Bez obzira na uzrok, želudac nekad jednostavno treba predah od 'opterećenja'. U tim slučajevima posegnite za ovim namirnicama koe će ga umiriti.

1. Menta 
Čaj od mente će smanjiti grčenje želuca i nadutost. Istovremeno će opustiti područje između jednjaka i želuca, ali vas i dosvesti u opasnost od dobivanja žgaravice (ako ste skloni žgaravici, želudac radije umirite nježnim čajem od kamilice). Izbjegavajte žvakaće gume od mentola bez šećera jer umjetna sladila mogu izazvati nadutost, vjetrove i podrigivanje.

2. Jabučni ocat 
Jabučni ocat umirit će vaš želudac kad se izvor grčenja nalazi u manjku želučane kiseline. Jabučni ocat uz to sadrži i dosta hranjivih tvari poput vitamina B i C koje će dodatno unaprijediti stanje vašeg organizma. Ako vam je prejak okus octa, pomiješajte ga s malo vode i meda.

3. Riža 
Bijela riža je lako probavljiva namirnica koja sadrži dosta škroba, i ojačava želučanu ovojnicu. Rižu je dobro uvijek jesti, a posebno u trenucima kada patite od diareja uzrokovanih nekim tipom trbušnog virusa.
 

4. Đumbir 
Želite li smanjiti osjećaj mučnine ili nagon za povraćanjem – posegnite za đumbirom. Ova korjenasta biljka ima karakteristike koje umanjuju te neugodne posljedice. Sve što morate napraviti jest preliti vruću vodu preko kriški svježeg đumbira, pustiti da odstoji nekoliko minuta, a potom polako ispiti tekućinu. 

5. Banane
Banane su odličan izbor za osobe koje često pate od proljeva jer ovo tropsko voće sadrži elemente koji će očvrsnuti vašu stolicu. Uz to se lagano guli i jede, te predstavlja bogat izvor kalija koji jača imunitet nakon dugotrajne bolesti. 

6. Tost 
Morate jesti čak i kada imate želučanih tegoba. Osjetljivom organu tada će najbolje prijati dobro tostirana kriška kruha, koja će spriječiti daljnje grčenje i bolove. 

7. Koromač 
Koromač je povrće bogato antioksidantima koji blagonaklono djeluju na zdravlje cijelog tijela. Poznat je i po svojim karakteristikama koje sprečavaju nadutost i vjetrove, kao i unapređivač izbacivanja toksina iz tijela. Svakog dana pojedite pola čajne žličice njegovih koštica, ili nešto nasjeckanog svježeg korijena.

Sedam namirnica koje vas spašavaju od mučnine i želučanih tegoba

Banane su bogate kalcijumom, pa je zato nutricionisti savjetuju u ishrani, kako bi tijelo dobilo sve hranjive sastojke iz ove čudnovate voćke. Međutim, svaka boja banane ima svoje prednosti.
Kada se borimo da sačuvamo šećer u krvi, zelene banane su ključni dio naše ishrane. Žute banane su također bogate antioksidantima i kao takve izvrsne su za pacijente koji boluju od tumora.
I na kraju, važno je spomenuti mekane i smeđe banane, koje su generalno slađe od spomenutih, a sadrže triptofan koji doprinosi smanjivanju stresa i anksioznosti. One su također bogate hranjivim sastojcima koje jačaju zdravlje kostiju i mišića.

Postoji više vrsta banana: Svaka ima svoje prednosti

Volite li pravu, gorku čokoladu, znači da ste zapravo ljubitelj kakaa. To je nevjerovatna biljka, prava bomba različitih antioksidansa (po ukupnoj koncentraciji nije mu ravna nijedna druga poznata biljka). 

Odnedavno je popularan izraz superhrana, pa u skladu s tim znajte da, gledajući po težini, kakao sadrži više antioksidansa nego crno vino, borovnice, acai bobice, šipak i goji bobice zajedno. 

Izvor željeza

Još je manje poznato da je kakao odličan izvor željeza. Naravno, govorimo o pravom kakao prahu, a ne o zaslađenim industrijskim napicima i zrncima na bazi kakaa.

Kakao štiti od slobodnih radikala, dakle sprečava oksidaciju ćelija i time štiti od raka i drugih degenerativnih bolesti. Sadrži tvar sličnu kofeinu, pa mnogi vjeruju da je to razlog što neki ljudi razvijaju ovisnost o čokoladi. 

Za razliku od kafe, koja nerijetko utječe na povišenje krvnog pritiska, kakao štiti srce i krvne žile te smanjuje opasnost od srčanog i moždanog udara, a povoljno djeluje i na koncentraciju, pamćenje i smanjuje depresiju. Savjetuje se dnevno jedna kašičica kakao praha.

&nbsp;Kakao kao maslac
 Ono što mnogi ne znaju, osim praha moguće je kupiti i kakao maslac (svijetao je, bojom nalik mliječnom maslacu) te kakao pastu ili likvor (izgleda kao gusta, poluotopljena čokolada). 

Svi ti proizvodi dobivaju se od sjemenki koje se nalaze unutar velikog ploda čija pulpa se u Južnoj Americi također koristi u prehrani (najčešće za izradu sokova kojih nema na našem tržištu). 

Kakao maslac okusom podsjeća na čokoladu, ali je slatkast, pa se većinom koristi u receptima za slastice, a možemo ga, kao i prah, dodati mlijeku, voću, žitaricama i voćnim salatama.

Pobornici sirove prehrane sami prave svoju čokoladu miješanjem (otapanjem na niskoj temperaturi) kakao praha, maslaca i eventualno nekog zdravog sladila poput agavinog sirupa. 

Kakao maslac koristi se u kozmetičkoj industriji, pa je dobrodošao i u pripravcima kućne izrade.

Cimet – za slano i slatko

Kad pripremate kakao napitak, nemojte ga sladiti, nego uživajte u čistom okusu gorke čokolade. Odlična ideja je dodati i malo cimeta, jer on ima slatkast okus i također ga se savjetuje kašičica dnevno. 

Cimet nije sličan kakau samo po praškastom obliku i smećkastoj boji, nego i po ljekovitosti. U drevnom Egiptu koristio se u pripremi lijekova za razne infekcije, jer ubija mikroorganizme, pa nije čudno što se u zimskim danima stavlja u kuhano vino i savjetuje kao lijek protiv gripe i prehlade.

Zbog toga što mu je okus istovremeno slatkast i peckast, cimet u kulinarstvu predstavlja začin i za slatka i za slana jela. Kod nas se može nabaviti u oba oblika (kora i kao prah), s tim da se kora uglavnom koristi za aromatiziranje pića i nije ljekovita.

Cimet sadrži&nbsp;antioksidanse, dijetetska vlakna, mangan, željezo, kalcij, bakar, vitamine C i K, piridoksin, roboflavin… sasvim dovoljno da ga uvedemo u svakodnevnu prehranu.

&nbsp;Karanfilić ide s cimetom

Ne treba zaboraviti ni karanfiliće (klinčiće), začin koji se prirodno slaže s cimetom. Klinčići su zapravo osušeni pupovi tropskog cvijeta mirtovca, a također se kao jak začin koriste u slatkim i slanim jelima. 

Po nutritivnoj vrijednosti sličan je cimetu: sadrži vlakna, fitosterole, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, bakar, vitamine C, E, K i B6, tiamin, niacin, folnu kiselinu…

Ako vam se ne da eksperimentirati s novim receptima, a čuvate se slatkiša, sve tri navedene zdrave namirnice možete jednostavno uvesti u prehranu tokom sva četiri godišnja doba tako da ih kao začin dodajete onome što inače redovito jedete: mlijeku, voću, žitaricama, čaju, voćnim (ili voćno-povrtnim) sokovima i smoothiejima. 

Meksiko – najveći izvoznik cejlonskog cimeta

Cimetje porijeklom iz Indonezije i Indije i s Cejlona. U svijetu raste nekoliko stotina različitih vrsta, a najcjenjeniji je cejlonski. Kod nas se uglavnom prodaje vrsta kasija (malo zaostaje za cejlonskim, ali i dalje je riječ o jako dobroj namirnici). Zanimljivo, najveći izvoznik cejlonskog cimeta danas je Meksiko.

Često čujemo kako se ljudi žale da im je dosta zdrave hrane, jer skoro sve što je zdravo nije i fino

Za šta su sve dobri kakao, cimet i karanfilići

Kuhanje može predstavljati pravu nauku, posebno onima koji ne znaju baratati začinima, a so je jedan od najvažnijih začina u svakoj kuhinji. Svaka namirnica razlikuje se sama po sebi i stoga je važan individualan pristup tokom začinjavanja. 

So, tačnije natrijev hlorid, osnovna je komponenta svakog jela. So ublažava sastojke, poboljšava okus, reducira vrijeme kuhanja te mnogo više od toga. No, kako bismo pomoću soli dali sve prednosti nekom jelu, treba znati u kojem trenutku kuhanja je dodati. 

Na početku ili na kraju kuhanja, pitanje je sad. Sve, naravno, ovisi o tome što kuhate. Pripremili smo jednostavan vodič koji će vam pomoći da naučite upotrebljavati so u kuhinji ovisno o vrsti hrane koju spremate.

Grah – tek kad je gotov

Postoje nesuglasice o tome kada se so dodaje u lonac prilikom kuhanja graha. Tradicionalna vjerovanja kažu kako dodajom soli na početku kuhanja usporavamo termički proces, pa grah, osim što mu dulje treba da se skuha, može ispasti tvrd. 

Neki poznati kuhari vjeruju da so može i usporiti i ubrzati kuhanje. Ako pitate nekog kuhara kada treba soliti grah, reći će vam da su ih učili - kada grah u vodi omekša. Ovaj je način ispravan i slaže se s kuhinjom naših baka, stoga od sada grah solite tek kada vidite da je gotov.

&nbsp;Tjestenina – so na početku

Kada je u pitanju tjestenina, so je uvijek potrebno dodati na početku, odnosno u lonac s vodom u kojem ćete kasnije kuhati tjesteninu. Tjestenina je teški škrob koji za vrijeme kuhanja buja i upija određeni postotak vode kako bi omekšala. 

Za vrijeme kuhanja u slanoj vodi, tjestenina upija so s vodom, a rezultat je bolji okus. Pokušate li pak tjesteninu naknadno posoliti, primijetit ćete da neće imati jednako dobar okus.

U lonac s vodom dodajte otprilike kašiku soli jer će tjestenina od toga upiti tek malu količinu soli, a kao rezultat dobit ćete tanjur ukusne tjestenine.

&nbsp;Riža traži manje soli

Slično tjestenini, rižu također solimo na početku kuhanja kako bi apsorbirala slanu vodu tokom termičke obrade. Razlika je u tome to što nam je za rižu potrebna manja količina soli. 

No postoji još jedan razlog. Riža tokom kuhanja, kao što svi dobro znamo, postaje ljepljiva smjesa. Ako so dodamo nakon što je već kuhana, kristali soli će se neravnomjerno zalijepiti za nju pa će svaki zalogaj imati drugačiji okus.

Luk – dvije mogućnosti izbora

So izvlači tekućinu iz hrane. Kada je dodate povrću, omekša ga te je to potrebno uzeti u obzir prije samog kuhanja, imajući na umu šta želimo postići kuhanjem. 

Ako želite da luk poprimi tamnu, zlatnu boju te ima karameliziranu koricu, dodajte so na kraju pirjanja. Tako ćete ga začiniti a neće postati gnjecav. Ako ipak želite mekši luk, nastojte ga posoliti na početku kuhanja, odmah nakon što ga stavite na ulje. Tako ćete spriječiti da potamni te će ostati mekan.

&nbsp;Gljive – malo soli na kraju

Tajna je ukusnih pirjanih gljiva u kuhanju na dovoljno visokoj temperaturi, s tačno određenom količinom ulja koja je potrebna i malo soli na kraju kuhanja.

Gljive su bogate vodom, stoga, ako ih posolite na početku, prerano će otpustiti sve svoje ukusne sokove te će se smežurati i postati gumene. Stoga ih uvijek solite na kraju termičke obrade.

Meso – uvijek na početku

Meso uvijek solite prije početka pečenja. Za vrijeme pečenja na štednjaku, roštilju ili u pećnici, sirovo meso se skuplja i tek kasnije upija sve okuse. Posolimo li sirovo meso prije pečenja (i dodamo uobičajene začine), ono će puno bolje upiti začine te će biti ukusnije.

Krompir – pola odmah, pola na kraju

Sirovi krompir upija so više nego bilo koja druga namirnica, stoga se često preporučuje ubaciti ga u jelo koje smo presolili kako bi izvukao višak. 

Prilikom kuhanja krompira, pola količine soli koja piše u receptu dodajte odmah u lonac s vodom kako bi kuhanjem upio slanu vodu. Preostali dio soli dodajte nakon što je krompir kuhan.

Saznajte koje namirnice treba soliti prije jela, a koje tek kada je namirnica kuhana, ovisno o tome kakvo jelo želite postići te kako bi bilo ukusnije

Kada treba soliti hranu

Istraživanje koje je naručila Vlada SAD pokazuje da se 45 posto od 700.000 smrtnih slučajeva usljed srčanog i moždanog udara i dijabetesa od 2012. godine moglo izbjeći unošenjem preporučenih namirnica, odnosno izbjegavanjem nezdravih. 

Većina ljudi umrlih od tih bolesti nije unosila preporučene doze, a pretjerivala je u hrani koja škodi organizmu. Rezultati su objavljeni u časopisu “Journal of the American Medical Association”.

Najopasniji – višak soli

“Dobre” namirnice, koje ljudi ne jedu dovoljno su orašasti plodovi, morski plodovi i riba, voće i povrće i integralne žitarice.&nbsp; “Loše” namirnice u kojima ljudi pretjeruju su slane i slatke đakonije, mesne prerađevine poput slanine, salame i viršli, crveno meso uključujući šnicle i pljeskavice, kao i zaslađeni napici. Voditeljica studije Renata Miča sa Tafts univerziteta kaže da su ranije studije pokazale da pretjerana konzumacija soli dovodi do rasta krvnog pritiska i povećanog stresa za arterije i srce. Štaviše, višak soli u ishrani je najopasniji činilac koji se povezuje sa gotovo 10 odsto smrtnih slučajeva obuhvaćenih istraživanjem. Ono što možete učiniti za svoje zdravlje je da unosite više “dobrih”, a manje “loših“ namirnica sa njene liste: “Dobra” hrana

- Voće: tri voćke prosječne veličine dnevno,

- Povrće: dvije šolje kuhanog ili četiri šolje sirovog povrća dnevno,

- Orašasti plodovi: pet porcija od po 30 g nedjeljno,

- Integralne žitarice: 2,5 porcija dnevno,

- Polinezasićene masti iz prirodnih ulja poput maslinovog: 11 posto dnevnog kalorijskog unosa,

- Morski plodovi i riba: oko 200 grama nedjeljno.
 &nbsp;“Loše” namirnice

- Crveno meso: Ne više od jedne porcije nedeljno, odnosno jedna šnicla srednje veličine,

- Mesne prerađevine: Ne preporučuju se čak ni u najmanjim količinama,

- Zašećereni napici: Ne preporučuju se ni u najmanjim količinama.

- So: Ne više od 2.000 mg dnevno, odnosno manje od jedne kašičice.

Prejedanje ili izbjegavanje određenih namirnica doprinosi gotovo polovini smrtnih slučajeva u SAD, pokazala je nova studija

Hrana liječi i ubija

Neaktivni način života, loša ishrana, nedostatak sna, stres, alkohol, sve to utječe na vašu liniju, a ovo su namirnice koje najviše utječu na to:
Šećer
Ovu namirnicu naučnici nazivaju "najrasprostranjenijom drogom" sa puno zavisnika. Ona stoji iza brojnih zdravstvenih problema i bolesti, kao što je dijabetes, a osim toga ima i visoku kalorijsku vrijednost pa je jedan od glavnih uzročnika stvaranja masnih naslaga kod miliona ljudi.
Sir
Iako se sir smatra kvalitetnom namirnicom koja je bogata i proteinima, on sadrži i prilično velike količine masti pa se i teško vari, posebno žuti sir. 
Krompir
Na 100 grama krompira ide 87 kalorija, od kojih 20,8 grama otpada na ugljene hidrate. Upravo zato, ako pazite na liniju, krompir nije namirnica koju treba često da konzumirate. 
Alkohol
Ljudi često prave jednu veliku grešku, a to je da paze na to što jedu, ali ne i na ono što piju. Naime, gazirana pića, razni sokovi, a posebno alkohol, prepuni su neželjenih kalorija koje stvaraju masne naslage na vašem tijelu. Drugim riječima, alkohol onemogućava tijelu da sagori masnoće pa podstiče otpuštanje kortizola, hormona stresa koji uništava mišiće i podržava stvaranje masnoća.
Namirnice od bijelog brašna
Tjestenina, bijeli hljeb, bijela riža, sve su to namirnice koje stvaraju neželjeno salo.
Masti i ulja
Masnoće su posebno problematične kada se unose u organizam kroz prženu hranu u koju su duboko uvučene. Jedna kašičica ulja ima oko 130 kalorija.

Spisak namirnica koje najviše debljaju

Čir na želucu jedan je od uzroka nadutosti, a konzumiranje crne kafe, alkoholnih pića i antibiotika može pogoršati tegobe. Maslinovo ulje i fermentirani mliječni proizvodi smanjuju nadutost.

<h2>Prekomjerna težina
</h2>

Osim adekvatne terapije lijekovima, ishrana igra važnu ulogu u kontroliranju simptoma. Poznato je nekoliko faktora rizika koji uzrokuju pojavu ili pogoršanje tegoba u gornjem dijelu probavnog trakta. To su:


- Pušenje,


- Pretjerano i dugotrajno konzumiranje alkoholnih pića,


- Ispijanje crne kafe (više od 6 šoljica dnevno),


- Neadekvatna ishrana (hrana bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovna ishrana),


- Prekomjerna tjelesna masa,


- Izloženost akutnom i hroničnom stresu,


- Anksioznost, depresija i psihološki problemi,


- Upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni),


- Prisustvo drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitne žlijezde i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti),


- Infekcija bakterijom helikobakter pilori (Helicobacter Pylori) - najčešće se ne radi o funkcionalnoj dispepsiji, već su u osnovi tegoba ulkus, gastritis ili karcinom.


Manji obroci


Kod liječenja dispepsije i ulkusne bolesti vrlo je važno promijeniti štetne životne i prehrambene navike, kao i kontrolirati i liječiti ostale, eventualno, prisutne bolesti.&nbsp;&nbsp; 

Savjetuje se prestanak pušenja, pijenja crne kafe i alkohola u većima količinama, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane, s naglaskom na konzumiranje nemasne i ne suviše začinjene hrane, kao i raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka. 

Šećer i so 

Prekomjerno konzumiranje šećera predstavlja faktor rizika za pojavu ulkusne bolesti. Šećer prouzrokuje pojačano lučenje želučane kiseline, što može isprovocirati simptome bolesti. Povećan unos soli je, također, povezan s povećanim rizikom peptičkog ulkusa, odnosno čira na dvanaestopalačnom crijevu.Kofein 


Napici koji sadrže kofein (kafa, čaj, gazirana pića), kao i kafa bez kofeina, mogu podstaći lučenje želučane kiseline. Ipak, u umjerenim količinama mogu se konzumirati, najbolje poslije jela.Masna hrana


Određena hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru, zbog čega kod gastroezofagealne refluksne bolesti i žgaravice treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, bijeli i crni luk, kao i pušenje.Čili i biber 


Neke namirnice, također, mogu iritirati ili oštetiti jednjak, pa i njih treba izbjegavati. To su: citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od paradajza, crvena paprika, čili i biber.

Sedam namirnica koje vas spašavaju od mučnine i želučanih tegoba

Postoji više vrsta banana: Svaka ima svoje prednosti

Za šta su sve dobri kakao, cimet i karanfilići

Kada treba soliti hranu

Hrana liječi i ubija

Spisak namirnica koje najviše debljaju

Faktori rizika koji pogoršavaju tegobe probavnog trakta: Šta treba izbjegavati ako imate čir na želucu

Ishrana

Sedam namirnica koje vas spašavaju od mučnine i želučanih tegoba

Postoji više vrsta banana: Svaka ima svoje prednosti

Za šta su sve dobri kakao, cimet i karanfilići

Kada treba soliti hranu

Hrana liječi i ubija

Spisak namirnica koje najviše debljaju

Faktori rizika koji pogoršavaju tegobe probavnog trakta: Šta treba izbjegavati ako imate čir na želucu