Navike u <a href="https://avaz.ba/tag/13085/prehrana">prehrani</a>&nbsp;147 zdravih ljudi normalne težine izučavali su stručnjaci iz Finske.Naime, oni su otkrili da&nbsp;zdravi ljudi obično jedu tri vrste namirnica za doručak.Ljudi koji pokušavaju izgubiti težinu ili zadržati postojeću težinu imaju obroke s ograničenom količinom namirnica. Ovakvu prehranu je teško održavati na duži rok zbog čega vremenom ponovo dobivaju na težini. S druge strane, ljudi koji održavaju zdravu težinu bez odustajanja su nepresušan izvor informacija za stručnjake, prenosi b92.
Voće je bilo najpopularniji izbor za 51 posto ispitanika, 41 posto jelo je mliječne proizvode, a 33 posto je odabralo jesti zobene pahuljice ili musli s hladnim mlijekom. Iako se kruh i pekarski proizvodi smatraju izvorom nepotrebnih kalorija, čak 32 posto ispitanika dan započinje ovom vrstom hrane.
Najzanimljivije od svega je da je samo 26 posto ispitanika priznalo da pije kafu uz doručak, dok ostalih (74 posto) idu na posao i obavljaju svoje obaveze bez kofeinske pomoći.

Najzanimljivije od svega je da je samo 26 posto ispitanika priznalo da pije kafu uz doručak

Ovo su tri namirnice koje jedu zdrave osobe za doručak

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Mnogi ljekari uvjereni su da praktično</a> ne postoje obične tjelesne bolesti te da sve bolesti uvijek imaju fiziološku i psihološku komponentu.

Zaista, čovjek je jedinstvo duše i tijela. A svaka bolest je problem cjelokupne ličnosti čovjeka, koji se sastoji ne samo od tijela već i od uma i emocija, kazao je dr. Slobodan Nogo, neuropsihijatar. - Ljekari su svjesni da efikasnost liječenja u velikoj mjeri zavisi od pacijentovog uvjerenja u oporavak i povjerenja u ljekare koji dolaze. Optimističan stav prema životu i pozitivan unutrašnji stav ponekad su efikasniji od lijekova u poticanju oporavka - rekao je dr. Nogo.
Psihosomatske bolesti su bolesti u čijem nastanku i toku odlučujuću ulogu imaju psihički uzroci: stres, negativne misli i emocije, unutrašnji sukobi, kao i drugi psihološki faktori.
- Ako pogledate, čak i banalna prehlada ili gripa, od kojih često obolijevamo, mogu imati i psihološku komponentu kao jedan od razloga. Psihološka slabost je direktno povezana s općim stanjem tijela, koje je veoma ovisno o našem emocionalnom stanju. Mislim da niko neće tvrditi da osoba koja je dobro raspoložena značajno smanjuje vjerovatnoću da se prehladi, ali ako se i razboli, to je možda jedini način da se odmori - naveo je dr. Nogo.
U porodičnoj terapiji, kaže naš sagovornik, često se dešavaju situacije kada se uz pomoć bolesti pokušava zadržati partner u blizini ili od članova porodice dobiti stav koji se ne može dobiti u normalnoj situaciji.

- Naprimjer, uoči razvoda roditelja, djeca se počinju razbolijevati i uz pomoć bolesti, apsolutno nesvjesno, pokušavaju ponovo popraviti odnos svojih roditelja, a ponekad i uspiju. Bolest može biti korisna za dijete, jer ne mora ići u omraženu školu, ili isplativo, jer, kada je bolestan, on je u centru pažnje i svi počinju da ga maze - istakao je dr. Nogo. Zapamtite, naše ispravne, pozitivne misli, naše pozitivne emocije i iskustva su jedan od glavnih ključeva našeg zdravlja. Pravilan psihološki stav je veoma važan i izuzetno utječe na imuni sistem koji brani organizam od bolesti.

U liječenju ozbiljnih dugotrajnih tegoba važno je da pacijent ne ostane sam sa svojim mislima. Pomoć specijaliste je, kaže dr. Nogo, naravno, važna, ali s obzirom na to da pacijent većinu vremena provodi s porodicom i prijateljima, oni bi trebali s njim razgovarati o situaciji i navesti kao primjer priče drugih ljudi koji su se uspješno nosili s bolešću. Ali, svakako, umnogome sve zavisi od ličnosti samog pacijenta.

Psihološka slabost je direktno povezana s općim stanjem tijela, koje je veoma  ovisno o našem emocionalnom stanju, kaže dr. Nogo

Kako bolest utječe na psihičko stanje pacijenta

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/10802/azra-alajbegovic">Epilepsija je jedna od najučestalijih</a> bolesti ili poremećaja u neurologiji.

Bolest kao takva ne predstavlja samo medicinski već i socijalni problem koji je determiniran težinom oboljenja, psihičkim promjenama, stavom porodice, zahtjevima radne sredine. Sam naziv „epilepsija“ dolazi od grčke riječi „epi lambano“, što znači zgrabiti, ščepati. Epilepsija je naglo nastali i prolazni poremećaj funkcije mozga, koji prestaje naglo i ima tendenciju za ponavljanjem.
To je sindrom veoma široke etiopatogeneze, čije su različite kliničke manifestacije samo više ili manje stereotipni odgovori određenih regija mozga, odnosno različitih funkcionalnih nivoa mozga, bez obzira na patogenetski moment.
U svijetu 50 miliona ljudi boluje od epilepsije.

U etiologiji epilepsije važni su genetski faktori, eventualne organske promjene u mozgu i precipitirajući faktori.

Uloga naslijeđa je očigledna u nekim oblicima bolesti, kao kod generalizirano konvulzivnih tipova posebno idiopatske epilepsije. Organsko oštećenje mozga je važan faktor.
Mozak se može oštetiti do rođenja, kao posljedica oboljenja postpartalno (porođajna trauma, postnatalna žutica, dječije infektivne bolesti, traume mozga ili upale).

Precipitirajući faktori potpomažu izbijanju napada, a sami se ne mogu označiti kao uzročnici kliničkih manifestacija napada. Klasifikacija koja je danas prihvaćena od većine epileptologa počiva na kliničkim i elektroencefalografskim aspektima.
Za one tipove napada kada postoji samo kratak prekid svijesti, kao što su apsansi, i kod onih gdje nema nikakve promjene stanja svijesti (jednostavni napadi), nije potrebna nikakva intervencija.

Treba uraditi sljedeće: - Prepoznati nastupajuće znake napada, kao što su ukočen pogled, automatizmi, prestanak govora ili konfuznost.
- Blokirati pristup opasnostima, ali ne sputavati osobu tokom napada, udaljiti je od opasnih mjesta, osigurati zatvoren prostor i spustiti je na pod ako je neophodno.
- Smireno pristupiti pacijentu i posmatračima. Ostati pribran i miran te tihim glasom govoriti osobi da je na sigurnom. Zadržati sigurnu distancu ako je osoba veoma uznemirena ili konfuzna tokom ili neposredno po završetku napada, sve dok se pacijent posve ne izbistri.
- Registrirati sva događanja. Generalizirani tonično-klonični napad djeluje posebno uznemirujuće za posmatrače i obično se reagira panično, često pogrešno. Zato je potrebno znati šta treba uraditi u takvoj situaciji, a šta ne.

To je naglo nastali i prolazni poremećaj funkcije mozga, koji prestaje naglo i ima tendenciju za ponavljanjem

Organsko oštećenje mozga je važan faktor

Šta je epilepsija i kako se liječi: U svijetu 50 miliona ljudi boluje od ove bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/2347/ljeto">Ljetne vrućine i povećana temperatura</a>&nbsp;tijela rezultiraju pojačanim znojenjem, čime se izlučuje više tekućine, što može dovesti do dehidracije organizma, navode stručnjaci. Čak i manji nedostatak tekućine u tijelu može uzrokovati glavobolju, mučninu i vrtoglavicu.
Voda je važna sastavnica tijela, čini više od polovine ukupne mase odraslih osoba i nešto više kod djece. Pravilna hidracija neophodna je za održavanje mnogih funkcija i za optimalno funkcioniranje organizma.
Potreba za unosom tekućine može se zadovoljiti sokovima od voća i povrća, nezaslađenim toplim i hladnim čajevima, negaziranim pićima bez šećera ili mlijekom. No, obična voda ipak je najbolji izbor!
Tečnost treba piti i kada ne osjećate žeđ. Dobro bi bilo sa sobom nositi bočicu vode i osvježiti se kad god se sjetite. Količina tekućine dostatna za organizam individualna je i ovisi o brojnim faktorima. No, jedan od jednostavnih pokazatelja stepena hidracije tijela je boja mokraće.&nbsp;Kod normalne hidracije mokraća je blijedo do svijetlo žuta, dok tamnija boja može upućivati na dehidraciju.

Dobro bi bilo sa sobom nositi bočicu vode i osvježiti se kad god se sjetite

Tečnost treba piti i kada ne osjećate žeđ

Tokom vrelih dana važno je unositi dovoljno tekućine

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18837/debljina">Debljina je već davno poprimila</a> pandemijski opseg, a kako je nedvosmisleno vezana uz glavne uzroke smrtnosti i raznih oboljenja smatra se vodećim svjetskim zdravstvenim problemom, naveli su stručnjaci povodom Evropske sedmice borbe protiv pretilosti.

Liječenje debljine uključuje promjenu životnoga stila, primjenu lijekova, bihevioralnu terapiju te operativno liječenje. Početni korak u liječenju debljine jest spoznaja da bolest postoji, tj. kontakt sa zdravstvenim radnikom koji postavlja dijagnozu, određuje pretrage i planira proces liječenja. Evropsko društvo za izučavanje debljine (European society for the study of obesity – EASO) pokrenulo je inicijativu Language matters: Obesity te izdalo smjernice za komunikaciju s osobama koje imaju povećanu tjelesnu masu u zdravstvenom okruženju.
Biti pozitivan - u komunikaciji se ne treba fokusirati na štetne posljedice pretilosti, nego na pozitivan pomak i mogućnost poboljšanja kvalitete života.
Biti pun razumijevanja - osobe s pretilošću često imaju negativna iskustva razgovarajući sa zdravstvenim radnicima te je važno razumjeti širi kontekst.

Biti svjestan neverbalne komunikacije - o pretilosti je teško govoriti te dobar dio komunikacije preuzima ona neverbalna, govor tijela koji bi trebao biti isti kao i za bilo koje drugo zdravstveno stanje. Biti od pomoći i podrške - ponuditi specifičnu pomoć i savjet gdje je to prikladno te putokaz i prema više informacija usluga, govoreći o debljini, općenito manje je korisno nego davanje konkretnih savjeta.

Stručnjaci savjetuju kako treba izbjegavati započinjanje razgovora na način koji prenosi 'najgori slučaj' tipa dogodit će se… jer osobe s pretilošću većinom su svjesni tih mogućnosti i zato su zatražile pomoć. Umjesto toga, ako je moguće započnite razgovore tako što ćete istaknuti kako bi gubitak tjelesne mase mogao pomoći.

Stručnjaci navode kako je potrebno izbjegavati pitanja kao „Morate li baš to jesti?“ i umjesto toga „Postoji mnogo razloga zašto jedemo, želite li razgovarati o tome?“. Izbjegavati pitanja tipa „Želite li biti normalne tjelesne mase?“ i umjesto toga pitati „Čemu se nadate kada ćete postići svoj cilj, kako možemo doći do toga?“. Sve navedeno ukazuje da se neodgovarajuća komunikacija, koja može dovesti do izbjegavanja ljekarskog pregleda i manje surađivanja kod liječenja debljine, može lako izbjeći. Dijagnoza bolesti debljine svojom slojevitošću izazivaju različite reakcije kojih možda zdravstveni radnici nisu niti sami svjesni. Komunikacija, koja je prvi korak u liječenju debljine se može lako naučiti, kao i sve druge kliničke vještine.

Liječenje debljine uključuje promjenu životnoga stila, primjenu lijekova...

Dijagnoza bolesti debljine svojom slojevitošću izazivaja različite reakcije

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Debljina dovodi do raznih oboljenja

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/28334/krpelji">U posljednjih nekoliko dana u Zavodu</a> za hitnu pomoć Kantona Sarajevo povećan je broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda krpelja. Ovo nam je potvrdila dr. Jasna Husejinbegović-Musić, spec. urgentne medicine. Dodaje kako je ovo je početak njihove vladavine i traje do početka septembra.

- Mi smo u ovom periodu i očekivali povećan broj pacijenata s ujedom krpelja. Proljeće je njihov period kada su oni najintenzivniji, a i mi na neki način želimo što više vremena provesti u prirodi pa mogućnost da se krpelj nađe na koži pacijenta je sada velika – kaže dr. Husejinbegović-Musić.

Doktorica savjetuje građane da se prije nego krenu u prirodu obuku shodno tome. Ono što je najbitnije jeste da to bude svijetla odjeća jer ćete na njoj lako uočiti krpelja. Navodi kako se u šumu ne smije ići kratkih rukava i najbolje bi bilo da odjeća bude od lana i naravno obuća mora biti prilagođena odlasku u šumu.

- Ako se desi da se krpelj nađe na koži pacijenta onda ih oni mažu svim i svačim to ne treba raditi. U tom trenutku najvažnije je odmah se javiti najbližoj zdravstvenoj ustanovi kako bi stručno lice izvadilo taj krpelj, dezinficiralo mjesto ujeda – govori dr. Husejinbegović-Musić. Kako navodi doktorica pacijent je dužan pratiti mjesto gdje ga je ujeo krpelj jer se obično na tom mjestu može manifestirati Lajmska bolest koja je na sreću rijetka. Te promjene mogu se javiti između 6. i 8. sedmice nakon ujeda krpelja.

Kako navodi dr. Husejinbegović-Musić ne tako davno imali su slučaj lajmove bolesti. - Pacijentica nam se javila 6 sedmica nakon ujeda krpelja sa temperaturom, natečenim limfnim žlijezdama, a javila joj se i slabost. Nakon pregleda upućena je na Infektivnu kliniku gdje joj je ustanovljeno da se radi o Lajmskoj bolesti. – rekla je dr. Husejinbegović-Musić.

Najbitnije je, u slučaju da vam se krpelj zakači na kožu, da ga stručnjak izvadi, da se dezinficira, a nakon toga da pacijent prati ima li ikakvih promjena na mjestu ujeda. - Ako slučajno sami pokušate da vadite krpelja pa ostane jedan dio svakako se odmah javiti ljekaru da izvadi preostali dio i naravno dobro dezinficirati – savjetuje dr. Husejinbegović-Musić.
Objasnila je kako krpelj voli mjesta koja su skrivena. Obično bude ispod pazuha, kod žena ispod grudi, na preponama i ondje gdje je ogromna prokrvljenost jer se on hrani krvlju. Kod djece obično se nalazi u kosnatom dijelu, zato je važno čim se dođe kući odmah dijete pregledati, odjeću skinuti i oprati.

Pacijent je dužan pratiti mjesto gdje ga je ujeo krpelj jer se obično na tom mjestu može manifestirati lajmska bolest 

Dr. Jasna Husejinbegović-Musić: Povećan je broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda krpelja

Dr. Jasna Husejinbegović-Musić savjetuje: Krpelje ne vadite sami, neka to uradi stručna osoba

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Do sada je ustanovljeno, kaže</a>&nbsp;dr. Enesa Begović, oftalmologinja, da produženo nošenje kontaktnih leća, upotreba određenih kapi za oči, kao i prisustvo bolesti, poput sindroma suhog oka, alergijskog konjunktivitisa ili dijabetes melitusa, imaju ulogu u promjeni mikrobioma površine oka.

- Poznato nam je da bakterijska flora crijeva učestvuje u vitalnim procesima, kao što su resorpcija hrane, odbrana od patogenih mikroorganizama te održavanje normalnog rada imunog sistema.&nbsp;Ono što se u posljednje vrijeme proučava je povezanost i utjecaj mikrobioma crijevnog trakta s bolestima oka za koje u patogenezi imaju oslabljen imuni odgovor kao komponentu (glaukom, senilna degeneracija žute mrlje, keratitisi, Sjegrenov sindrom, dijabetesna retinopatija i sl.) - navodi dr. Begović.

Jedna od najvažnijih navika za održavanje zdravog mikrobioma jeste dovoljno sna, uz pravilnu upotrebu kontaktnih leća u smislu adekvatne higijene te izbjegavanje produženog nošenja. U području očiju izbjegavati upotrebu jakih šampona i sapuna koji se koriste za pranje lica i kose.

Iako je bilo ispitivanja, nejasno je u potpunosti kako bi upotreba određenih probiotika u obliku kapi na površinu oka mogla koristiti u slučaju poremećaja sastava mikrobioma oka.

U području očiju izbjegavati upotrebu jakih šampona i sapuna koji se koriste za pranje lica i kose

Kako održavati zdravim mikrobiom površine oka

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Odmah pri rođenju našu kožu i sluzokože</a>&nbsp;naseljavaju najrazličitiji mikroorganizmi, a prisustvo svih bakterija, virusa i gljivica označava se terminom mikrobiom. Ovo je kazala dr. Enesa Begović, oftalmolog.

- Svaka od sluznica, kao što su npr. sluznice usne šupljine, oka, gornjih dišnih puteva, crijeva ili vaginalna, imaju svoj mikrobiom, a razlike među njima su u zastupljenosti i vrsti određenih mikroorganizama. Mikrobiom sačinjavaju bakterije, virusi i gljivice i oni se mogu svrstati u tri grupe: mutuale (korisni za domaćina), komensale (nisu ni korisni ni štetni) i patogene (izazivaju oboljenja) - govori dr. Begović. Svima su nam, kaže naša sagovornica, neprijatne infekcije oka, čak i blaži konjunktivitis. I zbog toga je uvriježeno mišljenje da su dijelovi oka, poput konjuktive, a naročito unutrašnjost oka, sterilni. Ipak, naučnici su već prije nekoliko godina utvrdili da postoji i mikrobiom oka, odnosno zajednica mikroorganizama, pogotovo bakterija, koje žive na našim očima i u njima i zapravo su nam korisni.

- Naše sadašnje znanje o mikrobiomu posljednjih godina doživljava revoluciju zahvaljujući razvoju medicinske genetike i rezultatima genskih analiza. I dok je ukupan broj ljudskih gena oko 20.000, mikroorganizmi su višestruko bogatiji genskim materijalom u nekim regijama, kao što je npr. digestivni trakt, ovaj genom je 100 puta brojniji u odnosu na genom čovjeka - navodi dr. Begović.

S druge strane, sluznica oka sadrži znatno manje mikroorganizama, čak i u poređenju s okolnom kožom. - Stoga prilikom analize brisa sluznice oka često dobivamo nalaz da je kultura ostala sterilna, što nikako ne treba tumačiti u smislu da je i sluznica s koje je uzet uzorak sterilna. Naprotiv, brojne vrste mikroorganizama naseljavaju površinu oka i imaju zadatak da omogućavaju najrazličitije funkcije kao što su odbrana od patogenih mikroorganizama, održavanje normalnog imunog odgovora i sl. - ističe dr. Begović.

Nekonzistentnost između nalaza brisa i stvarnog stanja, dodaje dr. Begović, proizlazi iz činjenice da je količina materijala koja se uzima za analizu najčešće oskudna, standardno se ispituje prisustvo tek nekoliko vrsta mikroorganizama, a nekad je potrebno da prođe i više sedmica kako bi se razvile određene kulture.

Imaju zadatak da omogućavaju najrazličitije funkcije kao što su odbrana od patogenih mikroorganizama, održavanje normalnog imunog odgovora i sl., kazala dr. Begović

Svima su neprijatne infekcije, čak i blaži konjunktivitis

Šta je mikrobiom, koliko je opasan i treba li se liječiti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/28345/pluca">U osoba koje su preboljele koronavirus</a> uočen je dvostruko veći rizik od razvoja opasnih krvnih ugrušaka u plućima u usporedbi s osobama koje se nisu zarazile koronom, kao i dvostruko veći rizik od razvoja respiratornih problema, pokazala je nova američka studija, <a href="https://www.france24.com/en/live-news/20220524-risk-of-blood-clots-in-lung-doubled-for-covid-survivors-us-study">piše France24</a>.

Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazalo je da je svaka peta odrasla osoba u dobi od 18 do 64 godine i svaka četvrta starija od 65 osjetila zdravstvene probleme koji bi mogli biti povezani s koronom, a novi rezultati poklapaju se s nalazima prethodnih istraživanja.

Od svih stanja, među odraslim mlađim osobama i starijima od 65 godina najviše se povećao rizik od razvoja akutne plućne embolije ili ugruška u plućnoj arteriji, kao i respiratorni simptomi poput hroničnog kašlja ili otežanog disanja.
Plućna embolija obično se javlja nakon što krvni ugrušak „doputuje“ u pluća iz dubokih vena na nogama te može prouzrokovati ozbiljne probleme, poput oštećenja pluća, niske razine kisika u krvi, ali i smrtni ishod.
Studija se temelji na podacima iz više od 350.000 zdravstvenih kartona pacijenata koji su od marta 2020. do novembra 2021. bolovali od koronavirusa i na zdravstvenim podacima 1,6 miliona ljudi iz "kontrolne" skupine koji su zatražili ljekarsku pomoć u istome razdoblju, ali im nije dijagnosticiran COVID-19.

Stručni tim naučnika proučio je podatke o pojavi 26 kliničkih stanja koja su prethodno bila povezana s dugotrajnim covidom. Stanje pacijenata praćeno je mjesec od trenutka kada su prvi put prijavili poteškoće koje su osjećali nakon preboljene korone ili u razdoblju od godinu.

- Najčešća uočena stanja u objema dobnim skupinama bili su respiratorni problemi i mišićno-koštana bol. Pojava incidentnih stanja nakon preboljene infekcije može utjecati na radnu sposobnost pacijenta te se odraziti na ekonomsko stanje u porodici, ali i dodatno opteretiti zdravstvene sisteme - napisali su autori.
Ograničenost studije je u tomu što u njoj nisu uzeti u obzir podaci o spolu, rasi i geografskoj regiji, kao ni status cijepljenja. Zbog razdoblja u kojemu je nastajala, studija nije pokrila ni novije varijante koronavirusa, pojasnili su autori.

Studija se temelji na podacima iz više od 350.000 zdravstvenih kartona pacijenata

Osobe koje su preboljele koronavirus imaju veći rizik od razvoja ove opasne bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/134955/maja-jonjic-trifkovic">Savremeno javno zdravstvo suočeno je</a> s pandemijom hroničnih nezaraznih bolesti. To se objašnjava sve većom industrijalizacijom i ekonomskim razvojem, te globalizacijom tržišta prehrambenih proizvoda, što je uzrokovalo promjene u načinu života, naročito smanjenju fizičke aktivnosti i promjenama tradicionalnih prehrambenih navika, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u povodu Evropske sedmice borbe protiv pretilosti.

<h2>Podaci Svjetske zdravstvene organizacije</h2>

- Nepravilna prehrana uz sjedilački način života i posljedičnu pretilost, vodeći su etiološki faktori rizika za razvoj brojnih hroničnih oboljenja.&nbsp;S druge strane, pravilnom prehranom i umjerenom fizičkom aktivnošću moguće je prevenirati pretilost, očuvati zdravlje i spriječiti razvoj niza bolesti, kao što su bolesti srca i krvnih sudova, hipertenzija, moždani i srčani udar, inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, neke vrste karcinoma (debelog crijeva, maternice, dojke,..), depresija, osteoporoza - kaže Maja Jonjić - Trifković, nutricionistica INZ-a. Podaci koji se obrađuju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO/WHO) procjenjuju stanje po zemljama i vrlo je zanimljivo spomenuti da su zemlje s više od 30 posto populacije s povećanim indeksom tjelesne mase (ITM, engleski BMI - Body Mass index) Katar sa 43 posto, Kuvajt 38, Ujedinjeni Arapski Emirati 39,2, SAD 32... Procjene za BiH se kreću oko 17 posto, za Hrvatsku oko 22, za Sloveniju 24, a za Srbiju 18,5 posto.

<h2>Uloga roditelja u prevenciji pretilosti kod djece</h2>

Roditelji su vrlo važne osobe u razvoju i rastu djeteta jer predstavljaju glavnu ulogu u oblikovanju životnih navika djeteta. Kroz odrastanje djeca od roditelja usvajaju prehrambene navike, pravilan odabir i unos hrane, fizičku aktivnost, kretanje i boravak izvan kuće. Nasljedni faktori mogu uključivati brzinu metabolizma, način raspoređenosti masnoća, energetsku reakciju na pretjerano jedenje itd. Ukoliko se u porodici konzumira i preferira pravilna prehrana, velika je vjerovatnoća da će dijete zadržati i prakticirati takve zdrave prehrambene navike i u budućnosti.

Vrlo je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama kako bi i sami znali i mogli prepoznati zdravu od nezdrave hrane koja bi mogla loše utjecati na njihovo zdravlje, na taj način roditelji bi trebali poslužiti kao pravi primjer svojoj djeci.

Zaposleni roditelji često nemaju dovoljno vremena za pripremanje zdravih obroka kod kuće te se vrlo često baziraju na naručivanje gotove, brze hrane, ne razmišljajući kakav utjecaj takav način prehrane ima na njihovo dijete i njegovo zdravlje općenito. Konstantno konzumiranje gotove i brze hrane loše utječe na organizam i odraslih i djece što u jednom trenutku može dovesti do pretjeranog nakupljanja masnog tkiva i do razvoja brojnih hroničnih nezaraznih oboljenja, navodi se.
- Nedovoljna fizička aktivnost kod djece, također, je važan uzrok pretilosti. U današnje se vrijeme djeca druže vrlo malo, a mnogo vremena provode gledajući televiziju ili igrajući kompjuterske igrice, a uz to dolazi do konzumacije grickalica i slatkiša. Kako bi se spriječila prekomjerna težina djeteta, bilo bi poželjno odrediti vremenska pravila koja se odnose na gledanje televizije i igranje kompjuterskih igrica zbog kojih djeca najviše vremena provode sjedeći i ne krećući se - ističe Jonjić - Trifković.
Pubertet je životno razdoblje od posebne važnosti u kojem se događaju razne promjene metabolizma, a te promjene mogu biti praćene i nezadovoljstvom sobom, vlastitim izgledom te okolinom, a posljedica svega može biti poremećaj u prehrani.
U ovom životnom razdoblju djeca često odlaze na druženja izvan kuće sa svojim prijateljima, a to može rezultirati nepravilnom prehranom. Dostupni su razni ugostiteljski objekti koji nude brzu gotovu hranu koja je kalorična, što privlači mlade, ali i djecu.

<h2>Savjeti za zdravu i pravilnu prehranu</h2>

Nutricionistica INZ-a kaže da se savjeti za pravilnu prehranu se sastoje od nekoliko jednostavnih pravila - neka vaša prehrana bude raznolika, raznobojna i sezonska. Vodite računa da ne pretjerate s količinom dnevno unesene hrane (bez duplih porcija i dodatnih grickanja, zaslađivanja obroka i pića itd.). Dnevni unos hrane rasporedite u tri glavna obroka i dva međuobroka. - Jedite bar pet porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija stane u šaku). Redovno doručkujte i nemojte preskakati obroke. Potrudite se unaprijed planirati i pripremati zdrave obroke kod kuće te uključite djecu u pripremu zdravih obroka. Za večeru birajte lagana, lako probavljiva jela, a večerajte najmanje tri sata prije spavanja.
Svedite unos industrijski prerađene hrane, brze hrane, pržene i masne hrane, slatkiša, gaziranih sokova, zaslađenih napitaka i alkohola na minimum. Umjesto sokova birajte vodu, bar osam čaša na dan. Umjesto slatkiša birajte orašaste plodove, nezaslađeno sušeno i svježe voće i izbjegavajte dosoljavanje hrane - navodi Jonjić – Trifković.

Pretilost je kompleksan problem, a vrlo često su uz pretilost prisutna i neka prateća oboljenja (inzulinska rezistencija, dijabetes tip II, kardiovaskularna oboljenja,…) pa je liječenju potrebno pristupiti i s tog aspekta uvođenjem adekvatne dijetoterapije, kažu iz INZ-a. Zdravstveno prihvatljiva dijeta treba postići da kalorijski unos bude manji od potrošene energije, da prehrambena vrijednost namirnica osigura normalno funkcioniranje organizma te da gubitak kilograma bude postepen.
U svrhu gubitka tjelesne težine, također se preporučuje umjerena fizička aktivnost, naprimjer šetnja brzim tempom 30 minuta, po mogućnosti svakodnevno. Pretilost je stanje koje se može prevenirati, a samim tim moguće je prevenirati i brojna hronična oboljenja koja su direktno povezana s pretilošću, kaže se u saopćenju.

U svrhu gubitka tjelesne težine, također se preporučuje umjerena fizička aktivnost, naprimjer šetnja brzim tempom 30 minuta, po mogućnosti svakodnevno

Vrlo je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Prevencijom do sprečavanja bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Savremeni način života, koji</a>&nbsp;sve više karakterizira nedostatak kretanja, puno stresa i prenatrpanost poslom, uzrok je mnogih problema koji utječu na zdravlje. Posljedice su bolovi u leđima, nakupljanje viška kilograma, atrofija mišića itd.

Bolovi znatno utječu na kvalitet života, jer pacijenti pate od raznih problema, kao što su poremećaji sna, umor, invalidnost i drugi. Čak i male morfološke promjene na vratnoj, grudnoj ili lumbalnoj kičmi mogu stvoriti probleme s cirkulacijom, disanjem, glavoboljom i vrtoglavicom. Jedan od problema savremenog načina života je kifoza, koja je definirana kao poremećaj zakrivljenosti kičme u sagitalnoj ravni, kod kojeg konveksnost grudnog dijela kičme prema natrag prelazi normalne fiziološke granice. Time leđa dobivaju blago okrugli izgled i postaju bolna, a u najtežim slučajevima kifoza može uzrokovati probleme u radu srca i pluća.

Glavne karakteristike kifoze su glava savijena prema naprijed, ramena pomaknuta naprijed, pojačana pogrbljenost, uvučen grudni koš, lopatice ispupčene i odvojene od kičme te mlitav i ispupčen stomak. Vrlo je važno razlikovati kifotično, loše držanje od kifoze.

Kod kifotičnog držanja radi se samo o poremećaju držanja tijela koje se promjenom držanja i kontrakcijom muskulature može ispraviti. Međutim, kod kifoze su prisutne strukturalne promjene na pršljenovima, ligamentima i vertebralnoj muskulaturi. U korekciji kifotičnog držanja i hiperkifoze najvažniju ulogu imaju dugotrajne, kontrolirane vježbe jačanja leđne muskulature, koja na sebe treba preuzeti ulogu stabilizatora držanja tijela te jačanje grudnih i trbušnih mišića.

Osnovni ciljevi vježbi za korekciju kifoze su: - Istezanje mišića prednjeg zida grudnog koša;
- Pravilan stav pri stajanju, sjedenju i ležanju;
- Aktivno istezanje kičme po uzdužnoj osovini;
- Istezanje mišića zadnje lože natkoljenice;
- Korekcija pojačane lumbalne lordoze;
- Istezanje trbušnih mišića, a skraćivanje paravertebralnih;
- Elastično razgibavanje kičme u cjelini;
- Povremena pasivna korekcija kifotične krivine reklinacionog oslonca.

Veoma je važno s vježbanjem početi što ranije. Uz aktivno vježbanje, dobro je uključiti i pasivne oblike terapije koji uključuju ležanje s korektivnim blokovima, masaže, te hidroterapiju. Od sportskih aktivnosti preporučuju se leđno plivanje i odbojka.

Bolovi znatno oštećuju kvalitet života, jer pacijenti imaju raznih poteškoća, kao što su  poremećaji sna, umor, invalidnost...

Glavna karakteristika kifoze  je pojačana pogrbljenost

Savremeni način života i oboljenja koja ga prate

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/10802/azra-alajbegovic">Demencija je neurodegenerativna i progresivna</a> bolest. Usljed za sada nepoznatog razloga, dolazi do propadanja dijelova mozga odgovornih za afekt i intelekt. Ustanovljeno je nakupljanje određenih proteina u tim dijelovima mozga koji se zovu tau proteini.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, toka bolesti, psihometrijskih testova, kompjuterizirane tomografije mozga, nuklearne magnetne rezonance mozga, pregleda likvora koji se dobiva lumbalnom punkcijom i isključenja drugih poznatih faktora nastanka demencija drugih uzroka. Vrlo je važno isključiti druga oboljenja koja mogu dovesti do prolazne kliničke slike dementnog sindroma kao što su neka stanja vezana za šećernu bolest, poremećaj funkcije štitne i nadbubrežne žlijezde, poremećaj elektrolita u organizmu, nedostatak nekih vitamina, npr. B 12, određena infektivna oboljenja…

Faktori koji mogu utjecati na bržu pojavu bolesti ili ubrzati mentalno propadanje su uobičajeni faktori rizika za degenerativni proces na krvnim žilama mozga, npr. starija životna dob, spol, visok krvni pritisak, šećerna bolest, pušenje, povišene masnoće u krvi, urođeni poremećaji metabolizma.

Daju se lijekovi koji usporavaju napredovanje bolesti i odgađaju gubitak neovisnosti i smještaj oboljelog u instituciju, čime se smanjuje potreba za dodatnim psihijatrijskim lijekovima, kao što se smanjuju i troškovi zbrinjavanja oboljelog, popravlja kvalitet i njegovog i života porodice. Ti lijekovi usporavaju progresiju bolesti.

FDA je odobrila novi lijek koji se daje u početnom stadiju “aduhelm” (aducanumab). Radi se o humanom monoklonskom protutijelu. Lijek je važan ne samo zato što je prvi odobren nakon 2003. godine nego i zato što je prvi koji djeluje na amiloidne plakove. Odobren je ubrzanim putem, s obzirom na to da je riječ o prijeko potrebnom lijeku. Klinička su ispitivanja pokazala da uistinu smanjuje količinu amiloidnih plakova.

Daju se lijekovi koji usporavaju napredovanje bolesti i odgađaju gubitak neovisnosti i smještaj oboljelog u instituciju

Dijagnoza se postavlja  na osnovu kliničke slike

Demencija dovodi do propadanja dijelova mozga

Majmunske boginje ne sliče koronavirusu, s obzirom da su boginje daleko manje zarazne.Iako su zarazna bolest, stručnjaci kažu da majmunske boginje neće izazvati drugu globalnu zdravstvenu krizu. Majmunske su boginje ipak ozbiljna bolest koju bi trebalo pratiti kako bi se mogla suzbiti standardnim alatima javnog zdravlja. Glavni među njima u ovom slučaju su cjepiva i izolacija zaraženih osoba.

Majmunske boginje nisu novost. Svake godine se prijavi nekoliko hiljada slučajeva od kojih gotovo svi u Africi, iako neki novoprijavljeni slučajevi u Evropi nemaju poznatu vezu s Afrikom. Društveni mediji su, nažalost, već prepuni dezinformacija o majmunskim boginjama što možda i nije iznenađujuće za bolest s imenom koje zvuči poput lošeg filma katastrofe.Kao i koronavirus, majmunske boginje uzrokuje virus, ali među njima ne postoji bliska veza. Koronavirusi sadrže jednolančane molekule genetskog materijala koji se naziva ribonukleinska kiselina (RNK). Virus majmunskih boginja svoj genetski kod u deoksiribonukleinskoj kiselini (DNK).
Virus majmunskih boginja milijune je puta veći od onog koji uzrokuje covid, a proizvodi proteine ​​koji remete obranu u ljudskom imunološkom sustavu.- Ovakav su naziv dobile jer su otkrivene u kolonijama majmuna u istraživanju 1958. Ali malo je vjerojatno da su majmuni bili originalni izvor - rekao je Stjuart Isaks (Stuart Isaacs), virolog i izvanredni profesor na Pen Stejtu (Penn Stateu), državnom sveučilištu u Pensilvaniji (Pennsylvaniji). Virus također prenose glodavci.
Ljudi se mogu zaraziti razmjenom tjelesnih tekućina, preko rana na koži, u ustima ili grlu, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).&nbsp;- Zdravstvene vlasti u Velikoj Britaniji kažu da se slučajevi uglavnom pojavljuju kod muškaraca koji stupaju u seksualne odnose s muškarcima. Spolni odnos se općenito ne smatra glavnim načinom prijenosa, ali teoretski je moguć - rekao je Isaks.

Virus majmunskih boginja može se također širiti kašljem, ali uglavnom velikim kapljicama koje padnu na tlo u krugu otprilike jednog metra, što je suprotno od laganih čestica aerosola koje ostaju u zraku nekoliko minuta. Stoga se među ljudima mnogo teže širi od covida.

- Svaka osoba oboljela od covida vjerojatno će virus prenijeti na druge, pod uvjetom da imaju oslabljen imunitet, ali neki ljudi s majmunskim boginjama virus neće prenijeti nikome - kaže Brajan Dihevn (Brian DeHaven), profesor biologije na privatnom Sveučilištu La Sale (La Salle) u Pensilvaniji (Pennsylvaniji).
- Bolest se možda ipak sada lakše širi Europom, ali nije jasno zašto. Čini se da ima nešto više prijenosa s čovjeka na čovjeka nego što bismo mogli očekivati - rekao je Isaks.Majmunske boginje tipično počinju simptomima sličnima gripi kao što su groznica, jaka glavobolja i oticanje limfnih čvorova. Nakon jednog do tri dana na licu i tijelu se razvija osip koji se najprije manifestira u obliku plosnatih lezija, a završava u obliku gnojnih čvorića.
Simptomi mogu trajati dva do četiri sedmice. Majmunske boginje mogu biti smrtonosne, ali prema podacima WHO-a stopa smrtnosti uvelike varira od soja do soja, od gotovo nula do čak 11 posto.

- Da. Isto je kao ono koje se koristi za vakcinaciju protiv velikih boginja. Djeluje jer su dva virusa blisko povezana - rekao je Dihevn.&nbsp;Grubo govoreći, ova dva virusa su međusobno slična kao i dva soja koronavirusa koji uzrokuju covid. No, za razliku od cjepiva za covid, ako se brzo upotrijebi cjepivo protiv velikih boginja učinkovito je čak i nakon početka infekcije.

S obzirom na slabu mogućnost širenja zaraze, malo je vjerojatno da će službenici javnog zdravstva preporučiti masovno cijepljenje, rekao je Isaacs. Vjerojatniji pristup je ‘prstenasto cijepljenje’ – odnosno cijepljenje bliskih kontakata zaraženih.
Džimi Vitvort (Jimmy Whitworth), profesor međunarodnog javnog zdravlja na Londonskoj školi higijene i tropske medicine, rekao je za Reuters da iako su nedavne epidemije u Europi “vrlo neobične”, ali nema potrebe za panikom.&nbsp;- Ovo neće izazvati epidemiju širom zemlje kao covid, ali bolest treba shvatiti ozbiljno - rekao je.
Kako su vodene kozice povezane s majmunskim boginjama?
Slabo. Poput majmunskih boginja, virus koji uzrokuje vodene kozice ima dvolančanu strukturu DNK, ali je na suprotnoj grani obiteljskog stabla virusa. Iako su mu boginje u nazivu, radi se, naime, o virusu herpesa. Pravi virusi boginja uključuju još velike i kravlje boginje, prenosi Hina.

Ovakav su naziv dobile jer su otkrivene u kolonijama majmuna u istraživanju 1958. godine, rekao je Isaks

Da li su majmunske boginje slične koronavirusu? Evo kako se razlikuju

Naučnici prvi put primjenjuju eksperimentalni virus koji ubija <a href="https://avaz.ba/tag/5009/rak">rak</a>, s nadom da će testiranje u konačnici dovesti do uspješne terapije protiv zloćudnih tumora u ljudskim tijelima.
Kandidat za lijek, nazvan CF33-hNIS (odnosno Vaxinia), jest nešto što se zove onkolitički virus. To je genetski modificirani virus boginja dizajniran da selektivno inficira i ubija ćelije raka, te pritom poštedi zdrave ćelije.

<h2>Ulazi u ćelije i razmnožava se </h2>

U slučaju Vaxinije, modificirani virus boginja djeluje tako što ulazi u ćelije i razmnožava se. Na kraju, zaražena ćelija puca, oslobađajući hiljade novih virusnih čestica koje djeluju kao antigeni, stimulirajući imunološki sistem da napadne obližnje ćelije raka. Prethodna istraživanja na životinjskim modelima pokazala su da lijek može iskoristiti imunološki sistem na ovaj način za lov i uništavanje ćelije raka, ali do sada nije provedeno testiranje na ljudima.

To se upravo promijenilo, a suproizvoditelji lijeka, Centar za njegu i istraživanje raka City of Hope u Los Anđelesu (Los Angelesu) i australska biotehnološka tvrtka Imugene, sada najavljuju da je u toku <a href="https://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT05346484">prvo kliničko ispitivanje na ljudskim pacijentima</a>.
- Naše prethodno istraživanje pokazalo je da onkolitički virusi mogu stimulirati imunološki sistem da odgovori na rak i ubije ga, kao i da stimulira imunološki sistem da bude osjetljiviji na druge imunoterapije. Vjerujemo da CF33-hNIS ima potencijal poboljšati ishode za naše pacijente - kaže onkolog iz City of Hopea i voditelj studije Daneng Li.
Oslobađanje tog potencijala najprije će ovisiti o tome da se pokaže da je CF33-hNIS siguran za ljude, pri čemu će se prva faza ispitivanja usredotočiti na sigurnost i podnošljivost lijeka.
Očekuje se da će testiranje uključiti ukupno 100 pacijenata, od kojih će svaki biti odrasli pacijent s metastatskim ili uznapredovalim solidnim tumorima koji je prethodno isprobao barem dvije prethodne linije standardnog liječenja. Nakon što se uključe u ispitivanje, ti pacijenti će primati niske doze eksperimentalnog liječenja putem izravne injekcije ili intravenozno.
Ako rani rezultati budu uspješni, a CF33-hNIS se smatra sigurnim i dobro podnošljivim, dodatni testovi će istražiti kako se lijek spaja s pembrolizumabom, postojećim tretmanom antitijelima koji se već koristi u imunoterapiji raka.

Verzija virusa koja se sada klinički ispituje proizvodi humani natrijev jodid simporter (hNIS), protein koji istraživačima omogućuje snimanje i praćenje razmnožavanja virusa, kao i dodatni način oštećenja ćelija raka dodavanjem radioaktivnog joda.

Međutim, prije nego što se utvrdi učinkovitost, istraživači će prvo provjeriti koliko dobro pacijenti rukuju s tim lijekom, bilježeći učestalost i ozbiljnost svih štetnih učinaka, a također će istražiti koliko dobro pacijenti prolaze dok se niske doze povećavaju.
Sekundarne mjere, uključujući procjene koliko učinkovito CF33-hNIS smanjuje liječene tumore, bit će analizirane kasnije, ali s obzirom na to da će ispitivanje trajati dvije godine i na više očekivanih kliničkih mjesta, vjerojatno će proći neko vrijeme prije nego što doznamo detaljne rezultate.
To ne znači da ne postoji uzbuđenje zbog širokog potencijala, ali očekivanja istovremeno treba držati pod kontrolom, jer obećavajući rezultati u pretkliničkim eksperimentima ne jamče nužno jednako uspješne rezultate u kasnijim istraživanjima koja uključuju ljudske pacijente.
- Ako se pokaže da je lijek siguran i da se dobro podnosi, mogli bismo gledati na njega kao na moćno novo sredstvo za borbu protiv tumora, opisano kao prijelomno, zbog toga koliko je moćno i zbog svoje sposobnosti da regrutira i aktivira imunološki sistem ćelije - kaže hirurška onkologinja Suzan Varner (Susanne Warner), koja je prethodno vodila tim koji je proučavao učinke CF33 na tumorima kod miševa.
- Naš onkolitički virus trenira imunološki sistem da cilja određenu ćeliju raka. To znači da ako slična ćelija raka ikada pokuša ponovno izrasti, imunološki sistem će biti spreman i čekati da je ugasi - rekla je Varner još 2020. godine, piše <a href="https://www.sciencealert.com/first-patient-injected-with-experimental-cancer-killing-virus-in-new-clinical-trial">Science Alert</a>.

Očekuje se da će testiranje uključiti ukupno 100 pacijenata

Naučnici testiraju novi lijek protiv raka na pacijentima

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Briga o vlastitom zdravlju mnogima je</a>&nbsp;postala navika, jer je većinu bolesti lakše spriječiti nego liječiti. Ali ponekad su ljudi toliko zaokupljeni svojim zdravljem da pretjerana anksioznost dovodi do ozbiljnog neurotičnog poremećaja.

U medicini se takvo bolno depresivno stanje ili pretjerana sumnjičavost dijagnosticira kao hipohondrija. Smatra se mentalnim poremećajem. Bolest je ozbiljna. Čovjek je toliko uvjeren da ima tešku bolest da ga nikakvi rezultati testova i pregleda ne mogu uvjeriti u suprotno.
Glavni znak hipohondrije je sumnjičavost. I najmanja bolest se doživljava kao ozbiljna i neizlječiva. Panika i strah za vlastiti život mogu biti uzrokovani laganom glavoboljom, prehladom, pa čak i banalnim fizičkim preopterećenjem.

Hipohondar provodi sate proučavajući medicinske portale kako bi identificirao bolest u čije prisustvo ne sumnja. Štaviše, nakon što sami uspostave dijagnozu, takvi ljudi se često sami liječe, ali i često posjećuju ljekara.

Hipohondar je uvijek u potrazi za ljekarom koji će mu postaviti tačnu dijagnozu, pa neumorno odlazi ljekarima.

Siguran je u neprofesionalnost svakoga ko ga pokuša odvratiti od činjenice da je bolestan. Hipohondri koji sami uspostavljaju dijagnozu i sami se liječe nanose veliku štetu sebi. Među pacijentima s hipohondrijom često postoji pretjerana briga za higijenu i da sve oko njih bude sterilno.
Zloupotrebljavaju antiseptike, koji također štete zdravlju, a posebno pati koža ruku.
Ne treba misliti da bolest nije opasna. Pokušajte uvjeriti nekoga s ovim simptomima ko vam je blizak da je potrebno razgovarati sa psihijatrom.
Ako se slučaj ne pokrene, dobar psihijatar će uvijek pronaći efikasne načine za rješavanje problema.

Svako ko ide na put s ogromnim kompletom prve pomoći je, vrlo vjerovatno, hipohondar. U pravilu, kada sastavljaju listu za komplet prve pomoći na putovanju, u nju uključuju desetine lijekova. Neko je siguran da ima visoku sklonost prema svim bolestima od kojih su patili bliži i dalji rođaci. Neko je siguran da umire. Ima onih koji u svrhu prevencije žele ukloniti slijepo crijevo i zdrave umnjake.

Panika i strah za vlastiti život mogu biti uzrokovani laganom glavoboljom, prehladom, pa čak i banalnim fizičkim preopterećenjem

Provode sate proučavajući  medicinske portale

Šta je hipohondrija i kako se liječi

Negativan stres je pojava koja utiče na psihičko i fizičko zdravlje, a rezultati se uveliko vide i na našoj koži.Međutim, faktori poput klima uređaja, vještačkog svjetla, nezdravog ručka ili satima buljenja u ekran računara također mogu uticati na ten. Budući da većinu vremena provodimo na poslu, to je često presudno za zdravlje kože.

U studiji koju je proveo Beauty Pie, više od 3.000 zaposlenika iz 15 različitih industrija upitano je koliko od 18 faktora (uključujući rad pred ekranom, nošenje maske za lice, visoki nivo stresa ili visoke temperaturne razlike) utiče na njihovu kožu svaki dan.

Svakom od ovih poslova tada je dodijeljena takozvana ocjena stresa kože do 100. Što je rezultat veći, to se više faktora koji oštećuju kožu javlja u svakodnevnom radu i posao je bio zahtjevniji za kožu.
S ocjenom za stres na koži od 74,36, naučna i farmaceutska industrija pokazale su se kao najgore za kožu. Zaposlenici u ovoj industriji često rade u kasnim ili noćnim smjenama ili u klimatiziranim prostorima. Mnogi znanstvenici također su vani na visokim temperaturama, što dugoročno može negativno uticati na kožu.
Rad do kasno ili noću može uzrokovati nedostatak sna, što može dovesti do tamnih krugova ili natečenih očiju. A rad na otvorenom i na vrućini izlaže kožu pretjeranom izlaganju suncu. Ako radite u ovoj industriji, trebali biste se osloniti na niz krema s hidratantnim sastojcima poput hijaluronske kiseline.

Mjesto nakon nauke i farmaceutske industrije zauzima građevinska industrija (električari, građevinski inženjeri, krovopokrivači,…) s ocjenom 70,5, zatim energetika (inženjeri, naučnici, terenski radnici i dr. s ocjenom od 68,8 i hotelijerstvo i turizam (kuhari, konobari, voditelji hotela, turistički vodiči,…) s ocjenom kožnog stresa 65,8. Sektor sporta i slobodnog vremena (učitelji joge, sportski treneri i instruktori plivanja) bio je najbolji sektor za kožu s ocjenom 34,2. Zaposlenici ove skupine zanimanja rijetko osjećaju da su pod stresom, obično se zdravo hrane i uglavnom se drže standardnog radnog vremena.
Iza njega slijedi sektor obrazovanja (učitelji, mentori, predavači) s ocjenom 38,9. Na trećem mjestu među najboljim zanimanjima za kožu su pravni poslovi poput odvjetnika, suca ili branitelja. Ova grupa zanimanja ima ocjenu 41,9.

Ovo su tri namirnice koje jedu zdrave osobe za doručak

Kako bolest utječe na psihičko stanje pacijenta

Šta je epilepsija i kako se liječi: U svijetu 50 miliona ljudi boluje od ove bolesti

Tokom vrelih dana važno je unositi dovoljno tekućine

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Debljina dovodi do raznih oboljenja

Dr. Jasna Husejinbegović-Musić savjetuje: Krpelje ne vadite sami, neka to uradi stručna osoba

Kako održavati zdravim mikrobiom površine oka

Šta je mikrobiom, koliko je opasan i treba li se liječiti

Osobe koje su preboljele koronavirus imaju veći rizik od razvoja ove opasne bolesti

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Prevencijom do sprečavanja bolesti

Savremeni način života i oboljenja koja ga prate

Demencija dovodi do propadanja dijelova mozga

Da li su majmunske boginje slične koronavirusu? Evo kako se razlikuju

Naučnici testiraju novi lijek protiv raka na pacijentima

Šta je hipohondrija i kako se liječi

Pojedini poslovi utiču na starenje, evo koji je najstresniji

Zdravlje

Ovo su tri namirnice koje jedu zdrave osobe za doručak

Kako bolest utječe na psihičko stanje pacijenta

Šta je epilepsija i kako se liječi: U svijetu 50 miliona ljudi boluje od ove bolesti

Tokom vrelih dana važno je unositi dovoljno tekućine

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Debljina dovodi do raznih oboljenja

Dr. Jasna Husejinbegović-Musić savjetuje: Krpelje ne vadite sami, neka to uradi stručna osoba

Kako održavati zdravim mikrobiom površine oka

Šta je mikrobiom, koliko je opasan i treba li se liječiti

Osobe koje su preboljele koronavirus imaju veći rizik od razvoja ove opasne bolesti

Evropska sedmica borbe protiv pretilosti: Prevencijom do sprečavanja bolesti

Savremeni način života i oboljenja koja ga prate

Demencija dovodi do propadanja dijelova mozga

Da li su majmunske boginje slične koronavirusu? Evo kako se razlikuju

Naučnici testiraju novi lijek protiv raka na pacijentima

Šta je hipohondrija i kako se liječi

Pojedini poslovi utiču na starenje, evo koji je najstresniji