Žene općenito više vode računa o zdravlju u odnosu na muškarce. Međutim, ne brinu o svim organima na isti način. Plaše se raka dojke, a najčešće umiru od bolesti srce. Još od 1984. godine smrtnost od kardiovaskularnih bolesti veća je u žena nego u muškaraca. Srčana oboljenja su, kažu statistike, češći uzrok smrtnosti kod žena u odnosu na sva ostala oboljenja.

Dva X ženska hromozoma u odnosu na samo jedan muški uslovljavaju i niz velikih razlika u odnosu na zdravlje i obolijevanje njihovih nosilaca, pa su i dijagnostika te liječenje bolesti srca kod žena često teži i kompliciraniji.

Manifestacije srčanih oboljenja žena mogu se jako razlikovati u odnosu na muškarce. Kod žene obolijevanje više zavisi od starosne dobi. Odavno se zna da su mlađe žene zaštićene od pojave ishemijske bolesti srca i ta zaštitna moć je pripisana hormonu estrogenu.

Ali, poslije menopauze ta zaštita nestaje, uz to starije su žene već „zaradile“ još neku bolest – dijabetes, hipertenziju – i u tim slučajevima dijagnostika i terapija mogu biti mnogo teži i kompliciraniji. 

&nbsp;Proces ateroskleroze

Nije sporno da su spolni hormoni bitni za razvoj ateroskleroze, uključujući trombozu i upalu. No, razliku između žena i muškaraca u pogledu procesa ateroskleroze ne prave samo seksualni hormoni. 

Postoje temeljne razlike i u samom mehanizmu nastanka bolesti koje ukazuju da važnu ulogu imaju i geni, odnosno da i tu postoje varijacije vezane za spol. 

Iako je koronarna tromboza definitivno najčešći uzrok nastanka infarkta miokarda kod oba spola, ipak dva puta više žena ima eroziju plaka (krvarenje), dok muškarci učestalije imaju rupturu plaka (tromb).

A što se godina tiče, zbog činjenice da su žene starije i imaju veći broj pridruženih oboljenja one predstavljaju slučajeve kompliciranije za liječenje, a i manja je šansa za njihov kompletni oporovak od kardiovaskularnih problema.

Činjenica je da koronarna bolest nastaje mnogo češće u starijih žena, ali je njen ishod mnogo teži ukoliko nastane u mladih, premenopauzalnih žena, u odnosu na muškarce istih godina. 

Zato najveću moguću pažnju treba posvetiti faktorima rizika i spriječiti srčana oboljenja kod žena. A faktori rizika dobro su poznati i proučeni.

Šećerna bolest&nbsp;
Šećerna bolest je toliko snažan faktor rizika za srčani udar (infarkt srca) i bolesti krvnih žila, da se osobe sa šećernom bolešću liječe kao da su već imale neki neželjeni događaj poput srčanog udara; činjenica je da 2/3 osoba s dijabetesom umire od bolesti srca i krvnih žila povezanih s komplikacijama šećerne bolesti koje nastaju na krvnim žilama.

Što je još bitnije - dijabetes značajno povećava smrtnost od infarkta miokarda kod žena u odnosu na muškarce i tako kompletno eliminira ”hormonsku prednost žena”. Studije su pokazale da je rizik od pojave fatalnog ishemijskog oboljenja srca veći kod žena za 50 posto u odnosu na muškarce.

Razlog ove značajne razlike između muškaraca i žena je multifaktorijalan i povezan sa činjenicom da je kod žena prisutan značajniji faktor upale, difuznija ateroskleroza koronarnih arterija kao i značajnija bolest malih krvnih sudova i češće manje agresivna terapija dijabetesa.

Tip II dijabetesa povezan je sa faktorima rizika kao što su debljina, abdominalni tip debljine, hipertenzija, dislipidemija, inzulinska rezistencija, a sve je to opet povezano sa većim rizikom od pojave srčanih oboljenja (ovaj kompleks se zove metabolički sindrom). 

Kod žena su pretjerana debljina i naslage sala oko struka i u trbuhu (abdominalni tip pretilosti) nezavisni faktor rizika za promjene na koronarnim arterijama.

Dijabetes je takođe povezan sa endotelnom disfunkcijom i raznim poremećajima u funkciji trombocita. Istraživanja su pokazala da intenzivna terapija dijabetesa značajno smanjuje kardiovaskularni rizik kod žena i muškaraca mlađih od 40 godina.

Visok krvni pritisak

Kardiovaskularni rizik povezan sa hipertenzijom raste kod žena sa godinama starosti. Zbog dugovječnosti žena, u opštoj populaciji više je žena oboljelih od hipertenzije u odnosu na muškarce.

Čak i granična ili srednje teška hipertenzija uzrokuje značajniju endotelijalnu disfunkciju i više kardiovaskularnih komplikacija kod žena u odnosu na muškarce. Visok krvni pritisak je u značajnoj korelaciji sa pojavom inzulta, hipertrofije lijeve komore i dijastolne srčane slabosti. 

Nefarmakološke mjere kao što su dijeta sa malo soli u ishrani, gubitak na težini i fizička aktivnost uspješno smanjuju povišen pritisak kod žena.

Ukoliko ove mjere nisu dovoljne, treba u pomoć pozvati lijekove. Ova terapija treba biti jednako agresivna i za muškarce i za žene, ali lijeko izbora ne mora biti isti.

Nikotin i žene

Kombinacija faktora kao što su uznapredovala ateroskleroza i sklonost ka nastanku vaskularne tromboze inducirane pušenjem cigareta odgovorna je za 6 do 8 puta veći rizik od pojave infarkta miokarda kod žena koje puše u odnosu na nepušače. Također je slično povećan rizik za pojavu inzulta. 

Kombinacija pušenja cigareta i uzimanja oralnih kontraceptivnih sredstava znatno povećava rizik od pojave arterijske tromboze.

Cigarete imaju antiestrogeni efekat i potpomažu nastanku dislipidemije te tako dovode do toga da žene gube svoju prirodnu zaštitu od aterosklerotskih vaskularnih oboljenja.

Pušenje cigareta ima naročito štetan efekat kod mlađih žena (mlađih od 60 godina) i povećava rizik za ishemijska srčana oboljenja za 60 procenata u odnosu na muškarce.

Utjecaj masnoća u krvi

Lipidni status kod žena je pod uticajem hormonalnog statusa i mijenja se tokom života. Mlađe žene imaju niže vrijednosti LDL(”lošeg holesterola”) i više vrijednosti HDL (“dobrog holesterola”) u odnosu na muškarce iste dobi.

Sa godinama starosti kod žena povećava se nivo LDL holesterola, a smanjuje nivo HDL holesterola i tako povećava rizik za pojavu srčanih oboljenja. Kod mlađih žena učestalost hiperholesterolemije je manja u odnosu na muškarce, dok je kod žena starijih od 65 godina srednji LDL holesterol veći nego kod muškaraca.

Trigliceridi su nezavistan faktor rizika za srčana oboljenja, naročito kod starijih žena. Hipertrigliceridemija i nizak nivo HDL su značajniji faktori rizika kod žena nego kod muškaraca. 

Komponente LDL holesterola, apolipoprotein(a) i apolipoprotein B-100 su također povezani sa povećanim rizikom za kardiovaskularna oboljenja kod žena. 

Modifikacija visoko rizičnog lipidnog statusa zahtijeva promjenu načina života što uključuje izmijenjen način prehrane, fizičku aktivnost, prestanak pušenja i po potrebi medikamentoznu terapiju.

&nbsp;Djelovanje estrogena

Prisustvo estrogena kod mlađih žena je faktor zaštite od neželjenih kardiovaskularnih događaja. Žene sa ranom menopauzom (prije 40 godina) mogu očekivati da će živjeti dvije godine manje od žena sa normalnom ili kasnom menopauzom. 

Mnogo je ispitivan efekat homonske terapije u postmenopazi kao preventivne mjere protiv kardiovaskularnih oboljenja. No, suprotno očekivanjima, istraživanja nisu potvrdila ovu hipotezu.

Naprotiv, rezultati pokazuju čak povećan kardiovaskularni rizik (naročito u prvoj godini nakon započinjanja terapije) kao i povećan rizik od pojave karcinoma dojke, tromboembolije i inzulta. Zato u ovom trenutku hormonalna terapija nema svoje mjesto u prevenciji srčanih oboljenja kod žena.

Rizik debljine 

Pretjerana debljina danas je epidemija svjetskih razmjera. Razne studije su potvrdile tezu da je 7 puta veći rizik od srčanih oboljenja kod debelih žena.
Debljina je povezana sa povećanim CRP-om (C reaktivni protein) naročito kod žena. A kombinacija sa dijabetesom je posebno rizična upravo kod žena.

Fizička neaktivnost

Fizička neaktivnost je češća pojava kod žena nego kod muškaraca. Postoji jasna povezanost između fizičke aktivnosti i koronarnih događaja kod žena. Efekti fizičke aktivnosti su da poveća HD holesterol kao i da potpomaže smanjenje tjelesne težine.

&nbsp;Psihosocijalni faktori

Stres, briga, prezaposlenost, negativne emocije, kao i stanja anksioznosti i depresije kod žena su mnogo više povezani sa rizikom za srčana oboljenja nego što je to slučaj s muškarcima.

Kombinacija stresa na poslu i stresova u porodici je povezana sa značajnijom pojavom srčanih oboljenja kod žena.

Većina žena uopšte nije svjesna prisutnih faktora rizika za kardiovaskularna oboljenja. Zato su edukacija žena i rana prevencija izuzetno značajni faktori kvalitetnije zdravstvene zaštite.





&nbsp;Najbitnije preporuke

Ostavite cigarete, kontrolirajte i liječite krvni pritisak, šećernu bolest, snizite holesterol, budite fizički aktivne, regulirajte tjelesnu težinu i zdravo se hranite.

&nbsp;Dokazano je:
&nbsp;- Žene mlađe od 45 godina koje su imale prvi srčani udar, u većem procentu od muškaraca umiru u toku prve godine od infarkta. - Prema podacima anketa, samo 65 posto žena pozvalo bi hitnu medicinsku pomoć u slučaju da sumnjaju na infarkt srca. - Dva do tri puta više muškaraca nego žena ima implantiran defibrilator koji služi za prevenciju iznenadne srčane smrti. - U tri četvrtine sprovedenih kliničkih ispitivanja dobijeni rezultati ne sortiraju se po rodnoj pripadnosti, što ženama otežava donošenje odluka u vezi s liječenjem. - Dok od kancera u Americi umire jedna od 31 žene, bolesti srca uzrok su smrti jedne od tri žene! - Devet desetina žena ima jedan ili više faktora rizika za pojavu bolesti srca. - Od 1984. godine do danas, prema dostupnim podacima iz literature, više je žena nego muškaraca umrlo od bolesti srca.

Dva X ženska hromozoma u odnosu na samo jedan muški uslovljavaju i niz velikih razlika u odnosu na zdravlje i obolijevanje njihovih nosilaca, pa su i dijagnostika te liječenje bolesti srca kod žena često teži i kompliciraniji

Kako će žena sačuvati srce

Žena

Kako će žena sačuvati srce