U sklopu kulturne manifestacije 15. ''Dani fra Didaka Buntića' izveden je baletni koncert "Šapat šume" u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.

Prije koncerta svečano je otvorena manifestacija 'Dani fra Didaka Buntića'. 

''Šapat šume'' izveli su učenici Osnovne muzičke škole “Mladen Pozajić” iz Sarajeva i Osnovne glazbene škole “Brotnjo”. 

Ovim projektom obuhvaćeno je 70 učenika, s kojima radi 30-tak nastavnika. Projekt je poseban po tome, što je to prvi baletni koncert osnovnih glazbenih škola u FBiH i na njemu su radili mnogi renomirani glazbeni stručnjaci iz svojih oblasti (skladatelj Muamer Balihodžić, balet Bridžita Karabašić, libreto Bojana Vidosavljević i Melina Alagić, te mnogi drugi).

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Rok škola Mostar organizira zanimljivu tematsku večer na kojoj će se govoriti o muzici pedesetih i šezdesetih godina i njenom utjecaju na razvoj moderne muzike i današnjih pravaca.&nbsp;- Govorit ćemo o pionirima rokenrola, prvim električnim gitarama i grupama i, naravno, o vinilskim nosačima zvuka, uz radioprijemnike, najkorištenijim muzičkim medijem tog doba - poručili su organizatori.&nbsp;Za to uvodno tumačenje zadužen je Mili Tiro, a za potpunu atmosferu pobrinut će se DJ Šef, koji će s gramofona emitirati najznačajnija muzička ostvarenja iz tog vremena.&nbsp;Ovaj događaj je svojevrsna uvertira za tematski koncert polaznika Rok škole Mostar, koji će se održati 25. oktobra u "Pavarotti" centru, a na kojem će se predstaviti upravo repertoarom pedesetih i šezdesetih.

Govorit ćemo o pionirima rokenrola, prvim električnim gitarama i grupama i, naravno, o vinilskim nosačima zvuka

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

U okviru 27. pozorišnog festivala "Dani Zorana Radmilovića" u Zaječaru, u petak, 19. oktobra izvedena je predstava "Kralj Lear" u režiji Diega de Bree. 
Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Festivala MESS.
Publika u Zaječaru je uz Izudina Bajrovića, prvaka Drame Narodnog pozorišta Sarajevo, koji je utjelovio ulogu Kralja Leara, imala priliku uživati u vrsnoj igri Sanele Pepeljak, Medihe Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elme Juković.
U prepunoj sali je izvedena dramska predstava, a glumci su ispračeni dugotrajnim aplauzom i ovacijama.
Odlukom stručnog žirija, Izudin Bajrović je dobitnik nagrade "Zoranov brk" za najboljeg glumca predstave.

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Mostarka <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/292347/tanja-miletic%E2%80%93orucevic-nacionalisticki-diskurs-vise-od-20-godina-truje-nam-i-unistava-zivote">Tanja Miletić-Oručević </a>jedna je od najznačajnijih pozorišnih rediteljica u našoj zemlji i regionu. Ona je doktorica teatrologije, pedagogica u oblasti dramske umjetnosti, prevoditeljica s poljskog i engleskog jezika, a, kako često zna reći, režija joj najbolje ide od ruke. Režirala je u brojnim pozorištima, a prvi put to radi u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), gdje je u pripremi predstava „Gazi Husrev-beže ili Bukagije“ prema tekstu Džemaludina Latića, a premijera je zakazana za 27. oktobar.U intervjuu za „Dnevni avaz“, Miletić-Oručević&nbsp; je govorila o radu na predstavi, saradnji sa sarajevskim glumcima, pozorišnoj, ali i radijskoj režiji, a otkrila nam je šta novo priprema. &nbsp;Završne pripreme- Pripreme ulaze u završnu fazu, polako scene spajamo u cjelinu, završavamo scenografiju, kostime, muziku... Proces rada je od početka vrlo intenzivan, jer se radi o zahtjevnom projektu s čak 17 glumaca na sceni, ali i produktivan, i protiče u vrlo prijatnoj i prijateljskoj atmosferi – pojašnjava Miletić-Oručević.Radujete li se radu u Narodnom pozorištu Sarajevo i saradnji, sudeći prema podjeli, s velikim profesionalcima?- Naravno, prvi put radim u NPS-u, a s mnogim kolegama koje poznajem prvi put se srećem u radu, a tu su i mladi talenti koji će praktično debitirati ovim projektom. Autorski tim čine, također, sjajni profesionalci – Sabina Trnka kao scenografkinja, Lejla Hodžić kao kostimografkinja i Atilla Aksoj kao autorica muzike. Autor adaptacije je Hasan Džafić.Šta je to ključno pri odabiru glumaca s kojima radite?- Mislim da sam u stanju prepoznati dobrog glumca i pravilno ga podijeliti, znači - dati mu ulogu u kojoj može dati svoj maksimum. Dobar glumac nije samo talentiran, volim glumce koji vole mnogo raditi i ne boje se istraživati. Obično uspijevamo razviti veliko međusobno povjerenje, koje je nužan preduvjet za dobar rad.&nbsp; Autor teksta historijske događaje i ličnosti vješto je upotrijebio u funkciji oslikavanja ljudskih osobina i oblika društvenih ponašanja. Hoćete li se i Vi držati toga kroz postavljanje drame na scenu?- Zanimljivo je da je Džemaludin Latić napisao dramu koja je u principu fikcionalni siže, poslužio se elementima iz života historijskih ličnosti, ali je glavni zaplet, koji mnogo više govori o ličnom, intimnom svijetu Gazi Husrev-bega, nego o njegovom državničkom i ratničkom biću, potpuno fikcionalan. Kao i svaki dramski tekst i ovaj pokušava pronaći ono univerzalno u ljudskoj prirodi, što se ne mijenja kroz epohe, društvene i historijske okolnosti. S autorom adaptacije smo, izdvajajući svoj dio priče iz jednog vrlo opširnog, epskog teksta, stavili akcent upravo na te univerzalne ljudske emocije, doživljaje i pojave.&nbsp;Eventualni pokušaji &nbsp;Hoće li se publika, na neki način, identificirati s junacima i koliko je, generalno, ovaj komad aktuelan?- Možemo se nadati da će se publika identificirati s likovima. Tekst ima vrlo snažnu emocionalnost, a osim toga, njegova forma, dominantno poetska, na specifičan način djeluje na čula i komunikaciju. Komad će biti aktuelan ukoliko uspijemo u onome što smo naumili, kako sam već rekla, da pronađemo vječne, vanvremenske ljudske dileme i osjećanja u ovoj historijskoj priči.&nbsp; Režirali ste u brojnim pozorištima i tako pričali o različitim temama. Koja Vam je omiljena?- Teško mi je definirati svoju omiljenu temu jer sam se zaista bavila različitim materijalima, doduše – mnogo više savremenom, nego klasičnom dramom. Jedna od tema kojoj se često vraćam je i ona koja se pojavljuje u ovom komadu – čovjekove zarobljenosti, determiniranosti u historijskim i društvenim okolnostima i eventualnih pokušaja da se tim silnicama predodređenosti odupre.&nbsp;Za kraj, kako biste okarakterizirali društveni sistem u kojem živimo?- Feudalizam na steroidima, s Instagram profilom.Nekoliko izleta na radiju- Mnogo sam više radila i radim u pozorištu, to je moja prirodna sredina. Na radiju sam imala nekoliko, da ih tako nazovem, izleta. No, i radio je fascinantan medij, sa svojom specifičnom koncentracijom, svojim beskonačnim prostorom u zvuku... Žao mi je što radimo sve manje radiodramskih programa u ovoj zemlji – kaže Miletić-Oručević.&nbsp;Kandidatura Mostara&nbsp;Pripremate li još nešto novo kada je posao u pitanju?- Osim što režiram, imam i svakodnevni posao, vodim malu organizaciju „Studio za izvedbene umjetnosti“ u Mostaru. U ovom periodu intenzivno se bavimo pripremom kandidature Mostara za Evropsku prijestonicu kulture 2024. Aplikacija je poslana, iskreno se nadam da ćemo proći dalje i da ćemo imati priliku realizirati tako fantastičan projekt.

Tekst Džemaludina Latića ima vrlo snažnu emocionalnost

Miletić-Oručević: Prvi put režira u Narodnom pozorištu Sarajevo

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Sarajevska Hagada jedno je od najznačajnijih djela i predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH. Oduvijek je privlačila veliku pažnju, kako u BiH tako i u svijetu, kada je u rijetkim trenucima bila dostupna javnosti. 
Interesantna stvar

Nedavno je dobila i faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom, koje je, za sada, dostupno u Zemaljskom muzeju, ali i online shopu Muzeja.

Direktor Mirsad Sijarić kaže da su svi u Muzeju presretni, jer je to prvi put da mogu reći da su uradili nešto samostalno kao izdavači.

- Prvi put je urađena studija na 300 stranica o knjizi, tako da u biti imamo i faksimil i dodatnu knjigu koja vrlo detaljno obrađuje prošlost i cijelu tu tematiku. Osim toga, knjiga je prevedena i na engleski, tako da je dostupna na bosanskom i engleskom jeziku. A nadamo se da će u narednih nekoliko mjeseci biti dostupna i na francuskom. Verzija na bosanskom jeziku košta 150 KM, dok na drugim jezicima, zbog obimnijeg posla, košta 180 KM – govori Sijarić.

Dodaje da je to velika stvar za Muzej, ne samo kada je u pitanju promocija kulturnog naslijeđa BiH koje se tu čuva već i to što će ovaj projekt imati i odziv javnosti.

- Imat ćemo i određene finansijske koristi, jer će se knjiga prodavati na globalnom tržištu. U svakom slučaju, to je vrlo interesantna stvar i zahvalni smo i Kancelariji UNESCO-a u BiH, koja nam je osigurala skoro 50 posto potrebnih sredstava za realizaciju ovog projekta – ističe Sijarić.

Nove generacije

Zemaljski muzej BiH je dom za gotovo tri miliona predmeta, od kojih je Hagada sigurno najpoznatija, a direktor kaže kako se trude posmatrati ga kao cjelinu.

- Sarajevska Hagada će sada biti češće dostupna javnosti nego što je to ranije bio slučaj. Zahvaljujući pomoći UNESCO-a i Francuske ambasade u Sarajevu, obnovljeni su uvjeti u kojima se čuva. Dva puta sedmično u redovnim terminima, bez plaćanja ulaznice, svi mogu vidjeti originalnu Hagadu, što ranije nije bio slučaj. To su sve mali koraci ka napretku koji mi pokušavamo ostvariti. Ali je teško – kazao je Sijarić.

Profesor Šalom Sabar napisao studiju&nbsp;
- Studiju sarajevske Hagade napisao je profesor Šalom Sabar (Shalom) s Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu. On je jedan od najpozvanijih autoriteta u svijetu za srednjovjekovne hebrejske rukopise. Željeli smo da ta studija bude na vrhunskom nivou. Mi nemamo stručnjaka za hebrejski ili srednjovjekovni jezik, pa je bilo bolje angažirati nekog etabliranog na tom polju da mi ne bismo improvizirali – ističe Sijarić.

Oduvijek je privlačila veliku pažnju, kako u BiH tako i šire, kada je u rijetkim trenucima bila dostupna javnosti

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Slikar <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/327358/dzeko-hodzic-vijecnica-je-sveto-mjesto-u-sarajevu-pomalo-se-plasim-i-dat-cu-sve-od-sebe">Džeko Hodžić</a> ovih dana boravi u norveškom gradu Dramenu, gdje je u ponedjeljak otvorena njegova 68. samostalna izložba. Postavka je otvorena u prostorima biblioteke, a prikazan je spoj ozračja pisane riječi, moderno dizajniranog prostora i radovi koji su nastali na izgorjelim kartonima počiteljske kolonije.U razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o reakcijama publike u Norveškoj, „Apokalipsi 2“,&nbsp; koja je krajem prošle godine izložena u prostorijama sarajevske Vijećnice, a prokomentirao je i položaj umjetnika u našoj zemlji. &nbsp;Pet spratova - Publika i posjetioci biblioteke su reagirali pozitivno, a ovo je novo iskustvo u mom izlagačkom djelovanju. Taj kontrast modernog dizajna i crteža stradanja se nadopunjuju i ističu jedan drugog. Biblioteka je na pet spratova i izgleda kao otvoreni univerzitet, a, prema mojim procjenama, broj gostiju dnevno kreće se između 100 i 150 - govori nam Hodžić. Crteži iz mape "Počitelj", na kojima je radio još od 2000. godine, izloženi su u nekoliko zemalja svijeta,&nbsp; a sada je došao red i na Norvešku. - Radovi su nastali na kartonima umjetnika koji su boravili u internacionalnoj slikarskoj koloniji Počitelj od osnivanja 1964. do početka rata. Crteži su izlagani u BiH, Hrvatskoj, Srbiji Egiptu, Njemačkoj, Švicarskoj, Švedskoj i svugdje su izazvali pažnju publike i stručne kritike - ističe slikar.&nbsp; Krajem prošle godine, tačnije za Džekin 67. rođendan, izložen je drugi dio rada „Apokalipsa“. - Zajedno s instalacijom od "Aleksandrijske biblioteke do Vijećnice" izložena je i „Apokalipsa 1, 2“, zadovoljan sam posjetom, ali uvijek težim novim izazovima. Već radim ''Apokalipsu 3'', a možda bude još koja. Zadovoljstvo postignutim rezultatima uljuljka i ulijeni stvaraoca i njegov mozak, zato uvijek kopam, rudarim. Moja platna, ustvari, podloge su, njiva ili vrt, gdje stalno ima posla. Ako se zapusti, uhvati se korov koji je opasan - smatra Hodžić.Ne kukamIako je već u penziji, ovaj umjetnik ne prestaje raditi. - Umjetnik nikad ne prestaje raditi dokle ga zdravlje služi. Penzija je za mene administrativna odrednica i podsjeća me da sam progurao 65 godina, ali i da treba još mnogo raditi. Ne kukam kao pojedinci da je mala, nedovoljna i slično, dobro je - ističe Hodžić. &nbsp;Ciklus "Pisma iz svemira"- Za narednu godinu već imam nekoliko poziva iz zemlje i inozemstva. Za sada sam prihvatio poziv iz Mostara, gdje ću s dragim prijateljima Salkom Pezom i Mirzom Morićem imati zajedničku izložbu. Za ostalo ću vidjeti. Završavam i novi ciklus slika i crteža "Pisma iz svemira", pišu se tekstovi, fotografiraju radovi, prevodi i priprema katalog pa ćemo vidjeti - navodi Hodžić.

Umjetnik ne prestaje raditi dokle ga zdravlje služi

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Predstava „Majka ili sve lutke idu u raj“ nedavno je premijerno izvedena na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR), a ponovna igranja zakazana su za 26. i 27. oktobar u 20 sati.

Dvije sestre

Dramaturginja je <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417477/nova-premijera-u-sartr-u-26-septembra">Nedžma Čizmo</a>, mlada autorica kojoj je ovo prvi profesionalni angažman i, kako kaže, njena zlatna šansa. Priča o dvije sestre koje žive u izloaciji zbog svoje majke privukla je pažnju bh. javnosti, a Čizmo je reakcijama veoma zadovoljna.

- Ljudi su je doživjeli vrlo emotivno, ali su je i dobro razumjeli. Imala sam tremu kako će odrasli prihvatiti lutke kao element predstave, ali mislim da ljudima prijaju nove i uzbudljive stvari – kaže Čizmo.

Dodaje da je imala priliku blisko sarađivati s koautorima predstave, a, prije svega, s Dubravkom Zrnčić-Kulenović, rediteljicom predstave.

- Od neprocjenjive je važnosti imati nekoga s toliko iskustva i rada u teatru i stvarno mi je čast što smo radile skupa na ovom projektu. Inspiracija uvijek dolazi iz stvarnosti. Tako je i ovaj tekst djelimično inspiriran istinitom pričom, ali važno je iz stvarnosti uzeti onoliko koliko je potrebno da bi se kreirala vlastita priča, u suprotnom postoji dokumentarni film i dokumentarističko pozorište koji tretiraju stvarnost kao takvu i ne mijenjaju je – ističe mlada autorica.

Tema manipulacije

Kako kaže, manipulacija je glavna tema i teksta i predstave, ali da postoji i paradoks unutar same priče.

- Starija sestra manipulacijom osvještava mlađu sestru da je izmanipulirana od majke. Svi akteri predstave imali su zadatak da detektiraju manipulaciju u svom dijelu posla i razgovarali smo o tome. Tako smo govorili o manipulaciji pokretom, tijelom, vizualnim identitetom, lutkama, partnerom, zvukom... – kazala je Čizmo, dodavši da trenutno nema novih angažmana te da živi na slavi prve predstave. 

Njen scenaristički prvijenac, kratki film „Čipka“ je u postprodukciji, a ova mlada autorica piše i diplomsku dramu te istražuje za teorijski diplomski rad. 

SARTR daje priliku mladima

- Bilo bi nezahvalno s moje strane pričati kako je teško mladima ući u svijet umjetnosti i kulture jer sam ja dobila šansu kao pisac i prije završetka studija. Moram istaknuti SARTR kao instituciju koja daje priliku mladim umjetnicima i izdvaja se po tome. Dosta mojih kolega je upravo tu napravilo svoje prve profesionalne korake – govori Čizmo.

Potpisuje dramaturgiju za predstavu „Majka ili sve lutke idu u raj“

Čizmo: Inspiracija uvijek dolazi iz stvarnosti

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

U petak, 19. oktobra 2018. godine, u 20 sati, u okviru 27. pozorišnog festivala Dani Zorana Radmilovića u Zaječaru, bit će izveden Šekspirov komad „Kralj Lear“ u režiji Dijega De Brea (Diego de Bree). Predstava je nastala u koprodukciji Narodnog pozorišta Sarajevo i Festivala MESS.&nbsp; Kralj Lear istražuje ljudsko putovanje kroz tamu i ponor smrti. Silazak je pun straha, nesigurnosti i nemoći. Naime, sudar sa smrću nije prepušten slobodnoj ljudskoj volji. Learov odlazak u svijet smrtne tame još je bolniji i tragičniji zbog njegovog rastrzanog srca i pomračenog uma. Nekadašnji Bog na Zemlji, sada duboko poniženi obični smrtnik, na zalasku svog života pokušava da spozna istinu koja će ga sunovratiti u krajnju propast. Razarajuća bol saznanja da je bio prevaren i izigran gura ga u lavirint patnje koja ga pogađa neljudskom snagom i moći. Onaj koji je bio sve, sada je ništa. Sve je to kazna života na čijem kraju Lear, kada već nije mogao ranije, preuzima svu patnju na sebe da bi se preko nje očistio. Learov odlazak je pravi danse macabre koji ga lišava svega. Zemlja je postala grobnica, neka neko dozove sunce!
Publika u Zaječaru će, uz prvaka drame NPS-a Izudina Bajrovića, koji će utjeloviti ulogu Kralja Leara, imati priliku uživati u vrsnoj igri Sanele Pepeljak, Medihe Musliović, Slavena Vidaka, Vedrana Đekića i Elme Juković.
Festival posvećen glumcu svečano je otvoren 14. oktobra i trajat će do 22. 10. 2018. godine.

U noći otvorenja Festivala nastupio je ansambl Narodnog pozorišta Timočke Krajine „Zoran Radmilović“ s premijernom predstavom „Audijencija/Vernisaž“ Vaclava Havela u režiji Božidara Đurovića. 

Osim naše predstave „Kralj Lear“, u takmičarskom dijelu programa će se naći: 

Satiričko kazalište „Kerempuh“ iz Zagreba s predstavom „Ustav Republike Hrvatske“ prema tekstu Rajka Grlića i Ante Tomića, „Atelje 212“ iz Beograda sa predstavom „Noćna straža“ Fedora Šelija u režiji Borisa Liješevića, Narodno pozorište “Ivan Vazov“ iz Sofije s predstavom „Krivac“ Dimitra Dimova, predstava beogradskog „Zvezdara teatra“ „Korešpodencija“ Borislava Pekića, „Balkanski špijun“ Dušana Kovačevića u izvođenju Narodnog pozorišta iz Beograda i Narodno pozorište Republike Srpske iz Banje Luke s predstavom „Naši dani“ prema tekstu Željka Stjepanovića.

Dodjela nagrada planirana je 22. oktobra, kada će u čast nagrađenih biti upriličen prigodan program.

Dodjela nagrada planirana je 22. oktobra, kada će u čast nagrađenih biti upriličen prigodan program

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/340386/andelka-prpic-o-aktuelnoj-monodrami-%E2%80%9Esta-me-snade%E2%80%9C-porodici-karijeri-zahvalna-sam-i-za-uspjeh-i-za-poraz-ucimo-iz-svega">Anđelka Prpić</a>, jedna od najpopularnijih glumica u regionu, koju je publika na Balkanu upoznala preko hit serije "Andrija i Anđelka", 24. oktobra počinje bh. turneju predstave "Šta me snađe?". Tim povodom danas je u Klubu 1 održana pres-konferencija, a, kako je Prpić poručila, raduje se ponovnom susretu s bh. publikom. - Turneju smo organizirali na zahtjev publike. Publika u BiH voli druženja, pogotovo u manjim dvoranama. Zato, kada imam tremu, prolazi čim izađem na scenu – poručila je Prpić. Turneja počinje 24. oktobra u Brčkom, a slijede Tuzla, Banja Luka, Sarajevo...

Jedna od najpopularnijih glumica u regionu, koju je publika na Balkanu upoznala preko hit serije "Andrija i Anđelka", 24. oktobra počinje bh. turneju predstave "Šta me snađe?"

Anđelka Prpić: Bh. turneju smo organizirali na zahtjev publike

Ljudi odlaze na vječni počinak, pa i oni najbolji među nama koji ostave neizbrisiv trag, kakav je uistinu ostavila proslavljena jugoslavenska glumica Milena Dravić, o kojoj njene kolege imaju samo riječi hvale.
Sarajevski Kamerni teatar 55 otvorio je jučer knjigu žalosti u koju se do petka mogu upisati svi oni koji su cijenili lik i djelo ove velike balkanske dive jer će se njen gubitak uistinu osjetiti na glumačkoj sceni regije.
U knjigu su se upisali građani koji su mahom naglasili da je ona sada na boljem mjestu, da je ponovo ujedinjena sa suprugom Draganom Nikolićem, koji je preminuo prije više od dvije godine, ali i da s njenim odlaskom odlaze njihova djetinjstva, mladosti i najljepši periodi života.
- Hvala Vam za svaku ulogu koju ste odigrali, hvala Vam za svaki osmijeh kojim ste obasjali moje odrastanje, hvala Vam što ste uvijek bili i ostali primjer čovječnosti, ženstvenosti i topline. Beskrajno sam zahvalna što sam bila svjedokom Vašeg sjaja na ovom svijetu - jedan je od napisa u knjizi.
Milena Dravić snimila je brojne filmove, glumila u TV serijama, igrala na daskama koje život znače, a u svakom od njih ostavila je poseban pečat i utkala svoju plemenitost, kažu kolege koje su je poznavale.
Direktor Kamernog teatra Emir Hadžihafizbegović i uposlenici ove teatarske kuće kazali su da je minuta šutnje premalo za takav život jer nema riječi koje mogu opisati prazninu koja za njom ostaje, budući da će se takav talent, takva posvećenost poslu i ljudskost teško ponoviti.
- S Nikolićem i Dravić otišla je cijela jedna epoha koja je obilježila glumačku scenu Balkana i bivše Jugoslavije. S njima smo se smijali i plakali i učili i proći će mnogo vremena, a možda to vrijeme nikada neće ni doći, dok se takve glumačke, ali i ljudske veličine, ponovo ne pojave - kažu u Kamernom teatru.
Bosanskohercegovačka glumica Jasna Diklić kazala je Feni da je tužno kada ljudi odlaze, a posebno je tužno kada glumci odlaze jer je to gubitak za branšu, za publiku i kontinuitet kakav je Dravić imala na sceni ex-jugoslavenskog filma, pozorišta i televizije.
- Ostat će nam sjećanje na nju i sve ono što je dala. Bila je tako sjajna umjetnica i to je veliki gubitak. Lično sam tužna kada takvi glumci i glumice odlaze - dodala je.
Jedan od najistaknutijih reditelja u Bosni i Hercegovini Dino Mustafić nazvao je Milenu Dravić posljednjom filmskom divom jugoslavenske kinematografije, bila je, kaže, rado viđena u svim sredinama u kojima je ostvarila veličanstvene i maestralne uloge.
- Bila je simbol jednog vremena i epohe i svijeta. Ona je svojom glumom oplemenjivala naše duše iz generacije u generaciju. Bila je aktivistica posvećena ljudima i niti jednoga trenutka nije prestajala vjerovati da svijet može biti bolji i plemenitiji - dodao je Mustafić za Fenu.
Bh. glumac Dragan Jovičić kaže za Fenu da su svi svjesni kakva je ona bila osoba te koliko je njen život bio ispunjen zbog čega mu, veli, nije preostalo mnogo toga da kaže što već nije rečeno što kroz njen život, što nakon smrti, ali i dodaje da su ona i njen suprug koji su živjeli ljubav 40 godina sada ponovo skupa.
Milena Dravić preminula je prošlog vikenda u 79. godini u Beogradu. U karijeri dugoj više od 50 godina snimila je 90 filmova, u više od 50 ostvarila je glavne ženske uloge i osvojila brojne filmske nagrade. Glumom se počela baviti još kao srednjoškolka.
Najpoznatije uloge ostvarila je u filmovima "Kozara", "Ljubavni život Budimira Trajkovića", "Rad na određeno vrijeme", "Moj tata na određeno vrijeme", "Sekula se opet ženi", "Nije lako sa muškarcima", "Čovjek nije tica", "Rondo", "Bitka na Neretvi", "Zona Zamfirova" i "Sjaj u očima".
Na televiziji je glumila u brojnim dramama i TV serijama najrazličitijih žanrova te show programima, od kojih je najpoznatiji "Obraz uz obraz" Zdravka Šotre sa suprugom Draganom Nikolićem.
Dobitnica je Nagrade za najbolju sporednu glumicu na Kanskom filmskom festivalu, specijalne nagrade Zlatna ruža na Filmskom festivalu u Veneciji, najprestižnijih srbijanskih nagrada "Dobričin prsten" i "Žanka Stokić" za cjelokupan doprinos jugoslavenskoj kinematografiji te rekordnih deset Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.
Milena Dravić je u Zvezdara teatru igrala 28 godina tokom kojih je ostvarila uloge u predstavama "Ptic i Ptica", "Urnebesna tragedija", "Kako potamaniti gamad", "Lari Tompson, tragedija jedne mladosti", "Moj otac u borbi protiv nitkova iz svemira". Predstava u kojoj je najduže igrala je "Lari Tompson, tragedija jedne mladosti" koju je tokom 18 godina odigrala 314 puta.
Beogradski Zvezdara teatar organizirat će njoj u čast u petak, 19. oktobra, komemoraciju, a Dravić će vječni smiraj naći u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Sarajevski Kamerni teatar 55 otvorio je jučer knjigu žalosti u koju se do petka mogu upisati svi oni koji su cijenili lik i djelo ove velike balkanske dive jer će se njen gubitak uistinu osjetiti na glumačkoj sceni regije

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

U <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/417477/nova-premijera-u-sartr-u-26-septembra">Sarajevskom ratnom teatru</a> (SARTR) 17. i 18. oktobra bit će izvedena klaunovska predstava "Komšizluk" s početkom u 20 sati.Režiju potpisuje Belma Lizde-Kurt.- Svaki čovjek je u dubini duše klaun! "Komšizluk" će vas potaći da se ne plašite malog klauna u sebi - piše na Facebook stranici SARTR-a.U predstavi igraju Andrea Aković, Fatima Kazazić, Dino Sarija, Faris Pinjo,&nbsp;Maja Zećo i Belma Lizde-Kurt, dok su&nbsp; prijatelji projekta SARTR i popularna bh. grupa "Dubioza kolektiv".

Režiju potpisuje Belma Lizde - Kurt

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

U petak, 12. oktobra, u "O Mansion" muzeju upriličena je izložba i manifestacija pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina", koju su u Vašingtonu organizirali Savjetodavno Vijeće za Bosnu i Hercegovinu (Advisory Council) i O Mansion muzej.&nbsp;Manifestacija je imala kulturno-zabavni karakter i bavila se promocijom kulturne baštine BiH kroz radove poznatog bh. umjetnika Mersada Berbera i vrsnog bh. zlatara Sede Sofića. Manifestaciji su prisustvovale poznate ličnosti iz svijeta diplomatije i kulture, a među njima su bili i novoimenovani ambasador SAD u BiH Nelson te bivši ambasador Velike Britanije u BiH Ferguson, zatim bivši ambasadori OSCE-a u BiH Bikroft (Beecroft) i Beri (Beery) i naš cijenjeni odlazeći ambasador BiH u SAD Haris Hrle.&nbsp;Prisustvovao je čuveni američki kompozitor Pol Vilijams (Paul Williams). Prisutnima su se ovom prilikom prigodnim riječima obratili Haris Hrle, zatim Adi Karišik, predsjedavajući UO "O Mansiona", zatimAjla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća, te Adnan Hadrović, predsjedavajući UO Savjetodavnog vijeća, i na kraju čuvena Madam H, vlasnica "O Mansiona".....

Prisustvovao je čuveni američki kompozitor Pol Vilijams (Paul Williams)

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine danas slavi 72. rođendan, a direktor <a href="https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/391205/bh-kulturna-bastina-na-zidovima-kriminalaca-novopecenih-biznismena-sumnjivih-kolekcionara-i-ruskih-oligarharam-za-sliku-opljackane-umjetnosti">Strajo Krsmanović</a>, kao i kompletno osobe ponosni su na ovu godišnjicu.&nbsp; 
Besplatan ulaz

Povodom toga, posjetioci će danas imati priliku besplatno pogledati izložbe, među kojima su stalna postavka „Oprostorena intima“, ali i „Trnoružičnjak“ Selme Đulizarević-Karanović te „Izvan oblika“ Ane Krespo (Crespo) i Melihe Teparić.

Direktor Krsmanović govorio nam je o samom značaju ove galerije, ali i problemima s kojima se susreće.

- Galerija prikuplja i kupuje umjetnička djela od autora i za sada ih imamo više od 6.000. Čuvamo ih i restauriramo, evidentiramo i pokazujemo publici. S druge strane, radimo sa savremenim umjetnicima i recentnim izložbama, tako da je upravo ta izložbena aktivnost jedna od najdinamičnijih - govori Krsmanović.

Umjetnička galerija BiH jedna je od sedam kulturnih institucija, među kojima su i Zemaljski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH, koje ni danas nisu dobile svoj formalni status, kao ni osnivača. 

- Nije ovo malo godina. Umjetnička galerija je formirana 1946. godine od tadašnjeg Ministarstva prosvjete sa zadatkom da djeluje na polju likovne umjetnosti. Evo, 72. godine kasnije galerija radi vrlo ozbiljno i odgovorno, uprkos preprekama na koje nailazi. Imam običaj reći da je Galerija starija od obje države u kojima je živjela. Nažalost, to je naša sudbina i historija, ali je važna činjenica da su institucije kulture vrlo važne za opstanak jednog društva i njegovog kvalitetnog postojanja - kaže Krsmanović.

Počastiti publiku

Ne krije zabrinutost zbog svega što se dešava, odnosno ne dešava, s kulturnim institucijama. 

- Ovim obilježavanjem na neki način želimo da skrenemo pažnju na važnost Umjetničke galerije, kao i drugih institucija. Ovo nije baš okrugla godišnjica, nećemo praviti neko veliko slavlje, ali ćemo barem počastiti našu publiku besplatnim ulazom u galeriju, gdje su uvijek dobrodošli - zaključuje Krsmanović.

Ovim obilježavanjem na neki način želimo da skrenemo pažnju na važnost Umjetničke galerije, kao i drugih institucija, kaže Krsmanović

Krsmanović: Želimo skrenuti pažnju na važnost institucija kulture

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Povodom 540. godišnjice smrti posljednje bosanske kraljice i franjevačke trećoredice Katarine Kotromanić u Rimu (1478.). Fondacija AJA Sarajevo&nbsp; i Franjevačka klasična gimnazija Visoko, pod pokroviteljskom Ambasade Italije u BiH i Opere iz Firence, pokrenuli su projekt operne radionice "Giacomo Puccini, Sestra Angelica".&nbsp;Na radionici, održanoj prošle sedmice, uz 27 članica Ženskoga zbora Franjevačke klasične gimnazije, učestvovalo je i 13 opernih solistica iz BiH, Srbije, Italije, Malezije i Australije, a radionicu su vodili prof.&nbsp; Patricija Morandini (Patrizia), prof. Siho Li (Seho Lee), Jasmina Polić, i Danka Mistović.&nbsp; U sklopu manifestacije "6. dani italijanskog jezika i kulture u BiH", do sada su održane dvije premijerne izvedbe ove opere proteklog vikenda.&nbsp;Publika u Visokom i Kraljevoj Sutjesci popratila je ove dvije izvedbe s velikim zadovoljstvom.&nbsp;Predviđena je još jedna izvedba ove opere: u utorak, 16. oktobra, 2018. u 19.30 sati u crkvi Svetog Ante u Sarajevu. Ulaz je slobodan.&nbsp;

Povodom 540. godišnjice  smrti posljednje bosanske kraljice i franjevačke trećoredice Katarine Kotromanić

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

U srijedu, 17. oktobra 2018., u 19.30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Feničanke“ u režiji Ozrena Prohića.&nbsp; Adaptacija antičke drame „Feničanke“ (Euripid) Lade Kaštelan korespondira s današnjim vremenom, bavi se temama koje su univerzalne i aktuelne. Savremeni pristup antičkoj tragediji govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promijenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek. Konkretno, ovo je priča gdje se braća međusobno ubijaju zbog zavisti i borbe za vlast, ali i zbog usuda, tj. prokletstva svojih predaka. Opće stanje je strepnja – iščekivanje katastrofe, da sve nestane i pretvori se u prah.

U adaptaciji Lade Kaštelan naglašena je feministička linija komada. Žene su u centru dešavanja, mnogo su zastupljenije nego u Euripidovom djelu. Niko ne živi život, već svi gledaju kako prolazi pored njih. Kada donesu odluku da reagiraju, tada je već prekasno. I tako ukrug. Svi čekaju bolje sutra koje nikada neće doći, jer ono je u nama, a ne izvan nas. Trebamo učiniti da nam bude bolje, a ne čekati da neko to učini za nas.

U predstavi igraju: Sanela Pepeljak, Amra Kapidžić, Mona Muratović, Mediha Musliović, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Nerman Mahmutović, Anja Drljević i Slaven Vidak.

Scenograf predstave je Vedran Hrustanović, a kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić.


Ulaznice možete rezervirati na <a href="www.nps.ba">www.nps.ba</a>

Govori o tome kako se puno stvari kroz historiju promjenilo, ali kako se jedino nije promijenio čovjek

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Danas cijeli region tuguje zbog odlaska legendarne jugoslovenske glumice <a href="https://avaz.ba/region/srbija/422343/umrla-milena-dravic">Milene Dravić,</a> koja je sinoć preminula u Beogradu u 79. godini, nakon teške bolesti. Brojni njeni prijatelji i kolege na društvenim mrežama izrazili su žal zbog, kako navode, neponovljive Milene. Na svom Instagram profilu od velike glumice oprostila se i bh. rediteljica Jasmila Žbanić, koja je uz Mileninu objavljenu fotografiju napisala: - Milena Dravić. Glumila je u više od 100 jugoslovenskih filmova. Odlikovana u Kanu i Veneciji. Pravi umjetnik i prekrasno ljudsko biće. Ona je bila naša Meril Strip (Meryl Streep) i mnogo više. Jako će nam nedostajati. Hvala draga Milena - stoji u objavi Jasmile Žbanić.

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

Anđelka Prpić: Bh. turneju smo organizirali na zahtjev publike

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Jasmila Žbanić se oprostila od Milene Dravić: Otišla je naša Meril Strip

Kultura

Baletnim koncertom "Šapat šume" otvoreni ''Dani fra Didaka Buntića'

Muzika pedesetih i šezdesetih u "Pavarotti" centru u Mostaru

Izvedena predstava "Kralj Lear", Izudin Bajrović dobio nagradu "Zoranov brk"

Tanja Miletić-Oručević: Živimo feudalizam na steroidima

Mirsad Sijarić: Cijena Hagade od 150 do 180 KM

Džeko Hodžić: Ako se platno zapusti, uhvati se korov koji je opasan

Nedžma Čizmo: Moja zlatna šansa

Dramska predstava „Kralj Lear“ na 27. pozorišnom festivalu u Zaječaru

Anđelka Prpić: Bh. turneju smo organizirali na zahtjev publike

Velika praznina ostat će odlaskom glumačke dive Milene Dravić

"Komšizluk" u SARTR-u 17. i 18. oktobra

Upriličena izložba pod nazivom "Tribute to Bosnia and Herzegovina" u "O Mansion" muzeju

Strajo Krsmanović: Nije malo 72 godine

Sutra izvedba opere u crkvi Svetog Ante u Sarajevu

Dramska predstava "Feničanke" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Jasmila Žbanić se oprostila od Milene Dravić: Otišla je naša Meril Strip