Prvi sajam bh. izdavača zanimljivog naziva „Knjige u nišama“ bit će svečano otvoren u subotu u prostorijama Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu. Ljubitelji pisane riječi tokom pet dana imat će priliku nabaviti knjige po promotivnim cijenama, uživati u promocijama, razgovarati s autorima, a bit će organizirane i razne radionice. Gosti će biti brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari i drugi kulturni radnici.

Ususret sajmu u sarajevskom BKC-u uveliko traju pripreme, u što se naša ekipa uvjerila na licu mjesta. Radnici postavljaju niše, grade glavnu pozornicu, prostor za promocije i druženja... Gotovo cijeli prostor ove kulturne ustanove bit će na raspolaganju domaćim izdavačima i posjetiocima.

Kako nam je kazao direktor BKC-a Edin Urjan Kukavica, osigurano je blizu 900 kvadrata prostora, a bit će postavljeno 12 niša.

- Sve će biti spremno za subotu, kada nas očekuje pravi praznik knjige. U našoj maloj sali nalazit će se dućan u kojoj će izdavači iz Sarajeva prodavati svoja djela ne starija od tri godine. U nišama će se naći novija izdanja. Također, imat ćemo i stripoteku za ljubitelje stripa – istakao je Kukavica. 

Prema riječima predsjednika Skupštine Zajednice izdavača BiH Dragana Markovića, posjetioce očekuje kvalitetan i vrlo sadržajan sajam.

- Radujemo se da se dignitet knjige vrati u prostor u kojem je ona nekada godinama uspješno carovala. Pripremili smo brojne sadržaje, a napravit ćemo i okrugli sto s bibliotekarima i izdavačima – rekao je Marković. 

„Niše u knjigama“ podržalo je Kantonalno ministarstvo kulture i sporta s ministrom Mirvadom Kurićem na čelu.

- Čast nam je da možemo podržati domaće izdavače i dati priliku bh. autorima da se predstave i da postanu konkurentni na tržištu. U budžetu za narednu godinu osigurali smo 150.000 KM namijenjenih upravo izdavačima – rekao je Kurić. 

Gost Sonja Biserko&nbsp; 
Kako je najavljeno, sajam će trajati do 29. novembra, a prema riječima Kukavice, posljednjeg dana gošća će biti Sonja Biserko iz Beograda, koja će predstaviti svoj novi projekt „Jugoslavija“.

U subotu se otvara Prvi sajam bh. izdavača u BKC-u: Očekuje nas pravi praznik knjige

Reditelj i direktor "East West Centra Sarajevo" Haris Pašović imenovan je za umjetničkog direktora velikog italijanskog umjetničkog festivala "Mittelfest"Festival se već 25 godina održava u Čividaleu, srednjovjekovnom gradu u regionu Friuli Venecija Džulija (Friuli Venezia Giulia).
"Mittelfest" predstavlja najznačajnije domete u teatru, klasičnoj i savremenoj muzici, baletu i savremenom plesu, iz Italije, Njemačke, Austrije, zemalja Istočne Evrope i Balkana. Među dosadašnjim direktorima bili su čuveni italijanski pisac i reditelj Đorđo Presburger (Giorgio Presburger) i veliki mađarski reditelj Đerđ Tabori (Gyorgy Tabori), navodi se u saopćenju iz Easta West Centra Sarajevo.
Predsjednik "Mittelfesta" Federiko Rosi (Federico Rossi) i ministar za region Friuli Venecija Đulija Gianni Torrenti, u zajedničkoj izjavi za medije su naveli da je “Izuzetna ličnost Harisa Pašovića, intelektualca i evropskog umjetnika, otvara za "Mittelfest" novu, uzbudljivu avanturu”. " Ovo je za nas važan korak, poznavajući Pašovićev multietnički kontekst; njegovu izuzetnu umjetničku karijeru; projekte visoke vrijednosti koje je režirao u Evropi i društvenu angažiranost koja je uvijek karakterizirala njegov rad. On je za nas dragocjen resurs, koji će lansirati "Mittelfest" u evropsku orbitu. Pašović ima izniman osjećaj i poklanja posebnu pažnju lokalnim kulturnim i jezičkim vrijednostima i identitetima. Istovremeno, sigurni smo da će on pokrenuti nove puteve za rast u našem regionu". 
Pašović je istakao da se raduje što će raditi a izvanrednim, snažnim i kreativnim ljudima regiona Friuli Venecija Đulija.
&nbsp;- Zajedno ćemo kreirati novi "Mittelfest" s ciljem da on postane jedan od najvažnijih umjetničkih festivala u Evropi – kazao je Pašović. 
Pašović će nastaviti da paralelno obavlja svoje dužnosti direktora "East West Centra" i profesora na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Haris Pašović postao umjetnički direktor italijanskog "Mittelfest"

U Muzeju grada Zenice postavljena je izložba visokokvalitetnih dvanaest replika slika velikog holanskog slikara, grafičara i crtača Vinsenta Van Goga (Vincent Van Gogh).
Izložbu je otvorio novi ambasador Kraljevine Holandije u Bosni i Hercegovini, Reinout Vos, a riječ je o replikama Muzeja u Amsterdamu, koji nosi ime ovog znamenitog umjetnika.
- Izložba replika pojedinih Van Gogovih djela zeničkoj publici predstavlja se zahvaljujući Ambasadi Holandije u našoj zemlji, što je izraz njihove dobre volje o održavanju dobrih kulturoloških veza naših dviju država - kazao je direktor Muzeja grada Zenice Adnadin Jašarević.
Izložbu Vinsenta Van Goga već su vidjeli građani Sarajeva i Tuzle, a u galeriji zeničkog muzeja bit će postavljena narednih mjesec dana.

Izložba Vinsenta Van Goga postavljena i u Zenici

Foto: A.Misimović/Avaz.ba

Sonja (Sonya) Radan, sarajevska umjetnica sa adresom u Londonu proteklih dana je boravila u Sarajevu. 
Stigla je zbog dvije izložbe na kojima će predstaviti svoje radove, a održat će ih do kraja godine. Umjetnica je ugostila ekipu portala Avaz.ba u ateljeu gdje smo kroz razgovor odlutali u neku drugu dimenziju, kroz njene umjetničke radove osjetili dašak Sarajeva, žudnje i ženske slobode.

<h2>
Tematika žene</h2>

Sonja se najčešće bavi tematikom žena, često slikajući sebe i ono što joj dušu dotiče.&nbsp;Njen umjetnički svijet je bio u rodnom Sarajevu sve dok je igra sudbine nije odvela na druge staze.&nbsp;To najbolje opisuje njen ciklus “Krajputaši”.

-	Prije 26 godina sam otišla na odmor, a završila tražeći neko drugo utočište i dom, ne zato što sam to željela, nego zato što nisam htjela da budem dio neke ružne slike, koju su za mene i većini Sarajlija drugi slikali. Tada sam se osjećala kao neko ko je uvijek pored puta, a rijetko na pravom, da nisam bila sigurna ni koji je to pravi pa sam ga vjerovatno kroz svoje slike tražila – prisjeća se Radan.
 Izložbe u Sarajevu


Sonja će predstaviti svoja dva rada na izložbi u Sarajevu, a koja će se održati 25. novembra u galeriji Collegium Artisticum. Radovi nose naziv “Nude”, kako kaže to su dvije žene jarkih kombinacija boja, a najviše se bavila figuracijom, bojom i oblikom. 

Osim toga, svoje radove će predstaviti na izložbi “Mali format 2017.” koja će se održati krajem decembra. -	Volim Sarajevo i uvijek se obradujem kada naletim na dobru izložbu ovdje, zaista mnogo dobrih umjetnika i mnogo novih imena – kaže umjetnica. 

 Sonja je neko ko je nezaustavljiv u onome što radi. Često se kaže ne može fokusirati samo na jedno, jer uvijek dolaze nove ideje za nove stvari. 

Tokom razgovora umjetnica je istakla kako je nekadašnji asistent Nusret Pašić odredio njen umjetnički put i izraz. -	Bez umjetnosti više ne mogu, kad uđem u neki ciklus onda je to lijep osjećaj i strah, često uporedo radim tri-četiri slike, a nekad i po deset sati slikam – govori nam Radan. Žudnju za rodnim gradom prikazuje kroz slike


 Sva njena ljubav i žudnja za Sarajevom prikazana je u ciklusu “Žena u znaku žudnje”, i to kroz izraze likova koji na sebi nose nakit iz 3. stoljeća p.n.e pa sve do 19. n.e.

 -	Htjela sam da oživim i pokažem nešto iz naše bh. prošlosti i prikažem londonskoj publici BiH u drugačijem svjetlu – kazala je Radan.

 Primijetili smo u ateljeu dosta drvenih komada, neki oslikani, neki ne, a Radan nam objašnjava svoje “Sjećanje drveta”. 

Govori kako skuplja odbačeno drvo, grede kuća, drvene ploče, dajući im novi smisao i oživljavajući ih kroz svoje radove.&nbsp; -	Tijelo drveta, njegova udubljenja i izbočine, počele su diktirati kretnje kista, ja sam u razlivenim tragovima boje, nanesene direktno iz tube, nailazila na fragmente lica. A šta je lice, a šta naličje, šta čovjek pokazuje svijetu i skriva od njega? – govori Radan. Kaže da svako u njenim radovima može pronaći svoju priču, jer je to priča o ženi, njenim snovima, žudnjama, borbi i stradanju. To su ženski likovi majki, kćeri, ljubavnica, ponekad praćenih muškarcem, reflektuju njen unutarnji svijet i svijet koji je okružuje.

 Ljubica Ostojić velika inspiracija

 Ono što je trenutno inspirira je nova knjiga poezija Ljubice Ostojić, za koju priprema ilustracije. Priprema i dvije maske, koje još nisu finalizirane, jer kako kaže mora pronaći ono najbolje što opisuje Ljubicu Ostojić.&nbsp; Planovi za budućnost

 U narednom periodu, Radan će raditi na plastičnoj konstrukciji "plastikosaurusa" za "Dom za djecu bez roditeljskog staranja" u Sarajevu.&nbsp;Kako je kazala, svojim radom će nastojati animirati djecu i pokazati im kako se od nečega što je izumrlo i odbačeno može napraviti umjetnost.

Istakla je i poseban poziv da bude vođa likovne sekcije u Novom Sadu, budući da će ovaj grad 2019. godine postati gradom kulture u Evropi. 

U planu je i samostalna izložba slika/skulptura u Londonu, koja bi se zvala “Dozvani iz zaborava”. Očekuje i promociju knjige “Bik i aždaja”sa njenim ilustracijama, engleskog autora Nicka Lipleya, koja govori o Bosni, pisana u epskom stilu.

Umjetnica Sonja Radan za Avaz.ba: Moja djela pričaju o ženi, njenim snovima, žudnjama, borbi i stradanju

Autorska predstava jednog od najpoznatijih glumaca regije i televizijske zvijezde Tarika Filipovića “Ćiro”, o životu legendarnog Miroslava Ćire Blaževića bit će izvedena sutra u dvorani Bosanskog kulturnog centra Tuzla s početkom u 20 sati.&nbsp;&nbsp; “Ćiro” je Tarikov prvi samostalni projekat kojeg zajedno s njim autorski potpisuje dramaturg Antonio Gabelić, a producira Tomislav Kašljević.

Tarik Filipović sa “Ćirom” sutra u Tuzli

Povodom 8. manifestacije „Noć teatra za BiH“ večeras je u Sarajevskom ratnom teatru odigrana predstava „Savršeni kroj“ u režiji Jasmina Durakovića. Ulaz je bio slobodan za sve posjetioce te su brojni građani, ljubitelji teatra iskoristili priliku kako bi uživali u ovom komadu.&nbsp;&nbsp; 
Za učestvovanje u manifestaciji Noći teatra ove godine prijavilo se 24 učesnika iz 13 gradova, sa 34 programa. Noć teatra održava se u Banjoj Luci, Tuzli, Sarajevu, Srebreniku, Travniku, Kaknju, Zenici, Mostaru, Laktašima, Prijedoru, Brčkom i Konjicu. Također, učešće je uzelo i sedam profesionalnih teatarskih kuća, amaterska pozorišta, centri za kulturu, nevladine organizacije, škole, ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje, fakulteti i akademije te festivali. 

Programski sadržaj obuhvata 16 predstava, 6 radionica za djecu i odrasle, 5 online dokumentarnih izložbi, foto shootinge, služanje radijskih drama, projekcije filmova, prigodan muzički i koncertni program.

Sarajlije uživale u pozorišnom komadu „Savršen kroj“

Film "Muškarci ne plaču" bosanskohercegovačkog režisera Alena Drljevića osvojio je nagradu "Zlatna kolica" na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu.

Film je rađen u produkciji Deblokade Sarajevo, a nagrađen je kao "film koji sugerira nužnost komunikacije kao puta iscjeljenja, ali i izbjegavanja mržnje i sukoba".&nbsp; 
- U ovoj smo selekciji imali priliku vidjeti trinaest fantastičnih ostvarenja, od kojih je barem sedam sjajno - kazala je uime žirija Festivala glumica Lana Barić, a članovi žirija bili su još i režiser Peter Brosens i producent Peter Rommel.
Na završnoj ceremoniji ZFF-a, koja se održava večeras u Zagrebu, nagradu će preuzeti redatelj filma Alen Drljević.

Film "Muškarci ne plaču" počeo se prikazivati u bh. kinima 16. novembra, saopćeno je iz "Deblokade".

Filmu'Muškarci ne plaču' nagrada 'Zlatna kolica' na ZFF-u

Frida Kahlo, slikarka čija su djela obilježili ljutnja i bol: Veza slona i golubice

Pretpremijera dokumentarni film "Trieste, Yugoslavia", italijanskog reditelja Alešia Bocera (Alessio Bozzero), bit će prikazana 30. novembra u Kinu Meeting Point u Sarajevu. 
Kao se navodi u saopćenju Ambasade Italije u BiH, radnja filma se odvija na istorijskom Trgu Ponterosso u centru Trsta, koji je od polovine 50-tih godina prošlog stoljeća postao mitsko mjesto za stanovnike bivše Jugoslavije, destinacija za kupovinu, naročito 70-tih i 80-tih godina “kaubojki” i džinsa.
Gotovo pola stoljeća, ogroman broj ljudi iz bivše Jugoslavije je dolazio u Trst, sve dok početak rata 90-tih godina nije prekinuo ovaj nevjerovatan protok ljudi.&nbsp;
Kroz mozaik priča i svjedočenja, sa obje strane granice, film pokušava rekonstruirati atmosferu tih godina, koja otkriva gledaocu jedan poseban aspekt Trsta, koji se još jednom potvrđuje kao grad otvorenih vrata Italije prema Balkanu, kao mjesto susreta kultura koji privlači sve više umjetnika iz cijelog svijeta, a za vrijeme “hladnog rata” mjesto prolaska, a ne granica “željezne zavjese”.

Dokaz za to je da su koproducenti filma, koji su ralizirali Rai Cinema i HRT Hrvatska, producentska kuća Missart iz Zagreba i Al Jazeera Balkans Sarajevo.&nbsp; 
&nbsp;- Film je imao veliki uspjeh u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Makedoniji. U tom smislu, filmskom pretpremijerom u Sarajevu, Ambasada Italije, kao dodatak Sedmici italijanskog filma koja se održava od 21. do 27. novembra i Al Jazeera Balkans namjeravaju promovirati ovaj film u BiH, uzimajući u obzir da će film biti emitovan i na kanalu Al Jazeera Balkans 5. decembra. Na projekciji 30. novembra koja će sadržati oko 15 minuta materijala koji se ne nalazi u sklopu televizijske verzije, biće prisutan reditelj Bocero, koji će publici prezentirati svoj rad, kao i jedan član filmske ekipe – saopćeno je.

Ulaz na projekciju je slobodan.&nbsp; 
Film će biti prikazan u originalnoj verziji, sa titlovima na engleskom. Za dijaloge koji nisu na lokalnom jeziku (italijanski i slovenski) predviđeni su titlovi na lokalni jezik.

U Sarajevu 30. novembra pretpremijera dokumentarnog filma "Trieste, Yugoslavia"

Slogan 34. susreta kazališta u Brčkom, koji će biti održani od 16. do 24. novembra, glasi „Grad u teatru, teatar u gradu”. U takmičarskom dijelu festivala bit će izvedeno osam predstava iz naše zemlje, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.&nbsp; 
Susrete u Brčkom otvorit će predstava Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) „Sve se nekako preživi osim smrti“ Dine Mustafića, dok će u subotu gledaoci imati priliku uživati u komadu „Mirna Bosna“ Saše Peševskog, koji je nastao u Kamernom teatru 55. Sjajnu podjelu čine Feđa Štukan, Vanesa Glođo, Davor Golubović i Gordana Boban. 

Iako iznimno rijetko daje intervjue, Boban je ekskluzivno za „Dnevni avaz“ govorila o gostovanju u Brčkom, radnji predstave, drugim ulogama, a između ostalog poručila je da živimo u društvu koje bi se po svaku cijenu trebalo mijenjati.

<h2>&nbsp;Surova stvarnost


</h2>

- Drago mi je kada bilo koja predstava ide bilo gdje van Sarajeva, kako bi je vidjeli ljudi i u drugim mjestima – poručuje Boban na početku razgovora.&nbsp;&nbsp;

Za Vaš lik u „Mirnoj Bosni“ mogu se čuti dobri komentari. Desi li se nekada da Vam publika privatno čestita?


- Ponekad da. Inače, zavisi i od toga koliko ostanem u pozorištu nakon igranja i družim li se s publikom. Uglavnom ljudi imaju potrebu da kažu svoje mišljenje i komentiraju našu igru, što mi je uredu.


Je li Vam dodatna satisfakcija kada vidite da je pozorište puno, pa ljudi i na podu sjede?


- To je glumcu vrlo važno. S druge strane, i kada je manje posjećeno, nama je igrati, pa kako god. Inače, prioritetni zadatak nam je uigranost na sceni. Recimo, tekst „Mirna Bosna“ nije mnogo zahtjevan, jer je lokalnog karaktera, i priča je iz našeg susjedstva, pa je malo i opuštenije, dok, naprimjer, kada radimo Šekspira, puno je zahtjevnije i teže. 


Smatrate li da lokalne teme privlače publiku u pozorište?


- Znate, ja mislim da su ljudi gladni smijeha, a ovo je, nažalost, tekst koji govori o surovoj stvarnosti u kojoj žive građani ne samo naše zemlje nego je to i pitanje regije. Ono što je prednost Bosanaca i Hercegovaca je to što uspijevamo da tu crnu stvarnost obojimo bh. humorom, kojeg su ljudi gladni. Jednostavno, žele da se smiju, pa makar i na vlastiti račun, a mi smo poznati po tome. Tako da je to jedna od stvari koja privlači publiku u teatar.


Kroz predstavu spoznajemo da ljudi koji su bili društveno nevidljivi postaju vidljivi kada počnu da se bave prljavim poslovima. Je li inače u životu tako?


- Naše društvo, realno, ovako kako je postavljeno šalje tu poruku, i mislim da je Boris Lalić kroz ovaj tekst želio pokazati da u našem društvu ne postoji sistem ljudskih vrijednosti, zapravo nikakvih i sve je izvrnuto. U „Mirnoj Bosni“ na kraju nas sve pokupi policija osim našeg Bokija (Davor Golubović), koji je bezazlen, mio, drag i jedino on nevin i čiste duše mladić ne završi u zatvoru za razliku od nas koji smo svjesno ušli u kriminalni poduhvat, misleći da smo društveno nevidljivi. Ipak, na kraju završavamo u zatvoru i onda se postavlja pitanje: „Hoće li kriminalci koji vladaju našom zemljom završiti u zatvoru?“. Nemam pojma, ali nadam se da hoće i da će se cijeli sistem vrijednosti uskoro promijeniti.

Brojan ansambl



I ove godine na repertoaru je predstava „Naš razred“. 
 - To je predstava koja govori o fašizmu i jednom vremenu koje nikada nije prestalo, i samo Bog jedan zna da hoće li ikada prestati. To je predstava koja je, prema meni, jedna od boljih na repertoarima sarajevskih pozorišta i izuzetno mi je žao što nemaju priliku da je vide i ostali ljudi u regiji. Vjerovatno je jedan od razloga što nas ne zovu na gostovanja to što je brojniji ansambl. 



U predstavi se obraćate direktno publici. Primijetite li, možda, njihov izraz lica?



- Da, naravno. Ne znam kakva je situacija s ostalim kolegama, ali meni se desi da primijetim izraz na licu čovjeka. Kada im se obraćam, direktno gledam u njih, jer je to bila i namjera reditelja da, obraćajući se publici, konkretno utječemo na nekoga, i mislim da je to sjajna intervencija. 



Osim što u predstavi govorite o aktualnim dešavanjima, imate li vremena da ih pratite?



- Što manje, jer sam svjesna u kakvom vremenu i prostoru živim. Trudim se da što manje znam, ne zato da sebe poštedim, nego znam da ne pristajući na norme koje nudi današnji svijet, pokušavam ga učiniti boljim. Znači, radim na sebi i pokušavam da nikoga ne povrijedim, trudim se da pomognem, budem bolji čovjek, jer to je neka moja filozofija.



Rad s ljudima kojima se divimo



- Lijepo je raditi s mladim ljudima i dati im šansu, iako to, vjerovatno, trebaju prvo dobiti na Akademiji scenskih umjetnosti. Pa tek kada imaju nekoliko režija, da dođu u profesionalne teatre kako bi onda obogaćivali jedni druge. Ali, eto, tako je kako je. Nadam se da Kamerni teatar neće biti jedino mjesto koje daje priliku piscima i rediteljima. Isto tako, nadam se da će naše pozorište dovesti neke vrlo ozbiljne i afirmirane reditelje pa da i mi, glumci, imamo priliku raditi s ljudima kojima se i mi divimo – kaže Boban. 



Lijepo je znati šta se novo radi u regiji


Radujete li se Festivalu „Dani Jurislava Korjenića“?



- Radujem, svakako, i lijepo je sarađivati i vidjeti šta se to novo radi u regiji i nadam se da će Kamerni teatar isto tako gostovati na nekim od festivala u Hrvatskoj, Makedoniji, Kosovu... Jer i mi ove godine očekujemo goste iz svih krajeva, pa se nadam da će biti reciprocitet.

Gordana Boban: U našem društvu sve je naopako, ne postoji sistem vrijednosti

Pozorišno-dokumentarnom izložbom autora Srđana Vukadinovića i Jakova Amidžića večeras su otvoreni&nbsp;34. susreti pozorišta BiH u Brčkom.&nbsp;Kako su kazali autori, ono što karakterizira ovu izložbu su četiri autora koja su značajna po svojim jubilejima,&nbsp;i to 110. godina Safeta Pašalića, jedno stoljeće Maka Dizdara, 85 godina Alije Isakovića, pola stoljeća Vladana Desnice.Bh. autori kao utjelovljenje pozorišnog prostora Svi ovi autori na različit način i svojim različitim grafikama tvore ono što se zove jednopozorišni ambijent bh. prostora.

- Radi se zapravo o četiri specifične poetike koje se mogu čitati na različite načine, a svima im je zajedničko što su intrigantni i zanimljivi, tragalački umreženi sa idejama koje se međusobno susreću kod ove četvorice. U ovoj pozorišno-dokumentarnoj izložbi su teatrografski prikazi i fotografije nekih od predstava ovih autora, odnosno insanacija njihovih djela na različitim pozornicama - kazao je Srđan Vukadinović.&nbsp;Izložbu je svečano otvorila glumica Ljiljana Blagojević.

- Duhovnu vertikalu svakog naroda čini jezik i kultura. Ima li boljeg mjesta nego što je pozorište da povezuje i jedno i drugo - kazala je Blagojević.
Fokus na scenskoj priči o Safetu PašalićuKako su istakli posebno zanimanje posvećeno je scenskoj priči o Safetu Pašaliću, glumcu, reditelju, producentu i autoru nekih dramskih tekstova, preko koga možemo da posmatramo i analiziramo razvoj glumišta i dramskih umjetnosti u gradu Brčko onako kako je regionalno tretirano određenim periodima od 1928. pa do 1934. godine.

Njegova glumačka radoznalost odvela ga je u brojna pozorišta poput Narodnog pozorišta Dunavske banovine, Narodnom pozorištu Zetske banovine, Narodno pozorište Vrbaske banovine, Narodno pozorište Vladarske banovine, podsjetili su autori izložbe.&nbsp; 
Poslije, njegova karijera se veže za neka narodna pozorišta, najviše za Narodno pozorište u Sarajevu, Kamerni teatar, a on je i osnivač Narodnog pozorišta u Mostaru gdje dopunjuje svoju mnogostrukost scenskog djelovanja ulogom producenta i reditelja nekoliko pozorišnih predstava.

Na ovogodišnjim pozorišnim susretima u Brčkom koji će trajati do 25. novembra bit će odigrano osam predstava iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

Pozorišno-dokumentarna izložba o četiri bh. velikana

Baletna predstava „Krcko Oraščić“ premijerno će biti izvedena u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) 29. novembra.&nbsp;&nbsp; 
Koreografiju i režiju sarajevskog „Krcka“ potpisuje Konstantin Kostjukov, kostimi su kreacija Amne Kunovac-Zekić, a scenografija je djelo Josipa Lovrenovića. Glavne uloge dobili su solistica Baleta NPS-a Sarajevo Tamara Ljubičić i solista beogradskog baleta Igor Pastor, a među solistima Baleta NPS-a je i Jovana Milosavljević.

<h2>&nbsp;Više verzija


</h2>

Kako je u razgovoru za „Dnevni avaz“ kazala, u pitanju je veliki profesionalni izazov za baletne igrače. 


- Unutar same priče o „Krcku Oraščiću“ postoji više verzija libreta baleta, pa zavisi od koreografa kako će postaviti predstavu. Balet je veoma zahtjevan, kako za soliste tako i za ansambl i obiluje velikim scenama. U dva čina događa se uzbudljivo putovanje puno mašte i iluzije koju nam donosi priča djevojčice Maše i njenog hrabrog lutka, a kasnije princa Krcka. 


U dva čina baleta pojavljuje se mnoštvo likova, uzbudljivih scena i plesova koji predstavu čine odličnim baletnim štivom za djecu i roditelje – pojašnjava nam Milosavljević. 


Ona igra Kolumbinu, mehaničku lutku koju na slavljeničku zabavu djeci donosi gospodin Droselmajer.

Ženski ansambl&nbsp;


- Zaista fantastičan lik. Također, igram u sceni "Pahuljice" koju čini ženski ansambl, tačnije mnoštvo balerina. Scena "Pahuljica" predstavlja idilični zimski prizor Mašinog i Krckovog putovanja. U divertismanu drugog čina pripala mi je "Ruska igra“. Mnoge moje kolege imaju više uloga i zadataka u "Krcku Oraščiću" – kaže Milosavljević.

Dodaje da je ovo prvi put da sarađuje s Kostjukovim, zbog čega je veoma sretna.&nbsp;&nbsp; 


- Drago mi je što mi se ukazala prilika da igram u predstavi tradicionalne baletne svjetske baštine kao što je "Krcko Oraščić". Sarajevski balet nije imao priliku igrati ovu predstavu od davne 1973. godine, kada je balet izvođen u koreografiji Slavka Pervana - ističe balerina.

Komunikacija bez riječi&nbsp; 


Jovana Milosavljević govori da ju je baletnoj umjetnosti posebno privukao čarobni svijet igre i nestvarne ljepote. 



- Ali uz obrazovanje i stjecanje radnog iskustva moji razlozi i motivi su se stalno mijenjali. Zbog mnogo čega obožavam teatar i baletnu umjetnost, ali najviše zbog toga što se plešući izražavam i komuniciram bez ijedne riječi. To je tako drevno i suvremeno u isto vrijeme. Za mene umjetnička igra, kao i svako kreativno djelovanje, traži stalne promjene i preispitivanje samoga sebe – poručuje Milosavljević.

Balerina Jovana Milosavljević o predstavi „Krcko Oraščić“: Uzbudljivo putovanje puno mašte i iluzije

Da Vincijeva slika prodana za rekordnih 450 miliona dolara

Komemorativna sjednica povodom smrti nekadašnjeg prvaka Sarajevske opere i glumca Dušana Duška Bugarina, održana je danas u Narodnom pozorištu Sarajevo. O Dušku Bugarinu govorila je Marijela Hašimbegović, direktorica Narodnog pozorišta Sarajevo, Ivica Šarić, zamjenik gradonačelnika, Mirvad Kurić, ministar kulture i sporta KS te Dragan Komadina, profesor i reditelj. 
Kako je istakla Hašimbegović, Bugarin je iza sebe ostavio ogroman umjetnički opus.
U našem gradu i na ovom mjestu obilježio je 35. i 50 . godišnjicu svoga umjetničkog stvaranja. Njegov odlazak ostavio je zebnju u našim srcima. Ostat će vječno utisnut u naša srca i njegov trag koji je ostavio kao veliki operni umjetnik, zauvijek zapisan u memoare Narodnog pozorišta Sarajevo – rekla je Hašimbegović. 
Mirvad Kurić je posjetio&nbsp; na njegov neizmjeran doprinos u odgoju mladih, na njegov pedagoški rad.
- Izgubili smo velikog čovjeka, prijatelja i pedagoga. On nije samo bio operni pjevač. Imao sam sreće da radim s njim. Sjećam se proba s njim, uvijek su počinjale vicevima, šalama, pa smo se pola vremena smijali, a tek pola radili. Svaku ulogu koju je radio, oduševljavao nas je, jer je radio s mnogo energije – istakao je Kurić. 
Komemoraciji su prisusvovali njegove brojne kolege, prijatelji, studenti, poznanici... 

Duško Bugarin rođen je u Temišvaru 1931. godine. U Temišvaru je završio gimnaziju. Diplomirao na Muzičkoj akademiji u Bukureštu 1955. i iste godine angažiran u Državnom operetskom pozorištu. Član Novosadske opere postao je 1971., a član Sarajevske opere 1974. U Sarajevskoj operi proslavio je 35 i 50 godina umjetničkog rada, kao prvak Sarajevske opere, ulogama Jupitera u opereti "Orfej u podzemlju" (1990.) i Bartola u "Figarovoj ženidbi" (2005.). U svojoj 50-godišnjoj karijeri imao je preko 80 premijera, 187 uloga u operama, operetama, mjuziklima i 5.000 nastupa. U Sarajevskoj operi režirao je dvije predstave ("Madame Butterfly" 1991./92. i "Basten i Bastena" 1995./96.), te bio asistent režije u tri predstave ("Orfej u podzemlju" 1990./91., "Služavka gospodarica" 1995./96. i "Šišmiš" 2005./06).&nbsp;Njegov posljednji nastup zabilježen je učešćem na koncertu „Opera Gala“ 2016. godine – povodom obilježevanja 70. godina Sarajevske Opere.

Kolege i prijatelji oprostili se od Duška Bugarina, prvaka Sarajevske opere

Galerija „Preporod", kreativni centar vizuelnih umjetnosti, uz svoje izlagačke aktivnosti, već niz godina održava škole kaligrafije i slikanja.&nbsp;&nbsp;

Škola slikanja održava se u dnevnom terminu, ponedjeljkom i srijedom od 14 do 16 sati, a profesor je akademski slikar Dževdet Nikočević.

Školu umjetnost kaligrafije vodi prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, ponedjeljkom i srijedom od 17 do 18,30 sati.&nbsp; 

Akademski slikari Adis Lukač i Ilonka Jasak vode školu slikanja, u terminu od 17,30 do 19 sati, ponedjeljkom i srijedom.

Pozivaju se svi zainteresirani, bez obzira na dob i obrazovanje, da kontaktriraju Galeriju „Preporod" koja se nalazi u strogom centru grada u ulici Titova 54. Telefon +387 33 205 553, mail:galerijapreporod@yahoo.com web: www.galerijapreporod.com&nbsp;&nbsp;

U Galeriji „Preporod" u Sarajevu: Škole kaligrafije i slikanja

U četvrtak, 16. novembra, s početkom u 20 sati na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu bit će izvedena predstava „Demoni“.&nbsp;&nbsp; .

<h2>Uzimati i grabiti</h2>

Predstava je rađena u režiji Admira Glamočaka, produkciju potpisuje Amina Kučuk, kostimografiju Belma Žiško, a scenografiju Nirvana Žiško.
- Čovjek 21. stoljeća je navikao da uzima i grabi jer mu to po mehanizmu pripada, zaboravio je davati u jednakoj mjeri. I zato je ova predstava važna i mislim da je to ono što publika prepoznaje. U brzini života jezici nam rade kao najnoviji softver, sve je daleko brže od pameti, pa tako ujedamo najbliže, mareći isključivo za tim kako se mi osjećamo. Frank, Katarina, Jena i Tomas nas uče kako ne treba. A ja se nadam da će publika koja nas bude dolazila gledati prepoznati svoje demone i bar ih pokušati zatvoriti u najdalji ormar duše. Tada će ova predstava imati uspjeh – kaže Mičić.
Nurenovi Demoni ispituju nas, upozoravaju, prijete kako je odnos sa odabranim partnerom, u ovom slučaju Katarine (Nadine Mičić) i Franka (Alen Muratović), a sa druge strane Jene (Aida Bukva) i Tomasa (Emir Fejzić) prepun ispita koje moramo proći da bi došli do ispunjene i totalne ljubavi.

Njihovi načini su često pogrešni jer žele da povrijede onog drugog, žele da nahrane svog demona koji je duboko u njima. Sakati su u davanju onog najljepšeg, poklanjanju istinskih plemenitih osjećanja. Svoj dom pretvaraju u ring u kojem se naizmjenično razmjenjuju "udarci". Udarci koji bole jer pogađaju ono suštinsko. Rove po dubinama unutrašnjeg, intimnog. Ne žele da postoje kao takvi, ali nemaju načina da podare ljubav.

Podariti ljubav

Priča o „Demonima“ nas zapravo vodi ka tom putu. Da li smo spremni i da li istinski možemo podariti ljubav, a da ista ne bude progutana, sažvakana i ispljunuta.


Plakat za predstavu osmislio je Anur Hadžiomerspahić, a publika svoje ulaznice može rezervirati svaki dan, od ponedjeljka do subote u terminima od 10 do 12 te od 16 do 20 sati, na kontakt broj +38733550476.

U subotu se otvara Prvi sajam bh. izdavača u BKC-u: Očekuje nas pravi praznik knjige

Haris Pašović postao umjetnički direktor italijanskog "Mittelfest"

Izložba Vinsenta Van Goga postavljena i u Zenici

Umjetnica Sonja Radan za Avaz.ba: Moja djela pričaju o ženi, njenim snovima, žudnjama, borbi i stradanju

Tarik Filipović sa “Ćirom” sutra u Tuzli

Sarajlije uživale u pozorišnom komadu „Savršen kroj“

Filmu'Muškarci ne plaču' nagrada 'Zlatna kolica' na ZFF-u

Frida Kahlo, slikarka čija su djela obilježili ljutnja i bol: Veza slona i golubice

U Sarajevu 30. novembra pretpremijera dokumentarnog filma "Trieste, Yugoslavia"

Gordana Boban: U našem društvu sve je naopako, ne postoji sistem vrijednosti

Pozorišno-dokumentarna izložba o četiri bh. velikana

Balerina Jovana Milosavljević o predstavi „Krcko Oraščić“: Uzbudljivo putovanje puno mašte i iluzije

Da Vincijeva slika prodana za rekordnih 450 miliona dolara

Kolege i prijatelji oprostili se od Duška Bugarina, prvaka Sarajevske opere

U Galeriji „Preporod" u Sarajevu: Škole kaligrafije i slikanja

„Demoni“ u četvrtak na sceni Kamernog teatra 55

Kultura

U subotu se otvara Prvi sajam bh. izdavača u BKC-u: Očekuje nas pravi praznik knjige

Haris Pašović postao umjetnički direktor italijanskog "Mittelfest"

Izložba Vinsenta Van Goga postavljena i u Zenici

Umjetnica Sonja Radan za Avaz.ba: Moja djela pričaju o ženi, njenim snovima, žudnjama, borbi i stradanju

Tarik Filipović sa “Ćirom” sutra u Tuzli

Sarajlije uživale u pozorišnom komadu „Savršen kroj“

Filmu'Muškarci ne plaču' nagrada 'Zlatna kolica' na ZFF-u

Frida Kahlo, slikarka čija su djela obilježili ljutnja i bol: Veza slona i golubice

U Sarajevu 30. novembra pretpremijera dokumentarnog filma "Trieste, Yugoslavia"

Gordana Boban: U našem društvu sve je naopako, ne postoji sistem vrijednosti

Pozorišno-dokumentarna izložba o četiri bh. velikana

Balerina Jovana Milosavljević o predstavi „Krcko Oraščić“: Uzbudljivo putovanje puno mašte i iluzije

Da Vincijeva slika prodana za rekordnih 450 miliona dolara

Kolege i prijatelji oprostili se od Duška Bugarina, prvaka Sarajevske opere

U Galeriji „Preporod" u Sarajevu: Škole kaligrafije i slikanja

„Demoni“ u četvrtak na sceni Kamernog teatra 55