<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Hrana koja je zdrava za srce</a>&nbsp;sadrži hranjive sastojke koji dokazano koriste kardiovaskularnom sistemu ili smanjuju rizik od razvoja&nbsp;srčanih bolesti. Omega-3 masne kiseline, kalij, kalcij, magnezij, vlakna, fitonutrijenti i antioksidanti su najvažniji, a njihov udio je najveći u mediteranskoj hrani i DASH dijeti, pa su najbolji izbor za one koji žele održati ili poboljšati zdravlje srca.

Nauka podupire ovu teoriju. Kaže da jelovnik, koji se bazira na žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama, kao i na pomalo mliječnih proizvoda i masti zdravih za srce, može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti za otprilike trećinu, navodi studija iz 2016. objavljena u časopisu „Journal of the American College of Cardiology“.

Hrana koja dobiva crveno svjetlo kad je u pitanju zdravlje srca je: obrađeni mesni delikatesi, hot-dog, pečena piletina, pržena piletina, prženi krompirići, čips, voćni smuti, zeleni sok, konzervirano povrće, gotova smrznuta jela, kečap, crveno meso, so, dresinzi za salatu, bijeli hljeb, bijela riža, sportski napici, energetski napici, pizza, alkohol, puter od kikirikija bez masti, pahuljice sa šećerom, kapare, jogurt s ukusima, granola i margarin.

Omega-3 masne kiseline, kalij, kalcij, magnezij, vlakna, fitonutrijenti i antioksidanti su najvažniji

Ova hrana štiti zdravlje srca

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18754/zubi">Iako je mnogo različitih faktora</a> koji mogu da utječu na pojavu infarkta, poput godina, krvnog pritiska, holesterola i genetike, postoji i jedan ne tako očigledan simptom koji može da otkrije da li postoji šansa za infarkt. Naučne studije pokazuju da zdravlje usne duplje igra važnu ulogu kad je u pitanje kardiovaskularno zdravlje.

Rezultati dugotrajne studije koje su sproveli Institut Forsyth i Univerzitet Harvard, objavljeni u magazinu Journal of Periodontology, ukazuju na to da se radi o parodontitisu odnosno ozbiljnoj upali desni koja uništava meka tkiva i kosti koje podupiru zube. Parodontitis može da uzrokuje gubitak zuba, probleme sa zdravljem ili da povećaju rizik od nastanka srčanog udara. Naučnici sa Univerziteta Harvard kažu kako se čini da osobe koje imaju parodontitis pripadaju grupi ljudi koji imaju veće šanse da će doživjeti kardiovaskularne probleme.
Doktori su pronašli specifičnu povezanost između upale desni i upalnih procesa u arterijama, koje su odgovorne za pojavu infarkta, moždanih udara i ostalih opasnih kardiovaskularnih bolesti.
U studiju su bile uključene 304 odrasle osobe kojima su bile ispitane i pregledane arterije i usna duplja na početku studije i nakon četiri godine. Kod 13 ispitanika su se razvili veliki problemi sa srcem, a nakon kontrole svih drugih mogućih faktora, stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati glavnim krivcem.

Postoji nekoliko upozoravajućih znakova koje možete provjeriti i ako ponekad parodontna bolest može proći bez posebnih poteškoća. Mnogi pacijenti ne osjećaju bol pa tako i parodontna bolest prođe nezapaženo, pa je zbog toga veoma važno da redovno idete kod stomatologa. - krvarenje zubnog mesa nakon pranja zuba - crvena, natečena sluzokoža oko zuba, zubno meso koje se povlači sa zuba
- trajni zadah iz usta
- gnoj između zuba i zubnog mesa
- klimavi zubi

Važno je naglasiti, navode stručnjaci, da osobe koje su doživjele gubitak kosti u periodu kada su imali parodontalnu bolest, ne pripadaju ovoj ugroženoj grupi samo oni kojima su desni trenutno pod upalom. Naučnici vjeruju kako upalni proces aktivira ćelije koje šalju signale kroz kičmenu moždinu, i tako podstiču upalne procese u arterijama. - Ako ste u godinama kada se kardiovaskularne bolesti češće javljaju, ili ih već imate, nikako ne smijete ignorirati bolesti desni, jer one povećavaju rizik od pojave infarkta - zaključio je dr. Tomas Van Duk (Thomas Van Dyke) i savjetuje da se svakako obratite stomatologu ako ima potrebe.

Stručnjaci su zaključili da se prisustvo parodontalne upale može smatrati glavnim krivcem

Doktori su pronašli specifičnu povezanost između upale desni i upalnih procesa u arterijama

Parodontitis može izazvati infarkt

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/38242/bubrezi">O problemima i bolestima bubrega</a>&nbsp;govori se vrlo malo, iako broj oboljelih kod nas i u svijetu neprekidno raste, čemu pridonose debljina, dijabetes i hipertenzija - pandemijske bolesti trećeg milenija i glavni uzroci disfunkcije bubrega. No, to ne mora biti tako jer, kad je o bubrezima riječ, postoje mjere prevencije kojima bi se broj novooboljelih mogao znatno smanjiti.

<h2>Ključni su za održavanje arterijskog pritiska</h2>

Bubreg je parni organ koji čini mokraćni sistem zajedno s nakapnicom, mokraćnom cijevi, mokraćnim mjehurom i mokraćovodom. Ima nekoliko važnih i vitalnih funkcija, a prva i najpoznatija je pročišćavanje organizma od štetnih tvari koje nastaju procesima metabolizma. Osim toga, bubrezi učestvuju u regulaciji metabolizma vode i elektrolita, a manje je poznato da sintetiziraju i neke hormone. Naprimjer, u bubregu se sintetizira peptid renin koji je početni element u procesu stvaranja angiotenzina II - hormona koji snažno utječe na vazokonstrikciju (sužavanje krvnih žila), što dovodi do porasta ili pada arterijskoga pritiska. U bubregu se sintetizira i eritropoetin, hormon koji potiče koštanu srž na stvaranje crvenih krvnih ćelija, te je zbog toga u bolesnika s hroničnim bubrežnim oštećenjem prisutna anemija. Bubrezi su važni i u metabolizmu vitamina D te niza drugih aktivnih supstanci koje djeluju ili lokalno ili na nivou cijelog organizma.
&nbsp;Ukratko, bubrezi nisu organi koji učestvuju isključivo u izlučivanju vode i otrovnih proizvoda metabolizma već i u regulaciji elektrolita, ključni su za održavanje arterijskog pritiska i u njima se sintetizira niz hormona nužnih za život.

Kad je bubrežna funkcija oštećena, dolazi do poremećaja izlučivanja vode te, u najvećem broju slučajeva, i do smanjenja količine izlučene mokraće. No, postoje i bubrežna oštećenja kod kojih dolazi do prekomjernog mokrenja, naprimjer kada je oštećena koncentracijska funkcija bubrega. Kada bubrezi ne rade pravilno, dolazi i do zadržavanja štetnih produkata metabolizma te poremećaja odnosa elektrolita - najčešće do porasta kalija, no ovisno o oštećenju može doći i do hipokalijemije.

Mijenja se i odnos kalcija i fosfora, a oštećena bubrežna funkcija može dovesti i do porasta arterijskog pritiska, bilo zbog smanjene funkcije izlučivanja vode, bilo zbog pojačane sinteze hormona koji dovode do sužavanja krvnih žila. Inače, opadanjem bubrežne funkcije javlja se i anemija, a u krajnjoj fazi simptomi uremije: umor, pospanost, mučnine, povraćanja i svrbež kože te, ako se na vrijeme ne počne s liječenjem (primarno dijalizom), brzo može doći do smrtnog ishoda.

Danas je najčešći uzrok oštećenja bubrega u razvijenom svijetu šećerna bolest, i to uglavnom tipa 2. Drugi najčešći uzrok je nereguliran povišen arterijski pritisak, a potom slijede specifične upalne bolesti bubrega ili glomerulonefritisi, policistična bolest bubrega te hronične infekcije.Iako do oštećenja bubrega može dovesti čitav niz različitih poremećaja, u krajnjoj fazi bubrežna bolest uvijek je jednaka. No, danas postoje lijekovi i mogućnost prevencije pa treba težiti što ranijem postavljanju dijagnoze i početku liječenja. Naprimjer, striktna kontrola glikemije odlaže bubrežno zatajenje zbog šećerne bolesti, a odgovarajuća kontrola arterijskog pritiska prevenira progresiju bubrežne bolesti.
U slučajevima kada je uzrok bolesti neki imunološki poremećaj, nakon postavljene dijagnoze slijedi visokodiferencirana dugoročna terapija. Konačan uspjeh ovisi o naravi bolesti te vremenu kada je dijagnoza postavljena i kada je počelo liječenje. Uspjehu znatno pridonosi i pridržavanje ljekarskih uputa, kao i ozbiljno shvatanje preporuka o redukciji suvišne tjelesne mase i smanjenju unosa kuhinjske soli, što pacijenti često zanemaruju.

&nbsp;• GlomerulonefritisGlomerulonefritis je upala filtracijskog dijela bubrega koji se zove glomerul. Ta upala može biti specifična i primarno bubrežna bolest, a može biti i u sklopu nekih drugih imunoloških bolesti ili bolesti veziva. Uzrok se u većini slučajeva ne zna, no ako bolest ima hroničan tok, simptomi su umor i povišen arterijski pritisak, može se javiti otok potkoljenica, lica pa i cijelog tijela, a mokraća postaje mutnija i pjenušava. Ako bolest nastupa naglo, akutno, simptomi su naglo pogoršanje općeg stanja, visok arterijski pritisak, smanjeno mokrenje, promjene izgleda mokraće, otoci i astma.
Konačna dijagnoza postavlja se biopsijom bubrega, a terapija se u nekim slučajevima sastoji samo od dijetnih preporuka, kontrole arterijskog pritiska i šećera u krvi, dok se u drugima bolesnicima prepisuju lijekovi koji suprimiraju imunološki odgovor. Liječenje je dugotrajno, a ponekad i doživotno ili traje do početka dijalize ili transplantacije bubrega. Ishod liječenja ovisi o podvrsti glomerulonefritisa, ali i ranijem eventualnom oštećenju te prisutnoj hipertenziji, šećernoj bolesti ili pretilosti. Moguće je potpuno izlječenje ili djelimičan oporavak, no ponekad bolest može naglo napredovati do terminalnog bubrežnog zatajenja.
• Hronične infekcije
Najčešći uzrok infekcija su bakterije, upala može zahvatiti samo mjehur ili bubreg, a u većini slučajeva širi se uzlazno. Upale su češće kod osoba koje su na određen način predisponirane, odnosno imaju bubrežne kamence ili neke anomalije kanalnog sistema bubrega. Akutna upala manifestira se promjenama mokrenja, od pečenja i učestalog mokrenja do visoke temperature, dok je hronična upala tiha bolest koja može gotovo neprimjetno dovesti do hroničnog oštećenja.
• Bubrežni kamenci
Postoji nekoliko vrsta kamenaca od kojih su najčešći takozvani kalcijski, pa zatim uratni, struvitni, cistinski i ostali. Koja će se vrsta kamenca stvoriti, ovisi o poremećaju kod određene osobe, ali i o navikama ili čestim infekcijama. Kada se kamenac pomakne i krene od bubrega prema mjehuru, osoba može iskusiti najjače bolove uopće opisane u medicini. Da bi se spriječilo ponovno stvaranje kamenaca, važno je izmokren kamenac analizirati te napraviti metaboličku obradu. Na temelju toga bolesnicima se mogu preporučiti određene mjere prevencije, poput izbjegavanja određene hrane, liječenja infekcija i sl. Zajednička je preporuka povećati unos tekućine te smanjiti unos kuhinjske soli. Danas kamence ne treba uvijek operirati: manji mogu biti izmokreni, a oni koji su povoljno smješteni mogu se razbiti specijalnim uređajima te ih bolesnik izmokri kao pijesak.
• Ciste
Pojedinačna cista bubrega najčešće je slučajan, dobroćudan nalaz i ovisno o izgledu (veličini, izgledu zida i sadržaju kojim je ispunjena), ljekar će naručiti bolesnika na kontrolni pregled i pratiti rast ciste. Cista obično raste sporo i u najvećem broju slučajeva nije potrebna intervencija, osim ako ne stvara smetnje ili naraste više od 7-8 cm, a pristup je isti i kad osoba ima nekoliko jednostavnih cista. Pojedinačne ciste ne treba zamijeniti s policističnom bubrežnom bolešću koja je nasljedna i progresivna bolest te zahtijeva praćenje i strogu kontrolu arterijskog pritiska. Preporuka je i da najbliži krvni srodnici, osobe s dijagnozom policistične bolesti bubrega (djeca, braća, roditelji) naprave ultrazvučni pregled da bi se što ranije postavila eventualna dijagnoza te počelo s mjerama koje mogu usporiti progresiju bolesti.

U početnim stadijima bubrežne bolesti nužno je smanjiti unos kuhinjske soli, piti dosta tekućine, kontrolirati šećer i masnoće u krvi, a neki bolesnici trebaju paziti i na hranu koja povisuje nivo mokraćne kiseline. Usto, u kasnijim fazama treba paziti i na nivo kalija u organizmu te izbjegavati voće i određeno povrće, što zbunjuje pacijente jer se kosi s uvriježenim mišljenjem kako je voće i povrće temelj zdrave prehrane. No, u uznapredovaloj fazi bolesti opasnost od visokih vrijednosti kalija u organizmu (može doći do smrtonosnih poremećaja rada srca ili pareze crijeva) puno je veća nego korist od unosa vitamina i vlaknastih tvari, a vitamine bolesnici mogu dobiti i na druge načine.Danas je moguće prevenirati napredovanje bubrežnog oštećenja. Kao prvo, treba redovno kontrolirati arterijski pritisak, šećer u krvi ako je bolesnik dijabetičar, reducirati suvišnu tjelesnu težinu te prevenirati i na odgovarajući način liječiti infekcije mokraćnog sistema. Nužno je provoditi mjere zdravog života, dakle smanjiti unos kuhinjske soli, prestati pušiti, ne piti prekomjerne količine alkohola i provoditi umjerenu svakodnevnu tjelesnu aktivnost. Učestalost obavljanja pretraga trebaju dogovoriti bolesnik i njegov porodični ljekar.

Danas je broj oboljelih od šećerne bolesti, arterijske hipertezije, koronarne bolesti i inzulta u porastu, a sva ta stanja pogoduju razvoju bubrežnih bolesti. U većini slučajeva razlog povećane učestalosti bubrežnih bolesti su upravo te najčešće hronične bolesti, ali i pretilost. No, povećan rizik postoji i ako neko od članova porodice ima bubrežnu bolest, naprimjer policističnu bolest bubrega. Kod mladih ljudi do hroničnog bubrežnog zatajenja može doći nakon preboljele, a ponekad i neprepoznate i neliječene specifične upalne bolesti bubrega. Moguć uzrok su i neke prirođene anomalije koje, nažalost, mogu godinama biti neprepoznate. Do bubrežnog zatajenja mogu dovesti i određeni oblici arterijske hipertenzije jer mladi ljudi često ne žele priznati bolest, umanjuju tegobe, a uglavnom ih i bolje toleriraju.

Analiza mokraće pokazuje funkcioniraju li bubrezi ispravno. Naime, postoje tvari koje, uoči li se njihova prisutnost u mokraći, ukazuju na postojanje nekih bolesti: crvena krvna zrnca (krv), bilirubin ili proteini, kao što je albumin. Glukoza ne smije prijeći određene vrijednosti jer, u suprotnom, ukazuje na dijabetes, a ta bolest oštećuje bubrege. Isto vrijedi i za prisutnost klorura koji ukazuju na prekomjeran unos soli.Hronična bubrežna bolest može imati vrlo podmukao tok pa bolesnici dugo mogu biti bez ikakvih simptoma. Ako postoje, prvi simptomi mogu biti umor, povišen arterijski pritisak, tupa bol u leđima i poremećaji mokrenja, a mogu se javiti i otoci potkoljenica pa i lica.
&nbsp;U akutnom bubrežnom poremećaju simptomi i znaci su puno burniji - dolazi do izrazitih smetnji mokrenja (otežano mokrenje, smanjena količina, promjena izgleda, boje i mirisa mokraće), umaranja, osjećaja nedostatka zraka, otoka i naglog porasta arterijskog pritiska, kao i do nekih specifičnih smetnji vezanih uz određene bolesti.
Budući da u većini slučajeva bubrežna bolest ima podmuklu narav, u sklopu sistematskih pregleda trebalo bi svakako odrediti serumski kreatinin, obaviti ultrazvučni pregled bubrega i ono što je najjednostavnije i najjeftinije - pregled mokraće.

Može dovesti i do porasta arterijskog pritiska

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/21410/kicma">Jedna od veoma čestih bolesti</a>&nbsp;današnjice je bol u donjem dijelu leđa (lumbosakralni sindrom kičme).&nbsp;&nbsp;Nekad je to bila bolest koja je bila najčešće zastupljena kod vozača i automehaničara, a danas od nje obolijevaju sve kategorije stanovništva, kaže dr. Senad Zukanović, primarijus i specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Privatnoj fizijatrijskoj ordinaciji RAS.

Naš sagovornik navodi da pravi razlog nastanka bola u donjem dijelu leđa (LS kičmi) nije poznat u medicini, dok pojedini naučnici vezuju ovaj sindrom i s neonatologijom i cirkulatornim sistemom u razvoju. - Prvi medicinski korak koji se poduzme kada se pacijent javi ljekaru je postavljanje dijagnoze. Sličnu kliničku sliku LS sindromu daju i bolovi uzrokovani od urogenitalnog trakta. Dakle, potrebno je isključiti bol od bubrega, mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura. Kod žena isključiti tegobe od maternice i jajnika, a kod muškaraca najčešće bude prostata. Ako se prilikom pregleda posumnja na ove bolesti, potrebno je uraditi laboratorijske nalaze i pregled ginekologa ili urologa - govori dr. Zukanović.
Tegobe s kičmenim stubom dijagnosticiraju se osnovnim, prvim ljekarskim pregledom koji obuhvati nalaz po organskim sistemima, neurološki i lokalni nalaz. U najvećem broju slučajeva se dijagnoza postavi na taj način, a, ako bude potrebe, uradi se RTG snimak ili CT i MRI LS kičme.

- U odnosu na kliničku sliku, postoji konzervativno i operativno liječenje. Konzervativno se sastoji u lediranju kod akutnih tegoba (zagrijavanju hroničnih), ordiniranju medikamenata, obično nesteroidni analgoantireumatici te sredstva za popuštanje zategnutosti mišića, uz savjet za mirovanje. Ponekad je potrebno dati blokadu bola kortikosteroidom i anestetikom - kaže dr. Zukanović.

Osnovno je liječenje, dodaje, fizikalna terapija koja se kod pacijenata s tegobama od diskusa izvodi jednom ili više puta godišnje. Potrebno je pacijentu savjetovati smanjenje tjelesne težine ako je prisutna pretilnost, a obavezno ga uključiti u sistem vježbi koje treba raditi svakodnevno. - Ni u kojem slučaju ne idite kod kostolomaca i drugih priučenih ili medicinski neukih ljudi koji rade „pravljenje“ kičme, jer takve manipulacije mogu imati za posljedicu paralizu - ističe dr. Zukanović.

<h2>Može doći do oštećenja nerava</h2>

Kičma se sastoji od koštanih dijelova: kralješci (pršljenovi) i vezivnohrskavičnih struktura - diskusa. LS kičma ima pet pršljenova, objašnjava dr. Senad Zukanović.
- Na pregledu se obično nađu gubitak normalne krivine, pojačana zategnutost propratnih mišića i snažna osjetljivost pojedinih nivoa. Ako su tegobe izazvane od pršljenova, to se može potvrditi RTG snimkom. Tegobe izazvane od promjena na diskusima potvrđujemo CT ili MRI nalazom - govori dr. Zukanović.
Na svakom nivou kičme, dodaje naš sagovornik, s obje strane imamo po periferni par nerava.&nbsp;Najčešći uzroci LS sindroma su kompresija ovih nerava ili kičmene moždine.- Tegobe mogu biti akutni snažni bolovi koji paraliziraju, žigovi, sijevanje, grčevi, trnjenje. Mogu biti lokalizirani u predjelu krsta s jedne i druge strane ili da se šire duž nerava u noge u vidu išijasa. Ako bolovi traju duže vremena, prelaze u hronične - kaže dr. Zukanović.
Neki bolesnici, ističe naš sagovornik, prilikom posjete ljekaru navode da im se bol javio jer su napravili neki pogrešan pokret, trzaj tijelom, neki da su dugo bili pognuti nad umivaonikom ili kadom, neki da su podigli težak teret, a veliki broj pacijenata navodi podatak da su se oznojili prilikom fizičkog posla i da su bili izvrgnuti pothlađivanju donjeg dijela leđa. 
Jedan broj bolesnika čak izjavljuje da su zadobili bolove prilikom buđenja iako su legli potpuno zdravi.

Tegobe s kičmenim stubom dijagnosticiraju se osnovnim, prvim ljekarskim pregledom koji obuhvati nalaz po organskim sistemima, neurološki i lokalni nalaz

Šta je i kako se liječi lumbosakralni sindrom

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/43235/enesa-begovic">Leberovo nasljedno urođeno sljepilo</a> (amauroza) rijetko je oboljenje, uglavnom povezano s jednom od tri genske mutacije na mitohondrijalnoj DNK. To je nasljedni poremećaj funkcije mrežnice oka. Procjenjuje se da se javlja kod jednog od 30.000 do 50.000 stanovnika, što je čini jednom od najčešćih mitohondrijalnih bolesti. Asimptomatskih prenosilaca ovog gena ima 1 na 8.500 stanovnika.

Pacijenti s Leberovom amaurozom imaju subakutni, bezbolni pad centralnog vida jednog oka, a nakon nekoliko sedmica slične smetnje se javljaju i na drugom oku. Najveći broj pacijenata se javlja sa smetnjama u dobi od 15 do 35 godina, ali se u bilo kom životnom dobu mogu javiti problemi s vidom. U više od 80 posto slučajeva su pacijenti muškarci. Smatra se da je estrogen jedan od zaštitnih faktora koji utječu na slabiju ekspresiju gena. S druge strane, oksidoreducioni procesi imaju važnu ulogu u mehanizmu nastajanja pa se preporučuje stroga zabrana pušenja kod ovih pacijenata.

S obzirom na tok bolesti, veoma je važno isključiti upotrebu nekog lijeka koji može izazivati toksičnu optičku neuropatiju i imitirati kliničku sliku Leberove bolesti.

Ukoliko se posumnja na Leberovo oboljenje, rade se kompletan oftalmološki pregled i optička koherentna tomografija-OCT, čime se stječe uvid u stanje očnog živca, a ove informacije koriste i u praćenju pacijenata jer vremenom dolazi do stanjenja u određenim slojevima tkiva retine. Dodatna ispitivanja su magnetna rezonanca glave, vidni evocirani potencijali i elektroretinogram, s tim da u prvim stadijima bolesti oni mogu pokazivati uredne vrijednosti. I pored nabrojanog, najčešći scenarij u kliničkoj praksi je kasno postavljanje dijagnoze zbog nepostojanja konsenzusa u dijagnostičkim protokolima, a i nespecifičnosti pojedinih dijagnostičkih alata.

Pacijenti s Leberovom kongenitalnom amaurozom oslabljeni su u neovisnosti i kvalitetu života kao rezultat bolesti. Tipična ograničenja vizuelne funkcije dovode do različitih problema u svakodnevnom životu i ponekad rezultiraju daljnjim fizičkim i psihološkim bolestima jer prijetnja sljepoće predstavlja ogroman teret za mnoge ljude.

Pacijenti s ovim oboljenjem imaju  bezbolni pad centralnog vida jednog oka, a nakon nekoliko sedmica slične smetnje se javljaju i na drugom

U bilo kom životnom dobu mogu se javiti problemi s vidom

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Apsolutno svi ljudi zavise od vremena</a>. Razlika je samo u stepenu utjecaja vanjske sredine na svaki pojedinačni organizam.

Reakcija na temperaturu, vlažnost zraka, atmosferski pritisak, jačinu vjetra, stepen sunčeve aktivnosti i geomagnetne poremećaje je sasvim prirodna. Vrijeme stalno utječe na ljudsko zdravlje, ali, nažalost, s godinama ova reakcija može poprimiti patološke oblike. Ne treba paničiti očekujući nagle promjene vremena, mnogo je ispravnije pripremiti se za njih. Vremenska osjetljivost organizma je odgovor na vremenske promjene i kod svakoga je različita. Ljudska osjetljivost je prirodna reakcija tijela na promjene vremenskih uvjeta. Ovo je genetski programirano svojstvo koje pomaže u izbjegavanju raznih opasnosti. Naravno, u većoj mjeri se manifestira kod životinja koje su najosjetljivije na nadolazeće promjene.

Ali ljudsko tijelo, također, pokušava brzo odgovoriti na promjenjive uvjete. Kada temperatura okoline padne, počinje proces očuvanja topline, a povećanje atmosferskog pritiska kompenzira se blagim porastom krvnog pritiska, što rezultira upornim glavoboljama.

Meteoropatija, bolest vremena, češća je kod žena, takva statistika je rezultat omjera hormona. Meteoropatija je vrlo česta kod ljudi koji imaju problema s krvnim pritiskom, kao i kod osoba koje pate od drugih bolesti kardiovaskularnog sistema. U pravilu, meteoropatija se javlja nakon ozljeda ili raznih respiratornih bolesti: gripe, upale krajnika ili upale pluća.

Veliki broj ljudi je u stanju povećanog stresa zbog potencijalnih prijetnji od prirodnih katastrofa koje su sve učestalije i na našim prostorima. Osobe srednjih godina i starije osobe su u posebnom riziku. Njihovo mentalno zdravlje je zaista ugroženo, jer je vrlo teško izdržati konstantno opresivno očekivanje opasnosti. Nažalost, ovi problemi se sve više manifestiraju kod ljudi koji žive u prosperitetnim područjima, udaljenim od mjesta gdje se događaju prirodne katastrofe. Takav pretjerani strah od lošeg vremena razlog je da se za pomoć obratite specijalisti psihijatru.

Da bi se ublažile tegobe izazvane vremenskim nepogodama, važno je pratiti biometeorološku prognozu te se pripremiti na vrijeme. Vrlo je bitno unositi dovoljne količine tekućine te u prehranu uključiti zdrave namirnice poput voća i povrća koje obiluje vlaknima i vitaminima. Od velike pomoći prilikom nepogoda izazvanih lošim vremenskim prilikama imaju i eterična ulja.&nbsp;

Meteoropatija je češća kod žena te kod onih koji imaju problema s krvnim pritiskom, kao i kod osoba koje pate od drugih bolesti kardiovaskularnog sistema

Ne treba paničiti,  nego se pripremiti  za njih

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/82572/koronavirus">Kvalitet antitijela induciranih vakcinama</a>&nbsp;protiv koronavirusa utemeljenim na genetskim vakcinama, odnosno onima na bazi glasničke RNK kontinuirano se poboljšava tokom najmanje šest mjeseci, dok imunosni sistem istodobno nastavlja "trenirati" svoje B stanice koje proizvode antitijela, pokazala je nova američka studija.

Nakon vakcinacije, neke B stanice (B limfociti) postaju kratkovječne stanice koje proizvode antitijela, a dio ih se pridružuje takozvanim „germinalnim centrima“, koji nakon infekcije ili vakcinacije nastaju u limfnim čvorovima i važni su za sazrijevanje B stanica.

Naučnici sa Univerziteta Washington u St. Louisu koje je vodio imunolog, dr. Ali Ellebedy, germinalne su centre slikovito uporedili s kampom za obuku u kojemu B limfociti sazrijevaju i usavršavaju svoje vještine.

B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani „adaptivni imunosni sistem“ koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.
Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.
S obzirom na to da memorijske stanice pamte prvi kontakt kada se ponovno susretnu s antigenom, mogu se brže aktivirati i garantirati učinkovitiji imunosni odgovor organizma.
- Stanice iz germinalnih centara koje uspješno diplomiraju mogu postati dugovječne stanice koje proizvode antitijela, a ona žive u našoj koštanoj srži i postaju memorijske B stanice, spremne da se angažiraju ako se osoba zarazi - objasnio je dr. Ellebedy.

<h2>Reakcije u germinalnim centrima traju nekoliko sedmica</h2>

Kazao je i da su ranije studije na životinjama pokazale da reakcije u germinalnim centrima traju samo nekoliko sedmica.

No analiza krvi, tkiva limfnih čvorova i koštane srži dobrovoljaca koji su primili vakcinu Pfizer/BioNTech pokazali su da su reakcije germinalnog centra potaknute injektiranim sadržajem potrajale najmanje šest mjeseci, a antitijela su s vremenom postajala sve uspješnija u prepoznavanju i napadu na protein na svojoj površini, tzv. protein šiljka izvorne verzije SARS-CoVa-2, objavili su Ellebedy i njegovi kolege u članku objavljenom u časopisu Nature.
Naučnici kažu da nisu testirali jesu li zrela antitijela sposobna neutralizirati razne varijante koronavirusa, no Ellebedy kaže da bi, u teoriji, antitijela trebala bolje prepoznavati dijelove šiljka koji su zajednički raznim varijantama i izvornome soju.
Tim stručnjaka sa univerziteta iz St. Louisa smatra da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se saznalo je li ovaj robusni odgovor germinalnog centra jedinstven samo u slučaju vakcina na bazi glasničke RNK ili ga mogu izazvati i tradicionalnije vakcine.

Što duže B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/38242/bubrezi">Bolesti bubrega rijetko kada su</a> praćene simptomima, a smatra se da skoro 90 posto osoba uopće ne zna da ima bolest i ne liječi se, sve dok ne bude kasno. Stariji od 60 godina, hronični bolesnici, pacijenti koji maju dijabetes tipa 2, visok krvni pritisak, autoimune bolesti, kao lupus, u povećanom su riziku od razvoja bolesti bubrega.

Redovni pregledi, jedini su način da se spriječi ozbiljnije oštećenje bubrega. Simptomi bolesti mogu biti pratioci prva tri stadija oboljenja bubrega, koja prethode većim oštećenjima bubrežne funkcije. U slučaju da se primijete neki od ovih simptoma, trebalo bi što prije obratiti se ljekaru. Noćno mokrenje - U slučaju da tokom noći nekoliko puta ustajete kako biste urinirali, potražite ljekarsku pomoć. Bitno je imati na umu i da unos tečnosti u večernjim satima, može da isprovocira noćno mokrenje.
Oticanje tijela – Oštećeni bubrezi nisu u stanju da filtriraju so, usljed čega dolazi do otoka (edema) zglobova, stopala i nogu, kaže dr. Robert Grinvel (Greenwell), šef Nefrologije u Mercy Medical Center iz Baltimora. Posebno u jutarnjim satima moguća je i pojava otoka oko očiju.

Umor - Anemija je često jedan od prvih znakova oboljenja bubrega. Zdravi bubrezi luče hormon eritropoetin, koji šalje signal koštanoj srži da stvara crvena krvna zrnaca. Ipak, ako je poremećena funkcija bubrega, oni ne luče dovoljne količine eritropoetina. Sve ima za posljedicu smanjen broj crvenih krvnih zrnaca. Anemija je česta, kako kažu doktori, u srednjem stadiju bolesti. Savjet je da se obratite ljekaru.

U slučaju da se primijete neki od simptoma trebalo bi što prije obratiti se ljekaru

Redovni pregledi su od izuzetne važnosti

Najraniji znaci bolesti bubrega

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Limfni sistem je dio cirkulatornog</a>&nbsp;sistema ljudskog tijela i od vitalnog je značaja za imunološki sistem. Limfni sistem se sastoji od široke mreže limfnih sudova, koji su veoma slični krvnim sudovima, i nose tečnost koja se zove limfa. Limfni sistem je bitan za pravilno raspoređivanje hranljivih materija koje unosimo u organizam.

Limfa se sastoji od bijelih krvnih zrnaca (neophodnih za imunološki sistem), velike količine masti i ostataka bakterija i ćelija. Limfa se u organizmu proizvodi kao vanćelijska tečnost, a zatim ulazi u limfne sudove i eliminira toksine nakupljene u organizmu i poboljšava protok hranljivih materija do tkiva i organa. Sjedilački način života, stresni dani na poslu i brza putovanja ostavljaju tragove na vašem tijelu. Često se dešavaju problemi s otečenim bolnim nogama, kao i smanjen limfni protok. Limfna drenaža je terapija kojom se metodom upuhivanja zraka stvara pritisak na tačno određene dijelove tijela, čime se mehanički potiskuje nataložena međustanična tekućina.

Terapijom se potiče funkcija limfnog sistema pa se tako brže izlučuju štetne tvari iz tijela, kao i suvišne tekućine. Cjelokupan tretman dovodi do stanja opuštenosti, umanjenja te prestanka otečenosti i boli.

Limfna drenaža je tehnika kojom se djeluje na uspostavljanje ravnoteže tekućina u organizmu, pomaže rad limfnog sistema i na taj način poboljšava opće stanje tijela pozitivno utječući na rad vegetativnog nervnog sistema i na cijeli imunološki sistem.

Centralna jedinica, u zavisnosti od odabranog programa, šalje odgovarajući zračni pritisak na različite dijelove odijela, prateći određeni redoslijed. Svaki dio odijela će postepeno bubriti, lagano pritišćući tijelo, a zatim se ispuhati. To traje nekoliko ciklusa, ovisno o odabranom tretmanu. Normalni tretman limfne drenaže obično uključuje sesiju 20-40 minuta. Rezultati su vidljivi već od četvrte ili pete sesije.

Limfna drenaža omogućava ublažavanje i uklanjanje raznih zdravstvenih tegoba, poput limfedema, raznih oteklina, neuroloških bolesti, nakon operacija, poslije liposukcije, kod problema s lošom cirkulacijom, celulitom, migrenama i bolovima u mišićima, reumatskih oboljenja, sportskih ozljeda, kod stresa i napetosti. Naime, pozitivno djeluje kod cijelog spektra tegoba koje donosi današnji način života.

Cjelokupan tretman dovodi do stanja opuštenosti, umanjenja te  prestanka otečenosti i boli

Terapijom se potiče funkcija limfnog  sistema

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/39299/vrtoglavica">Kada vam se zavrti u glavi</a> prilikom ustajanja, često se radi o posljedici sniženog krvnog pritiska. Kada se to i dogodi, traje jako kratko, ali je intenzivno, no nije povezano za druge zdravstvene probleme, a naziva se inicijalnom ortostatskom hipotenzijom (IOH).&nbsp;

Novo istraživanje nudi neke jednostavne vježbe koje možete koristiti prije samog ustajanja sa stolice, ako vas muči ovaj problem, a one bi mogle donijeti olakšanje osobama koje vrtoglavica pri ustajanju muči, a ne uključuje lijekove ili dodatne troškove. Ključ je u tome da se aktiviraju mišići donjeg dijela tijela prije samog ustajanja sa stolice. Dok su se naučnici bavili u prošlosti i proučavanjem ideje da se ljudima pomogne nakon što ustanu i zavrti im se u glavi, uz malo uspjeha, ova nova studija se bavila pitanjem preventive - kako se vrtoglavica može spriječiti prije nego do problema dođe. 
- Radi se o jednostavnim, djelotvornim i besplatnim intervencijama koje pacijent može koristiti kako bi prevenirao simptome IOH-a - napisali su autori studije u izvještaju.

U istraživanje su bile uključene 22 žene koje su se susrele s ovim problemom i one su isprobale dvije vježbe. Prva je da se podignu koljena 30 sekundi prije ustajanja te je potrebno držati noge prekriženima 30 sekundi nakon što ste ustali.

Naučnici su pratili otkucaje srca i mjerili krvni pritisak tokom svakog eksperimenta, s vremenskim razmakom. Pacijenti su upitani da sami istaknu koje su simptome doživjeli pa i vrtoglavicu. U usporedbi s grupom koja je ustala bez korištenja vježbi, navedene su vježbe puno pomogle kada je u pitanju sprečavanje snižavanje pritiska, a i olakšava simptome.&nbsp;

Naučnica Nadija Šeik (Nadia Sheikh) iz Kanade kazala je da pacijenti mogu utjecati u bilo kojem trenutku na to da simptome spriječe. Smatra se da je IOH posljedica “otvaranja” krvnih žila. Ove vježbe bi dakle mogle služiti kao kontrareakcija, a&nbsp;može se koristiti bilo koja od navedenih vježbi&nbsp;i istovremeno.&nbsp;

Danas se čini da u svijetu postoji oko 40 posto osoba koje pate od ovog problema i za njih ne postoji dostupan tretman. Do danas je najbolji savjet bio da se ustaje jako polako kako bi se posljedica spriječila.&nbsp; Iako se radi o relativno maloj studiji u koju su bile uključene samo žene, gore navedene vježbe bi mogle pomoći svakome i promijeniti statistiku. Možda ta vrsta vrtoglavice ne izgleda kao veliki problem, ali on može utjecati na svakodnevicu, a ponekad može uzrokovati i pad i gubitak svijesti te moguće ozlijede.&nbsp;
- Siguran sam da je većina ljudi doživjela vrtoglavicu prilikom ustajanja, a kod nekih se to ponavlja i nekoliko puta u danu, što može biti zastrašujuće i&nbsp;negativno utjecati&nbsp;na kvalitetu svakodnevice - zaključuje Satiš Raj (Satish), kardiolog.&nbsp;

Izbjegnite problem prilikom ustajanja

Vrtoglavica traje jako kratko, ali je intenzivna

Vježbama spriječite vrtoglavicu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/32854/setnja">Započinjanje dana šetnjom ima više</a>&nbsp;beneficija na organizam nego što možete da zamislite. Postoji mnogo razloga zašto bi trebalo da krenete da prakticirate jutarnju šetnju, a ovo su neke od njih, navode stručnjaci.

Bolje raspoloženje - Stručnjaci smatraju da jutarnja šetnja može podići samopouzdanje i raspoloženje, smanjiti osjećaj stresa i umora, čak se smatra da može ublažiti simptome stresa i anksioznosti. Preporučuje se šetnja 20 do 30 minuta, najmanje 5 dana sedmično.

Pozitivan utjecaj na proces mršavljenja -Ak&nbsp;o želite da izgubite kilograme jutarnja šetnja u kombinaciji sa zdravom ishranom i treningom bit će pun pogodak! Ako hodate umjerenim tempom 30 minuta, možete sagorjeti i do 150 kalorija.Jačanje imunološkog sistema i prevencija - Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto. Šetnja može pomoći u smanjivanju nivoa šećera u krvi i jačanju vašeg imunog sistema i mišića.

Poboljšanje koncentracije i izoštrenosti uma - Istraživanja su pokazala da su se kod starijih osoba koje se prakticirale šetnju u jutarnjim satima poboljšale kognitivne funkcije. Šetnja, posebno u prirodi, može vam pomoći da se lakše skoncentrirate na obaveze tokom dana, razmišljate kreativnije i lakše riješite probleme.

Poboljšava san - Sprovedena je studija kako bi se utvrdio odnos između jutarnje šetnje i kvaliteta sna. Istraživanje je pokazalo da starije odrasle osobe od 55 do 65 godina koje su šetale ujutru nisu imale poteškoća da spavaju noću.

Studije su pokazale da hodanje od 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od srčanih bolesti za 19 posto

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/5325/jasmin-caluk">Rizik od miokarditisa, upalne bolesti</a> mišićnog sloja srca, nakon imunizacije vakcinama protiv COVID-19 baziranim na mRNA tehnologiji izazvao je zabrinutost kad je opisan početkom 2021. godine. Međutim, prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog, kaže da se, kako se ta pojava počela studioznije pratiti, ispostavilo da su slučajevi miokarditisa nakon vakcinacije protiv koronavirusa obično blagi i samoograničavajući.

- Mehanizam nastanka miokarditisa povezanog s „Pfizerovom“ i „Moderninom“ vakcinom još nije jasan, ali jedan mogući faktor može biti povezan s osobinom miokarditisa koja je već na početku uočena. Miokarditis se javlja predominantno kod mlađih muškaraca, od 16 do otprilike 40 ili 50 godina životne dobi. Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima - govori dr. Čaluk. Ta opservacija, dodaje dr. Čaluk, dovela je do pretpostavke da povišene koncentracije testosterona (muškog spolnog hormona) kod adolescentnih mladića i mladih muškaraca mogu nekako potaknuti neželjeni efekt vakcine, dok povišene koncentracije estrogena (ženskog spolnog hormona) kod djevojaka i žena istog dobnog raspona mogu biti kardioprotektivne (igrati zaštitnu ulogu).
- Većina slučajeva miokarditisa je dobroćudnog toka, što znači da pacijenti mogu biti hospitalizirani zbog boli u prsima, ali bez slabljenja ejekcijske frakcije (snage srčanog mišića). Tipičan slučaj ovakvog miokarditisa je blag i, praćenjem standardnih parametara, sam se oporavi relativno brzo. Općenito, rizik bilo kakvog oštećenja srca je daleko niži s vakcinom u odnosu na virusnu infekciju. Ovo je kazao Kuper Džunior (Cooper Jr.), ekspert za miokarditis i istraživač iz „Mayo“ klinike - navodi dr. Čaluk.

Naučni dokazi govore da je miokarditis predominantan među mladim odraslim muškarcima i adolescentnim mladićima, naročito nakon druge doze. Rizik je povišen samo među imuniziranim osobama mlađim od 40 godina. U toj dobnoj grupi učestalost miokarditisa nakon vakcinacije je oko 10 slučajeva na milion imuniziranih „Pfizerom“ i oko 15 slučajeva na milion imuniziranih „Modernom“.

Neki istraživači, govori dr. Čaluk, smatraju da je miokarditis kod muškaraca prisutniji više zbog prirode nastanka bilo koje forme miokarditisa općenito, nego zbog samih vakcina. Muški spol je i prema ranijim studijama češće pogođen miokarditisom bilo koje vrste u odnosu na žene, a kako su u najvišem riziku muškarci dobi 16-19 godina, moguće je da su u mehanizam miokarditisa i inače uključeni spolni hormoni.

<h2>Treba sačekati konkretne naučne podatke</h2>

Vakcinacija protiv SARS-CoV-2 virusa nedavno je odobrena od američkog Centra za kontrolu bolesti i prevenciju (CDC, engl. Centers for Disease Control and Prevention) i za djecu dobi 5-11 godina, i to “Pfizer-BioNTechovom” vakcinom.
- Dosadašnja iskustva sugeriraju da je imunizacija sigurna u ovoj dobnoj skupini i da je rizik od razvoja miokarditisa i drugih komplikacija zanemariv. U perspektivi se očekuje odobrenje i za djecu mlađu od pet godina, pa se postavlja pitanje treba li se brinuti zbog miokarditisa i kod njih. Eksperti kažu, najvjerovatnije ne - kazao je dr. Jasmin Čaluk.
Naš sagovornik dodaje da, ako je komplikacija vođena primarno spolnim hormonima, koncentracije tih hormona u krvi djece prije puberteta su znatno niže, a time je i daleko niži rizik od miokarditisa nego što je to kod mladića u dobnom rasponu 16-19 godina. 
U pretpubertetske djece taj rizik je, vjerovatno, podjednak onome kod ženskih osoba.
- Ostaje da se vidi postoji li rizik od miokarditisa povezanog s vakcinama među djecom mlađom od 12 godina, ali čini se da ne postoji. Djeluje da je takav rizik povezan s pubertetom. Ipak, treba sačekati konkretne naučne podatke prije donošenja zaključaka - navodi dr. Čaluk.

Povišen rizik nije zabilježen među ženama, djevojkama i starijim muškarcima, rekao je dr. Čaluk

Dr. Čaluk: Miokarditis se javlja kod mlađih muškaraca

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

<a href="https://gut.bmj.com/content/early/2022/02/09/gutjnl-2022-326952">U nehospitaliziranih, nevakcinisanih odraslih osoba</a> s blagim do umjerenim COVID-19, liječenje visokom dozom antacidnog lijeka famotidina pomoglo je ubrzanju prolaska simptoma i upale, pokazalo je istraživanje na malom broju uzoraka.

Otprilike polovina ispitanika u istraživanju, koje je obuhvatilo 55 pacijenata, uzimala je famotidin, glavni sastojak Johnson &amp; Johnsonovog široko korištenog lijeka Pepcid protiv žgaravice, tri puta dnevno tokom dvije sedmice. Ostali su uzeli tabletu koja nije sadržavala aktivnu tvar famotidin.

Kod bolesnika u skupini liječenoj famotidinom 14 od 16 praćenih simptoma brže je prošlo, uključujući gubitak mirisa i okusa, otežano disanje i bol u trbuhu. Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata, objavili su naučnici u časopisu Gut.

- Nadamo se da podaci koje objavljujemo nakon ove studije usmjeravaju buduća ispitivanja koja su neophodna za potvrdu famotidina kao lijeka za pacijente s koronavirusom - rekao je voditelj studije dr. Tobijas Janović (Tobias Janowitz) iz labaratorije „Northwell Health and Cold Spring Harbor“.

Liječenje famotidinom, također, je dovelo do bržeg poboljšanja upalnih markera bez ikakvih štetnih učinaka na imunosni odgovor pacijenata

Lijek, prema istraživanju, ubrzava prolazak simptoma i upala koronavirusa

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/18754/zubi">Ako vas muče osjetljivi zubi</a>, onda ste upoznati s neugodnim osjećajem boli. Monika Biga (Monica), stručnjak za oralno zdravlje pojašnjava kako sami utječemo na razvoj ovog stanja.
- Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme kao posljedica istrošenosti zubne cakline ili povlačenja zubnog mesa, a jednom kad je zub tako izložen, povećava se i osjetljivost - pojašnjava Biga.
Stiskanje ili škripanje zubima - Ovo su očite greške i navike koje će uzrokovati povlačenje desni pa ih je potrebno izbjegavati.
Kisela hrana i napici - Ono što jedete i pijete može igrati veliku ulogu kada je u pitanju osjetljivost zubi. Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju vanjskog sloja cakline.
Određeni proizvodi za izbjeljivanje - Dok oni profesionalni tretmani nisu toliko štetni, izbjeljivanje zuba može uzrokovati trenutnu osjetljivost. Radi se o tome da se pore u caklini „otvaraju“ i tako dolazi do izloženosti zubne kosti. &nbsp;
Perete zube često i agresivno - Prema riječima Bige, prečesto pranje može, također, uzrokovati probleme sa zubnom caklinom te kasnije na zubnu kost. Činite to pažljivo i nježno.

Najveći krivci su kisela pića i hrana koji uzrokuju eroziju  vanjskog sloja cakline

Osjetljivost zubi se može razviti kroz vrijeme

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/16894/hrana">Ne postoji magična hrana koja</a> će trenutno smanjiti nivo kortizola (hormon stresa), ali određene namirnice mogu smanjiti upale u tijelu i pomoći u reguliranju oslobađanja hormona stresa.
Zeleni čaj - Jedno naučno istraživanje pokazalo je da sastojak zelenog čaja može inhibirati enzime koji proizvode kortizol, što može smanjiti nivo hormona stresa.
Crvena paprika, kivi, citrusi i jagode - Sve ove namirnice su bogate vitaminom C, koji igra veliku ulogu u stabilizaciji nivoa kortizola. Istraživanja su pokazala da nadbubrežne žlijezde imaju visoku koncentraciju vitamina C, a, ako jedete ove namirnice, one mogu blagotvorno utjecati na nadbubrežne žlijezde i održavati nivo kortizola u ravnoteži.
Banane, narandže, dinje, špinat, brokule, slatki krompir i suhe šljive - Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija, tako da ovi izvori hrane bogati kalijem mogu vratiti te nivoe i smanjiti neželjene efekte koje dolazi sa stresom.
Kiseli kupus - Lactobacillus reuteri je probiotički mikrob koji se prirodno nalazi u gastrointestinalnom traktu ljudi, ali ga mnogi gube tokom vremena. Jedan od mnogih efekata ovog mikroba jeste i njegov utjecaj na mozak da oslobađa oksitocin. Pomaže u smanjenju percipiranog stresa i smanjuje kortizol. Lactobacillus reuteri se može naći u fermentiranoj hrani kao što je kiseli kupus.

Višak kortizola može prouzrokovati da bubrezi izluče previše kalija

Namirnice koje mogu ublažiti stres

<a href="https://www.technology.org/2022/02/11/paracetamol-risk-stroke-some-people/">Paracetamol je jedan od najpopularnijih</a> lijekova protiv bolova na svijetu, ali neki od njegovih neželjenih efekata možda nisu dobro poznati. Na primjer, sada su naučnici sa Univerziteta u Edinburgu otkrili da ljudi koji imaju visok krvni pritisak i koriste ovaj lijek duže vrijeme povećavaju rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.

Ova informacija dolazi iz prvog velikog kliničkog ispitivanja da se vidi kakve negativne efekte može imati dugotrajna upotreba paracetamola. Ljudi koji pate od hroničnog bola dobijaju dugoročne recepte za lijekove protiv bolova. Ovaj lijek je zapravo najkorišteniji lijek na svijetu, a ovi pacijenti možda pate od posljedica povrede koju su zadobili davno ili od bolesti.

Ali, sada naučnici kažu da kad god je to moguće ljudi treba da se odluče za najnižu efektivnu dozu paracetamola za najkraće moguće vrijeme. Postoji razlog zašto je paracetamol toliko popularan. Prije svega, generička verzija ovog lijeka je zapravo prilično jeftina i također nema toliko neželjenih nuspojava.
Obično se posmatra kao sigurnija alternativa nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, za koje se zna da povećavaju krvni pritisak i rizik od srčanih oboljenja. Međutim, naučnici ne kažu da paracetamol treba davati veoma pažljivo, polako povećavajući dozu.

U ovom novom ispitivanju 110 učesnika sa visokim krvnim pritiskom je prepisano po jedan gram paracetamola ili placeba četiri puta dnevno. Ova doza lijeka protiv bolova je u skladu sa onim što se rutinski propisuje pacijentima sa hroničnim bolom.

Naučnici su primjetili da su ljudi u grupi paracetamola imali znatno povećanje krvnog pritiska i ovaj efekat je bio sličan onom zabilježenom u kliničkim ispitivanjima nesteroidnih antiinflamatornih lijekova. Proračuni su pokazali da paracetamol može povećati rizik od srčanih oboljenja ili moždanog udara za oko 20 posto, prenosi Technology.

Ova hrana štiti zdravlje srca

Parodontitis može izazvati infarkt

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

Šta je i kako se liječi lumbosakralni sindrom

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

Najraniji znaci bolesti bubrega

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara

Zdravlje

Ova hrana štiti zdravlje srca

Parodontitis može izazvati infarkt

Za bolest bubrega krivci su visok pritisak i dijabetes

Šta je i kako se liječi lumbosakralni sindrom

Šta je Leberova amauroza i do čega može da dovede

Kako promjena vremena utječe na ljudsko zdravlje

Kvalitet antitijela poboljšava se mjesecima nakon vakcinacije protiv koronavirusa

Najraniji znaci bolesti bubrega

Limfna drenaža pomaže u izlučivanju štetnih tvari iz tijela

Vježbama spriječite vrtoglavicu

Razlozi zašto bi trebali prakticirati jutarnju šetnju

Je li vakcina protiv korone krivac za upalnu bolest mišićnog sloja srca

Naučnici objavili: Lijek protiv žgaravice ublažava simptome koronavirusa

Sami utječete na razvoj osjetljivosti zuba

Namirnice koje mogu ublažiti stres

Naučnici otkrili: Ovaj lijek povećava rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara