Prije nekoliko dana otvoren je 16. Zagreb Film Festival koji je od samog početka programski usmjeren ka promociji debitantskih filmova i novih autora. Put u AustrijuMeđu brojnim umjetnicima u hrvatskoj prijestonici borave i bh. oskarovac <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/406731/oskarovac-danis-tanovic-otvoreno-za-dnevni-avaz-umoran-sam-vise-nemam-nacina-da-radim-film-u-bih">Danis Tanović</a>&nbsp;te cijenjeni reditelj Pjer Žalica. Kako „Dnevni avaz“ saznaje, razlog Tanovićevog boravka u hrvatskoj prijestonici nije ipak samo Festival nego i serija „Uspjeh“, za koju potpisuje režiju, čija će premijera biti upriličena u decembru na HBO-u. - Danis je došao kako bi ispratio završnu fazu rada na seriji, zapravo kako bi dao svoje mišljenje prije početka emitiranja – govori naš izvor. S druge strane, Žalica će na Festivalu ostati do njegovog kraja, jer tamo boravi poslovno.- Žalica je jučer otišao u Austriju, a već se danas vraća, jer u okviru Zagreb Film Festivala ima svoju radionicu o scenariju. To radi već nekoliko godina, sada već tradicionalno – kaže izvor blizak rediteljima. &nbsp;Dobra zabava A da se naši reditelji, uz ozbiljan posao, dobro i zabavljaju, potvrđuje i fotografija koju je pjevačica Nina Badrić objavila na svom Instagram profilu, a na kojoj su s njom naši reditelji.- Je l’ valja ova?! Filmski giganti Danis Tanović i Pjer Žalica - napisala je Badrić uz fotografiju na Instagramu, a nisu izostali ni komentari njenih brojnih pratilaca i fanova. Filmska smotra u Zagrebu završava se 18. novembra, kada će biti dodijeljena i značajna priznanja „Praznik rada“ i 26. decembra “Uspjeh“ Premijera prve serije Danisa Tanovića „Uspjeh“, koja je rađena u HBO produkciji, zakazana je za 26. decembar. I tako dok naš oskarovac čeka prvo prikazivanje, Pjer Žalica privodi kraju pripreme za snimanje filma „Praznik rada“. Da je na pomolu dobra priča, potvrđuje i to što će se u glumačkoj podjeli, između ostalih, naći Admir Glamočak, Dragan Marinković Maca, Emir Hadžihafizbegović...

Oskarovac je došao kako bi ispratio završnu fazu serije, zapravo kako bi dao svoje mišljenje, otkriva naš izvor

Tanović, Badrić i Žalica: Uživali u druženju

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u četvrtak, 15. novembra, s početkom u 19. 30 sati bit će izvedena dramska predstava ''Sve se nekako preživi, osim smrti'' koju je prema tekstu Ljubice Ostojić režirao Dino Mustafić.Glavni protagonist ove predstave je grad Sarajevo u pozadini jedne sarajevske porodice koja živi svoj život, ima svoje gubitke, vijek trajanja, dok jedni dolaze drugi odlaze... Predstava na univerzalan način otvara niz političkih, socijalnih i egzistencijalnih problema.Predstava "Sve se nekako preživi, osim smrti'' višestruko je nagrađivana na eminetnim festivalima u BiH.Uloge u ovoj predstavi ostvarili su Ejla Bavčić-Tarakčija, Izudin Bajrović, Kaća Dorić, Aleksandar Seksan, Emina Muftić, Amila Terzimehić, Dina Mušanović i Vedran Đekić, Balet NPS i članovi Hora Opere Narodnog pozorišta Sarajevo.Ulaznice možete kupiti na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Predstavu režira Dino Mustafić

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo večeras će biti izvedena prva repriza baleta <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/365244/u-pripremi-praizvedba-baleta-okovani-prometej">„Okovani Prometej“</a> rađen na muziku Marjana Nećaka, u koreografiji i režiji Belme Čečo-Bakrač. Ova poslastica za ljubitelje pokreta počinje u 19.30 sati. U predstavi učestvuju ansambl Baleta NPS-a, orkestar Sarajevske filharmonije, hor Opere NPS-a, učenici Osnovne muzičke škole "Mladen Pozajić" te učenici Srednje muzičke škole Sarajevo.Scenografiju potpisuje Valentin Svetozarev, a za kostime je bila zadužena Amna Kunovac-Zekić.U predstavi igraju: Tamara Ljubičić, Milan Rus, prvak Baleta, Ervis Kocek, Ekaterina Vereščagina, Igor Pastor, Mihail Mateescu, Evgeny Gaponko, Admir Kalkan, Til Čmančanin, Albina Huskić, Evgeny Gaponko, Aida Čorbadžić, Adnan Đindo, Jesenko Matković, Omar Hadžić i Matej Alilović.

Scenografiju potpisuje Valentin Svetozarev, a za kostime je bila zadužena Amna Kunovac-Zekić

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Film „<a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/428177/bh-premijera-filma-prikazan-%E2%80%9Ejuzni-vetar%E2%80%9C-u-sarajevu">Južni vetar</a>“ osvaja region otkako je premijerno prikazan prije tri mjeseca u Nišu. Ekipa filma predstavlja ga u jednom po jednom gradu u državama bivše Jugoslavije, a očekuje ih i svjetska turneja, koja, između ostalog, uključuje Ameriku i Kanadu. Reditelj Miloš Avramović, koji potpisuje i scenarij, okupio je vrhunsku glumačku ekipu, koju čine mlade snage upotpunjene onim starijim.&nbsp;&nbsp; 
Akcione scene

Glavnu ulogu igra Miloš Biković, a tu su i vrhunski Dragan Bjelogrlić, Bogdan Diklić, Srđan Žika Todorović, Miodrag Radonjić, Jovana Stojiljković...
 
Dio ekipe boravio je u Sarajevu prošle sedmice, kada smo razgovarali sa rediteljem Avramovićem.

- Raduje me i bude mi puno srce kada vidim punu salu i ljude kako zadovoljni izlaze iz kina. Bilo je dosta teško snimati, s obzirom na to da smo imali mnogo akcionih i kaskaderskih scena. Radili smo s malo sredstava, mnogo manje nego što nam je stvarno trebalo, uz veliku muku. Na filmu se ne vidi da smo bili uskraćeni za sredstva - iskreno govori Avramović.

Film je kriminalistički, a Avramović smatra da će zbog tematike biti dobro prihvaćen.

- Mislim da je to zanimljivo u cijelom regionu, ti problemi nas sve povezuju i muče svaku našu od država u bivšoj Jugoslaviji, ali i šire. Žanrovski je film, ali ima dosta Balkana u duhu filma, humoru i mentalitetu - govori reditelj.

Govoreći o glumcima, Avramović ističe da je s te strane sve išlo lako.

- Nažalost, Nebojša Glogovac odigrao je svoju posljednju ulogu i to je jedna strašna stvar koja se desila - kazao je Avramović.

Treba kontinuitet

Publika u BiH ovaj film željno je iščekivala, a reditelj ne krije sreću zbog toga.

- To mi je posebno drago, jer dosta ljudi misli da ovakvi filmovi ne mogu međusobno da funkcioniraju u regionu. Mislim da može i da nam je to jedina vrsta spasa kinematografije. To je neka stvar koja mora da se otvori i meni bi bilo posebno zadovoljstvo da se nastavi. A ne da krene, desi se, i onda deset godina nemamo više nijedan film. Volio bih da postoji kontinuitet, a najviše da to krene s „Južnim vetrom“. Inače, u Sarajevu je super. Posljednji put sam bio na Sarajevo Film Festivalu prije nekoliko godina i uvijek volim doći ovdje - kaže Avramović.

Miloš Biković oduševio na kastingu

- Dugo se bavim produkcijom i poznajem zaista mnogo ljudi u ovom poslu. Skoro sve sam glumce odranije znao. Osim Miloša Bikovića, on je dobio ulogu na kastingu na kojem se regularno pojavio i odradio svoje. Bio je uvjerljivo najbolji. Bili smo oduševljeni, odmah smo pomislili „to je to“. Cijela glumačka postava morala se graditi zajedno - kaže Avramović.

Glavnu ulogu igra Miloš Biković, a tu su i vrhunski Dragan Bjelogrlić, Bogdan Diklić, Srđan Žika Todorović, Miodrag Radonjić, Jovana Stojiljković...

Avramović: Srce mi je puno kada vidim punu salu

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutnim plauzom i ovacijama publika u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) ispratila je članove ansambla Baleta sa pozornice nakon fenomenalne izvedbe "Okovanog Prometeja".

Režiju potpisuje Belma Čečo Bakrač, a baletna predstava, motivirana istoimenom Eshilovom tragedijom, okupila je više od 100 plesača i članova ansambla.

Večerašnjoj spektakularnoj premijeri prisustvovale su i brojne poznate bh. ličnosti kao što su Šaćir Filandra, Jovan Divjak, ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, Jasna Ornela Bery, Ana Babić, Almin Zrno, Adisa i Adis Arapović, Igor Skvarica, Ibrahim Hadžibajrić, Belma Tvico Stambol, Ibrahim Spahić, Gradimir Gojer, Svetlana Broz, Tarik Džinić... 

Direktor NPS-a Izudin Bajrović svakog gosta je ljubazno dočekao na ulazu Kuće na obali.

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Na vijest da su njegove "Ježene kožice" nominirane za evropsku književnu nagradu "Evropski pjesnik slobode" i činjenicu da se samim tim našao u izuzetnom društvu još sedam evropskih pjesnika, Darko Cvijetić, pjesnik iz Prijedora, za Avaz. ba kaže da se raduje zvuku svojih pjesama na drugom jeziku.&nbsp; - Knjiga će biti objavljena u Poljskoj naredne godine, dok ću, uz sedam nominiranih, biti na Festivalu godinu kasnije. To što bih mogao biti i zvanično evropski pjesnik slobode, mnogo mi znači i čini me beskrajno ponosnim - kaže Cvijetić.Vijest o nominaciji saopćio mu je prevodilac Miloš Valigorski te se raduje što će njegove "Ježene kožice" biti i na “najpjesničkijem” jeziku na svijetu, poljskom.&nbsp;&nbsp;- Zahvalnost dugujem prije svega svom prevodiocu, potom izdavaču, a to je "Vrijeme" iz Zenice i uredniku knjige Marku Tomašu, te Miljenku Jergoviću, koji je pisao recenziju za knjigu, ali i brojnim prijateljima koji su me podržavali pri svakom mom koraku - kaže Cvijetić.
Darko Cvijetić, javnosti poznat kao antiratni pjesnik, reditelj, dramaturg i glumac objavio je dosad deset knjiga, a već iduće godine iz štampe izlaze zbirka pjesničkih eseja "Snijeg je dobro pazio da ne padne" kod VBZ Zagreb i kratki roman "Schindlerov lift" u izdanju sarajevskog "Buybooka".

Knjiga će biti objavljena u Poljskoj naredne godine, dok ću uz sedam nominiranih biti na Festivalu 2019.

Cvijetić: Mnogo mi znači to što bih mogao biti evropski pjesnik slobode

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Osnovna razlika između posla glumca koji mi je primaran i posla direktora je u kreativnosti. Kao glumac bavim se svojim ulogama. To je jedan kreativni posao. I kao v. d. direktora Drame bavio sam se isključivo umjetničkim stvarima daleko od administracije. Sada, na neki način, administracija postaje primarna, ali i tome trebam pristupiti maksimalno ozbiljno i posvećeno - istaknuo je novoimenovani direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.
On u razgovoru za Fenu naglašava da dolazi do opasnosti da direktor, uz opasku da i sama ta riječ zvuči tehnički, može da postane samo tehničko lice, iako u konačnici mora ostati i umjetničko biće.
Nova sezona- Direktor pozorišta, baveći se rukovođenjem, ne smije zaboraviti da je, prije svega, njegov zadatak kvalitet predstava koje se prikazuju pred publikom i da je on odgovoran za sve, bez obzira na to što postoje umjetnički direktori Drame, Opere i Baleta - istaknuo je dodavši da, uz odgovornost prema osnivaču, svaki dan mora se podsjećati da je odgovoran publici.
Nova sezona Narodnog pozorišta Sarajevo otvorena je dramom Džemaludina Latića "Gazi Husrev-beže ili Bukagije" u režiji Tanje Miletić-Oručević, a govoreći o daljnjim planovima, Bajrović kaže da je tu praizvedba baleta "Okovani Prometej" za koji je, prema motivima istoimene Eshilove tragedije libreto, koreografiju i režiju uradila Belma Čečo-Bakrač.
U saradnji s Ambasadom Italije u BiH, na sceni Narodnog pozorišta premijerno će biti izvedena opera "Seviljski berberin". Također su planirane i premijere "Kavkaski put kredom" Bertolta Brehta (Brechta) u režiji Paola Mađelija te premijera predstave prema romanu "Snijeg" Orhana Pamuka, koju će režirati Dino Mustafić. U planu je i adaptacija "Ponornice" Skendera Kulenovića.
Bajrović podvlači da je rad u Narodnom pozorištu ograničen mnogim faktorima, posebno finansijskim i scenom jer svi segmenti pozorišta - Opera, Drama i Balet te Filharmonija koriste istu scenu.
- Ali smo ograničeni i kadrovski. Imamo velike probleme objektivne prirode - imamo vrlo male ansamble u svim umjetničkim segmentima. U dramskom, Narodno pozorište egzistira sa 15, 16 glumaca, moram i sebe da uračunam. To je premalo, ako znamo da, recimo, Hrvatsko dramsko kazalište Gavela, manjeg obima nego NPS, ima uposlena 42 glumca ili da HNK Zagreb ima 70 glumaca - navodi direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.
On ističe da Narodno pozorište radi na tome da pruži priliku i otvori prostor mladim glumcima. Onima koji se još školuju na Akademiji scenskih umjetnosti (ASU), kao i onima koji nemaju posla, a završili su školovanje.
- Nažalost, sve više je takvih talentiranih mladih glumaca koji nemaju priliku da pokažu svoj potencijal, da ga razvijaju. Mi se trudimo i to je neka moja želja i njegovat ću to koliko mogu da u svakoj našoj predstavi angažiramo bar jedno, dvoje mladih glumaca, u zavisnosti od potreba predstave - podvukao je.
Direktor NPS-a naglašava da su zbog nedostatka glumačkog kadra često "prisiljeni" na potpomaganje glumaca koji rade u drugim pozorištima, kao i onih koji rade na Akademiji te bi se moglo reći "da se uglavnom snalaze".
- Potreba za zapošljavanjem postoji i bilo bi to dobro i za pozoriše i za te ljude koji nemaju posla, a imaju i talenta i želje da rade. Ali to ne zavisi od nas. To zavisi od osnivača i od mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta - naveo je Bajrović.
Međutim, dodaje da koliko god dramski ansambl pozorišta bio brojčano mali, još je veći problem baletski ansambl, iz prostog razloga što na tržištu nema kvalitetnih baletskih umjetnika. Tako dolazi do situacija da se solisti baleta angažiraju iz zemalja regiona ili šire.
- Baletski igrači su prije rata imali beneficirani radni staž. Znači, odlazili su u penziju, recimo, sa 45 godina. To i jeste vrijeme do kojeg objektivno baletski igrač može da zadovolji zahtjeve predstave. Zbog toga što više nema beneficiranog radnog staža, imamo ljude koji više ne mogu biti igrači, ali su zaposleni. I ne možemo zaposliti mlade. Tako da, posmatrajući dugoročnije, dolazi u pitanje opstanak baleta - ocijenio je on.
Priča o kadrovima koji nedostaju ne završava samo manjkom u umjetničkim segmentima.
- Pozorište je čitava mašinerija. Da bi se predstava mogla igrati, nije dovoljan samo glumac, treba nam, naprimjer, i bravar. Moramo imati i stolara i krojača i šminkera i frizera. Imamo situaciju da je većina naših iskusnih starih radnika ili već u penziji ili na pragu penzije. Mi im ne možemo naći zamjenu - podvlači Bajrović.
Problem je i u tome, smatra direktor NPS-a, što mladi ljudi koji žele i znaju da rade odlaze iz zemlje. Tako da je sve teže naći majstore ispod 50, 60 godina u koje ste sigurni da će napraviti svoj posao.
- Ima velikih problema u tehničkom sektoru koji će iz dana u dan postajati sve veći, sve složeniji problem. Za funkcioniranje jedne ovako složene kuće kao što je Narodno pozorište trebalo bi, uz naše stare, iskusne radnike koji su već penziji ili pred penziju, dovesti mlade ljude, zaposliti ih. Dobiti saglasnost da se prime mladi ljudi koji će uz stare majstore naučiti zanat i onda ostati kao uposlenici i biti sljedeća generacija - ustvrdio je on dodavši da je ljude koji rade u tehničkom sektoru zatekao prije 31 godinu, kada je došao u ovu pozorišnu kuću.
Govoreći o izboru repertoarnih tekstova, među kojima se nalaze domaći savremeni i autori i klasici, ali i svjetski autori, Bajrović ističe da je domaći tekst zakonska obaveza ove kuće, ali da bi bio u njoj prisutan i da nije tako. No, njeguju također i svjetsku klasiku kao i savremeni tekst, istakavši da je cilj prije svega napraviti predstave koje će publika voljeti i zbog kojih će dolaziti u pozorište.
Nova vrijednost- Znam da postoje razmišljanja da se ne treba u prvom planu misliti na publiku. A na koga da mislimo? Ako mislimo samo na sebe, onda smo egoistični, sebični, nepotrebni - mišljenja je čelni čovjek Narodnog pozorišta Sarajevo podvukavši da se publici ne podilazi i da se ona ne može zavarati.
Smatra da se ne može reći za predstavu koja je prazna da je dobra, a da publika to ne prepoznaje. Podvlači da kvalitetnu, dobru predstavu publika prepoznaje i hoće da je vidi.
- I to je pravilo koje ja sebi kazujem i pokazujem posljednjih 30 i više godina svog života. Da nema dobre predstave koja nema publiku. Svaka koja nema publiku - nije problem u publici, nego u predstavi. To ne znači podilaženje, nego insistiranje na što kvalitetnijem proizvodu. Nazvat ću predstavu proizvodom jer pozorište proizvodi predstave i mi smo radnici u proizvodnji koji stvaraju novu vrijednost, jer uloga je nova vrijednost i ona donosi neki proizvod. I taj se proizvod prodaje, a kupcu treba ponuditi kvalitet - zaključio je na kraju razgovora za Fenu direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović.

Osnovna razlika između posla glumca koji mi je primaran i posla direktora je u kreativnosti

Bajrović:  Imamo vrlo male ansamble u svim umjetničkim segmentima

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Drugi sajam „<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/325321/u-sarajevu-otvoren-prvi-sajam-izdavaca-knjige-u-nisama-vratiti-dignitet-domacim-izdavacima">Knjige u Nišama</a>“ (KUN) u Sarajevu bit će održan od 25. do 29. novembra u Bosanskom kulturnom centru, a slogan je&nbsp; „... još jedna knjiga u zidu“. 

Članovi i gosti

Organizatori su Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo i Zajednica izdavača/nakladnika u BiH, a planiran je bogat program koji uključuje predstavljanje autora i njihovih djela, prevodilaca, izdavača, te promocije knjiga, čitanja, javne razgovore, radionice...

Učestvovat će članovi Zajednice izdavača/nakladnika BiH - „Buybook“, „Connectum“, „Dobra knjiga“, Hrvatski leksikografski institut BiH, „Malik“, „University press“, „Vrijeme“, „Synopsis“, ali i članovi Zajednice nakladnika i knjižara Republike Hrvatske. Centralni gosti ovogodišnjeg KUN-a bit će izdavači i autori iz Vojvodine. 

- U niše jednog od najljepših objekata u Sarajevu, nekadašnje sefardske sinagoge, svoje knjige smjestit će 12 vodećih bh. izdavača/nakladnika, koji čine skoro 80 posto ukupne bh. izdavačke produkcije - kazali su organizatori.

Dodaju da u vrijeme obilježavanja jednog od najznačajnijih datuma u historiji BiH Dana državnosti bh. izdavači ispred niša žele poslati poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige, kao temeljnog, javnog i svetog dobra za kulturni razvoj i identitet naše zemlje. 

Dva datuma

Direktor BKC-a Edin Kukavica istakao je da će ovaj projekt biti praznik izdavaštva, kulture i čitanosti. 

- Ovim sajmom koji simbolički organiziramo između dva datuma koji nose veliko značenje za našu državu želimo vratiti dignitet knjizi, izdavaštvu i domaćim autorima. Želimo poboljšati rad svih onih koji učestvuju u kreiranju jedne knjige i na taj način podići kulturu čitanja te razvijati čitalačku publiku - rekao je Kukavica. 
KUN će trajati do 29. novembra.

Bolji i uspješniji

- KUN je profilski okrenut bh. izdavačima i autorima i to ga čini drugačijim od drugih sajmova. Posebno je važno to što tako organiziran i koncipiran pravi odmak od pošasti uličnih sajmova koji nama, izdavačima, čine golemu štetu. Nadamo se da će ovogodišnji KUN biti po svemu bolji i uspješniji od prošlogodišnjeg - kazao je predsjednik Zajednice izdavača/nakladnika u BiH Muamer Spahić.

Predstavit će se 12 vodećih bh. izdavača/nakladnika, koji čine skoro 80 posto ukupne bh. produkcije

S prošlogodišnjeg sajma „Knjige u Nišama“

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, kćerka glumačkog para Branke Pujić i Dragana Jovanovića, krenula je stopama svojih roditelja.Nakon što se pojavila u seriji „Vojna akademija“, predstavama „Hotel 88“, „Ćelava pjevačica“..., fantastični dvojac Feđa Isović i Elmir Jukić pozvali su ovu srbijansku glumicu da igra u hit&nbsp; seriji <a href="https://avaz.ba/showbiz/film-i-tv/406270/snima-se-nastavak-%E2%80%9Clud-zbunjen-normalan%E2%80%9C-ali-bez-senada-basica">„Lud, zbunjen, normalan“</a>. Nove epizode ovog sitkoma nedavno su snimane u sarajevskom naselju Hrasnica, a Anđela nam otkriva da igra novu djevojku Damira Fazlinovića, kojeg glumi Moamer Kasumović. Susret s Anđelom upriličili smo tokom njenog boravka u bh. prijestonici te smo razgovarali o snimanju LZN-a, ulogama, roditeljima...&nbsp;Kultna „Žaba“- Povod mog dolaska u Sarajevo je serija „Lud, zbunjen, normalan“ koju sam snimala s predivnom ekipom, uigranim timom koji radi savršene epizode dugi niz godina. Moram reći da je to predivno iskustvo, toliko pozitivne i dobre atmosfere dugo nisam doživjela, skoro kao porodična atmosfera. Osjećala sam se lijepo i prijatno. U bh. prijestonici sam boravila i na Sarajevo Film Festivalu s roditeljima, koji redovno dolaze na ovaj festival - govori nam Jovanović.&nbsp; Koju ulogu tumačite u LZN-u?- Igram Nikolinu Kolaban, Damirovu novu ljubav. Ona je balerina iz Beograda, koja je dio ansambla u Sarajevu. Zaista, velika mi je čast igrati u seriji koja je jedna od najpopularnijih u cijeloj regiji. Imala sam veliku tremu kad sam putovala u Sarajevo i kad sam došla, prvu noć nisam mogla nikako da spavam od treme i nekog straha. Tu su glumci i kolege koje mnogo cijenim i poštujem, Emir Hadžihafizbegović, Mustafa Nadarević, Moamer Kasumović, onda reditelj, scenarista. Čim sam došla na set, opustili su me i pružili sigurnost. Elmir je nekoliko puta vraćao scene koje nisu bile dobre, da se ponovo snime, ali kolege su bile tu kako bi mi pomogle. Na kraju je ispalo veoma dobro i moram priznati da sam ih sve zavoljela. Jeste li zbog nekog od kolega osjetili dozu straha na setu?- To je definitivno Mustafa Nadarević, kojeg godinama gledam, i smatram da je legenda. Onda i Emir Hadžihafizbegović, koji je, prema mom mišljenju, jedan od najboljih glumaca na Balkanu, pa i šire. A na neki način ga smatram dijelom naše porodice i prijateljem. Vjerovatno sam zbog toga imala tremu od njega.Hoćete li i u decembru biti na snimanju?- Iskreno se nadam da ću biti dio ekipe i u decembru. A svakako ću tu boraviti zbog jednog filma koji bismo trebali početi snimati krajem godine. Onda je za 25. decembar zakazano 250. izvođenje kultne predstave „Žaba“ pa ću doći s roditeljima kako bismo podržali glumce ovog neprikosnovenog komada. &nbsp;Vlastiti putVaši roditelji su, također, glumci. Šta ste naslijedili od mame, a šta od oca?- U principu, naslijedila sam i od jednog i od drugog ponešto. Neki mi kažu da više ličim na majku, dok drugi tvrde da sam na oca. Veoma je važno da sam dobila dobar odgoj od roditelja. Genetika je čudo pa ličim na jedno, ali i drugo. S druge strane, veoma je važno da čovjek bude autentičan, iako je lijepo imati osobine roditelja, mnogo znači kada imate vlastiti put. Evo jednostavnog odgovora, karakterno sam tatina, a fizički ličim na mamu. Volim džez, a bila sam i na koncertu Lepe Brene &nbsp;Svirate klavir i volite džez. - Istina, sviram klavir i kontrabas. A evo ispratila sam i Jazz Fest u Sarajevu dok sam tu bila. Zaista volim muziku, to mi je velika strast. Volim da pjevam džez, ali i da ga slušam. Onda volim i druge vrste muzike, nedavno sam bila na koncertu Lepe Brene u Beogradu i bilo mi je super. Baš sam uživala. &nbsp;Bosanska iskrenost - Vrlo sam društvena osoba. Prija mi kada upoznajem nove ljude, posebno kada dođem u bh. prijestonicu, gdje se zaista osjećam kao kod kuće. Ljudi su topli, sadrže nevjerovatnu iskrenost i opuštenost u odnosima, zbog toga ih volim. Iskreno, moja želja je da radim u Sarajevu – iskrena je Jovanović. &nbsp;

Igram Nikolinu Kolaban, Damirovu novu ljubav. Ona je balerina iz Beograda, koja je dio ansambla u Sarajevu

Jovanović: Velika je čast igrati u LZN-u

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Ove godine "Nikon", u saradnji s NRC Nederland, jednim od vodećih holandskih novina, organizira državni fotokonkurs. Uz pomoć svjetskog blogera Roela de Rama (Roell de Raam), svaki mjesec "Nikon" i NRC predstavljaju jednog od vodećih holandskih fotografa. Ovog mjeseca to je Mladen Pikulić, koji će svoje znanje prenijeti Roelu i mnogobrojnim čitaocima novina NRC. On je profesionalni fotograf koji se specijalizirao u portretima. Fotografira već 20 godina u Holandiji za razne organizacije i medije poput magazina, pozorišta, koncertnih dvorana... Najradije fotografira ljude, kao što je fotografirao na desetine poznatih holanđana i kraljevsku porodicu. - Od kada se sjećam svog postojanja, bio sam uvijek fotograf. Fotografija je moj posao, ali ujedno pasija, umjetnost i inspiracija moga života. Fotografija je jednostavno moj život. Najradije fotografiram ljudska lica, zato što sam uvijek bio zainteresiran u ljude. Lica ljudi u godinama su za mene kao pejzaž njihovih života - kaže Mladen.&nbsp;Vječita inspiracija pravljenja fotografija je neponovljivi ugao i momenat fotografiranja.&nbsp;


Mladen Pikulić je Sarajlija, koji je fotografiju upoznao od djetinjstva. Njegov brat Nino Pikulić bio je urednik fotografije sarajevskog AS-a i "Oslobođenja". 

Mladen je i sam bio fotoreporter, član ULUPUBIH-a, te je dobitnik i brojnih međunarodnih nagrada i priznanja. Jedna od njih je i nagrada za fotografiju teško oboljele bake Neni (Nany) od Alzheimerove bolesti koju je, zajedno sa stotinama drugih, napravio tokom dvoipogodišnjeg snimanja oboljelih lica od ove teške bolesti u domu "Schieldershoek" u Hagu.
Pikulić je autor i nekoliko fotografskih knjiga, a njegove fotografije su izlagane u muzejima i fotogalerijama u Njujorku, Berlinu, Hagu, Amsterdamu. O njegovom radu pisale su velike medijske agencije poput BBC-ja, "Washington Posta", te skoro svi mediji u Holandiji.

Autor je i nekoliko fotoknjiga, a njegovi radovi su izlagani u muzejima i galerijama širom svijeta

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Glumac, reditelj i autor Zijah A. Sokolović nizom programa obilježava 50 godina profesionalnog glumačkog rada.

U&nbsp;Sarajevu je upriličen posebni program, s obzirom na činjenicu da je tu sve počelo, u novembru davne 1968. godine. Tada je odigrao prvu profesionalnu glumačku ulogu.&nbsp;U okviru proslave jubileja bit će upriličene predstave, izložba, te poseban performans u Sarajevu.

U okviru proslave jubileja bit će upriličene predstave, izložba, te poseban performans u Sarajevu

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Za <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/323254/veliki-glumac-i-reditelj-admir-glamocak-o-kolegama-radu-sa-mladima-novim-predstavama-zivimo-tuzno-od-dogadaja-do-dogadaja">Admira Glamočaka</a> (56) kažu da je sve što je odigrao, bilo na filmu, u pozorištu ili na televiziji, doživjelo uspjeh.Glumac, reditelj i profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu (ASU) vrlo rijetko daje intervjue te generalno izbjegava pojavljivanje u medijima, ali smatra da ovog puta ima šta ispričati. Nedavno je SARTR-ova predstava „Brašno u venama“, u kojoj igra, proglašena za najbolju na festivalu u Skoplju, a u Narodnom pozorištu Mostar Glamočak početkom naredne godine počinje pripreme za novi komad, dok će ga TV publika moći gledati i u novim epizodama „Lud, zbunjen, normalan“ i, kako kaže, tri filmska ostvarenja, ali, naglašava, ako se pare sakupe. &nbsp;Izvrstan ansamblKrenuli smo od nagrade u Skoplju.- Apsolutno, priznanja mi mnogo znače i na neki način to je potvrda da sve što radimo ima nekog smisla. Nekako mislim da je, kada je u pitanju pristup teatru, priča najvažnija. Tema kojom se predstava bavi je vrlo važna, a usto od velikog značaja je i kada imate izvrstan ansambl, dobru atmosferu, divne kolege... I kada se sve to poklopi, čovjek jednostavno poželi da takav komad ima na repertoaru i u svojoj biografiji. To je dokaz da ono što radimo ima smisla - govori Glamočak. &nbsp;Hoće li biti novih projekata?- Početkom 2019. radit ću predstavu u Narodnom pozorištu Mostar prema tekstu Mate Matišića, a naziv je „Anđeli Babilona“. U pitanju je vrlo aktuelna tema. Komedija jeste po žanru, ali se dotiče naše političke situacije, zapravo cijele političke situacije u regionu. To je nešto čemu se radujem, s obzirom na to da je moj prvi novi projekt u ovoj sezoni. Ja potpisujem režiju, a najvjerovatnije da ću i igrati. &nbsp;Jeste li zahtjevni pri izboru glumaca?- Pa ne znam, bitna je količina strasti koju dijelimo prema poslu. To s jedne strane, a s druge je vrlo važno da su ljudi oslobođeni sujete i da nekako svi uđemo u projekt kao da ništa ne znamo, da ga gradimo ispočetka kao da nam je prva uloga u životu. Ima dosta takvih kolega i s njima obično dijelim prostor scene. Nekako, najbliže su mi kolege iz moje generacije i uvijek rado igram s njima, a ima i mnogo mladih ljudi koji se s jednakim zanosom i strašću upuštaju u svaki novi teatarski izazov. &nbsp;Pogriješit ću S obzirom na to da ste profesor na ASU, kako Vam se čine nove generacije studenata?- Žele da uče, posmatram ih četiri godine dok su na Akademiji i zaista su odani. Neki se promijene tokom škole, što je, također, očekivan period glumačkog odrastanja. Sve to na kraju dođe na svoje i jasno je da bez velikog ulaganja, rada i truda nema dobrog hljeba od ovog posla. &nbsp;Čini mi se ili ste zaista napravili pauzu kada su TV projekti i film u pitanju?- Nisam napravio pauzu. Nedavno sam snimio devet novih epizoda „Lud, zbunjen, normalan“, a prije toga sam snimao seriju „Ne diraj mi mamu“, koja se prikazuje na Novoj TV. U planu su još tri seta snimanja LZN, onda u pripremi su i tri filma o kojima još ne mogu govoriti. Jedan od njih je i od Pjera Žalice „Praznik rada“, pa ćemo vidjeti koji će biti realiziran. Sudeći po onome kakva je situacija u bh. kinematografiji, bilo bi zaista veliko kad bi se realizirala sva tri. &nbsp;Koji lik tumačite u novim epizodama LZN-a?- To je neki lik koji se pojavio prije možda dvije sezone, ali kratko. Radi se o direktoru mostarske televizije. On se zaljubljuje u Mariju, koju glumi Tatjana Šojić, i sad je to čovjek koji želi napraviti političku karijeru, tako da mi je to bilo uzbudljivo i zanimljivo.Kako Vam se danas čini društvena situacija?- Vjerujte, šta god kažem ili mislim, pogriješit ću. Nisam dobar prognozer oko toga, a što se tiče nekih drugih stvari, mogao bih govoriti, a o politici, zaista, ne.&nbsp;Kuda idemo?- Joj, kad bih to znao. Nisam vam ja politički analitičar, oni to znaju. Iskreno, radim svoj posao, živim od njega i volim ga. Kad bismo svi tako mogli, onda bismo krenuli naprijed i onda je nebitno gdje ko i u kojoj fotelji sjedi. Naš se narod, nažalost, neće osvijestiti i napraviti bolje. Svake četiri godine mislimo da će se osvijestiti, ali očito nam je dobro, pa ne želimo promjene. Zato na tom polju nemam optimizma, ali imam ga kada je Bosna u pitanju. Proputovao sam skoro cijeli svijet i ne bih mijenjao ne znam koji grad za trun Bosne. Užasno sam vezan za našu zemlju, koja je prelijepa, još samo kad bi ljudi vidjeli tu ljepotu, bilo bi nam svima dobro.&nbsp; &nbsp;„Dame biraju“&nbsp;Može li se ponoviti hit-predstava „Dame biraju“?- Predstava koju smo napravili prije četiri-pet godina još živi i mnogo igraju. Popularnija je, zapravo, dosta se više igra u regionu nego kod nas. Naravno da se može nešto takvo napraviti, ali treba naći druge i nove teme i tekstove. &nbsp;Šta je garancija uspjeha &nbsp;Dosta predstava u kojima glumite ima dug vijek trajanja.- S jedne strane, fenomen takvog uspjeha je sama predstava, zapravo priča. Nekako, uđem u projekt za koji mislim da će dugo živjeti, igram s kolegama koje izuzetno cijenim i volim, onda to na neki način garantira i uspjeh, ali i dug život predstave.

Ne dam trun Bosne ni za jedan grad na svijetu

Admir Glamočak otvoreno za "Avaz": Svake četiri godine mislim da će se narod osvijestiti

Mada je 50 godina rada i sjajnih glumačkih kreacija iza njega, <a href="https://avaz.ba/vijesti/licnost-dana/428263/pola-stoljeca-na-pozorisnoj-sceni">Zijah A. Sokolović</a> (68) se ne predaje. Putuje, radi i donosi osmijeh na lice gdje god da ima predstavu. U novembru 1968. u Malom pozorištu Sarajevo odigrao je prvu profesionalnu predstavu. Tokom cijele ove sedmice jubilej će obilježavati u Sarajevu, Travniku, Mostaru...

- Nekako ću pokušati, prije svega zbog sebe, zbog pozorišta i zbog ljudi koji će doći da obilježe taj trenutak, da svih tih sedam dana budem veoma aktivan – govori nam Sokolović.

Tek sam počeo

&nbsp;Kada pogledate unazad, biste li nešto promijenili?

- Definitivno ništa ne bih mijenjao. Jedino bih bio, možda, veseliji i pristajao na to da činim malo više grešaka u životu. A čovjek ne može da se umori, pa tek sam počeo sa životom. 

&nbsp;Živite u Beču, ali često gostujete u Beogradu, Zagrebu, Sarajevu. Gdje se osjećate kao kod kuće?

- Beč je mjesto gdje sam najviše vremena proveo, gdje se osjećam najsigurnije. To je jedno od najljepših mjesta na svijetu, u kojem se čovjek može sakriti i u kojem može postati vladar određene vrste iluzija koje se mijenjaju od predstave do predstave. U Sarajevu se, opet, osjećam najrahatnije i svako malo dođem. Ljepota tog nekog osjećaja, vremena i prostora, ta brda oko Sarajeva, koja ga čine posebnim i neobičnim, grad koji ima dosta mostova koja vežu ljude i čine ga i po tom sasvim posebnim i neobičnim u tom dijelu svijeta.

Žalite li za vremenima nekadašnje Jugoslavije?

- Nostalgija je nešto što je primarno u čovjeku i bez nje se ne može živjeti. Neka ostane nostalgija, a nešto što se dogodilo samo po sebi i vremenu neka ide svojim tokom. 

&nbsp;Kako na Sarajevo gledate iz perspektive Beča?

- Meni u mom Sarajevu ništa ne smeta. Svaki grad na svijetu se mijenja tokom historije, a koja određuje na ovaj ili onaj način civilizacijske postupke koji se događaju na tim prostorima. A ne da se ljutim zbog promjena, jer to je već luksuz.

&nbsp;Pratite li filmska, dramska i pozorišna dešavanja u BiH?

- Predstava „Džem od malina“ je jedna od najljepših koja je napravljena u Evropi. To je baš nešto što me fascinira.

&nbsp;Infantilni odnos

Gledajući Vas na bini, stječe se utisak da ste Vi, ustvari, još jedno veliko dijete?

- Kad govorimo s aspekta djeteta koje raste i kad ima tu potrebu za igrom kao načinom izražavanja svojih mišljenja i osjećanja, imamo taj neki infantilni odnos da posmatramo odrasle ljude kao djecu. Ja sam, jednostavno, u sebi zadržao odnos do pozorišta i pozorišnog načina razmišljanja, da bih zadržao malo taj odnos koji se mnogima čini da je infantilan.

 
Nemojte da s Kusturicom kvarimo intervju
&nbsp;O Emiru Kusturici?

- Nemojte, molim vas, mislim da smo do sada veoma lijepo pričali, i ne bismo trebali kvariti ovaj intervju.

Glumac je...

Neodvojivo od imena Zijaha A. Sokolovića je njegova monodrama “Glumac… je glumac… je glumac”. Nastala je u Sarajevu davne 1978. godine “kao buntovni čin” o razumijevanju glumca i znatiželjno istraživanje granica pozorišne umjetnosti. “I obračun sa kritičarima: ko je vladar pozorišne iluzije.” Predstava se bliži 2.000. izvođenju.

Za 50 godina glumačkog života Zijah A. Sokolović je dobio 76 nagrada

Svaki grad na svijetu se mijenja tokom historije, a koja određuje na ovaj ili onaj način civilizacijske postupke koji se događaju na tim prostorima. A, ne da se ljutim zbog promjena, jer to je već luksuz

U Beču se osjećam najsigurnije, a u Sarajevu najrahatnije

Sokolović: Ostvario brojne sjajne glumačke kreacije

Zijah A. Sokolović za "Avaz": Žao mi je što nisam više griješio

Riječima „Dobra večer, Sarajevo. Dobra večer, Bosno i Hercegovino“ sinoć je u studiju Muzičke produkcije BHRT-a Duško Kuliš započeo svoj koncert na kojem je, uz pratnju orkestra Muzičke produkcije BHRT-a, s njim nastupio i vrlo perspektivni pjevač Mirza Selimović. „Da mi je da vidim Sarajevo“, „Suzo moja Suzana“, „Kako ću bez tebe“, „Ti meni lažeš sve“, „Ustaj sine“... i drugim, vrlo dopadljivim pjesmama iz svog bogatog repertoara, Duško je počastio prisutnu publiku u studiju, koja je horski pjevala s njim, ali i brojne gledaoce i slušaoce širom svijeta koji su putem videoslike i radioprijenosa uživo pratili ovu manifestaciju. Posebne emocije bile su kod izvedbe melodije „Pjesme moje“ koju su, kao omaž Kemalu Montenu koji ju je pisao i Tomi Zdravkoviću koji ju je izvodio, zajednički otpjevali Duško i Mirza.&nbsp;

- Ovo je jedan od naših specijalnih projekata koji radimo dvadeset i drugi put zaredom. Na neki način, jednim potezom odradimo više stvari, a sve s ciljem da bh. umjetnike i umjetnike iz regije predstavimo u najboljem svjetlu te tako našim konzumentima priredimo kvalitetan i atraktivan program. Nije lako realizirati žive prijenose. No, u vremenu iza dobro smo se uštimali tako da iz koncerta u koncert, otklanjajući sitne greškice u hodu, postajemo sve snažniji i spremniji, te stremimo ka tome da postižemo sve više i bolje rezultate. Ovaj projekt nije komercijalni te smo na velikim mukama da u skučeni studijski prostor primimo sve one koji bi u publici htjeli pratiti koncerte - kazao je Jasmin Ferović, drektor Muzičke produkcije BHRT-a.

Kako se izvođači odnose prema ovom projektu? 


- Ono što nas motivira jeste to da imamo podršku od muzičara, pjevača, bendova, kako domaćih tako i onih iz regiona, koji iskazuju svoju spremnost da svojim učešćem na našim koncertima zajedno gradimo nešto što i njima i nama donosi dugoročne korsti. Studio 2 live, koji je na neki način vezan za pop, rok i druge vrste zabavne muzike, i Studio N, koji je vezan za narodnu muziku, postaju brendovi u čijem stvaranju svi žele zdušno učestvovati. Do polovine sljedeće godine već imamo dogovorena učešća brojnih estradnih zvijezda. Neke od njh su Amira Medunjanin, Bajaga, „Bombaj štampa“, „Plavi orkestar“... Da bismo izašli ususret što većem broju, razmišljamo da uskoro krenemo sa po dva koncerta mjesečno.

Hoće li biti još nekih novih projekata?




- Hoće. Sredinom decembra ove godine počinjemo realizirati još jedan specijalni program pod nazivom „Sevdah u Narodnom“, koj i ćemo raditi jednom godišnje. Snimanje, umjesto u zgradi BHRT-a, bit će obavljeno u sarajevskom Narodnom pozorištu, a u prvom njegovom izdanju nastupit će osam popularnih estradnih umjetnika. među kojima će biti Halid Bešlić i Šerif Konjević.

S njim je nastupio i vrlo perspektivni pjevač Mirza Selimović

Duško Kuliš održao koncert uz pratnju orkestra Muzičke produkcije BHRT-a

Zijah A. Sokolović, glumac koji iza sebe ima 5.000 izvedbi monodrama, dobitnik 76 nagrada, kojeg su nazivali kraljem, maestrom monodrame, u novembru obilježava 50 godina umjetničkog rada.
Jubilej će obilježiti nizom programa u nekoliko bh. gradova, od 5. do 10. novembra, a poseban program odvijat će se u Sarajevu, gdje je sve počelo 1968., kada je odigrao prvu profesionalnu ulogu.
O planovima za obilježavanje ovog jubileja bilo riječi na pres-konferenciji upriličenoj u Centru kulture i mladih.
Direktor Centra Armin Omerović izrazio je zadovoljstvo saradnjom koju ova ustanova ima sa Sokolovićem.

Zijah Sokolović, ovom prilikom, rekao je da je želio da, igrajući i praveći pozorište, obilježi tih 50 godina. 
- Mislim da je čovjekov život kao tramvaj, bilo gdje na svijetu, a možemo reći i da je moj više vezan za sarajevske tramvaje. Što bi rekli, svaki tramvaj ima svoje krugove koje pravi. Čovjek je taj koji se nalazi u tom tramvaju i vozi se od stanice do stanice, od remize do remize. Svaki putnik u tom tramvaju drži se za mjesto koje mu drži ravnotežu dok tramvaj vozi. Ja sam se uhvatio za pozorište - rekao je Sokolović i tako se, kako kaže, drži čitav život.
Sokolović kaže da je, igrajući predstavu „Glumac… je glumac … je glumac“ godinama, osjetio da publika drugačije reagira na istu predstavu. On je naveo da je publika počela da reaguje površnije te je odlučio programom nazvanim „Lijevo Desno Glumac“, koji je i predstava i radionica, ponovo ovu predstavu približiti publici, ponovno potaći reakcije.
Govoreći i tome koliko ima glume u svakodnevnim životu i koliko je stvarnost dio pozorišta, Sokolović je okupljenim novinarima rekao da su i oni na pres-konferenciji kao u predstavi. Oni su se obukli, našminkali, neki reditelj ih je poslao. Također misle i o tome šta govore, rekavši da i oni imaju ulogu.
- Ne bavim se pozorištem da bih glumio, želim da igram da bih nešto rekao - sažeo je ukratko Sokolović značaj pozorišta i ono što je za njega gluma.
U petak će Sokolović održati peformans "Glumačka šetnja", od Centra kulture i mladih, gdje se prvi put susreo s pozorištem, gdje je bilo i prvo Dječije pozorište, do Kamernog teatra, gdje je odigrao prvu profesionalnu ulogu 8. novembra 1968 godine. I sve to govoreći tekst iz predstave „Glumac ... je glumac ...je glumac“
Osim toga, Sokolović danas ima nastup u Narodnom pozorištu Mostar, u Ateljeu Figure u četvrtak će biti otvorena izložba plakata pozorišnih predstava Zijaha A. Sokolovića, a u petak i subotu na sceni Centra kulture i mladih bit će izvedene predstave „CABAres,CABArei“ i Međuigre 0-24“

Sokolović: Moj oslonac je pozorište

Oproštajno pismo francuskog pjesnika Šarla Bodlera (Charles Baudelaire) iz 19. stoljeća, u kome saopćava da će izvršiti samoubistvo, prodano je na aukciji za 234.000 eura.&nbsp; 
Pismo datirano na 30. juni 1845. godine adresirano je na Bodlerovu ljubavnicu Žan Duval (Jean Duval).

Pjesnik, koji je tada imao 24 godine, pokušao je tog dana izvršiti samoubistvo, ali je preživio i živio je još 22 godine.

Francuska aukcijska internet-stranica "Osena" saopćila je da je pismo prodano privatnom kupcu za tri puta veću cijenu od procijenjene.

U tom pismu Bodler obavještava svoju ljubavnicu o namjeri da se ubije.

- Kad vam gospođica Žan Lemer bude predala ovo pismo, ja ću biti mrtav.. umirem u jednom strašnom nespokoju... Ubijam se jer ne mogu više da živim, zamor od uspavljivanja i buđenja mi je nepodnošljiv - napisao je pjesnik. 

Bodler, koji je imao finansijskih problema nakon što je potrošio svoje nasljedstvo, izbo je sebe nožem u predjelu grudi, ali nije pretrpio ozbiljne povrede. On je smatrao da je neshvaćen u porodici i sumnjao je u svoj književni talenat.

U naredne 22 godine Bodler će napisati čuvenu zbirku pjesama "Cvijeće zla", koja će zauvijek učvrstiti njegovu reputaciju pjesnika.

Njegova poezija utjecala je na generacije francuskih pjesnika. Umro je izdeformiran sifilisom 1867. godine.

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Admir Glamočak otvoreno za "Avaz": Svake četiri godine mislim da će se narod osvijestiti

Zijah A. Sokolović za "Avaz": Žao mi je što nisam više griješio

Duško Kuliš održao koncert uz pratnju orkestra Muzičke produkcije BHRT-a

Sokolović: Moj oslonac je pozorište

Oproštajno pismo francuskog pjesnika Šarla Bodlera prodano za 234 hiljade eura

Kultura

Tanović finalizira “Uspjeh“, a Žalica radionicu privodi kraju

''Sve se nekako preživi, osim smrti'' – priča o Sarajevu

Večeras prva repriza baleta „Okovani Prometej“

Reditelj "Južnog vetra" Miloš Avramović za "Avaz": Ima dosta Balkana u duhu filma

Višeminutni aplauz za "Okovanog Prometeja"

Uspjeh bh. pjesnika Darka Cvijetića: Radujem se zvuku svojih pjesama na drugom jeziku

Bajrović: Susrest ćemo se s ozbiljnim problemima zbog nedostatka kadrova

Sajam "Knjige u Nišama": Praznik izdavaštva, kulture i čitanosti

Anđela Jovanović, nova zvijezda hita "Lud, zbunjen, normalan": Bilo me je strah Mustafe Nadarevića

Mladen Pikulić odabran za vodećeg holandskog fotografa

Zijah A. Sokolović u okovima obilježio 50 godina glumačkog rada

Admir Glamočak otvoreno za "Avaz": Svake četiri godine mislim da će se narod osvijestiti

Zijah A. Sokolović za "Avaz": Žao mi je što nisam više griješio

Duško Kuliš održao koncert uz pratnju orkestra Muzičke produkcije BHRT-a

Sokolović: Moj oslonac je pozorište

Oproštajno pismo francuskog pjesnika Šarla Bodlera prodano za 234 hiljade eura