Mnogima je dobro poznato da se tokom seksualnog <a href="https://avaz.ba/tag/19304/srce">odnosa rad srca ubrzava</a>, ali da li može da se desi da prestane da kuca? Prema podacima iz nove studije, to je moguće.


Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar. Od svih slučajeva naglog srčanog zastoja, samo se 1 posto njih dogodilo za vrijeme seksualne aktivnosti, stoji u zaključku studije.
- Dok je ovo stanje opasno i može da uzrokuje smrt, male su šanse da će se dogoditi dok vodite ljubav - prokomentarisala je dr Sumit Kof, direktorica Instituta za zdravlje srca u Los Anđelesu i autor studije. Ona je dodala i da rezultati istraživanja služe da bi se predstavili pacijentima sa kardiovaskularnim bolestima.
Rijetko se događa, ali zabiježeno je da se u 94 posto slučajeva dogodio kod muškaraca, pa je tako 1 od 100 slučajeva srčanog udara tokom seksa zabilježen kod muškaraca, a 1 od 1 000 slučajeva kod žena.
Osobe koje dožive nagli srčani zastoj tokom seksualnog odnosa obično su stare oko 60 godina, a vjerovatno su već imali problema sa srcem kada im se to dogodilo, <a href="https://www.vijesti.me/lifestyle/ljubav-i-seks/629744/opasne-godine-srce-nekad-moze-da-stane-tokom-seksa">pišu Vijesti.me.</a>

Za potrebe istraživanja proučavale su se informacije prikupljene od oko 4.500 ljudi koji su doživjeli iznenadni srčani udar

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/3381/reuf-karabeg">Operacije nosa spadaju u najteže</a>, ali i najčešće zahvate u estetskoj hirurgiji, koja na više načina simbolizira umjetnost, nauku i praksu ove hirurške discipline (prije svega estetske hirurgije), kaže prof. dr. Reuf Karabeg, vlasnik Poliklinike „Karabeg“ u Sarajevu.

- Neophodno je (raz)otkrivanje psihoestetskog statusa pacijenta. Mora postojati hirurška kompetentnost za modifikaciju operativnog zahvata, u skladu s individualnom situacijom, ali najvažnije je da se mora postići značajno poboljšanje respiratorne (dišne) funkcije i dobiti odličan estetski rezultat koji će biti u skladu s percepcijom pacijenta - kaže dr. Karabeg.
Pacijent i njegova rodbina, dodaje doktor, mnogo su zahtjevniji, ali i bolje informirani nego ikad ranije. Nažalost, mnoge od informacija su pogrešno shvaćene i pacijent može biti pod lažnom impresijom. Stoga prave informacije mora dobiti od hirurga.

- Pacijent misli ili dolazi s uvjerenjem da je estetski hirurg čarobnjak, zaboravlja da je estetska hirurgija grana hirurgije s mogućim komplikacijama, mada izuzetno rijetkim. Glavna je ponovni operativni zahvat, odnosno neuspjeh operacije - navodi dr. Karabeg.

Većina pacijenata koji zahtijevaju estetsku operaciju nosa jednostavno traži poboljšanje veličine i oblika nosa.

Najčešće je to smanjenje veličine djelimično određenih zona ili kompletnog nosa. Ne smije se zanemariti činjenica da, osim važne estetske i dominantno personalne karakteristike, nos predstavlja i važan organ mirisa i glavni organ disanja te da je funkcija disanja najčešće narušena kod većine pacijenata koji traže estetski zahvat. - Očigledno je da je za uspjeh operativnog zahvata od najvećeg značaja pravilan odabir pacijenta.
I pacijent i hirurg moraju biti zadovoljni. Važno je da se otkrije pacijent s dismorfobijom ili iskrivljenom slikom (u ogledalu) o sebi. Bez obzira na korektno urađeni zahvat, veoma dobar ili čak perfektan rezultat, pacijent može biti nezadovoljan - ističe dr. Karabeg.

Operaciju je teško razumjeti jer se radi „naslijepo”, zatvorenom tehnikom, nema vanjskih rezova. Kod otvorene tehnike preglednost je besprijekorna, ali ostaje mali ožiljak na kolumeli, tj. pregradi koja dijeli dvije nosnice. Trajanje operativnog zahvata je oko 60 minuta kada se radi samo estetska komponenta, a u prosjeku 90 minuta kada se radi i operativni zahvat nosne pregrade za bolje disanje.

<h2>Koliko traje i je li težak postoperativni tok</h2>

Operacija se radi obično u općoj anesteziji, a rjeđe u kombinaciji analgosedacije i lokalne anestezije. 
Hospitalizacija, kaže dr. Reuf Karabeg, nije neophodna. Četiri do šest sati nakon operativnog zahvata pacijentu je dozvoljeno da ide kući, ali, po želji, može ostati u poliklinici 24 sata ili duže.
- Tamponada nosa traje tri-pet dana, zavisno od toga radi li se i kakvog je oštećenja i nosna pregrada (ispravljanje krive nosne pregrade i konsekutivno boljeg disanja). Gips ili druga vrsta imobilizacije na nosu se ima od sedam do maksimalno deset dana, i to samo u slučaju da se moraju pomjerati nosne kosti. Inače, ako se ne pomjeraju, nema nikakve imobilizacije, osim flastera tri-četiri dana. Vanjskih ožiljaka nema, rijetko samo 5 mm na spoju s gornjom usnom, ali je isti praktično nevidljiv - govori dr. Karabeg.
Obično se konci ne skidaju, nego se sami resorbiraju.
&nbsp;Izuzetak je skidanje nekoliko konaca na bazi nosa ako se koristi tzv. otvorena tehnika. Povratak na posao, zavisno od vrste operativnog zahvata, očekuje se nakon 7-12 dana.
- Uspjeh često zavisi od taktilnog i emocionalnog osjeta hirurga. Podrazumijeva trodimenzionalni koncept. Kompleksnost se sastoji u tome što je često, ponekad i nemoguće predvidjeti krajnji rezultat. Pacijentovo zadovoljstvo je uobičajena konsekvenca operativnog zahvata - ističe dr. Karabeg.

Mora postojati hirurška kompetentnost za modifikaciju operativnog zahvata

Estetska i funkcionalna operacija nosa

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tjelovje%C5%BEba&amp;">Možete smanjiti rizik karcinoma,</a> bolesti srca i rane smrti ako napravite 10.000 koraka dnevno, ali prema novoj studiji bilo koji broj koraka pomaže, kaže CNN.&nbsp;Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine. Studije pokazuju da se prosječna osoba svake godine, od mlađe do srednje dobi, udeblja od pola do jednog kilograma, što, vremenom, polako dovodi do nezdrave težine pa čak i do gojaznosti.

- Ljudi uistinu mogu smanjiti rizik gojaznosti ako više hodaju - kaže autor studije dr. Evan Britain, profesor za kardiovaskularnu medicinu na Univerzitetu Vanderbilt. Nova studija otkrila je također ključne prednosti hodanja za hronične bolesti i stanja.- Dijabetes, apneja, hipertenzija i depresija pokazali su poboljšanja što je broj koraka veći - rekao je Britain i dodao:
- Odnos s hipertenzijom i dijabetesom stao je na 8.000 do 9.000 koraka, ali je odnos ostao linearan što znači da je više koraka i dalje smanjivalo rizik.Glavna poruka studije je da više koraka djeluje bolje. Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti. Trenutne preporuke za odrasle su 150 minuta tjelovježbe umjerenog intenziteta kao hodanje, ples, vožnja bicikla, tenis, aerobik te dva dana aktivnosti jačanja mišića, svake sedmice.
Povežete li tjelesnu aktivnost s biljnom prehranom, oslobađanjem od stresa i interakcijom s drugima, to je čarobni recept za dug život i izvor mladosti.

Studija je kontinuirano pratila 6.000 ljudi tokom četiri godine. Naučnici su otkrili da ljudi koju u prosjeku hodaju dnevno 8.200 koraka imaju manje šanse da pate od apneje i refluksa kiseline, te velikog depresivnog poremećaja.

Brojanje koraka nije nužno, ali može biti korisno za one koji se bave nestrukturiranom odnosno neplaniranom tjelesnom aktivnošću kao što su kućanski poslovi, baštovanstvo i šetanje psa, kako biste znali kako stojite.
Zaključak je:&nbsp;- Izazovite sebe na kojem god nivou kondicije bili, a cilj je da ostanete bez daha pola sata svakog dana - poručuje autor studije.

Ako se svakoga dana u sedmici krećete 21.43 minute, za jednu trećinu ćete smanjiti rizik od smrti svih uzroka, prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti

Studija je objavljena prošle sedmice u časopisu Nature Medicine

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Stres&amp;">Možda biste otišli ​​u neki spa centar da se opustite i smanjite nivo stresa i umora</a>. Ali nedavno istraživanje pokazalo je da možete da radite i neke druge stvari koje će vam takođe pomoći, poput čišćenja i sređivanja kuće.

Studija ukazuje na to da je čišćenje vašeg doma zapravo dobro za smanjenje anksioznosti i stresa.
Izvještaj takođe kaže da prepuna i neuredna kuća povećava nivo hormona stresa, kortizola, u našem tijelu. Takođe ima negativne uticaje i na naše mentalno zdravlje što izaziva napetost i nesigurnost, piše PinkVilla.

Prednosti čišćenja kuće su mnogobrojna.Osim što pomaže u oslobađanju endorfina, čišćenje kuće je takođe dobar oblik vježbanja. Dakle, pomaže u sagorijevanju dodatnih kalorija u vašem tijelu. Čišćenje takođe pruža osjećaj zadovoljstva jer možete bolje da organizujete prostor u kome živite.Miris vaše kuće ima dubok uticaj na vaše mentalno zdravlje. Ako u vašem prostoru postoji prijatan miris, osjećaćete se opuštenije i imaćete više energije.Neuredna kuća ima negativan uticaj i na spavanje. Kuća koja je sređena pomaže vam da spavate zdravo jer prostor bez nereda povećava pozitivnu energiju u sobama što pomaže poboljšanju sna.

Kad stvari oko vas nisu složene i čiste to možea da vam odvlači fokus. Dakle, kada očistite kuću, organizujete sve, uklonite sav nered iz nje, tada će se i vama povećati nivo koncentracije.Čišćenje vašeg životnog prostora pruža vam osjećaj da ste nešto postigli, a i rezultati su odmah vidljivi. I ono što je najvažnije, to će vas činiti sretnim.

Neuredna kuća ima negativan uticaj i na spavanje

Zašto je čišćenje kuće dobro za mentalno zdravlje?

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13012/stres">Poveznica između stresa u braku</a> i lošijeg ishoda liječenja nakon infarkta postoji za one koji imaju manje od 55 godina, tvrdi nova studija.&nbsp;

- Naši podaci otkrivaju kako je stres dio svakodnevnog života, a on može biti i bračni i uveliko utjecati na oporavak kod mlađih ljudi nakon infarkta - navodi glavni voditelj studije Čanjing Zu, u objavljenom izvještaju. Preliminarno istraživanje će se predstaviti i Američkoj udruzi za srce.
Naučnik Zu dodaje u izvještaju kako stres koji se ne odnosi na brak, poput stresa na poslu, isto tako može utjecati na ishod liječenja kod mlađih pacijenata, a interakcija između ta dva faktora se mora bolje istražiti.

Studija je pratila 1.593 osobe stare od 18 do 55 godina koje su liječenje nakon infarkta u jednoj od 103 bolnice u Americi, a oni su bili uključeni u studiju “Virgo”, a svi su bili u braku ili u ozbiljnoj vezi kada su doživjeli infarkt, piše u izvještaju, a više od 66 posto ispitanika su bile žene.
Bračni stres je povezan i s boli u prsima te povratkom u bolnicu do godine nakon što su doživjeli infarkt.
&nbsp;Mjesec nakon infarkta su učesnici upitani da ispune upitnik te su na kraju podijeljene u skupine od blage, umjerene i ozbiljne razine stresa.
Učesnici su praćeni godinu nakon infarkta, a Zu i suradnici su otkrili kako osobe koje u braku pate od jakog stresa imaju slabije rezultate kada je u pitanju fizičko zdravlje za 1.6 posto te 2.6 posto kada je u pitanju mentalno zdravlje.&nbsp;

Naučnik Zu kazao je kako u budućnosti medicinski stručnjaci moraju razmišljati u screeningu pacijenata koji imaju visok rizik od slabog fizičkog i mentalnog oporavka nakon hospitalizacije. Holistički pristup liječenju može pomoći, posebno kod mladih ljudi koji su doživjeli infarkt.&nbsp;

Povezan je s bolom u prsima te povratkom u bolnicu do godinu dana nakon infarkta

Stres u braku šteti ovom organu

<a href="https://avaz.ba/kantoni/sarajevo">U vrtićima i školama širom Kantona Sarajevo pojavila se</a> opasna infekcija šarlah, zbog čega su, kako saznajemo, reagirali i iz Zavoda za javno zdravstvo&nbsp;Kantona&nbsp;Sarajevo koji su vrtićima i školama poslali upozorenje na ovu zaraznu bolest.

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/24972/gordana-vukovic">Da je sve više zaražene djece šarlahom, za „Avaz“ je potvrdila i dr. Gordana Vuković</a>, pedijatrica koja je, kako nam je rekla, već imala pacijente zaražene šarlahom. - Ima puno zaraženih u vrtićima, ali ima i školske djece. Kod malih pacijenata susretala sam se s bakterijama beta-hemolitičkim streptokokom i streptokokom pneumonije. Ovaj streptokok pneumonije je opasniji jer se od njega mogu razviti upala pluća, upala moždanih ovojnica i upala ušiju - kazala je dr. Vuković.
Moguće komplikacije kod djece starije od četiri godine kod beta-hemolitičkog streptokoka, navodi dr. Vuković, jesu reumatska bolest, karditis, ali može zahvatiti i bubrege, dok se kod mlađih mogu pojaviti gnojne angine.

- Kod djece kod koje postoji opasnost od komplikacija treba 10. dan uraditi ASTO, CRP i reuma faktor (RF) da bi se na vrijeme spriječile teže posljedice. Prvi simptomi infekcije su povišena temperatura i bolno grlo. Potom se javlja osip koji može trajati nekoliko sati ili do dva dana, a nekada i duže, nakon čega osip nestaje - pojasnila je dr. Vuković. Kako je dodala, šarlah se prenosi kapljičnim putem, i to kihanjem, kašljanjem te ljubljenjem. Istakla je da se infekcija lako liječi, samo je važno na vrijeme reagirati kod prvih simptoma i dijete odvesti ljekaru.

- Šarlah ide s osipom. Pojavljuje se crveni osip, kao ubod igle na tijelu, i to najčešće na postraničnim dijelovima grudnog koša i preponama. To su najznačajniji dijelovi tijela na koje treba obratiti pažnju, mada nekad može biti zahvaćeno čitavo tijelo. To su alergijski osipi i mogu svrbjeti. Osip se javlja s visokom temperaturom, crvenim grlom i obloženim jezikom koji se ljušti i vrh mu bude kao malina - kazala je pedijatrica.

Prvi simptomi infekcije su povišena temperatura i bolno grlo

Dr. Vuković: Važno je na  vrijeme reagirati

Dr. Gordana Vuković, pedijatrica, za "Avaz": Sve više djece zaraženo šarlahom

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2695/vjezba">Pored efikasnog kardio treninga</a> i jačanja donjeg dijela tijela, konopac za skakanje pomaže u poboljšanju koordinacije, snage i agilnosti, navode stručnjaci. Ljepota konopca za preskakanje je u tome što nije potrebno mnogo vremena ili prostora za početak. Sve što vam treba je oko 10 do 15 minuta.

Preskakanje konopca je vježba za cijelo tijelo sa velikim uticajem koja zahtjeva zamahnuće užeta preko glave, a zatim preskakanje preko njega dok prolazi pored stopala. Vježba zahtjeva stalno kretanje koje pokreće vaše srce. Pošto konopac za skakanje zahtjeva brzo poskakivanje na prstima koristi se i za poboljšanje brzine i agilnosti.
Preskakanje konopca zahtjeva kondiciju, fokus i dobar rad nogu. Vježba aktivira skoro svaki mišić u tijelu dok ubrzava broj otkucaja srca brže od mnogih drugih vježbi.

Zahtjeva kondiciju, fokus i dobar rad nogu

Vježba aktivira skoro svaki mišić u tijelu

Konopac za skakanje je vježba za cijelo tijelo

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Kada vaše lopatice nisu</a> stabilne, možete doživjeti poremećaj ramena koji se naziva diskinezija lopatice. Karakterizira ga gubitak normalnog obima pokreta u lopaticama. U nekim slučajevima to je samo po sebi stanje. U drugim slučajevima diskinezija lopatice je simptom drugog zdravstvenog stanja ili ozljede.

Vaša lopatica važna je za kretanje i raspon pokreta u ramenima te pruža stabilnost u rotatornoj manšeti. Ako pretrpite ozljedu mekog tkiva, mišića ili kosti oko ramena, to može utjecati i na vašu lopaticu. Diskineziju lopatice lako je prepoznati jer uzrokuje nenormalno stršenje lopatica tokom odmora ili aktivnosti. Diskinezija lopatice također se naziva krilima jer vam lopatice strše poput krila na leđima. Iako samo stanje možda nije bolno, može vas izložiti većem riziku od ozljeda.
Postoji šest uzročnika koji mogu doprinijeti diskineziji lopatice: oštećenje vaših živaca, gubitak fleksibilnosti, oštećenje vaših mišića, slabost u tijelu, kukovima ili nogama, slabe kosti ili prijelomi kostiju, oštećenje zglobova. Bavljenje sportom povećava rizik od ovog stanja jer je više od 90 posto jednosmjernih slučajeva posljedica ozljede iščašenja.

Sportovi s najvećom vjerovatnoćom da će dovesti do diskinezije lopatice su: gimnastika, plivanje, odbojka, bejzbol, prvenstveno bacači, muškarci u dobi od 18 do 25 godina najvjerovatnije će dobiti dijagnozu diskinezije lopatice.

Uobičajeni simptomi diskinezije lopatice uključuju: - Bol ili osjetljivost oko lopatice, posebno kada podignete ruke iznad glave ili podignete nešto teško.
- Osjećaj škljocanja ili pucanja koji se javlja pri pokretu ramena.
- Gubitak snage u zahvaćenoj ruci i ramenu.
- Promjene u vašem držanju, obično jedna strana pada prema dolje, tako da vam ramena izgledaju asimetrično.
- Lopatice strše i izgledaju poput krila.
- Osjećaj da vam lopatica nije na svom mjestu.

Bavljenje sportom povećava rizik od ovog stanja jer je više od 90 posto jednosmjernih  slučajeva posljedica ozljede iščašenja

Šta je diskinezija lopatice i kako se liječi

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Uvijek je pravo vrijeme za</a> prestanak pušenja, ali izgleda da ipak postoji određeno vrijeme u kojem nam to donosi najviše dobrobiti. 
Najnovije istraživanje o ovoj temi pokazalo je da osobe koje prestanu da puše prije 35. godine imaju gotovo identičnu stopu smrtnosti kao i oni ljudi koji nikada nisu zapalili nijednu cigaretu, donosi Science Alert.

Rezultati također pokazuju kako su oni koji su prestali da puše kasnije i dalje imali značajnih prednosti za zdravlje, ali je njihova stopa smrtnosti premašila stopu smrtnosti onih koji su prestali prije nego što su navršili 35 godina.

Autori pomenute studije objašnjavaju kako je pušenje povezano sa najmanje dvostruko većom stopom smrtnosti, bez obzira na to o kojem se uzroku smrti radilo.
- Ovo je treća velika studija koja sugerira da bi uzrast od 35 godina mogla da bude optimalna za prestanak pušenja, posebno kod osoba koje mlade počnu da puše - istaknuo je profesor Džon P. Prajs (John T. Price).

Analiza je uključivala podatke više od 550.000 odraslih ljudi koji su ispunjavali upitnike između 1997. i 2018. godine te su imali od 25 do 84 godine u trenutku ispunjavanja ankete koja se koristila za praćenje zdravlja stanovnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Ti su podaci uključivali osobe koje nikad nisu pušile, bivše pušače te osobe koje još aktivno puše.

Autori studije objašnjavaju kako je pušenje povezano s najmanje dvostruko većom stopom smrtnosti

Razlozi zašto treba ostaviti cigarete prije 35. godine

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Ljubomora je kompleksno stanje</a> koje karakterizira osjećaj nedostatka pažnje ili ljubavi, i to zbog činjenice da je ta pažnja ili ljubav data nekom drugom. Ljubomora je svima poznata, kao i zavist, pohlepa, sumnja, stid i druge emocije.

Većina ljudi, govori dr. Slobodan Nogo, spec. psihijatar, načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu, ljubomoru doživljava kao neprijatno i bolno iskustvo. - Sa stanovišta psihijatara, ljubomora je jedan od fenomena ljudske psihe, koji je u mnogim situacijama normalna reakcija na stanja nedostatka pažnje koja su nastala od značajne osobe. Odnosno, pretpostavlja se da je kod svake normalne, zdrave osobe ovaj osjećaj moguć. Ljubomora je negativno obojeno iskustvo i stoga uzrokuje patnju - kaže dr. Nogo.

Kao i svaka negativna emocija, dodaje psihijatar, kao što su zavist, poniženje, krivica, želja za osvetom, itd., ljubomora ima korisno značenje i omogućava našoj psihi da se bolje prilagodi vanjskim faktorima stresa.

- Takozvana nesvjesna ljubomora je posebno podmukla i toksična, manifestira se agresivnim ili suovisnim ponašanjem s voljenima i autoagresijom. Istovremeno, sama osoba ne razumije da je ljubomorna i na taj način pokušava povratiti pažnju, priznanje ili ljubav - dodaje dr. Nogo. Sa stanovišta psihijatra, ljubomora, osim što je negativna emocija i kompleksno stanje, može biti i simptom mnogih mentalnih bolesti. Prije svega paranoja, psihoorganskih sindroma, demencije, blage mentalne retardacije, poremećaja ličnosti, alkoholizama, epilepsije i depresije.

Ljubomora se može pripisati raznim anksioznostima kada dolazi do prenadraženosti određenih struktura u mozgu, ističe dr. Nogo. Samo kod ljubomore žarište prenadraženosti postoji dugo, doprinoseći neravnoteži u procesima inhibicije i ekscitacije u cijelom mozgu te promjeni hemijskih procesa u neuronima.

<h2>Situacije kada je potrebna pomoć psihijatra</h2>

Ako ljubomora nastaje kao reakcija na stvarne vanjske događaje kao što su odlazak voljene osobe s drugim, neuzvraćena ljubav, nedostatak pažnje, onda se ona nema potrebe posebno rješavati.
U takvim slučajevima to je normalno. Preporučuje se, govori dr. Slobodan Nogo, da sačekate, pritisnite pauzu, odete na odmor, radite na svojoj anksioznosti i svom niskom samopoštovanju.
- U slučajevima kada osjećaj ljubomore prekriva cijelu svijest, potčinjava ponašanje, mijenja percepciju, tada će biti potrebna pomoć psihijatra. U blagim slučajevima, patološka ljubomora se manifestira u obliku opsesivnih misli, osoba može ostati kritična prema svom stanju i shvatiti da se ne može sama nositi s tim - navodi dr. Nogo.
U težim slučajevima, dalje kaže, opsesija prelazi u pogrešni zaključak od kojih se ne može odvratiti, gubi se kritičko razumijevanje, a tu je pomoć moguća samo u slučajevima kada rodbina to primijeti i može organizirati pregled kod psihijatra.
&nbsp;Samo, navodi dr. Nogo, liječenje može riješiti takav osjećaj ljubomore.

Osim što je negativna emocija i kompleksno stanje, može biti i simptom mnogih  mentalnih bolesti, kazao je dr. Nogo

Kod svake normalne, zdrave osobe ovaj  osjećaj je moguć

Jedan od fenomena ljudske psihe: Ljubomora je neprijatno i jako bolno iskustvo

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/10802/azra-alajbegovic">Epilepsija&nbsp;je jedna od najučestalijih</a>&nbsp;bolesti ili poremećaja u neurologiji. 
Za one tipove napada kada postoji samo kratak prekid svijesti, kao što su apsansi i kod onih gdje nema nikakve promjene stanja svijesti (jednostavni napadi), nije potrebna nikakva intervencija.

Očevidac treba samo smireno ohrabriti osobu koja ima napad, ali i ostale posmatrače, te da istovremeno neprestano zapaža i pamti sve što se događa, tj. izgled samog napada. Kod napada koji dovode i do promjene svijesti (izmjena nivoa svijesti), kakvi su, naprimjer, složeni parcijalni napadi, najvažnije je prepoznati da se radi o epileptičnom napadu i treba uraditi sljedeće:
1. Prepoznati nastupajuće znake napada, kao što su ukočen pogled, automatizmi, prestanak govora ili konfuznost.

2. Blokirati pristup opasnostima, ali ne sputavati osobu tokom napada, udaljiti je od opasnih mjesta, osigurati zatvoren prostor i spustiti je na pod ako je neophodno.

3. Osigurati smireno objašnjenje pacijentu i posmatračima. Ostati pribran i miran, te tihim glasom govoriti osobi da je na sigurnom.

Zadržati sigurnu distancu ako je osoba veoma uznemirena ili konfuzna tokom ili neposredno po završetku napada, sve dok se pacijent posve ne izbistri. 4. Registrirati sva događanja.
Generalizirani tonično-klonični napad djeluje posebno uznemirujuće za posmatrače i obično se reagira panično, često pogrešno.
Zato je potrebno znati šta treba uraditi u takvoj situaciji, a šta ne.

Važno je spriječiti tjelesne povrede, posebno glave. To se najbolje može postići tako da se pod glavu stavi jastuk. No, ako to nije moguće, pod glavu se može staviti bilo kakav mekani predmet, npr. smotati dio odjeće.

Blokirati pristup opasnostima, ali ne sputavati osobu tokom napada, udaljiti je od opasnih mjesta

Prva pomoć kod epileptičnog napada

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Bolest&amp;">Određene bolesti češće pogađaju muškarce nego žene</a>, a vrlo često simptomi tih bolesti ne uočavaju se na vrijeme, što znači da mnogi muškarci predugo odgađaju potražiti pomoć.

Tako su stručnjaci u Velikoj Britaniji objavili izvještaj o zdravstvenom stanju muškaraca analizirajući bolesti koje su najrasprostranjenije u svjetskoj populaciji i došli do zanimljivog otkrića.
Naime, prema njihovim dosadašnjim saznanjima, čak tri zdravstvene tegobe češće se javljaju kod muškaraca nego što je to slučaj kod žena, a u nastavku vam donosimo o kojim se bolestima točno radi.
1. Problemi sa zubima
Na prvom mjestu čestih muških bolesti jesu problemi sa zubima. Oni imaju postotak prevalencije od 47 posto i pronalaze se kod više od 44 hiljade muškaraca od sveukupno sto hiljada, kažu stručnjaci. Prethodna istraživanja potvrdila su vezu između pojedinih stanja oralnog zdravlja i smrtnosti.
- Značajan broj slučajeva gubitka zubi, čestih karijesa zubnog korijena te stanja parodontnih bolesti bilo je povezano s povećanom stopom od smrtnosti, a javljala se najviše kod muške populacije - napominje se u studiji objavljenoj u National Library of Medicine.
Stomatolozi savjetuju da je sve to moguće spriječiti odgovarajućom higijenom i zdravom prehranom, a posebno ističu pranje zuba minimalno dva puta dnevno, čišćenje koncem pri svakom pranju i redovne kontrolne preglede.
2. Glavobolja
Druga najčešća zdravstvena tegoba koja pogađa muškarce na globalnom nivou je glavobolja. Čak 44 hiljade od sto hiljada muškaraca kronično pati od glavobolje. Iako u većini slučajeva nisu opasne po život, glavobolje mogu biti vrlo iscrpljujuće, neugodne i negativno uticati na svakodnevni život osobe koja od njih pati.
- Poremećaji glavobolje među najčešćim su poremećajima živčanog sistema, a najnovija istraživanja pokazuju nam da su muškarci najugroženiji' - izvijestila je tom prilikom Svjetska zdravstvena organizacija.
3. Tuberkuloza
Treća najčešća bolest među muškarcima u svijetu je tuberkuloza.
'Ta bakterijska infekcija širi se udisanjem sitnih kapljica kašlja ili kihanja zaražene osobe. To je ozbiljno stanje, ali se može izliječiti pravilnom dijagnozom te terapijom koja je prvenstveno fokusirana na jačanje pluća.

Tako su stručnjaci u Velikoj Britaniji objavili izvještaj o zdravstvenom stanju muškaraca analizirajući bolesti koje su najrasprostranjenije u svjetskoj populaciji i došli do zanimljivog otkrića

Određene bolesti češće pogađaju muškarce nego žene

Tri zdravstvene tegobe koje češće pogađaju muškarce nego žene

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/40821/akne">Akne na leđima nisu briga</a> samo za tinejdžere. Prema statistikama, 80 posto stanovništva cijele planete suočilo se s ovim problemom barem jednom u životu.&nbsp;Ako i vi sebi uskraćujete zadovoljstvo da nosite haljinu sa zavodljivim dekolteom zbog komedona, obratite pažnju na savjete stručnjaka.Uzroci akni na leđima mogu se podijeliti u dvije grupe pogrešna njega kože i metabolički poremećaj. Još jedan uzrok akni mogu biti hormonske promjene, tada treba da se obratite endokrinologu i ginekologu.
Dermatolog Kristi Kid (Christie Kidd), koja je upoznata s temom akni, sigurna je da osip može da izazove regenerator za kosu. 
- Činjenica je da kada perete kosu, dio proizvoda, htjeli to ili ne, ostaje na koži leđa i time začepljuje pore.&nbsp;Također, stručnjaci savjetuju da se tuširate odmah nakon što ste vježbali u teretani. Znoj koji ostaje na koži samo provocira rast bakterija, što kasnije može dovesti do pojave osipa.&nbsp;Kod kuće pokušajte da nosite široku odjeću od prirodnih materijala - kazala je Kid.

Stručnjaci savjetuju da se tuširate odmah nakon što ste vježbali u teretani

Uzroci akni na leđima mogu se podijeliti u dvije grupe

Evo šta izaziva akne na leđima

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13093/san">Da bi se tijelo odmorilo i regeneriralo</a>, potrebno je 6 do 8 sati neprekidnog sna. Ali, šta se dešava s onim ljudima koji spavaju dugo? Iako bi možda na prvi pogled moglo da djeluje kao dobra ideja, donosi više štete organizmu nego koristi.

Povećavanje rizika od gojaznosti - Više istraživanja sprovedenih u Americi došlo je do zaključka da previše sna može povećati rizik od nastanka dijabetesa ili gojaznosti. Spavanjem deset ili više sati dnevno, smanjuje se vrijeme koje bi trebalo biti posvećeno fizičkoj aktivnosti.

Kraći životni vijek - Pretjerano spavanje dovodi se u vezu s mnogim bolestima bubrega, jetre, štitne žlijezde, depresije, demencije, srčanih oboljenja itd. Također, stopa mortaliteta je viša među onim ljudima koji spavaju više nego što je potrebno.&nbsp;

Prema jednoj studiji, ljudi koji spavaju 10 ili više sati dnevno imaju skoro dva puta veći rizik za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti od onih ljudi koji spavaju 6 do 8 sati.

Umor - Pretjerano spavanje može ograničiti naše fizičke i mentalne sposobnosti, te se zbog toga možemo osjećati manje koncentrirano ili odmorno.

Može ograničiti naše fizičke i mentalne sposobnosti, te se zbog toga možemo osjećati manje koncentrirano ili odmorno

Pretjerano spavanje može ograničiti fizičke aktivnosti

Kako na zdravlje utječe previše sna

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/759575/svaki-peti-covjek-ima-optimalno-zdravlje-srca">Rijetke su supstance o kojima</a>&nbsp;je medicina tako puno promijenila stav kao kada je u pitanju kafa. Doskoro su ljekari preporučivali pacijentima da izbjegavaju konzumiranje kafe, najviše zbog toga što se smatralo da ona negativno utječe na rad srca, probavnog sistema, te da izaziva pretjeranu razdražljivost.

Međutim, kaže mr. sc. med. dr. Adnan Delić, internista kardiolog, istraživanja provedena u posljednjih 10-ak godina daju sasvim drugačiju sliku - negativne posljedice konzumiranja kafe su rijetke i blage, dok se, s druge strane, pokazalo da kafa ima brojne pozitivne učinke na zdravlje.

- Kafa sadrži kofein, ail i stotine drugih biološki aktivnih biljnih hemikalija. Te supstance mogu smanjiti oksidativni stres, poboljšati crijevnu floru, utjecati na metabolizam glukoze i masti. Nasuprot tome, kafestol, koji je prisutan u nefiltriranoj kafi, povećava nivoe serumskog holestera - navodi dr. Delić. Količina kofeina u napicima varira. U šoljici espreso kafe, dodaje ljekar, ima 63 miligrama kofeina, kao i u šolji instant-kafe. Šolja turske kafe ima 92 miligrama kofeina, šolja čaja 28 miligrama, itd.
- Vrijeme razgradnje kafe varira od osobe do osobe. U prosjeku se koncentracija kofeina u krvi nakon 2 do 4 sata smanji dvostruko. U trudnoći je razgradnja kofeina znatno duža i iznosi do 15 sati. U umjerenim količinama (40-300 mg) kofein pojačava budnost i koncentraciju te ubrzava reakcije, a ublažava i bol - govori dr. Delić.
Kofein, ističe ljekar, može negativno utjecati na san, pogotovo ako se konzumira u večernjim satima. Može dovesti i do osjećaja razdražljivosti i straha, naročito u većim dozama (više od 400 mg).

- Kod unosa velikih količina kofeina (iznad 1.200 mg) negativni efekti postaju još izraženiji, a doza od 14.000 mg se smatra fatalnom. Srećom, smrtni ishod je vrlo rijedak kod konzumiranja kafe, jer bi bilo potrebno popiti oko 100 šoljica kafe u kratkom periodu da bi se postigla ovolika koncentracija kofeina - ističe dr. Delić. S druge strane, negativni učinci kafe bili su rijetki. Konzumiranje kafe tokom trudnoće povezano je s nekoliko negativnih učinaka: manja tjelesna težina novorođenčeta, gubitak ploda, te prijevremeni porod. Također, konzumiranje kafe bilo je povezano s nešto većim rizikom loma kostiju kod žena, ali ne i kod muškaraca.

Konzumiranje kafe u umjerenim količinama, 4-6 šoljica dnevno, ima pozitivan učinak na brojne bolesti, u prvom redu smanjuje rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila, bolesti bubrega, jetre, šećerne bolesti, te nekih vrsta tumora. Nefiltrirana kafa sadrži LDL-holesterol, te je trebaju izbjegavati osobe s povišenim masnoćama u krvi. Trudnice i dojilje trebaju ograničiti unos kafe ili je potpuno izbjegavati, savjetuje dr. Delić.

Ima stotine biološki aktivnih biljnih hemikalija koje mogu smanjiti oksidativni stres, poboljšati crijevnu floru, utjecati na metabolizam glukoze i masti, kazao dr. Delić

Medicina promijenila stav kada je u pitanju kafa: U umjerenim količinama pozitivno djeluje na zdravlje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/21264/jabuke">Rijetki su oni koji ne vole jabuke</a>, a ako ih ne volite grickati same, onda ih sigurno volite u kolačima i napicima. Asocijacija za svježu hranu je prošle godine izdala izvještaj koji kaže kako su jabuke uz grožđe najprodavanije voće u Americi. Jesen je doba kada možemo i sami brati fine&nbsp;jabuke&nbsp;s drveta, ali su ustvari dostupne cijele godine.&nbsp;

Gulite li jabuke prije konzumacije ovisi o puno razloga, možda ne volite teksturu kože ili ste zabrinuti radi pesticida koji se koriste pri uzgoju. Iako se možda čini lakše da jabuku ogulite, možete izgubiti važne komponente koje ova voćka nudi. 

Ako jedete samo jabuku bez kore, gubite puno, a da toga niste niti svjesni jer baš ona sadrži brojne nutrijente. Kora jabuke sadrži folate koji se pronalaze u voću kao i većinu vitamina E i K, polovica vrijednosti željeza i trećina vlakana, stoji na stranicama <a href="https://www.healthline.com/nutrition/peeling-fruits-veggies">Healthline</a>.
Jabuka kojoj niste uklonili kožu sadrži 20 posto više kalcija i 19 posto više kalija nego kada je bez nje. Kora nudi i netopiva vlakna koja će vas zasititi i pomoći probavnom sistemu u radu. Isto tako sadrži oko trećinu antioksidanata jabuke, što će sigurno pomoći da zaštitite zdravlje. Drugi put kad uzmete jabuku, pojedite je cijelu jer je u pitanju zdrav zalogaj koji nudi puno dobrobiti.

Jabuka kojoj niste uklonili kožu sadrži 20 posto više kalcija i 19 posto više kalija nego kada je bez nje. Kora nudi i netopiva vlakna koja će vas zasititi i pomoći probavnom sistemu u radu. Isto tako sadrži oko trećinu antioksidanata jabuke, što će sigurno pomoći da zaštitite zdravlje.&nbsp;

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

Estetska i funkcionalna operacija nosa

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?

Zašto je čišćenje kuće dobro za mentalno zdravlje?

Stres u braku šteti ovom organu

Dr. Gordana Vuković, pedijatrica, za "Avaz": Sve više djece zaraženo šarlahom

Konopac za skakanje je vježba za cijelo tijelo

Šta je diskinezija lopatice i kako se liječi

Razlozi zašto treba ostaviti cigarete prije 35. godine

Jedan od fenomena ljudske psihe: Ljubomora je neprijatno i jako bolno iskustvo

Prva pomoć kod epileptičnog napada

Tri zdravstvene tegobe koje češće pogađaju muškarce nego žene

Evo šta izaziva akne na leđima

Kako na zdravlje utječe previše sna

Medicina promijenila stav kada je u pitanju kafa: U umjerenim količinama pozitivno djeluje na zdravlje

Jabuku ne gulite, pojedite je s korom

Zdravlje

Koliko je zapravo seks opasan po srce?

Estetska i funkcionalna operacija nosa

Koliko koraka dnevno smanjuje rizik od bolesti i gojaznosti?

Zašto je čišćenje kuće dobro za mentalno zdravlje?

Stres u braku šteti ovom organu

Dr. Gordana Vuković, pedijatrica, za "Avaz": Sve više djece zaraženo šarlahom

Konopac za skakanje je vježba za cijelo tijelo

Šta je diskinezija lopatice i kako se liječi

Razlozi zašto treba ostaviti cigarete prije 35. godine

Jedan od fenomena ljudske psihe: Ljubomora je neprijatno i jako bolno iskustvo

Prva pomoć kod epileptičnog napada

Tri zdravstvene tegobe koje češće pogađaju muškarce nego žene

Evo šta izaziva akne na leđima

Kako na zdravlje utječe previše sna

Medicina promijenila stav kada je u pitanju kafa: U umjerenim količinama pozitivno djeluje na zdravlje

Jabuku ne gulite, pojedite je s korom