Svjetski dan pozorišta obilježen je 27. marta u cijelom svijetu različitim programima. Koliko su pozorišta značajna za kulturu u našoj državi i na kakvom su nivou, pitali smo direktore pozorišta iz Sarajeva, Tuzle, Zenice i Mostara.&nbsp; 
Direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo Marijela Hašimbegović kazala nam je kako nikad, kao na taj dan, ne osjećaju snagu misije koju imaju.

Uvjeti rada

- Ovogodišnja poruka, koju je poslao Sajmon Mekbarni (Simon Mcburney), glumac, dramski pisac, reditelj i suosnivač teatarske grupe „Théâtre de Complicité“ iz Londona, upravo ističe da, kada sve stvari posustanu, umjetnost i pozorište su ti koji trebaju okupiti ljudsko društvo. Vjerujem da se i drugi teatri bore s uvjetima u kojima rade, kako bi pružili odgovor pozorišta na sve ono što svakodnevica pruža. Trudimo se da korespondiramo repertoarima i sadržajima, pružimo utočište koje publika traži i treba. Poruka govori o neuništivosti uloge teatra u svakom vremenu – istakla je Hašimbegović.

Direktor Narodnog pozorišta Mostar Almir Mujkanović smatra da naša pozorišta ne vrijedi porediti s onima iz evropskih metropola, jer tamo ni po jednom kriteriju ne pripadamo.

Pozitivan trend

- Ako znamo da manji evropski gradovi iz Češke, Njemačke, Austrije imaju više teatarskih kuća nego mi glumaca, jasno je o čemu govorimo i kakvi su nam dometi na evropskoj sceni. Uprkos svemu, znajući s kakvim problemima smo se susretali, mi u NP-u Mostar, ipak možemo biti zadovoljni. Ne trenutnim stanjem, koliko pozitivnim trendom kako na polju finansija tako i u produkcijskom smislu. Pozorišta su put za pomicanje granica, brisanje zidova, za slobodu. Odraz su društva i njegov su bolji dio – kazao je Mujkanović.

Dodao je da ih posebno raduje sve veći interes publike te smatra da su na dobrom, ali dugom putu.

Direktor Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Hazim Begagić kazao nam je da su takvi datumi dobra prilika da se uradi presjek stanja u teatarskim sistemima.

- Smatram da bh. teatar ima ozbiljan potencijal da konkurira evropskoj i svjetskoj pozorišnoj sceni. Nažalost, naši produkcijski i finansijski kapaciteti su izuzetno limitirani i to se neminovno direktno odražava na kvalitet naše recentne pozorišne produkcije. Danas, najviše, zapravo, žalimo zbog odsustva snažne društvene svijesti o golemoj važnosti pozorišne umjetnosti koja je u prošlom sistemu bila jasno prisutna – mišljenja je Begagić.
Udruživanje je budućnost

Narodno pozorište Tuzla, na čelu s direktorom Mirzom Ćatibušićem, obilježilo je teatarski praznik gostovanjem u Sloveniji.

- Zajedno s „Prešernovim gledališčem“ iz Kranja radili smo koprodukcijsku predstavu „Zrno soli ili sretan rođendan, Marina!“. Na Svjetski dan pozorišta imali smo, simbolično, premijeru u Kranju. Tako želimo poslati najbolju moguću poruku iz svijeta teatra u javnost, a to je da udruživanje, kao i u svim drugim segmentima života i rada, predstavlja budućnost. Na ovaj način, mi se borimo, umjetnički, sa scene. Smatram da udruživanje snaga i isticanje najboljeg u nama može biti dobra poruka za budućnost – kazao je Ćatibušić.

Mujkanović: Bh. pozorišta ni po jednom kriteriju ne pripadaju Evropi

Premijera opere „Čarobna frula“ kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta (Wolfgang Mozart) bit će upriličena 14. aprila u 19.30 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), a reprizno izvođenje planirano je za 16. april. Posljednji put ova opera u BiH izvedena je prije 60 godina.&nbsp; 
Mladi Zeničanin s adresom u Beču Muhamed Hrustanović (26) je reditelj, a ovo mu je prva opera koju radi van granica Austrije. 

Velika odgovornost

- Imam običaj reći da djelo između svakog izvođenja zaspi. „Čarobna frula“ je u BiH zaspala prije skoro 60 godina i meni je i dalje nevjerovatno da je čast pripala upravo meni da ovaj dijamant opernog repertoara probudim iz veoma dugog sna. Ovo je pozorište u kojem sam odrastao. Veći dio ansambla s kojim sada imam čast da sarađujem godinama me vodio na putu umjetnosti. Velika je odgovornost stajati sada ispred njih. Osjećam dužnost da neki način vratim dug ovom gradu. Režijom jednog od svojih omiljenih djela poklanjam dio svoga srca svakom gledaocu, a time i ovoj državi i gradu - govori nam Hrustanović. 

Dugo priprema „Čarobnu frulu“, ali smatra da će, tek kada sve bude završeno i postavljeno na scenu, imati jasnu sliku.

- Svakim danom dolaze novi detalji koji nas čine sretnima, jer vidimo da se predstava razvija i raste. Za nekoliko dana će sve biti spremno za prezentaciju, a mi se nadamo onome što nas čini neizmjerno sretnima, a to su zadovoljni osmijesi i aplauz publike - rekao je Hrustanović.

Veseli karakter

Ističe da su Mocart i Emanul Šikaneder (Schikaneder) u „Čarobnoj fruli“ neprimjetno ugradili problem zapostavljanje žena, a on je to samo želio istaknuti. 

- Kada volite i živite za ono što radite, onda nemate problem s vremenom. Vrijeme postaje relativno, jedino što vam može nekad nedostajati jeste energija. Ova opera potiče na razmišljanje. Iza veselog karaktera skrivene su mnoge poruke koje se možda ne mogu na prvu definirati. Svako treba za sebe izvući zaključak. U operu idemo da se odmorimo, nasmijemo ili pustimo suzu. Ako uz to sve i naučimo nešto novo, onda je zaista uspjela predstava - zaključuje Hrustanović.
&nbsp;

Opera koja potiče na razmišljanje

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) prošle sedmice izvedena je baletna predstava „Pepeljuga“, čiju režiju potpisuje Vasilij Medvedev, koreograf iz Rusije. Predstava je premijerno odigrana još 2008., a Aleksandra Smiljanić, članica ansambla Baleta NPS-a, već deset godina igra u ovoj predstavi.&nbsp;&nbsp; 
Publika i igrači 

Naš poziv Aleksandru je zatekao upravo kad se pripremala za još jedno izvođenje, a, kako nam je kazala, uzbuđenje je isto kao i prije deset godina. 

- Od premijere igram ovu predstavu. To je zaista velika predstava u kojoj učestvuju ansambl Baleta i orkestar. Koristimo veliku scenografiju koja nikako nije prenosiva, tako da smo je do sada isključivo igrali u Sarajevu. Živi toliko zato što je voli publika, a vole je i igrači. Naravno, volim je i ja jer je posve drugačija i nije klasična - kaže Smiljanić. 

Govori da je „Pepeljuga“ lijepa bajka, ispričana na moderan i komičan način, a pri tome zadržava svu ljepotu klasičnog baletnog izraza. 

- Ona nas vodi u svijet glamura i modne industrije. Smještena je u moderno vrijeme, u jednu modnu agenciju, gdje je majka vlasnica modne agencije, a princ je modni kreator. Sestre su vrlo razmažene, kao i u klasičnoj priči, ali je vrlo zanimljivo. Ekstravagantnu scenografiju je radila Marijela Margeta-Hašimbegović, a vrlo neobični kostimi djelo su naše Amne Kunovac-Zekić - ističe ova balerina. 

Grandiozna scena 

Posebno joj zadovoljstvo, kaže, predstavlja činjenica da predstavu namijenjenu djeci gledaju i stariji. 

- Ljudima je sve to vrlo zanimljivo. Na sceni gledaju modnu reviju, dodjelu Oskara, a pojave se neki poznati likovi. Sastoji se od dva čina i oba su vrlo zanimljiva. Svaki put doživimo ovacije. Mislim da su publici vrlo zanimljivi naš izričaj, grandiozna scena i atmosfera koju igrači naprave - kaže Smiljanić. 
&nbsp;&nbsp; 
Predstava sjajnog Kluga 

- U pripremi je nova predstava sjajnog koreografa Edvarda Kluga (Edward Clug). U pitanju je još jedna moderna predstava, a s obzirom na to da još nismo konkretno počeli raditi na njoj, nemam više detalja. Premijera ove predstave planirana je za kraj maja - dodala je Smiljanić.

Pepeljuga na modnoj pisti

Internacionalni teatarski festival MESS bit će održan od 29. septembra do 6. oktobra i ponudit će 16 predstava iz cijelog svijeta, dok će selekcija bh. predstava, od 17 prijavljenih, biti objavljena u junu.Kako je to bilo i prethodnih godina, 58. izdanje po redu obilježit će gostovanja vrsnih autora i glumaca svjetske teatarske scene, a Festival će, kao i uvijek, otvarati brojna pitanja o smislu i okolnostima savremene civilizacije. Dino Mustafić (49), sjajni reditelj i program-menadžer MESS-a, za „Dnevni avaz“ je otvoreno govorio o tome u kakvom su danas položaju pozorišta, šta novo priprema, a razgovarati s Mustafićem, a ne pitati ga da prokomentira društvenu situaciju, skoro je pa nemoguće. &nbsp;Društveni plan - Niti jedno novo pozorište nije sagrađeno više od pola stoljeća. Na rubu bijede, s oskudnom produkcijom, gdje je skoro postao kuriozitet vidjeti ansambl predstavu s raskošnim dekorom i kostimom. Danas studenti glume, dramaturgije, režije vrlo brzo uviđaju da njihova budućnost neće ovisiti o njihovom talentu i radu, već o sposobnosti snalaženja u životu, nekoj "partijskoj ili rođačkoj šteli'', darvinističkom čekanju da neki stariji kolega umre ili ode u mirovinu. U našem se poslu pojedinac s darom sve više osjeća usamljen, napušten i progonjen, jer darovitost postaje prokletstvo, mana, ako nije sposoban osigurati nekoga da "pogura" zaposlenje ili angažman. S druge strane, u našim institucionalnim produkcijama sve je manje onih najboljih, značajnih umjetničkih individualnosti, uglavnom ne igraju ili su "suptilno" protjerani sa scena pod izgovorom da su skupi i prgavi ljudi, što je etabliralo one koji ne prepoznaju darovitost i sve bacaju na društveni plan međuljudskih odnosa i političke podobnosti - govori nam Mustafić. Šta biste Vi izdvojili kao posebnu draž ovogodišnjeg MESS-a?- MESS će se potruditi da svojim programima, uprkos socijalnoj, političkoj i drugoj atmosferi koja mu je najviše do sada išla nauštrb, i dalje oblikuje domaću scenu i autore. MESS će otvoriti njemačka predstava "Otvoreni za sve" rediteljke Konstance Makras (Constanze Macras), koja govori o današnjem položaju velike svjetske manjine Roma.Posebno bih izdvojio komade "Ono što nedostaje" rediteljke Selme Spahić u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih, "Cezary polazi u rat" u režiji Cezarija Tomaševskog (Cezary Tomaszewski) iz Poljske, "Ti nisi onaj koji će živjeti dugo", za koji koncept i koreografiju potpisuju Jozef Fruček (Josef Frucek) i Linda Kapetanea iz Republike Češke...&nbsp;Mikrosvijet glumcaKažete da ste na putu za Skoplje, gdje ćete režirati „Dantonovu smrt“. - Zanimat će me etička i historijska matrica koja oslikava sve društvene promjene koje nastaju nasilnim putem, a ne kroz neoliberalni model parlamentarne demokracije, zašto revolucija više nije moguća u 21. stoljeću!&nbsp;Hoćete li pokušati napraviti paralelu između Žorža Dantona (Georges), revolucionarnog vođe, i današnjih vođa?- Sigurno da će postojati mnoge paralele s našom stvarnošću koju ćemo moći prepoznavati. Režirate u nekoliko pozorišta u regiji. Je li teško napraviti prijelaz iz jednog ansambla u drugi?- Vežem se za umjetnike, prepoznajemo se po energiji, senzibilitetu, tako da mi ti prelasci čine radost otkrivanja novih mikrosvjetova glumaca s kojima radim na različitim jezicima i u različitim sredinama.&nbsp;Je li se desilo nekad da ste režirali komad koji nije postigao željene reakcije?- Naravno, vrlo sam kritičan prema svom radu, sumnja je ono što me pokreće, najviše sam naučio iz svojih pogrešaka, zato su mi važni dani nakon završenog procesa da bih mogao iz rediteljske autorefleksije izvući važne pouke.Poznati ste kritičar društva. Imate li neku novu definiciju za trenutno stanje?- Mi, nažalost, živimo jedno izigravanje demokratije, jednu vrstu travestije te demokratije u kojima smo nekadašnji kolektivitet kroz Savez komunista zamijenili zapravo onim, kako su to kritičari s pravom nazivali, jednoumljem s partijskim višeumljem. Nadam se da još ima vremena da, uz pritisak javnosti, opozicija ponudi onaj alternativni model koji nam je tako prijeko potreban. Mi smo zasićeni mržnjom, etničkom distancom, radikalnom, socijalnom i moralnom bijedom s kojom se suočavamo i zaista nam trebaju nove politike ili čak i novi ljudi.&nbsp;Čime biste se bavili da Vam režija nije u krvi?- Bojim se da bih bio malokrvan.Veliki autori i znamenite kompanije - MESS se bori da očuva visoke kriterije i standarde na koje je navikao svoju vjernu publiku. Iako je budžet radikalno umanjen s federalnog nivoa u posljednjih pet godina, nevjerovatnih 74 posto, zahvaljujući našim međunarodnim kontaktima, selektorskoj mreži, imamo izgrađen respekt pa smo i dalje u prilici da imamo velike autore i znamenite kompanije. Neće to moći trajati vječno, sve je teže izaći nakraj s etnokulturnim modelom koji se favorizira s federalnog i državnog nivoa - kaže Mustafić.Porodica je kičma mog rada- A što se tiče mog privatnog života, sretan sam jer imam obitelj koja podržava moj umjetnički i javni angažman, pa mi je to kičma mog umjetničkog karaktera, za koji mi čini da ga nisam sam birao, već je došao kao fatum - ističe reditelj.

Darovitost postaje prokletstvo i mana ako neko ne 'pogura' zaposlenje

Narodno pozorište Sarajevo posjetio je istaknuti umjetnik Miodrag Tabački, koji se susreo s direktoricom Narodnog pozorišta Sarajevo Marijelom Hašimbegović i v. d. umjetničkog direktora Baleta NPS-a Belmom Čečo-Bakrač. &nbsp;&nbsp;Tabački je redovan profesor na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.Samostalno radi od 1973. i uradio je više od dvije stotine scenografija i više od stotinu kostimografija za dramske, operne, baletne i lutkarske predstave za repertoarska pozorišta, festivale i neformalne grupe. Kao scenograf i kostimograf gostovao u većini jugoslavenskih pozorišta, kao i u Belgiji, Italiji, Češkoj, Sloveniji, Slovačkoj, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Za svoj rad nagrađivan je brojnim nagradama. 
"Otelo", "Hamlet", "Komedija zabune", "Don Žuan", "Revizor", "Gospođica Julija", "Kir Janja", "Zla žena", "Rodoljupci", "Balkanski špijun", "Klaustrofobična komedija", "Šta je to u ljudskom biću što ga vodi prema piću", "Kamen za pod glavu", "Bure baruta", samo su neke od predstava koje je radio.&nbsp;-	Povod za ovaj susret su pripreme za praizvedbu baleta "Okovani Prometej", čija se svjetska premijera očekuje u novembru 2018. godine. Miodrag Tabački uradit će scenografiju za ovaj balet - rekla je Čečo-Bakrač.&nbsp;&nbsp; Libreto, režiju i koreografiju potpisat će Čečo-Bakrač, koja je predstavom "Omer i Merima", za koju, također, potpisuje režiju i koreografiju, osvojila srca publike.
Muziku za navedeni komad komponira Marjan Nećak iz Makedonije, dok će na kostime svoj pečat staviti Amna Kunovac–Zekić. U pripremi je praizvedba baleta „Okovani Prometej“
-	Očekujemo veliki uspjeh baleta koji ima snažan kapacitet autorskog tima. Sretni smo što možemo ugostiti dva velika umjetnika iz regije Miodraga Tabačkog i Marjana Nećaka, što dokazuje da smo renomirana teatarska kuća od povjerenja - istakla je Hašimbegović.&nbsp;&nbsp;

U pripremi praizvedba baleta "Okovani Prometej"

Slika holandskog majstora slikarstva Vinseta van Goga (Vincent van Gogh) bit će ponuđena na aukcijskoj prodaji u Parizu, prvi put u posljednjih 20 godina, saopćila je aukcijska kuća ''Arkirijal'' i dodala da je vrijednost slike procijenjena na tri do pet miliona eura.
- Prodaja slike predstavlja poseban događaj jer je sve manje djela Van Goga na aukcijskim prodajama širom svijeta - izjavio je predstavnik aukcijske kuće Bruno Žober (Joubert) i dodao da je djelo, nazvano "Žene koje krpe mreže na dinama", naslikano 1882., kada je Van Gog imao 29 godina.
Žober je rekao da je to djelo iz ranog Van Gogovog perioda i da ima sve karakteristike njegovog kasnijeg slikanja, a to su pejzaži sa zemljom koja je zauzima glavno mjesto na slici.
Sadašnji vlasnik slike, evropski kolekcionar čije ime nije saopćeno pozajmio je sliku tokom osam godina, sve do 2015., muzeju posvećenom Van Gogu u Amsterdamu.
Slika je bila predstavljena i u muzejima Montreala i Haga od 1960. do 2010. Slika će prije prodaje u Parizu biti izložena do 9. aprila u aukcijskoj kući ''Arkirijal''.
Posljednja aukcijska prodaja Van Gogovog djela u Parizu održana je sredinom 90-ih godina. Slika "Vrt u Overu" prodata je za oko deset miliona dolara.
Na aukcijskoj prodaji 4. juna, osim te slike, bit će ponuđeno pet djela francuskog slikara Pola Gogena, nastalih od 1876. do 1887. godine.
Vinsent van Gog (1853.-1890.), koji je izvršio samoubistvo u 37. godini, jedan je od najvećih slikara postimpresionizma i jedan od najcjenjenijih slikara uopće.

Prvi put poslije 20 godina: Slika Van Goga na aukciji

Ljubitelje pozorišne umjetnosti u aprilu očekuje bogat repertoar u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), a publika će imati priliku pogledati sjajna dramska i baletna ostvarenja, a na programu su i promocija knjige, izložbe i premijera opere.&nbsp; Kako je saopćeno izove pozorišne kuće, 4. aprila će biti izvedena Šekspirova drama "Kralj Lear" u adaptaciji i režiji Dieaga de Brea. Predstava je nastala u koprodukciji Festivala MESS i Narodnog pozorišta Sarajevo, te podršku Ambasade Velike Britanije, koja je ujedno i partner projekta. Predstava je titlovana na engleskom jeziku.
Na dan rođenja reditelja Sulejmana Kupusovića 7. aprila u NPS- u bit će predstavljena knjiga njegovih kolumni "Gospodo Bosanci i ostali, dobro smo zaostali" koju je uredio Dževdet Tuzlić. Potom će u "Galeriji sjećanja- Sulejman Kupusović" biti upriličena izložba "Bezvremenski teatarski rukopis - Sulejman Kupusović", a zatim izvedba komedije "Balkanski špijun u Sarajevu".
Solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirgovati Josip Šego, 14. aprila će premijerno izvesti Mozartovu "Čarobnu frulu" u režiji Muhameda Hrustanovića.
U okviru programa Modul memorije 2018. Internacionalnog teatarskog festivala MESS na sceni NPS, glumački ansambl HNK Split 17. aprila će izvesti dramu Predraga Lucića "Aziz ili Svadba koja je spasila zapad". Režiser predstave je Dino Mustafić.
Na programu su i komedija "Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama" autora Almira Imširevića, rađenu prema motivima drame Jurislava Korenića i Reihana Demirdžića, u režiji Admira Glamočaka, baletna predstava "Pepeljuga" u koreografiji i režiji Vaslija Medvedeva te drama "Otkrivanje žene" autora Harisa Pašovića.
Završnica aprila donosi dramsku predstavu rađenu prema tekstu Ljubice Ostojić "Sve se nekako preživi osim smrti" u režiji Dine Mustafića, saopćeno je iz Narodnog pozorišta.

Za ljubitelje pozorišne umjetnosti poslastica u NPS-u

Foto: D. Jurišić Nakon dvomjesečnih priprema, predstava "Romeo i Julija" autora Viljema Šekspira (William Shakespeare), a u režiji Selme Spahić, večeras je premijerno izvedena na sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. 

Pred mnogobrojnom zeničkom publikom na sceni su se, osim glumica i glumaca, našli i srednjoškolke i srednjoškolci, studentice i studenti, kojima je ova predstava u mnogome i namijenjena, a koji su odabrani audicijom i koji su donijeli sasvim drugačiju energiju i novi pogled na predstavu.&nbsp;
Ovo je prva scenska postavka "Romea i Julije" u 68 godina dugoj historiji BNP Zenica. U ulozi Romea je višestruko nagrađivani mladi glumac BNP-a Zenica Enes Salković, a lik Julije tumači mlada Lidija Kordić, studentica na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo.
Osim Enesa i Lidije, u predstavi igraju Muhamed Bahonjić, Uranela Agić-Burina, Saša Handžić, Snežana Vidović, Faketa Salihbegović-Avdagić, Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Adis Mehanović, Siniša Vidović, Selma Mehanović i Alban Ukaj.
Inače, ova predstava izvodi se u okviru obilježavanja Svjetskog dana pozorišta, a u sklopu 23. međunarodne kulturne manifestacije "Zeničko proljeće" 2018. 
Reprize predstave na sceni BNP-a gledaoci će moći pogledati i sutra, kao i u četvrtak.

Predstava "Romeo i Julija" premijerno izvedena pred zeničkom publikom

U 58. izdanju Internacionalni teatarski festival MESS će ponuditi 16 predstava iz zemalja okruženja, Evrope i svijeta, dok će selekcija bh. predstava, od 17 prijavljenih, biti objavljena u junu. I ovaj put bh. publici će se predstaviti vrsni autori i glumci svjetske teatarske scene, a Festival će, kao i uvijek, otvarati brojna pitanja o smislu i okolnostima savremene civilizacije. Ovo je kazano na današnjoj pres–konferenciji koja je održana povodom ovogodišnjeg MESS-a, koji će biti održan od 29. septembra do 6. oktobra.&nbsp;&nbsp; Direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković istaknuo je da će MESS i dalje nastaviti kontinuirano održavati status jednog od najznačajnijih teatarskih svjetskih festivala, podsjetivši da već više od pet decenija ovaj festival daje značaj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te biva dijelom globalne porodice postavljajući pitanja o svima nama.
Program-menadžer MESS-a Dino Mustafić naglašava da su se tokom selekcije programa vodili izdvajanjem pojedinačnih stvaralaca koji donose jedinstvene poetike, a da će pri tome informiranje i edukacija i dalje ostati temeljna misija Festivala.
Ovogodišnji festival otvorit će njemačka predstava "Otvoreni za sve" rediteljke Konstanze Makras (Constanze Macras), koja govori o današnjem položaju velike svjetske manjine Roma, kroz muziku i ples te prikazivanje nesporazuma, klišea i predrasuda o tim nomadima 21. stoljeća.
Osim Sarajeva i Zenice, čelnici MESS-a uložit će trud da ovogodišnji festivalski program pogleda i publika u Mostaru, Tuzli, Goraždu i Banjoj Luci.

Informiranje i edukacija ostaju temeljna misija MESS-a

Otvaranje izložbe slika i skulptura "O njoj...", sarajevskog umjetnika Adisa Lukača, bit će održano u srijedu, 28. marta, u 19 sati u Galeriji "Java".&nbsp;&nbsp;Izložba se sastoji od 40-ak djela manjeg formata. Svako djelo krasit će jedna žena, pratit će ih najljepši stihovi koji su inspirirani njihovom ljepotom i jedinstvenošću.&nbsp;&nbsp;Na izložbi će, također, biti predstavljene i skice koje je napravio još prije 20-ak godina, a prvi put će ih pokazati javnosti.

Lukač je rođen u Sarajevu 1982. godine, gdje je završio Srednju umjetničku školu i magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti na Odsjeku skulpture.&nbsp;Učestvovao je na nekoliko internacionalnih izložbi i simpozija skulpture, a član je i ULUBiH. 
Osim skulpture, bavi se i slikarstvom, te tako u svojim izložbama kombinira različite medije crtež, slika i skulptura.

U srijedu izložba Adisa Lukača

U organizaciji livanjskog Odbora za međureligijsku saradnju (OMS), koji djeluje pri MRVBiH, sinoć je u Domu kulture održan koncert duhovne muzike.&nbsp;&nbsp; 
Nastupili su: Hor Islamskog pedagoškog fakulteta iz Zenice, Oktet Bogoslovije Svetog Petra Dabrobosanskog iz Foče i Veliki župni zbor Sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrada. Ovaj kulturno-vjerski događaj rezultat je saradnje predstavnika vjerskih zajednica i crkvi te potvrda da se može zajednički raditi, širiti krug poznanstava, povjerenja, uzajamnog poštovanja i tolerancije između pripadnika različitih religijskih grupa, što doprinosi međureligijskom dijalogu, kao nezaobilaznoj potrebi u našoj zemlji, poruka je organizatora i domaćina ovog jedinstvenog kulturnog događaja, priređenog u preduskršnje blagdane.

Prisutne su pozdravili predsjednik i članovi OMS Livno, livanjski paroh Predrag Crepulja, Ismail ef. Mehtić i fra Ivan Pilić, sva trojica govoreći o značaju rada OMS-a, kao jednog od njih 15 u MRVBiH.

- Kad je čovjek ohol, on je kao zelen klas, uspravan, a nezreo, a kad duhovno izraste, on se savije kao zreo klas, jer je tada više učen i bogobojazniji. I ovo naše druženje je znak bogobojaznosti i vjere u Boga - kazao je ef. Mehtić, dok je fra Pilić naglasio da ''svi u BiH kao zajedničkoj domovini imamo zajedničke probleme i potrebu pristupa bratu u potrebi bez obzira na vjeru“. 

O značaju MRV-a govorili su i paroh Crepulja i koordinator MRV-a za Livno, Hrvoje Vranješ, koji su ukazali da je međureligijski dijalog, ne samo potreban, već i moguć, što i ovakve manifestacije pokazuju. A posebno emotivno o počecima rada OMS Livno govorio je njegov tajnik Dinko Periša, prisjećajući se prvih zajedničkih poratnih molitvi pravoslavaca i katolika u Livnu, propraćenih ezanima s obližnjih džamija s čijim imamom Edinom ef. Jašarevićem i džematlijama su i oformili odbor koji vode.

A horovi su izveli po nekoliko pjesama: odlični muški oktet iz Foče pravoslavne duhovne pjesme posvećene Bogu i Hristu, Veliki župni zbor iz Tomislavgrada pjesme posvećene Mariji, Kristu i uskrsnuću, dok je izvrsni ženski oktet iz Zenice izveo splet illahija u spomen Allaha, dž.š., i poslanika Muhammeda. Na kraju je uslijedila zajednička fotografija, a potom i kraće druženje domaćina i gostiju u PTC Forum.

U Livnu održan koncert duhovne muzike: Nastupili horovi iz Foče, Tomislavgrada i Zenice

Članovi Skupštine Udruženja glumaca danas su u Pozorištu mladih u Sarajevu održali sastanak čiji je glavni cilj bio pokretanje rada ovog udruženja.
Prema riječima Senada Bašića, predsjednika Skupštine, Udruženje glumaca formirano je još 2002. godine, međutim, gotovo ništa se od tada nije uradilo da bi se zaštitila prava glumačkih radnika.&nbsp;&nbsp;- Na ovaj način pokušavamo da revitaliziramo Udruženje glumaca, koje trenutno broji oko 40 članova. Taj broj je sigurno veći, jer je prošlo 16 godina otkako smo formirani i mnogo mladih glumaca smo u međuvremenu dobili. Također, doneseni su i određeni zakoni, a naš je cilj da donesemo i strategiju da bismo uspjeli implementirati donesene odredbe. Krajnje je vrijeme da se organiziramo i zaštitimo svoja prava koja nam po zakonu pripadaju – istakao je Bašić.
Sastanku je prisustvovao i ministar kulture i sporta KS Mirvad Kurić, koji je kolegama dao punu podršku u ostvarivanju njihovih prava.
- Trebamo se svi zajedno organizirati i u članstvo primiti i kolege iz svih dijelova BiH. Potrebno je u što skorijem periodu djelovati na sistem da bismo promijenili trenutne odredbe Zakona o autorskim i srodnim pravima. Glumci zaslužuju da budu na istom nivou kao i izvođači, kompozitori, režiser... – rekao je Kurić.
Na kraju sastanka održana je i kratka prezentacija i predavanje o zaštiti prava glumaca.&nbsp;

Glumci poručili: Zaštitimo prava koja nam pripadaju

(Foto: A. Durgut) Predstava “Hadersfild“ u režiji Emira Zumbula Kapetanovića večeras je premijerno izvedena u Kamernom tetaru 55 u Sarajevu. 
Brojna publika koja je došla na premijerno izvođenje nije ostala ravnodušna na radnju predstave koja govori o sudbinama ljudi iz podrumskog stana.
Nakon izvođenja prisutni su glumačke aktere Muhameda Hadžovića, Admira Glamočaka, Senada Alihodžića, Sabita Sejdinovića, Sanina Milavića i Fatimu Kazazić ispratili ovacijama i aplauzom.

Predstava “Hadersfild“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Premijera predstave „Pogledi“, u kojoj igraju regionalne, ali i holivudske zvijezde Nina Seničar i Katarina Radivojević, te Marija Vicković bit će održana 30. marta u dvorani „Karbon“ u Beogradu.&nbsp;&nbsp; Prvo reprizno igranje planirano je za 31. mart. 
Seničar je na zvaničnoj Facebook stranici napisala kako jedva čeka premijeru.
Predstava govori o pravima i pitanjima žena, kako u Srbiji, tako i u regionu, ali i šire. 
Režiju i adaptaciju potpisuje Maja Maletković, a tekst Goran Milenković.

Nina Seničar na pozorišnim daskama

Baletna predstava “Derviš i smrt”&nbsp; Hrvatskog narodnog kazališta Split (HNK) gostovala je nedavno u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS), gdje je publika ispratila ansambl aplauzom i ovacijama.Mnogi su riječi hvale uputili koreografu Igoru Kirovu, a ništa manje pažnju publike nije privukla ni balerina u liku duše glavnog lika Ahmeda Nurudina. Ova uloga pripala je Ajli Kadrić, mladoj Sarajki s adresom u Splitu. &nbsp;Moja kuća- Gostovanje u Sarajevu za mene je bila jedna od najljepših turneja s HNK-om Split, jer je to, ipak, moj grad, grad u kojem sam se rodila i započela karijeru. Taj će grad uvijek biti u mom sjećanju i moja kuća. Publika je veoma dobro primila našu predstavu, što su ovacije i pokazale. Sarajevskoj publici je poznata tematika romana “Derviš i smrt”, što je bio veliki plus za nas – govori Kadrić. Dodaje da je, nakon što je napunila 16 godina, otišla na školovanje u Zagreb, a poslije toga je karijeru nastavila u Splitu.&nbsp; - Roditelji i brat žive u Sarajevu, kao i moja cijela porodica. Split nije daleko, ali zbog obaveza na poslu i radnih subota, ne stignem tako često doći u rodni grad. Kad dolazim u Sarajevo, dolazim svojoj kući. Kad dođem u bh. prijestonicu, obavezno posjetim svoje nane, koje su me u neku ruku i odgojile – kaže balerina. Početak sezone Priznaje da je mnogo raduje što je dio ansambla koji je predstavu, koja je nastala prema djelu Meše Selimovića, na najbolji mogući način donio na scenu. - Priliku da plešem ovu ulogu dobila sam na početku sezone i na tome sam veoma zahvalna svome direktoru Igoru Kirovu, koji mi je povjerio ovu ulogu. Uloga duše Ahmeda Nurudina za mene je veoma zahtjevna. Zahtijeva kondiciju i mentalnu prisutnost, jer nije dovoljno samo izaći na scenu i otplesati zadane pokrete, potrebno je i prenijeti emociju na publiku. Duša Ahmeda Nurudina je skrivena u njemu i sve do samog kraja ona ostaje u pozadini. Ona je uz njega u svim njegovim usponima i padovima, ali se isto tako protivi njegovom tijelu i djelima. Na kraju se duša slomi i umire, baš kako to i biva u romanu “Derviš i smrt” – pojašnjava Kadrić. &nbsp;Umjetnost gradi čovjeka Ajla Kadrić još je, kako kaže, kao djevojčica plesala i voljela muziku. - Način na koji baletni umjetnici dovode svoje tijelo do savršenstva je nevjerovatan. Iz godine u godinu odrastaju kako kao plesači, tako i kao osobe. Umjetnost gradi čovjeka i čini ga jačim. U umjetnosti možete zaboraviti sve oko sebe i biti samo svoji, biti baš onakvi kakvi jeste – navodi Kadrić.

Uloga duše Ahmeda Nurudina veoma je zahtjevna

Glumica Belma Lizde-Kurt, nakon određenog perioda pauze, ponovo se vratila na scenu. Dio je postave nove predstve “Beskrajna priča”, koja je prošle sedmice premijerno izvedena u Pozorištu mladih Sarajevo. Glumačka igra Kako nam je kazala, u proteklom periodu više se bavila ostalim aspektima teatarske umjetnosti te je bila posmatrač, prateći rad svojih kolega, uživajući u procesu odmotavanja jedne divne priče kroz sve nivoe teatarske produkcje. - Veoma sam uživala. Što se tiče mojih uloga, koje su prekrasno ispisane, bilo mi je zadovoljstvo otjelotvoriti ih kroz svoje shvatanje šta bi one trebale biti. Veoma sam se zabavila i igrala se kao što se djeca igraju. Davno sam naučila da je u glumačkoj profesiji veoma važno da se i sam zabaviš, tako je komunikacija između publike i tvoje kreacije uspješnija – kaže Lizde-Kurt. &nbsp; Za “Beskrajnu priču” kaže da je predstava koja se ne radi često u Pozorištu mladih, jer glumci nose vrlo snažne maske, koje uvjetuju način igre. - Mnogo prostora se dalo glumačkoj igri i sposobnosti imaginacije. “Beskrajna priča”, kao teatarski predložak, veoma je maštovita i inspirativna i meni je poslije prvog čitanja probudila apetit za igrom. Glumci su se, jednostavno, upustili u stvaranje divne priče o svijetu u knjizi – ističe Lizde-Kurt. Bilingvalna djeca Predstava se izvodi na engleskom jeziku, a kako kaže, osim stranim državljanima, namijenjena je i domaćoj publici. - Prisustvo engleskog jezika kroz moderne tehničke igračke veoma je izraženo, da ne kažem nametljivo. Koliko znam, danas djeca u mnogim slučajevima počinju, uz maternji jezik, učiti i engleski. Današnja djeca praktično su bilingvalna zbog tehničke evolucije. Mi, Pozorište mladih, jednostavno, moramo biti u skladu sa potrebama onih kojima se svojim radom obraćamo. Čini mi se da se ovako nešto trebalo već davno desiti – kaže Lizde-Kurt. Osim ovom predstavom, Lizde-Kurt trenutno je zauzeta i postprodukcijom predstave "Komšizluk". - To je prva klaunovska predstava na našim prostorima. Nastala je kao&nbsp; potreba umjetnika da se kroz klaunovski geg približi svakom čovjeku da bi smijehom probudio klauna, odnosno dijete koje čuči negdje duboko u svakome od nas – kaže Lizde-Kurt.

Mujkanović: Bh. pozorišta ni po jednom kriteriju ne pripadaju Evropi

Opera koja potiče na razmišljanje

Pepeljuga na modnoj pisti

Darovitost postaje prokletstvo i mana ako neko ne 'pogura' zaposlenje

U pripremi praizvedba baleta "Okovani Prometej"

Prvi put poslije 20 godina: Slika Van Goga na aukciji

Za ljubitelje pozorišne umjetnosti poslastica u NPS-u

Predstava "Romeo i Julija" premijerno izvedena pred zeničkom publikom

Informiranje i edukacija ostaju temeljna misija MESS-a

U srijedu izložba Adisa Lukača

U Livnu održan koncert duhovne muzike: Nastupili horovi iz Foče, Tomislavgrada i Zenice

Glumci poručili: Zaštitimo prava koja nam pripadaju

Predstava “Hadersfild“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Nina Seničar na pozorišnim daskama

Uloga duše Ahmeda Nurudina veoma je zahtjevna

“Beskrajna priča” mi je probudila apetit za igrom

Kultura

Mujkanović: Bh. pozorišta ni po jednom kriteriju ne pripadaju Evropi

Opera koja potiče na razmišljanje

Pepeljuga na modnoj pisti

Darovitost postaje prokletstvo i mana ako neko ne 'pogura' zaposlenje

U pripremi praizvedba baleta "Okovani Prometej"

Prvi put poslije 20 godina: Slika Van Goga na aukciji

Za ljubitelje pozorišne umjetnosti poslastica u NPS-u

Predstava "Romeo i Julija" premijerno izvedena pred zeničkom publikom

Informiranje i edukacija ostaju temeljna misija MESS-a

U srijedu izložba Adisa Lukača

U Livnu održan koncert duhovne muzike: Nastupili horovi iz Foče, Tomislavgrada i Zenice

Glumci poručili: Zaštitimo prava koja nam pripadaju

Predstava “Hadersfild“ premijerno izvedena u Kamernom teatru 55

Nina Seničar na pozorišnim daskama

Uloga duše Ahmeda Nurudina veoma je zahtjevna

“Beskrajna priča” mi je probudila apetit za igrom