a ne razdvaja. Oni koji uvode nepoznate riječi, koje su sklopljene i koje su kovanice, ne uspijevaju u namjeri da izdominiraju nečim novim. Nisu te riječi iz tradicije i nisu utemeljene, zato stvaraju problem. To nešto što je tragikomično, jednostavno nije prirodno. Kada dođete u Brčko i sretnete ljude iz raznih sredina, pričate s njima, nikada nećete primijetiti da postoji bilo kakav problem i razlika. To je jedna od najvažnijih komponenti Festivala, da radi na tome da se ljudi razumiju.&nbsp;U Vašoj monografiji sadržano je sve što ste radili. Jeste li mogli zamisliti da će jednog dana biti napisana knjiga o Vašem radu?- Naravno da nisam. Čovjek, kad je mlad, prije svega razmišlja kako da se upiše u školu ili na fakultet. Kada pričamo o periodu 60-ih i početku 70-ih, taj period je bio dosta težak jer je konkurencija jaka. Studirali su svi iz bivše Jugoslavije - od Varadara pa do Triglava. Eto, nedavno je preminuo Goran Stefanovski, koji je iz Skoplja, a kad sam ja završavao četvrtu godinu, on je upisao Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju. I ovo je samo jedan od primjera. I kada čovjek upiše studije, jedino što želi je da ih završi što je moguće prije, da ne bi&nbsp; opterećivao porodicu i sebe. A cilj mu je i da dođe do nekog posla. Sve ostalo što se događa je stjecaj rada, sretnih okolnosti i uspjeha s prvim predstavama. Imao sam tu sreću i privilegiju da sam još kao student na repertoaru Ateljea 212 imao dvije predstave, što je bila rijetkost. Tako je i počeo moj profesionalni život. To je onaj stadij kada ti pisanje postane profesija, a ne hobi. „Maratonci trče počasni krug“ napisali ste na trećoj godini fakulteta. - Da, napisao sam taj tekst iz očaja. Svjestan činjenice da sam, zbog nekih političkih zbivanja, ostao bez stipendije, jednostavno sam bio na ivici očaja jer živjeti s minimum novca je nemoguće. Onda, kako sam i spomenuo, ubrzo sam napisao i radiodrame koje su nagrađene, pa „Maratonce“, tako sam preživio taj period. Zahvaljujući buntu i protestu jednog mladog čovjeka koji nije htio da živi, metaforički rečeno, u toj pogrebnoj kući, nastali su „Maratonci“. Eto, taj mladalački revolt pretvorio se u sasvim nešto drugo i od tog perioda do danas prošlo je više od 40 godina, a „Maratonci“ traju i gledani su. &nbsp;Rad je osnovaJe li istina da ste diplomirali s „Ko to tamo peva“?-&nbsp; S „Radovanom“ sam diplomirao, a „Ko to tamo peva“ sam napisao kao scenario na Akademiji,&nbsp; a kasnije je snimljen film.&nbsp;Često ističete da se trudite da budete profesionalac i radite što je moguće bolje. Savjetujete li svoju djecu i mlađe generacije da im to bude vodilja kroz život?- Da, to je i naziv mog novog komada „I ja se trudim da budem takav“.&nbsp; Savjetovao sam i pričao svojoj djeci, ali i mlađim generacijama, zato što sam bio student, ali i profesor na Akademiji. Znači, imao sam mogućnost da slušam od ljudi koji su mene učili i savjetovali.&nbsp; Teško je nekoga naučiti da piše, pjeva i slika, ali može vam skratiti put i muke u pronalaženju toga što se zove zanat. Iz vlastitog iskustva ovo govorim. Meni su predavali Žika Pavlović, Slobodan Selenić, Jovan Hristić...Ljudi koji su bili kreativci. Oni su mi dosta svojim savjetima pomagali, tako da sam ih slušao, a kasnije svoje znanje prenosio i studentima pričao šta je to bolji i kraći put. Jednostavno, sve to zajedno može se svesti u jednu riječ, a to je rad. Rad je osnova, a čekati umjetničku inspiraciju je uzaludan posao. Brojni umjetnici kažu da pronalaze inspiraciju u svakodnevici. Kakva je ona iz Vaše perspektive?- Na svakodnevicu gledam depresivno jer je sve dosta nestabilno. Stalno se zvecka riječima i oružjem. Mislim da to stvara neraspoloženje i besperspektivnost za mlade ljude. Zato nije čudo da iz svih krajeva bivše Jugoslavije mladi ljudi masovno odlaze i nema tu uopće nikakve granice, odlaze li negdje više ili manje, nego ide onaj ko može. Prema tome, to je priča o tome kakva je situacija u Jugoslaviji ili regionu, kako već sad nazivaju taj naš prostor. Činjenica je da se mladi ljudi pakuju, odlaze, traže uspjeh i mogućnost za rad u nekom prostoru, ne samo u materijalnom nego i duhovnom miru. Ne mogu oni čekati hoće li neka grupa nezadovoljnih, ambicioznih ili ratobornih ljudi ponovo izazvati rat. To više nikome ne pada na pamet i niko više neće, poučen iskustvom iz 90-ih, dozvoliti da ga nekakav polusvijet povede tamo gdje će poginuti. Ta priča je završena i onaj kome se gine, neka to uradi sam. Priča odlaska i bijega za mene je najproblematičnija i napisao sam je u komadu „Hipnoza jedne ljubavi“. Šta će nam vrijeme i kuća bez onog ko treba u njoj živjeti. &nbsp;Kako Beograd tako i SarajevoPlanirate li uskoro posjetiti Sarajevo?- Dogovaram gostovanje s jednom predstavom i samo, Bože zdravlja, da to dogovorimo. Baš sam na Festivalu u Brčkom sreo neke ljude. Posljednji put u Sarajevu bio sam prije desetak godina. Gradovi se mijenjaju, kako Beograd tako i Sarajevo. Drugačije su to sredine bile, prije...Ali, eto, važno je da se nešto popravlja i gradi. Čini mi se da ide nabolje, ali kakva je situacija u nekom gradu, najbolje znaju oni koji u njemu žive.&nbsp; &nbsp;Uvijek može više i bolje, i tako mora biti- Mislim da se uvijek može više i bolje, može i mora. Čovjek, kad krene da radi neki posao, mora dati maksimum. Evo, ja se spremam za nešto novo, ako bude sreće i mogućnosti. Ambicija mi je da ne napravim nešto lošije od onog što sam do sada. Prioritet mi je da budem spreman za ozbiljan rad, kao da je to prvi put. To je nešto što vas motivira i stvara od vas čovjeka koji ima dodatnu energiju i volju, bez obzira na godine. Tako sam radio kada sam imao i 20 godina – govori Kovačević.

Kada dođete u Brčko i sretnete ljude iz raznih sredina, nikada nećete primijetiti da postoji bilo kakav problem i razlika

Kovačević: Bitno je da mi je pisanje profesija, a ne hobi

Dušan Kovačević za "Dnevni avaz": Više niko neće ginuti za polusvijet iz 90-ih

Svjetski proslavljena trupa "Russian Ice Stars" dolazi u Sarajevo, gdje će od 14. do 16. decembra u dvorani "Mirza Delibašić" u "Skenderiji" upriličiti spektakl na ledu "Snježana i sedam patuljaka".

Ova priča za sve uzraste o čarobnom ogledalu, prelijepoj i dobroj djevojci, mladom princu, zloj vještici i začaranoj crvenoj jabuci, oživjet će na ledu.

Kako su saopćili organizatori, bit će ovo prava čarolija od predstave za cijelu porodicu koja pokazuje vrhunac klizačkog, akrobatskog i plesačkog umijeća koje još od 1993. bez daha ostavlja publiku širom planete.

- "Russian Ice Stars" su definitivno umjetnici sa svjetske A liste. Ovakav spektakl u našoj zemlji nije ponuđen još od koncerta legendarne grupe U2. Ova predstava i užitak koji donosi sigurno vraća Sarajevo na listu svjetskih metropola koje su u stanju organizirati vrhunske događaje. Publika u našoj zemlji to svakako zaslužuje - ističu organizatori.
Spektakl na ledu "Snježana i sedam patuljaka" će oduševiti mnoge posjetioce u tri dana igranja.

Uživanje za cijelu porodicu

Ekipa "Russian Ice Stars" u Sarajevu će boraviti tri dana

Pres-konferencija povodom 3. festivala <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/332318/otvoren-2-festival-dani-jurislava-korenica-u-sarajevu-aplauz-u-prepunoj-sali">"Dani Jurislava Korenića",</a> koji se održava u Kamernom teatru 55, danas je upriličena u ovoj pozorišnoj kući. Predstavnicima medija obratili su se direktor Kamernog teatra Emir Hadžihafizbegović, dramaturg Vedran Fajković i predsjednik žirija, književnik Dževad Karahasan. Festival će biti održan od 7. do 14. decembra.&nbsp; Kako je kazao Hadžihafizbegović, ovogodišnja manifestacija ponudit će devet predstava, od kojih su četiri iz naše zemlje i pet iz zemalja regije.- Treći festival, prema našim ocjenama, bit će najbolji. Jurislav Korenić je umro u 54. godini, ali njegov život je bio kao nečijih sedam. Zato naglašavam, ako smo mi ovdje u Kamernom teatru uspjeli makar malo odužiti se Jurislavu Koreniću, onda smo svi veoma sretni i zadovoljni. Moram istaknuti da će "Dnevni avaz" i treći put, tradicionalno, dodijeliti svoju nagradu, a saradnja s ovim listom nam je posebno dragocjena - naglasio je Hadžihafizbegović. Karahasan je izrazio zadovoljstvo zbog toga što je u žiriju te je zahvalio Hadžihafizbegoviću, kako je kazao, svom studentu. - Velika mi je čast što sam dio ove priče i lijepo je vidjeti da ima ljudi koji se zanimaju za takozvanu klasičnu kulturu - kazao je Karahasan. Osim književnika, u žiriju će još biti Josip Muselimović, Matija Bošnjak, Larisa Sarajlić-Ramović, Snežana Bogićević, Boris Lalić i Adrijana Gavrić. Posljednjeg dana ove kulturne manifestacije bit će dodijeljeno pet nagrada, među kojima je i "Avazov zmaj" za najbolju predstavu u cjelini.

Bit ćemo najbolji dosada, poručio je Hadžihafizbegović

Publika će imati priliku vidjeti devet predstava

U petak počinju "Dani Jurislava Korenića", "Avaz" tradicionalno dodjeljuje nagradu

Sarajlije su večeras istinski uživale u spektaklu koji je izveden u sarajevskoj Zetri.

Pred brojnom publikom&nbsp;državni balet St. Peterburg izveo je predstavu na ledu "Uspavana ljepotica" Petra Iljiča Čajkovskog.&nbsp;
Sarajevska olimpijska dvorana prilagođena je manifestaciji u formi teatra da bi svi posjetioci mogli pratiti program iz svih pozicija.

Ovaj jedinstveni vizuelno-muzički spektakl prvi put je izveden u Sarajevu, a publika je ovacijama i aplauzom ispratila članove skupine iz Rusije, koja osvaja publiku širom svijeta, a konačno je i glavni grad BiH stavljen na mapu onih koje je posjetila.&nbsp;
Članovi kombiniraju dvije velike ruske tradicije, i to klasični balet i klizanje i tako, na svoj način, pričaju o Uspavanoj ljepotici. Osim plesom i klizačkim sposobnostima, igrači državnog baleta St. Petersburga oduševili su i kostimima.

U Londonu se osjećam kao „Alisa u zemlji čudesa“

„Avaz“ tradicionalno dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Jasmila Žbanić u Amsterdamu traži glumce za film o Srebrenici

Ovacije i višeminutni aplauz za „Tri sestre“ u Kamernom teatru 55

Dan arhivske službe Bosne i Hercegovine

U Kamernom teatru 55 izvedena predstava „Sin“

U Kladnju gostuje „Balkanski špijun u Sarajevu“

Aplauz za predstave „Gnijezdo“ i „Srce veće od ruku“

Festival „Dani Jurislava Korenića“: Druga noć u znaku predstave „Čelične magnolije“

Aplauz u prepunoj sali Kamernog teatra 55

U subotu posljednji dan IFET-a i proglašenje pobjednika

Spektakl na ledu koji vrijedi pogledati i koji će obilježiti nečije djetinjstvo

Dušan Kovačević za "Dnevni avaz": Više niko neće ginuti za polusvijet iz 90-ih

Ekipa "Russian Ice Stars" u Sarajevu će boraviti tri dana

U petak počinju "Dani Jurislava Korenića", "Avaz" tradicionalno dodjeljuje nagradu

Ovacije za spektakularnu izvedbu "Uspavane ljepotice"

Kultura

U Londonu se osjećam kao „Alisa u zemlji čudesa“

„Avaz“ tradicionalno dodjeljuje nagradu za najbolju predstavu

Jasmila Žbanić u Amsterdamu traži glumce za film o Srebrenici

Ovacije i višeminutni aplauz za „Tri sestre“ u Kamernom teatru 55

Dan arhivske službe Bosne i Hercegovine

U Kamernom teatru 55 izvedena predstava „Sin“

U Kladnju gostuje „Balkanski špijun u Sarajevu“

Aplauz za predstave „Gnijezdo“ i „Srce veće od ruku“

Festival „Dani Jurislava Korenića“: Druga noć u znaku predstave „Čelične magnolije“

Aplauz u prepunoj sali Kamernog teatra 55

U subotu posljednji dan IFET-a i proglašenje pobjednika

Spektakl na ledu koji vrijedi pogledati i koji će obilježiti nečije djetinjstvo

Dušan Kovačević za "Dnevni avaz": Više niko neće ginuti za polusvijet iz 90-ih

Ekipa "Russian Ice Stars" u Sarajevu će boraviti tri dana

U petak počinju "Dani Jurislava Korenića", "Avaz" tradicionalno dodjeljuje nagradu

Ovacije za spektakularnu izvedbu "Uspavane ljepotice"