Na sceni Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) publika će 17. i 18. oktobra imati priliku gledati klaunovsku predstavu „Komšizluk“, čiju režiju potpisuje Belma Lizde-Kurt. Predstava je pretpremijerno izvedena prošle godine na Dan djeteta, 21. novembra, dok je premijera bila 2. decembra u Bosanskom kulturnom centru (BKC).&nbsp;&nbsp; 
Sreća ili tuga

- To je teatar neverbalnog karaktera, gdje se priča zasniva više na likovima i njihovim međuodnosima, a ne na tekstu. Ovakav koncept se zaista dopao publici. Brzo, zabavno, jednostavno, zaigrano i smiješno. Klaunovski teatar je fizički, koji zahtijeva vrlo sposobne glumce, snažne psiho-fizičke forme. Glumci moraju biti spremni za direktnu komunikaciju s publikom i sposobni za prilagođavanje reakcijama publike. Klaunovi ulaze među publiku da bi je potakli da aktivno učestvuje. Međutim, naši klaunovi nemaju crvene noseve, široke pantalone i velike cipele, na koje stalno podapinju. To su teatarski stilizirani likovi, koji imaju tendenciju da pretjeruju. Oni su beskrajno iskreni, što dovodi do prenaglašeno smješnog ili tužnog osjećanja kod publike – govori nam rediteljica Lizde-Kurt. 

Dodaje da su ovakve predstave veoma popularne u Francuskoj i Rusiji, jer je to teatar i za roditelje, nane, bake, dede, djecu... a da je takav koncept ritualnog porodičnog odlaska u teatar veoma značajan i potreban za razvoj kulture odlaženja u pozorišta. 

Idealna opcija

- Mislim da je scena SARTR-a idealna za „Komšizluk“, prvo zbog publike koja je navikla na teatarski provokativnu različitost. Također, sama scena, njena veličina i intimnost, su idealna opcija. Ono čime se mi bavimo su intimni problemi današnjeg čovjeka iz BiH. Pokušavamo secirati otuđenost, zatvorenost, frustraciju, bijes, letargiju, sve izvrnemo naopako i malo ismijemo – kazala je Lizde-Kurt, dodavši da ima mnogo novih ideja, ali ne i konkretnih planova za druge projekte.


Ponosna sam na Aleša

Direktor SARTR-a je rediteljicin suprug Aleš Kurt.

- Aleš živi umjetnost svaki dan, misli i osjeća je. Odan je stvaralaštvu. Voli je i cijeni, bez obzira što umjetnost, pa i umjetnici u BiH, „odumiru“ i što u BiH ima više, doslovno, gladnih ljudi nego onih duhovno gladnih. Ili si umjetnik ili nisi. Nema prilagođavanja. A, Aleš jeste umjetnik. U potpunosti neprilagodljiv, tako da, naravno da sam ponosna. Uopće ne sumnjam u njega. Sumnje imam u sistem, ako se to može reći, jer sistem ne postoji – iskrena je Lizde-Kurt

Ono čime se mi bavimo su intimni problemi današnjeg čovjeka iz BiH

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

U Pozorištu mladih Sarajevo večeras u 20 sati bit će izvedena predstava "Vrli novi svijet" (Brave New World) Aldusa Hukslija (Aldous Huxley), čiju režiju potpisuje jedan od najboljih bh. reditelja <a href="https://avaz.ba/vijesti/intervju/349925/dino-mustafic-ugledni-reditelj-za-%E2%80%9Ednevni-avaz%E2%80%9C-bajkama-o-putu-u-eu-samo-prikupljaju-poene">Dino Mustafić</a>.Krajem septembra ova predstava je izvedena prvi put, a premijeri su prisustvovale broje poznate ličnosti iz BiH.Namijenjena je odrasloj publici, kao i studentima te završnim razredima srednjih škola.U predstavi koja preispituje granice definiranja ljudskosti, između ostalih, igraju i Sanin Milavić, Semir Krivić, Dina Mušanović, Mario Drmać, Anita Memović, Edin Avdagić, Mirza Dervišić...

Premijera bila krajem septembra

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Drama Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) priprema novu predstavu „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“, čije će premijerno izvođenje biti 27. oktobra u 19.30 sati.&nbsp;&nbsp; 
Kroz historiju

Glumica <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/374807/merima-lepic-redzepovic-ponovo-na-daskama-koje-zivot-znace-na-scenu-se-vracam-drugacija">Merima Lepić-Redžepović</a> utjelovljuje Gazi Husrev-begovu suprugu Sevdu, a ovom prilikom otkriva nam kako do sada idu pripreme, ali i kako se poistovjećuje s likovima koje igra.

- Osim što je važno govoriti o ličnostima koje su doprinijele zajednici u kojoj danas živimo, važno je govoriti šta je to što je kroz historiju, a i danas aktuelno. Odnosi koji postoje u komadu jasno govore da nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje. Opstruiramo učene ljude, koji svojim radom i zalaganjem žele podstaći sebe i okolinu. Etiku i moral potiskujemo, a dajemo šansu neukim. Vrlo svjesno uništavamo sve lijepo što smo naslijedili – govori nam Lepić-Redžepović.

Za Sevdu kaže da je jaka žena, ali da je žrtva jednog sistema, koji upravo prema ljudima poput nje apsolutno nije naklonjen. Ističe kako, uprkos tome, ne odustaje, već naprotiv, do kraja ima karakter koji je, kako kaže, izvanredan primjer kako ne posustati na preprekama koje nas nisu dostojne.

- Svaki proces je za glumca ili glumicu novi izazov, od kojeg želite uzeti ono najbolje. Na kraju je opet najvažnije da ste profitirali na način koji ste vi sami sebi iskristalizirali. Važno je da ste zadovoljni i da stojite iza onoga što radite. Od kada sam postala majka, kao osoba, sam dobila jednu novu dimenziju koja me učinila kompletnijom, a kao glumica, proširila sam vidike i stvari gledam apsolutno na drugačiji način. Istinitije, realnije i mnogo šire. Dosta temeljitije gledam na suštinu koju tretira gluma. I rad na ovoj predstavi imao je jedan poseban glumački pristup – kaže Lepić-Redžepović.

Oživiti karakter

Kada je riječ o poslu kojim se bavi, glumica nam govori da je to zanat koji se uči i izučava.

- Na Akademiji postoji cijeli jedan sistem koji nas pripremi na to kako ćemo graditi uloge. Tehnika glumca, sredstva i zanat je ono što nam pomaže u tome. Poistovjećivanje s ulogom nije nešto na šta se glumac zanatlija oslanja. Spreman glumac je onaj koji svojim glumačkim sredstvima oživi karakter na način da vjerujemo u okolnosti, jer istina i vjera nas vode do događaja, a publika upravo događaj želi na sceni – zaključuje Lepić-Redžepović.

Vesele me novi projekti&nbsp;
- Trenutno radim na predstavi „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“, a zatim slijede probe za obnovu repertoarskih predstava u mom matičnom Narodnom pozorištu, kao i u drugim teatrima. Pregovori su za sada vezani za pozorište, a novim projektima se mnogo veselim – kazala je Lepić-Redžepović.

Premijera predstave „Gazi Husrev-beže ili bukaglije“ bit će 27. oktobra u NPS-u

Lepić-Redžepović: Publika želi događaj na sceni

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Projekcijom filma „Južni vetar“, redatelja Miloša Avramovića večeras je u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli počeo sedmi Tuzla film festival. U narednih sedam dana posjetitelji će imati priliku pogledati više od 100 fimova podijeljenih u pet kategorija, dugometražni, kratkometražni, dokumentarni, kratki igrani, i future generatiom short films.
„ Zahvaljujući dosadašnjim rezultatima, ove godine je pristiglo 800 filmova zbog čega smo odlučili da festival traje duže nego prethodnih godina. U okviru osam dana festivala bit će upriličena projekcija 120 filmova, kazao je Boris Balta direktor i osnivač Tuzla film festivala.
Crvenim tepihom prošetali su poznati iz cijele Bosne i Hercegovine i mnogobrojni Tuzlaci i Tuzlanke. Ovogodišnji festival trajati će još narednih sedam dana u Gradu soli.
Nakon svečanog otvaranja publika je imala priliku pogledati film „Južni vetar“. Film „Južni vetar“ govori o beogradskim mangupima, brzoj vožnji, i potrazi za boljim životom. Glavnu ulogu u filmu ima vozač kojeg igra Miloš Biković, a u filmu su se pojavili i poznati glumci starije generacije od Dragana Bjelogrlića, preko Srđana Todorovića, do pokojnog Nebojše Glogovca. 
Pored filmova organizatori su pripremili radionice na Filozofskom fakultetu u Tuzli, i kafe sa poznatima.
Zatvaranje Tuzla film festivala predviđeno je 19.oktobra, a laueratima će biti dodijeljene „Vile Tuzla film festivala“. Ove godine dodijeliti će se i nagrada „Otto Englander za scenarij i nagrada za doprinos razvoju umjetnosti Tuzle.

Redatelj Miloš Avramović večeras je u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli počeo sedmi Tuzla film festival

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Izložba <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/408774/izlozba-mensura-porovica-u-umjetnickoj-galeriji-u-svedskoj">Mensura Porovića</a> pod nazivom „Dansande derevicher“, koja je prošlog mjeseca otvorena u Umjetničkoj galeriji u švedskom gradu Hernesand (Härnösand), naišla je na veoma pozitivne kritike. Radove, koji simboliziraju pokret derviša, švedska publika odlično je prihvatila, pa kako kaže umjetnik, došao je u priliku da na samom otvaranju napravi jedan od radova.- Već samo ime izložbe "Plešući derviši" rađa jedno posebno osjećanje koje uzdiže i otvara um. Kaligrafske slike Mensura Porovića pričaju jednu priču na posebnom jeziku - jeziku koji sadrži cijelu beskonačnost. Priča koja se vremenom ogoljava, gdje se detalji odbacuju. Priča se pojednostavljuje, da bi ostavila prostor za nešto puno, puno veće. I baš zato, kad više ništa svažno ne stoji na putu doseže se to, to što umjetnik pokušava ispričati. Ispričati, predstaviti i saopštiti preko nevidljivih talasa koji nas nose u taj prostor neiskazivog. Njegovi mali radovi su veliki -&nbsp; stoji između ostalog u recenziji objavljenoj u tamošnjem časopisu za likovnu umjetnost VOLYM.Na oduševljenje Porovića istu večer bilo je i ogromno interesovanje švedskih medija, pa tako u novinama „Tidningen Ångermanland“ stoji da kada Mensur Porović izlaže svoje radove tada stoji najveće pitanje od svih pitanja u centru.- Jedan ples. Dva pokreta kistom. Jedinstvo između boga i čovjeka. Radi se o najvećoj mogućoj jednostavnosti, najvećoj mogućoj dubini koja čini da se ja prisjetim hernesandskog najvećeg umjetnika Rune Hagberga, koji je tražio svoj duhovni put koristeći kaligrafske znakove rađene tušem. On je svojevremeno kazao kako je slika sama po sebi neinteresantna, već je radnja, pokret ono sto je važno – piše&nbsp; u novinama.Izložba će biti otvorena do sutra, a Mensur Porović se u Sarajevo vratio planirajući već nova djela.

Već samo ime izložbe "Plešući derviši" rađa jedno posebno osjećanje koje uzdiže i otvara um

Njegovi mali radovi su veliki

U nedjelju, 14. oktobra, s početkom u 19.30 sati, u Akzent teatru (Theater Akzent) u Beču bit će izvedena komedija "Buba u uhu" u režiji Admira Glamočaka.
"Buba u uhu" jedan je od najboljih i najčešće izvođenih Fejadeovih pozorišnih komada. Njegove duhovite, otkačene i virtuozno napisane tekstove obožava publika u cijelom svijetu. Feydeauovo pozorište je blisko farsi, prepuno bučne komike, nevjerovatnih zapleta i apsurda.

U predstavi igraju: Aldin Omerović, Sanela Pepeljak, Aleksandar Seksan, Admir Glamočak, Snežana Bogičević, Izudin Bajrović, Emina Muftić, Senad Bašić, Alen Muratović, Tatjana Šojić, Merima Lepić–Redžepović, Riad Ljutović, Vedran Đekić, Admir Glamočak.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji.

Gostovanje predstave organiziralo je Kulturno-sportsko društvo "Zagreb" iz Beča u saradnji s Ambasadom Bosne i Hercegovine u Austriji

Aleksandar Seksan i Admir Glamočak u predstavi "Buba u uhu"

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Predstava „Tri sestre“, prema djelu Antona Pavlovića Čehova a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, u utorak je premijerno izvedena u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.Iako su pripreme ove drame bile prekinute zbog bolesti glumice Tatjane Šojić, premijera je ispraćena u prepunoj sali ove pozorišne kuće. Tražila se ulaznica više, a reditelj je, u svakom slučaju, bio izuzetno ponosan na cjelokupnu ekipu. S dozom sreće i zadovoljstva, rado je govorio za „Dnevni avaz“. Otkrio nam je kako su pripreme protekle, osjeti li se umor, a iskoristili smo priliku da ga pitamo šta se dešava s njegovim novim filmom „Praznik rada“...Žalicini projekti ostavljaju trag, kako u pozorištu tako i na filmskom platnu, a osim ostvarenja „Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“, napisao je scenarij s Elmirom Jukićem za film „Žaba“. &nbsp;Umjetnički saradnici- Rad na predstavi „Tri sestre“ je trajao dugo, praćen nizom objektivnih prepreka, povrede glumice, pauze. Veliki je tekst, kompleksan, zahtjevan. Veliki ansambl, vrlo mala scena, ne baš najbolja tehnička opremljenost teatra… Ali, nema tog zadatka koji ne možete obaviti ukoliko imate dobar tim. A to je ono što sam ja imao u ovom projektu. Sjajne, požrtvovane glumce, umjetničke saradnike, ljude iz tehnike Kamernog, koji bukvalno kanapom proizvode čuda. Nadam se da će publika voljeti predstavu, jer je na koncu zbog njih i rađena – pojašnjava Žalica.&nbsp; Je li pomjeranje termina premijere promijenilo i neke Vaše planove?- Djelimično, i ne baš. Na višu silu ne možete utjecati, to je nešto što naprosto morate prihvatiti kao činjenicu. Tako smo i mi reagirali, prilagodili se okolnostima, što je značilo i određeno prilagođavanje obaveza planiranih za jesen. U mom slučaju su se malo, ali ne bitno, poremetile aktivnosti na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gdje sam dekan. Kolege prodekani, Srđan Vuletić i Mersad Čuljević su mi tu maksimalno pomogli, preuzimajući veliki dio mojih obaveza. U našem svijetu to je normalno, jer naša Akademija ima princip da mi tu predajemo zato što smo aktivni u svojim umjetničkim profesijama, pa uvijek jedni druge podržavamo i pomažemo. &nbsp;Je li i koliko priča „Tri sestre“ aktuelna i važna za naše društvo?- U svakom velikom djelu možete naći ogledalo svijeta u kome živite. Ovisno o konkretnim okolnostima, ta slika može malo mijenjati oblik i oštrinu, ali je uvijek tu. „Tri sestre“ su snažno podsjećanje na to šta se desi kada niste svjesni svijeta u kojem živite, kada ne učestvujete aktivno u životu, ne borite se za sebe i svoje. Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Njihovu civiliziranu odmjerenost brutano protjera agresivni, beskrupulozni primitivizam. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kojem živimo. U „Tri sestre“ Čehov poručuje da je sanjati lijepo, ali živjeti u snovima užasno.&nbsp;Dobra dinamika&nbsp;Šta se dešava s filmom „Praznik rada“, jeste li sakupili sredstva za snimanje?- Pripreme za film odvijaju se dobrom dinamikom. Apliciramo na fondove, internacionalno, reakcije su dobre. U ovom poslu nije zahvalno prognozirati, ali ja sam veliki optimista da će produkcija tog filma ići bez velikih problema. Ključna za realizaciju je naredna godina.Nedavno su građani naše zemlje birali i izabrali. Kako će nam biti&nbsp; naredne četiri godine?- Ne sumnjam da će naši lideri naći načina da nam zagorčaju život koji su nam svakako već uništili, jer se, umjesto općim, bave, gotovo isključivo, svojim privatnim dobrom. U posljednjih 20 godina naši političari su višestruko pokazali i u praksi dokazali da ih nikakva odgovornst ne zanima i ne brine, da ih zanima samo vlastiti interes umotan u mitološku sliku nacionalne koristi. U formi kvazilatinske poslovice, oni poručuju: „Crknite od gladi, u strahu od komšije“, jer je to dobro za naš narod i njegovu svetu historiju. Muka mi je od toga. Ali, evo, bili su izbori, nova šansa za, uglavnom, stara imena. Možda me ovaj put demantirju. Srce mi govori da hoće, ali razum da neće. Valjda jednom bude kako srce želi.&nbsp;Juka će praviti velike stvari, a ja ću ga pratiti&nbsp; Jeste li ponosni na uspjeh filma „Žaba“?- Veoma sam ponosan na saradnju s Jukom. Siguran sam da to nije posljednje što smo radili zajedno. Još mnogo velikih stvari će on napraviti, volio bih biti dio toga. Što se tiče uspjeha, naravno da sam ga očekivao. Ne stidim se kazati da mislim da taj film zaslužuje još veći uspjeh.&nbsp;„Kod amidže Idriza“ i „Gori vatra“ nadmašili „Hari Potera“ - Danas, kao i uvijek, najbolje prolazi zabava. Trenutno su to superjunaci, fantazija i slični strip-filmovi. Ne vjerujem da će se to promijeniti. Što se tiče domaćeg filma, mislim da ljudi vole filmove koje mogu razumjeti, da se s njima poistovjete, vole priče koje će ih pokrenuti, uzbuditi, nasmijati, rasplakati, ili sve to. Ponosan sam na činjenicu da imam dva filma koja su u našim kinima imala više publike od „Hari Potera“. Nadam se da će ponovo biti tako – kaže Žalica.

Tri sestre izgube sve. Kuću, novac i pravo na život na kakav su navikle. Mene ovo podsjeća na vrijeme u kome živimo

Žalica: Na višu silu ne možete utjecati

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Igrani film „Žaba“, reditelja Elmira Jukića, nastao po scenariju Pjera Žalice i Elmira Jukića na temelju istoimene drame Dubravka Mihanovića, proglašen je najboljim na 2. Festivalu suvremenog hrvatskog igranog filma, podnaslovljenom kao Vinkovački filmski festival glumca, na kojem je od 4. do 11. oktobra u Gradskom kazalištu „Joza Ivakić“ u Vinkovcima prikazano šest hrvatskih igranih filmova u službenoj festivalskoj konkurenciji.
Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca koji pohađaju predmet Medijska kultura.
Pred svečanost zatvaranja festivala večeras u vinkovačkom kazalištu, direktor producentske Umjetničke organizacije „Asser Savus“ Himzo Nuhanović za Hinu je izjavio da je tokom festivalske sedmice bilo ukupno 25 filmskih projekcija u Vinkovcima i Otoku, uz šest filmova u službenoj konkurenciji, prikazana su i dva dokumentarna filma tematikom vezana za Domovinski rat kao i tri filma namijenjena najmlađim gledaocima, a projekcije je pratilo oko 5.000 gledalaca.Još ove godine festival je revijalnog karaktera, rekao je Nuhanović, a od iduće godine imat će u cijelosti takmičarski karakter s izborom najboljih glumaca u glavnoj i sporednoj ulozi, najboljih mladih glumaca kao i najboljeg filma, a najboljim glumačkim ostvarenjima kao i najboljem filmu u cjelini dodjeljivat će se staklena skulptura „Vinkovački Orion“.
Vinkovački filmski festival glumca utemeljili su Umjetnička organizacija „Asser Savus“ koja je i producent festivala, Hrvatsko društvo filmskih djelatnika, grad Vinkovci i Gradsko kazalište „Joza Ivakić“.

Za vinkovački filmski festival filmove je odabrao festivalski izselektor Goran Grgić, a pratio ih je i na kraju o najboljem filmu odlučio festivalski žiri kojega je činilo 16 vinkovačkih gimnazijalaca

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ Antona Pavlovića Čehova, a u režiji <a href="https://avaz.ba/zabava/kiosk/354109/reditelj-zalica-nije-iskren-ko-god-kaze-da-je-brak-bajka">Pjera Žalice</a>, premijerno je izvedena u Kamernom teatru 55.Sala ove pozorišne kuće bila je popunjena do posljednjeg mjesta, a u publici su se, između ostalih, našli i v. d. direktora Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, vlasnica kasting agencije „Zona“ Anila Gajević, nogometaš Zvjezdan Misimović i brojni drugi.&nbsp; Čehov dugo nije bio igran u sarajevskim pozorištima, pa je vjerovatno i zbog toga njegova drama skrenula pažnju bh. publike. U predstavi igraju: Dragan Jovičić, Mirsad Tuka, Tatjana Šojić, Gordana Boban, Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Boris Ler, Sabina Bambur, Vanesa Glođo, Feđa Štukan, Senad Alihodžić, Saša Petrović.

Sala ove pozorišne kuće bila je popunjena do posljednjeg mjesta

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu bit će domaćin manifestacije Sarajevski dani poezije, koja će početi 17. oktobra, a trajat će do 19. oktobra.Tokom tri dana ove manifestacije organizirane su brojne aktivnosti, a na svečanom otvaranju bit će brojni učesnici, pisci i pjesnici.Također, prvog dana Sarajevskih dana poezije bit će upriličena izložba neobjavljenih karikatura Zuke Džumhura u produkciji Narodnog univerziteta Konjic i Zavičajnog muzeja. Osim toga, bit će promovirana knjige antologija: Nova lirika Bosne i Hercegovine na danskom jeziku, kao i bh. poezije na makedonskom jeziku.

Tokom tri dana ove manifestacije organizirane su brojne aktivnosti

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

Sarajevska hagada, kao jedan od najvažnijih predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, od danas ima i najkvalitetnije faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom.&nbsp; Novo izdanje Sarajevske hagade, dostupno u Zemaljskom muzeju BiH i online shopu Muzeja, tokom dvije godine spremao je stručni tim Zemaljskog muzeja, zajedno s vanjskim saradnicima, i u saradnji s kancelarijom UNESCO-a u Sarajevu, a bogatu popratnu studiju o Hagadi potpisuje ugledni historičar umjetnosti s Univerziteta u Jerusalemu, prof. dr. Šalom Sabar (Shalom). 
- Nova publikacija Sarajevske hagade ima univerzalnu poruku o jednakosti i uvažavanju svake kulture i svakog individualca, poruku koja može inspirirati čovječanstvo danas. Također, publikacija ima za cilj da podigne svijest o Sarajevskoj hagadi širom svijeta, tako da nas njena nevjerovatna priča, koja potvrđuje značaj kulturne i religijske harmonije za očuvanje mira, nastavlja inspirirati u zaštiti bogate kulturne raznolikosti čovječanstva. UNESCO je ponosan da je doprinos očuvanju ovog rukopisa, koji danas služi kao testament, da ohrabri ljude, koji su, u najmračnijim vremenima činili sve što je u njihovoj moći da sačuvaju Sarajevsku hagadu za buduće generacije - napisala je u predgovoru studije o Hagadi generalna direktorica UNESCO-a Odri Azulaj (Audrey Azoulay). 
Od 1894. godine, kada je Zemaljski muzej otkupio knjigu od sarajevske sefardske porodice Koen, faksimil Hagade prvo je izdanje koje je u potpunosti urađeno u produkciji Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Hagada (hebrejski priča, kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva. Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – sedera, kada su svi ukućani i gosti sa knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču. Predanje čitanja tekstova iz hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto. 
- Sarajevska hagada nije veličanstvena zbog svoga teksta, već zbog zadivljujućih minijatura i dekoracija na mnogim njenim stranicama. Bogati vizuelni svijet predstavljen na tim slikama širom nam otvara prozor za uvjerenja, ideje, umjetnička gledišta i za svakodnevni i vjerski život jevrejske manjine koja je obitavala u okruženju kršćanskog društva, kao i za njene intrigantne društvene i kulturne odnose s društvom domaćina. Kao takve, ove slike nude se kao primarno sredstvo za istraživanje jednog konkretnog jevrejskog društva, koje istraživači – bilo da su pripadnici tog naroda ili drugih – već decenijama proučavaju - napisao je prof. dr. Šalom Sabar u studiji o Hagadi. 
Važno je naglasiti da će popratna studija o Sarajevskoj hagadi odmah biti dostupna na bosanskom i engleskom, a uskoro i na francuskom jeziku, a u narednoj godini najvjerovatnije će biti objavljena izdanja i na njemačkom, španskom i hebrejskom jeziku.
Najkvalitetniji faksimil Sarajevske hagade, uz popratnu studiju u posebno dizajniranom pakiranju, dostupan je za prodaju u Zemaljskom muzeju i putem internet-radnje Zemaljskog muzeja BiH.

Po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

<a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/415648/mostarska-djelidba%E2%80%9D-u-petak">U Narodnom pozorištu Mostar</a> u petak, 12. oktobra, u 20 sati na Velikoj sceni na repertoaru je predstava “Ne igraj na Engleze” Vladimira Đurđevića, u režiji Emira Spahića. 
-	Na zanimljiv, ozbiljan, ironičan i duhovit način ova predstava govori o jednoj od najvećih pošasti bh. društva – kockanju, odnosno ovisnosti o klađenju. To je i predstava o prijateljstvu, ljubavi i vjernosti. Tri prijatelja. Tri kladioničara. Tri sudbine. Tri suprotstavljena uloga. Jedna utakmica. Od jednog rezultata njih trojica očekuju rješenje svih svojih problema. Trojica prijatelja iz djetinjstva - Bule kojeg igra Emir Sejfić, Paun (Ivan Skoko) i Piksi (Emir Spahić) kladili su se različito.&nbsp;Jedan sigurno dobiva. Ili ipak ne...? Priča o svima nama koji se nadamo tom jednom dobitku kojim ćemo riješiti sve naše probleme, po mogućnosti sa što manje uloženog truda. Dobitku koji će nam vratiti dostojanstvo. Čekajte jedan sretni dobitak, kao i trojica naših junaka. Otkrijte kakva je njihova sudbina – poručuju iz Narodnog pozorišta Mostar.

Adaptaciju i dramaturgiju teksta potpisuje Adnan Lugonić, scenografiju i kostimografiju Sabina Trnka.

Adaptaciju i dramaturgiju teksta potpisuje Adnan Lugonić

"Ne igraj na Engleze" u petak

Priznati bh. reditelj i producent <a href="https://avaz.ba/showbiz/jet-set/406169/ademir-kenovic-otvoreno-za-avaz-kuduz-je-izdrzao-test-vremena">Ademir Kenović</a> poziva građane naše zemlje da izađu na izbore u što većem broju i da ne odustaju od svog građanskog prava.- Nemojte odustati, molim vas, odazovite se i glasajte za promjene. Molim i one koji dobiju mandat da što prije riješe taj problem oko glasanja i da uvedu elektronski način glasanja da više ne bi bilo malverzacija i ovih situacija koje se danas dešavaju – poručuje Kenović.

Molim vas, odazovite se i glasajte za promjene

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

U sarajevskom Klubu 1 sinoć je žiri sastavljen od vrsnih pozorišnih radnika Tomasza Kirenczuka, Petera Kovača i Lajle Kaikčije, objavio laureate i laureatkinje 58. internacionalnog teatarskog<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/418388/sutra-pocinje-58-internacionalni-teatarski-festival-mess"> festivala MESS</a>.Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini osvojila je italijanska predstava "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu", Zlatni lovorov vijenac za najboljeg/u reditelja/icu Alesandro Sera (Alessandro Serra) za predstavu "Macbettu" i Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje dobio je Enkidu Kaled (Khaled) za ulogu u predstavi "Bagdad".Nagradu "Rejhan Demirdžić" za najboljeg/u mladog/u glumca/glumicu dobio je Adrijan Pezdirc za igru u predstavi "Ono što nedostaje", dok su specijalne nagrade žirija dobili autorski tim i glumci i glumice predstave "Welcome" reditelja Nermina Hamzagića te glumački ansambl predstave "Cezary odlazi u rat" poljskog reditelja Cezarija Tomaševskog (Cezary Tomaszewski).Također, direkcija MESS-a dodijelila je nagradu "Marko Kovačević" za oblast teatarske kritike, publicistike i teatrologije Asji Krsmanović za kritičke prikaze s ovogodišnjeg MESS-a.O nagradi za najbolju predstavu malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava "Svirala" s prosječnom ocjenom 10. Nagradu publike za najbolju predstavu 58. festivala MESS osvojila je predstava "Welcome", s prosječnom ocjenom 9,62.Nagradu "Luka Pavlović" tim teatarskih kritičara i kritičarki, koji su činili Bojana Vidosavljević, Asja Krsmanović, Dario Bevanda, Edin Salčinović, Stela Mišković i Dino Pešut, osvojila je predstava "Macbettu".Tokom osam dana trajanja festivala publika je u okviru glavnog programa imala priliku pogledati 23 predstave iz 17 država i s četiri kontinenta, uz učešće 500 umjetnika i umjetnica.

O nagradi za najbolju predstavu malog MESS-a odlučila su djeca svojim glasovima i ovogodišnja pobjednica je predstava "Svirala"

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Ovogodišnje izdanje kulturne manifestacije Šantićeve večeri poezije otvoreno je u subotu u Mostaru.
Organizatori, Srpsko kulturno i prosvjetno društvo (SPKD) "Prosvjeta" Gradski odbor Mostar i Srpsko pjevačko i kulturno-umjetničko društvo (SPKUD) "Gusle", na svečanosti otvaranja poručili su kako žele poslati poruku da je Aleksa Šantić pjesnik i ponos cijeloga Mostara te da Šantić svojim univerzalnim porukama mira, ljepote, ljubavi i tolerancije, ujedinjuje sve ljude.
- Jako sam sretna i ponosna što se gotovo cijeli Mostar uključio i podržao Šantićeve večeri poezije. Prosvjeta ovom manifestacijom, osim što čuva i njeguje srpsku kulturu, njeguje i potiče multikulturalnost i suživot koje je i Šantić njegovao. Ovogodišnja manifestacija potvrđuje da u tome i uspijevamo - kazala je potpredsjednica mostarske "Prosvjete" Sanja Bjelica Šagovnović.
Nakon svečanosti otvaranja u Narodnom pozorištu Mostar bit će izvedena predstava "Pjesnici pjevaju" posvećena laureatima književne nagrade "Aleksa Šantić".
Manifestacija se nastavlja u ponedjeljak, 8. oktobra, kada će se u Vladičankom dvoru održati "Večer pjesnika" koji su ušli u uži izbor za književnu nagradu "Aleksa Šantić".
Nakon toga slijedi "Večer sevdaha, starogradskih pjesama i Šantićevih komponiranih pjesama" (11. oktobra), predstavljanje knjige "Okupljanje porodica Bilić, Dokić, Jelačić, Peško i Šain u Mostaru, maja 2016. godine" (13. oktobra), monodrama "Ima neka tajna veza" Milana Dimića (17. oktobra), izložba akademskog slikara Zdravka Krulja (19. oktobra), Šantićeve večeri u Nevesinju (20. oktobra), predstava Nezavisnog univerziteta Banja Luka "Ostajte" (23. oktobra), izložba dokumentarne građe "Šantićeve večeri poezije i književna nagrada Aleksa Šantić" (26. oktobra) i koncert Mješovitog hora Sloga - Sarajevo (27. oktobra).
Ovogodišnje Šantićeve večeri poezije bit će zatvorene u nedjelju, 28. oktobra, dodjelom književne nagrade "Aleksa Šantić".

Nakon svečanosti otvaranja u Narodnom pozorištu bit će izvedena predstava "Pjesnici pjevaju" posvećena laureatima književne nagrade

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja 58<a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura/418388/sutra-pocinje-58-internacionalni-teatarski-festival-mess">. festivala MESS </a>bit će održana večeras u Klubu 1 u ponoć, saopćili su iz direkcije ovog festivala.- Uz dodjele nagrada najuspješnijim pojedincima i kolektivima, pozivamo vas i na prigodno druženje kojim ćemo spustiti zavjesu na naše ovogodišnje druženje – stoji u saopćenju MESS-a. Inače, sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) glumcu Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra. Tokom dodjele, osim Pejakovića, prisutnima su se obratili Dino Mustafić, rukovodilac umjetničkih sadržaja Festivala MESS, Almir Bašović, dramski pisac, teoretičar, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Kaća Dorić, glumica, i Nihad Kreševljaković, direktor Festivala.

Sinoć je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) glumcu Josipu Pejakoviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra

Detalj s dodjele nagrade Josipu Pejakoviću u NPS-u

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Njegovi mali radovi su veliki

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

"Ne igraj na Engleze" u petak

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja MESS-a večeras u ponoć

Kultura

Belma Lizde-Kurt: Pokušavamo secirati otuđenost

"Vrli novi svijet" Dine Mustafića večeras u Pozorištu mladih Sarajevo

Merima Lepić-Redžepović: Nismo mnogo odmakli od onoga što nas unazađuje

Svečano otvoren Tuzla film festival: Filmovi podijeljeni u pet kategorija

Njegovi mali radovi su veliki

"Buba u uhu" na gostovanju u Akzent teatru

Pjer Žalica: Šta se desi kada nismo svjesni svijeta u kojem živimo

Film "Žaba" Elmira Jukića pobjednik Vinkovačkog filmskog festivala

Predstava „Tri sestre“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Sarajevski dani poezije od 17. oktobra

U prodaji faksimil Sarajevske hagade i popratne studije u izdanju Zemaljskog muzeja

"Ne igraj na Engleze" u petak

Ademir Kenović: Dragi građani, nemojte odustati, izađite iz kuće i glasajte

Gran pri 58. MESS-a za predstavu "Sylphidarium/Maria Taglioni na terenu"

Otvorene 99. Šantićeve večeri poezije u Mostaru

Ceremonija zatvaranja MESS-a večeras u ponoć