<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/19457/kilogrami">Nakupljanje kilograma je često glavni</a> razlog zašto se izbjegava hrana prije spavanja, jer se često povezuje s nezdravom&nbsp;hranom&nbsp;i slabom kontrolom. Neki nutricionisti smatraju kako su kasni obroci direktno povezani s nakupljanjem kilograma.
Međutim, neki baš trebaju kasni obrok, a tu su osobe s dijabetesom, niskim razinama šećera u krivi ili osobe koje se bude tokom noći radi povišenja kortizola često će imati koristi od kasnog obroka. Važno je odabrati&nbsp;nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima&nbsp;kako bi pomogao kod kontrole šećera u krvi i pružio zadovoljstvo.
Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak. Prema riječima nutricionistice Trejsi Lokvud-Bekerman (Tracy Lockwood Beckerman), kruljenje u trbuhu odaje da vam treba kalorija i nutrijenata, pa je onda pametno jesti namirnice koje ih nude.
Proteini, vitamin E,&nbsp;vlakna, minerali, nezasićene masne kiseline… sve se to nalazi u orasima. Također, možete pojesti i bananu. Osim što su ukusne, mogu vam pomoći i da brže utonete u san. Tu je i grčki jogurt s voćem koji će spriječiti da se tokom noći budite.

Stručnjaci savjetuju da se večera najkasnije do sat vremena prije odlaska na počinak

Važno je odabrati nutritivni zalogaj koji je bogat proteinima

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

<a href="https://avaz.ba/tag/65647/udruzenje-srce-za-djecu-oboljelu-od-raka">Međunarodni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti</a> (engl.ICCD- International Childhood Cancer Day) se od 2002. godine obilježava 15. februara, na inicijativu organizacije Childhood Cancer International (CCI), nekadašnjeg Međunarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO).Nedostatak dijagnoze, pogrešna dijagnoza ili odgođena dijagnoza, prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti i odgovarajućoj njezi, te odustajanje od tretmana, razlozi su niske stope preživljavanja. 
Najčešće zastupljene kategorije dječjeg karcinoma su leukemija, karcinom mozga, limfomi i solidni tumori poput neuroblastoma i Wilmsovih tumora; većina se ne može spriječiti ili pregledati.
Uzroci dječjeg karcinoma često su nepoznati, a napori na prevenciji trebaju se usmjeriti na moguće faktore rizika koji, pak, mogu povećati vjerovatnoću za razvoj raka kod odraslih.

Ovaj međunarodni dan obilježava se širom svijeta i promoviše bolje razumijevanje izazova sa kojima se suočavaju djeca oboljela od raka i njihove porodice.&nbsp;Također, obilježavanjem ovog dana podsjeća se na potrebu za pružanjem podrške djeci i mladima oboljelim i izliječenim od raka, kao i njihovim porodicama.

Udruženje je 2017.godine podnijelo inicijativu u Zastupnički dom Parlamenta FBiH za ostvarivanje istog prava roditelja sa ovog područja, ali nisu ostvareni pomaci na tom polju.<a href="https://www.facebook.com/SrceZaDjecu"></a>Ovog 15.februara ponovo pokrećemo istu inicijativu te se nadamo da će ova problematika biti prepoznata te da ćemo uspjeti pronaći rješenje što prije.

U svijetu svake tri minute jedno dijete umire od raka

Međunarodno obilježavanje dana djece oboljele od raka

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15289/vitamin-d">Vitamin D je esencijalni nutrijent</a>, a stotine aktualnih medicinskih studija pokazuju kako ova tvar ima&nbsp;iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije, kao što su rak, srčani udar, dijabetes, depresija, demencija…

Neophodan je u organizmu zbog regulacije apsorpcije kalcija i izgradnju zdravih kostiju, a ima i pozitivan utjecaj na imunološki sistem i druge stanične procese. Možemo reći kako on ima tri središnje funkcije: regulira imunološki sistem, rast stanica te regulira hormonalnu ravnotežu. Sada je nova studija donijela nove podatke, a oni otkrivaju kako se oni koji uzimaju suplemente vitamina D vrlo rijetko susreću s dijagnozom autoimunih bolesti.
Kako su ovaj vitamin i esencijalne masne kiseline pokazale da smanjuju upalne procese dok jačaju imunitet, medicinski tim je skupio grupu ljudi (25.800 odraslih osoba) koje su imale oko 67 godina.
Učesnici su dnevno morali uzimati suplement vitamina D koji je sadržavao oko 2.000 IU, kao i suplement omega 3 masnih kiselina 1.000 miligrama. Neki od učesnika su primili placebo. Kroz idućih 5 godina od sudionika se tražilo da prijave ako se kod njih razvila koja autoimuna bolest, stanje kada imunološki sistem napada stanice koje su zdrave, tkiva i organe, a uključuju bolesti poput psorijaze, artritisa, reume, bolesti štitnjače.

Rezultati studije su objavljeni u magazinu BMJ i otkrili kako je grupa koja je uzimala vitamin D imala smanjenu stopu dijagnoze autoimune bolesti za 22 posto. - Ovo je prvi pravi dokaz koji govori kako dnevna doza vitamina D može smanjiti pojavu autoimunih bolesti - ističe dr. Karen Kostendber (Costenbader), jedan od autora studije.

Do danas je identificirano oko&nbsp;80 autoimunih bolesti&nbsp;što za Ameriku znači oko 24 miliona ljudi koji od njih boluju. Naučnici ističi kako dodatnih 8 miliona ljudi u Americi ima antitijela koja mogu ukazivati da postoje veće šanse da će se kod njih razviti autoimuna bolest.

Naše tijelo može&nbsp;samo sintetizirati vitamin D, no za to mu je potrebna pomoć&nbsp;sunca. Prema riječima nutricionistice Ejmi Gorin (Amy),&nbsp;smanjeno izlaganje suncu je uobičajen faktor manjka vitamina D. - Najbolji način za njegov unos je direktno izlaganje suncu što je znatno teže tokom zimskih mjeseci. Osobe koje imaju tamniju kožu su u riziku jer imaju više melatonina, pigmenta koji smanjuje mogućnost tijela da procesuira vitamin D iz sunca – dodaje Gorin.
Ipak, uz uzimanje suplemenata, Gorin ističe kako su ove tri namirnice ipak najbogatiji izvor ovog vitamina, a prvo je istaknula masnu ribu kao što je losos, tuna, skuša, pastrva ili sardina. Tu su i gljive te napitak kravlje mlijeko, kao i sojino mlijeko.
Sunčev vitamin također potražite u&nbsp;soku narandže, žumanjcima, jetricama i margarinu.

Ima iznimno velik potencijal kao zaštita protiv bolesti civilizacije

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

<a href="https://www.helsinkitimes.fi/themes/themes/health-a-wellbeing/20990-one-in-three-adults-develop-new-conditions-after-covid-infection-finds-study.html">U gotovo trećine (32 od 100) osoba</a> starijih od 65 godina koje su se u 2020. zarazile COVID-19 razvio se barem jedan novi ili trajni zdravstveni problem koji je zahtijevao ljekarsku pomoć u mjesecima oporavka nakon početne infekcije, a to je 11 više u usporedbi s onima koji nisu oboljeli od koronavirusa, rezultati su američke studije objavljene u časopisu British Medical Journal (BMJ).

<h2>Učestalosti i ozbiljnosti posljedica </h2>

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem.

Istraživanje su proveli američki naučnici na gotovo 133.000 Amerikanaca starijih od 65 godina zaraženih koronavirusom u 2020. godini i na otprilike jednakom broju osoba koje nisu bile zaražene koronom iz usporednih skupina.
U studiji o učestalosti i ozbiljnosti posljedica (novih zdravstvenih stanja) nakon infekcije koronavirusom među starijima od 65 godina pokazalo se da je gotovo svaki treći pacijent koji je obolio od korone zatražio ljekarsku pomoć najmanje tri sedmice nakon dijagnoze zbog novog ili trajnog zdravstvenog problema, što je 11 posto veća stopa nego što je uočeno u usporednoj skupini.
U odnosu na grupu iz 2020., kod pacijenata oboljelih od korone uočen je povećan rizik od nastanka niza zdravstvenih problema, među kojima i od respiratornog zatajenja (dodatnih 7,55 slučajeva na 100 osoba), umora (dodatnih 5,66 slučajeva na 100 osoba), visokoga krvnog pritiska (dodatnih 4,43 slučajeva na 100 ljudi) i dijagnoze poremećaja mentalnog zdravlja (dodatnih 2,5 slučajeva na 100 osoba), ustanovili su američki naučnici.

Slični su nalazi otkriveni i u slučaju grupe iz 2019. godine. Kada su stanje pacijenata oboljelih od korone uporedili sa stanjem osoba prethodno zaraženih ostalim respiratornim virusima, poput virusa gripe, pokazalo se da su novi zdravstveni problemi s respiratornim zatajenjem, demencijom i umorom bili češći nakon oboljenja od COVID-19.

S obzirom na to da se radi o opservacijskoj studiji, nije moguće utvrditi precizan uzrok, a istraživači priznaju i neka ograničenja u istraživanju, poput mogućnosti da neke dijagnoze možda nisu posljedica novih zdravstvenih problema izazvanih COVID-19.
Istovremeno upozoravaju da će, s obzirom na više od 357 miliona ljudi zaraženih koronavirusom u svijetu broj preživjelih s raznim posljedicama nakon akutne infekcije nastaviti rasti.
Naučnici zaključuju i da bi rezultati do kojih su došli mogli pomoći pružateljima usluga i ostalim ključnim dionicima da predvide razmjere budućih zdravstvenih komplikacija i poboljšaju planiranje korištenja zdravstvenih resursa.

To se odnosilo na stanja povezana s glavnim tjelesnim organima i sistemima, među kojima su srce, bubrezi, pluća i jetra, kao i na komplikacije s mentalnim zdravljem

Nove opasnosti  u mjesecima oporavka nakon početne infekcije

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/26160/salahudin-dizdarevic">Hrkanje&nbsp;je specifična zvučna manifestacija</a> tokom spavanja koja se javlja pri kretanju zraka&nbsp;tokom&nbsp;disanja.

Otvoren dišni put za prolaz zraka u pluća postiže se pomoću napetosti mišića grla i jezika, ali kada spavamo, mišići grla i jezika se opuštaju i dovode do priljubljivanja mekih zidova dišnog puta, što otežava prolaz zraka. Kako se dišni put steže pa ponovo širi da bi potekao zrak u pluća, to naizmjenično stezanje i širenja dišnog puta stvara vibracije. To vibriranje zidova dišnog puta stvara glasovnu tutnjavu - hrkanje, što je znak da je disanje otežano i da se dišni put zatvara, a to dovodi do prestanka disanja ili apneje.
Sve osobe koje hrču nemaju apneju u spavanju, ali je sigurno da one koje glasno hrču imaju povremeno atake prestanka disanja. Apneja je stanje prestanka disanja u snu. Zapravo, postoje dva tipa apneje: centralna (moždana) i opstruktivna apneja u spavanju.

Do centralne apneje dolazi kod poremećaja funkcije na nivou dijafragme i mozga ili živčanih veza među njima. Nasreću, ta je varijanta poremećenog disanja u spavanju rijetka te, kada se raspravlja o apneji u spavanju, to se odnosi na opstruktivnu apneju. Priroda nas je obdarila grlom, mekim zidom, koji se mogu stisnuti/priljubiti tokom spavanja i zaustaviti protok zraka u pluća.

U trenutku prestanka disanja neposredna budućnost nudi nam dvije mogućnosti: smrt ili buđenje, kako bismo ponovo počeli disati. U apneji se ugljendioksid nagomilava u krvotoku, a nivo kisika, neophodan za život, naglo pada. Nakon minute ili više mozak je u panici bez kisika i baš kad smrt izgleda neizbježna, osoba se naglo probudi ili je neko ko je u njenoj blizini potakne da se probudi. Iznenadne smrti u snu su posljedica apneje koja je trajala duže od jedne minute. Ljudi s apnejom toliko glasno hrču da se njihovo hrkanje može čuti van stana ili kuće. Žrtve ovog „mučenja“ u snu svjesne su da gube energiju, da su umorne cijeli naredni dan, ali ne znaju razlog dok im neko, kome vjeruju, ne kaže šta se događa s njima tokom spavanja.

Prvi znak prijetećeg problema prestanka disanja u snu je hrkanje. Osobe koje hrču dok spavaju pate od visokog krvnog pritiska i dnevnog umora. Osim ovih simptoma, mogu imati i druge poteškoće, kao što su isušena sluznica usta i ždrijela, ezofagealni refluks (vraćanje kiselog želudačnog sadržaja u jednjak), učestalo mokrenje, obilno znojenje, jutarnje glavobolje, gubitak sluha i smanjen seksualni nagon i kod muškaraca i žena.

Žrtve ovog „mučenja“ u snu svjesne su da gube energiju, da su umorne  cijeli naredni dan, ali ne znaju razlog

Sve osobe koje hrču nemaju apneju u spavanju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/15506/migrena">Migrene su zdravstveni problem koji</a> još uvijek nije dovoljno istražen. Baš iz tog razloga, naučnici još uvijek nisu uspjeli da razumiju šta to tačno utječe na ove glavobolje. Ipak, dosadašnja istraživanja pokazala su da neki faktori utječu na pojavu migrena.

Stres - Dramatično povećanje fizičkog ili psihičkog stresa može uzrokovati glavobolje. Danski naučnici otkrili su da je većina ljudi koja pati od migrena prijavila da su se napadi glavobolje javljali tokom stresnog perioda.

Glad ili dehidratacija - Ljudi koji pate od migrena često izbjegavaju obroke. A upravo je unos male količine hrane okidač za migrene. Isti je slučaj i s unosom male količine vode.
Namirnice - Određena hrana može da bude uzročnik glavobolja. Zapravo, u istraživanjima je pokazano da je hrana odgovorna za migrene kod čak 60 posto ljudi.

Neke od namirnica koje treba izbjegavati su alkohol, čokolada i kofein, navode stručnjaci.

Prekomjerna konzumacija medikamenata - Određeni lijekovi poput analgetika, mogu da uzrokuju glavobolje
Mirisi - Neki ljudi dobiju migrenu zbog jakih ili neobičnih mirisa, a najčešće u pitanju su parfemi. Isto tako, osobe koje pate od migrena nisu tolerantne na mirise tokom epizoda glavobolja.

U istraživanjima je pokazano da je hrana odgovorna  za migrene kod čak 60 posto ljudi

Ljudi koji pate od migrena često izbjegavaju obroke

Faktori koji utječu na pojavu migrena

<a href="https://www.uchicagomedicine.org/forefront/research-and-discoveries-articles/getting-more-sleep-reduces-caloric-intake">Duže spavanje moglo bi postati</a>&nbsp;jednostavan način za skidanje viška kilograma, pokazalo je novo istraživanje. Odspavate li noću sat ili dva duže, mogli biste ukloniti oko 270 kalorija iz ciklusa dnevne prehrane, što odgovara polovini manje table čokolade.

Tako biste u tri godine, terapijom spavanja mogli izgubiti na težini i do 11,7 kg, tvrde naučnici sa Univerziteta u Čikagu. Oni su, u sklopu svojih istraživanja željeli ustanoviti kakva je interakcija spavanja i pretilosti, zbog čega su proveli kliničko ispitivanje na 80 odraslih osoba.

Otkrili su da su mlade odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, koje su u uobičajenim okolnostima noću spavale manje od 6,5 sati, nakon savjetovanja s ljekarima uspjele u prosjeku tokom noći produžiti san za sat i po. Cilj je bio poboljšati navike i higijenu sna.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Jama Internal Medicine, a pokazali su da je, zahvaljujući dodatnim satima spavanja kod većine ispitanika prosječan ukupni dnevni unos kalorija bio manji za 270, a kod nekih se radilo i o 500 kalorija manje.
Dr. Esra Tasali, iz Centra za higijenu sna Univerziteta u Čikagu, rekla je da svrha studije nije bila baviti se gubitkom težine.
- U dvosedmičnom istraživanju uspjeli smo dokazati smanjenje kalorijskog unosa u organizam i negativnu energetsku bilancu - kalorijski je unos manji od sagorjelih kalorija - rekla je dr. Tasali.

Kad bi se zdrave navike spavanja, dodaje, održale dugoročno, s vremenom bi one rezultirale klinički značajnim gubitkom težine.

- Mnogi ljudi pokušavaju pronaći idealan način da smanje unos kalorija u organizam, a cilj im je smršavjeti. Mi smo dokazali da dužim spavanjem pojedinci dugoročno uspijevaju izgubiti znatan višak kilograma – ističe dr. Tasali.
U sklopu studije naučnici nisu ograničavali količinu hrane koju su ispitanici unosili u organizam. Umjesto toga, ispitanici su spavali u svojim domovima, a njihov se san pratio uz pomoć posebnih uređaja. Dr. Tasali je rekla da su prakticirali uobičajen način života bez ikakvih uputa o prehrani ili o tjelovježbi.

Kad bi se zdrave navike spavanja  održale dugoročno, s vremenom bi one rezultirale klinički značajnim gubitkom težine

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/127403/emina-nukovic">Acne vulgaris je multifaktorska i upalna</a> bolest kože koja zahvata pilosebacealnu jedinicu. Pretežno zahvata lice, grudi, gornji dio leđa.

Karakteristične lezije su komedoni, papule, pustule, nodule, ciste i ožiljci. Iako pogađa sve starosne grupe, kaže dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, akne se prvenstveno smatraju bolešću adolescencije. - Tokom posljednje decenije uočeno je da se sve više javljaju kod osoba starijih od 25 godina. Iako se podjednako često javljaju kod muškaraca i žena, teži oblik akni je prisutniji kod muškaraca. Neliječene akne mogu ostaviti trajne ožiljke. Osim toga, akne na fizički vidljivim mjestima mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje osobe i značajno smanjiti socijalni život i samopouzdanje - govori dr. Nuković.

Povećano lučenje sebuma u koži, dodaje dr. Nuković, kombinira se s mrtvim ćelijama kože te se formiraju crno-bijeli čepovi koje nazivamo komedoni.

- Osim toga, faktori okoline, kao što su neadekvatne kreme nanesene na kožu, šminka i zagađenje zraka, uzrokuju začepljenje pora na koži. Kada se bakterije nasele u ovim začepljenim porama i započnu hemijsku reakciju, počinje proces upale i iz upaljene crvene kože nastaju natečeni prištići - dodaje naša sagovornica.

Uzroci nastanka: genetska predispozicija, hormonske nepravilnosti, stresan život, začepljenje pora upotrebom neodgovarajućih krema i proizvoda za šminkanje, prekomjerno stvaranje sebuma na koži te zagađenje zraka, pušenje... - Prije svega, pacijenta treba pregledati dermatolog i uzeti detaljnu kliničku anamnezu kako bi se ispitali uzroci. Najprikladnija opcija liječenja određuje se uzimajući u obzir težinu kliničke slike akni (blage, umjerene, teške) i zdravstveno stanje osobe. Liječenje akni je dugotrajan proces koji zahtijeva dobru saradnju pacijenta i ljekara, tako da je veoma važno da se osoba pridržava propisanih tretmana i kontinuiteta u liječenju.

Načini liječenja su: lokalni tretman, oralni tretmani lijekovima, laserska terapija, hemijski piling te medicinska njega kože. Osim toga, ističe dr. Nuković, liječenje akni je podržano kremama za čišćenje i hidrataciju odabranim prema tipu kože.

<h2>Preporučuje se usvajanje zdravih prehrambenih navika</h2>

Stiskanje akni se ne preporučuje, kaže dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, jer može uzrokovati širenje postojeće upale i povećati rizik od ožiljaka.
- Samo neke vrste akni se mogu drenirati pod nadzorom ljekara. Teške akne zacjeljuju ostavljajući ožiljke. Ožiljci od akni se mogu tretirati kremama za piling, hemijskim pilingom, dermapenom, radiofrekvencijom i laserskim aplikacijama - navodi dr. Nuković.

Najnovija istraživanja, dodaje naša sagovornica, upućuju na povezanost povećane proizvodnje lojnih žlijezda i prehrane. Naime, pokazalo se da je konzumacija proizvoda poput rafiniranih ugljikohidrata i obranog mlijeka povezana s nastankom akni.

- Pacijentima s aknama preporučuju se uravnotežena ishrana s niskim glikemijskim indeksom, izbjegavanje prerađene hrane, izbjegavanje rafiniranog šećera, mliječnih proizvoda (posebno obranog mlijeka), rafiniranih ulja te se savjetuje konzumacija svježeg voća i povrća, nemasnog mesa , ribe i morskih plodova - govori dr. Nuković.
Dakle, preporučuje se usvajanje zdravih prehrambenih navika i konzumacija veće količine vode kako bi se podržalo liječenje akni.

Prvenstveno se smatraju bolešću adolescencije

Neadekvatne kreme mogu biti uzrok nastanka akni

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svakodnevnim navikama nesvjesno&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/25612/jetra">uništavamo jetru</a>. Ako niste sigurni da li vam je ovaj organ u dobrom stanju, obratite pažnju na ovaj simptom, savjetuju stručnjaci. Prema riječima stručnjaka, ako noću osjećate&nbsp;svrab, što prije provjerite jetru. Svrab je povezan s oboljenjem jetre, a ima tendenciju da se pogorša kasno uvečer i tokom noći.
Prema riječima stručnjaka, jedan od zadataka jetre je razlaganje i izlučivanje supstanci koje vašem tijelu nisu potrebne, i to putem žuči. Ako to ne uspije, iz bilo kog razloga, sljedeći organ koji će pokušati da se oslobodi žučnih soli jeste koža. Tako se javlja svrab.
Kako da prepoznate da je baš u jetri problem?&nbsp;Svrab&nbsp;povezan s oboljenjem jetre ne izaziva osip i&nbsp;najčešće se javlja na dlanovima i tabanima. Pogoršava se noću i usljed vrućine, tokom menstrualnog ciklusa, ako uzimate hormonsku terapiju, trudni ste ili vam je koža u kontaktu s vunom.&nbsp;Ostali simptomi koji ukazuju da je jetra ugrožena mogu biti i bol u stomaku, povraćanje, žuta koža, umor i problemi s mišićima.

Ima tendenciju da se pogorša kasno uvečer i tokom noći

Svrab povezan s oboljenjem jetre ne izaziva osip

Svrab kože može ukazivati na ovo oboljenje

<a href="https://timesofindia.indiatimes.com/life-style/health-fitness/health-news/alzheimers-like-changes-seen-in-covid-patients-brains-studies/articleshow/89382839.cms">Ljudi koji umru od teškog</a> COVID-19 imaju abnormalnosti u mozgu koje nalikuju promjenama uočenim kod Alzheimerove bolesti, nakupljanje proteina karakteristično za tu bolest, otkrile su male studije.

Kod Alzheimerove bolesti dolazi do nakupljanja bjelančevina tau unutar moždanih stanica i abnormalne količine proteina beta-amiloida koji se nakuplja u amiloidne plakove.

Na Univerzitetu Columbia, dr. Endrju Marks (Andrew) i saradnici proučavali su mozgove 10 pacijenata oboljelih od koronavirusa i pronašli defekte u proteinima zvanim rianodinski receptori koji kontroliraju prolaz kalcija u stanice.
U Alzheimerovoj bolesti, defektni rijanodinski receptori povezani su s akumulacijom proteina tau u takozvana neurofibrilarna klupka. Ta su klupka bila prisutna u visokim razinama u mozgu pacijenata oboljelih od korone, objavio je tim iz Kolumbije u časopisu Alzheimer's &amp; Dementia.
Drugi naučni timovi tražili su i pronašli abnormalne razine amiloida u mozgu pacijenata oboljelih od COVID-19, prema nerecenziranim studijama objavljenim na bioRxiv i na poslužitelju časopisa Lancet.

U svim studijama pacijenti su imali najteže oblike koronavirusa.

- Ako se slične promjene događaju u mozgu pacijenata s blažom bolešću, to bi moglo pomoći objasniti "moždanu maglu" povezanu s dugotrajnim covidom - rekao je Marks.
Pacijenti s teškim oblikom koronavirusa mogli bi biti pod većim rizikom od demencije kasnije u životu, ali prerano je znati, dodao je.
Njegov savjet: Uzmite booster cjepivo i izbjegavajte virus.
- Ako dobijete COVID-19, vjerojatno nećete umrijeti, ali još uvijek ne znamo puno o dugoročnim učincima –naveo je Marks

U svim studijama pacijenti su imali najteže oblike koronavirusa

Dolazi do nakupljanja bjelančevina tau unutar moždanih stanica

Promjene slične Alzheimeru uočene u mozgu pacijenata oboljelih od koronavirusa

<a href="https://www.nature.com/articles/s41598-021-02661-w.epdf">Nedavna studija pokazala je da</a> protein prisutan u gingivalnom epitelu (dio desni koji okružuje zube) može imati antimikrobna svojstva, naročito protiv bakterije Porphyromonas gingivalis (P. gingivalis). Osim što igra značajnu ulogu u razvoju parodontoze, ova bakterija, također, može biti povezana s neurodegenerativnim bolestima kao što je Alzheimerova bolest.

Otkrića studije koju su vodili Antonijo Nensi (Antonio Nanci), profesor na Odsjeku stomatologije na Univerzitetu u Montrealu, i postdoktorandica Šarlim Meri (Charline Mary), u saradnji s kolegama s Univerziteta Laval i Univerziteta McGill, nedavno su objavljeni u časopisu Nature Scientific Report.

Studija baca novo svjetlo na sekretorni fosfoprotein koji veže kalcij i koji je bogat prolin-glutaminom (SCPPPQ1), što je protein koji izlučuju stanice spojnog epitela. Nova saznanja sugeriraju da ovaj protein ima antibakterijski potencijal i pokušavaju identificirati njegove aktivne dijelove.
Profesor Nensi, koji, također, vodi katedru za istraživanje kalcificiranih tkiva, biomaterijala i stvaranje slika struktura, kaže kako bi se antibakterijski potencijal proteina SCPPPQ1 mogao iskoristiti ne samo za liječenje parodontoze, već i kao način provjere učinaka bakterija na mozak ili na druga mjesta na koja se šire.
- Ovaj protein mogao bi ponuditi još jednu strategiju za rješavanje problema otpornosti bakterija - rekla je Meri, glavna autorica članka.

Oralno područje je drugi po važnosti mikrobiom u ljudskom tijelu nakon crijeva, s kojim je usko povezan. U ustima, spojni epitel je dio desni koji zatvara tkiva koja podupiru zube i štiti ih od agresivnog okruženja u ustima. Ukratko, njegova je uloga da desni dobro prianjaju uz zub i tako ograničavaju prolaz bakterijama između dviju struktura.

- Zubi su jedino mjesto gdje je integralna ovojnica ljudskog tijela penetrirana, pa su ključno mjesto za ulazak bakterija - objasnio je Nensi.
Kao što znamo, dodaje naučnik, već nekoliko godina, oralna infekcija bakterijom P. gingivalis jedan je od glavnih faktora rizika za razvoj Alzheimerove bolesti.
- Dakle, budući da SCPPPQ1 može usporiti razvoj ove bakterije pa čak je i uništiti, možemo napasti uzrok problema na samom izvoru i pomoći spriječiti razvoj nekoliko bolesti. Sljedeća faza studije trebala bi detaljnije istražiti mogućnost SCPPPQ1 proteina da spriječi parodontozu, na primjer ako se doda u zubnu pastu, i procijeniti njegovu sposobnost da uništi bakterije koje su već prodrle u strukturu između zubnog mesa i zuba – kaže Nensi.

Ovaj protein mogao bi ponuditi još jednu strategiju za rješavanje problema otpornosti bakterija, rekla je Meri, glavna autorica članka.

Protein koji se nalazi u desnima mogao bi pomoći u sprečavanju Alzheimerove bolesti

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/13804/zima">Greška je preskakanje kreme za</a> sunčanje tokom zime jer mislite da je sunce slabo, a uglavnom ga i ne vidite. Krema za sunčanje treba da bude dio vaše rutine u njezi kože bez obzira na vrijeme ili dob godine, savjetuju dermatolozi.

Bez obzira koliko gusti ti oblaci izgledaju zimi, do 80 procenata sunčevih zraka i dalje može da prođe kroz njih. Postoje dvije vrste UV zraka koje utječu na vas, od kojih je jedan apsolutno i dalje veoma opasan tokom zime. UVA zraci su jaki tokom cijele godine, zato je koži potrebna zaštita. Oštro zimsko vrijeme isušuje i opterećuje kožu što može dovesti do stvaranja bora pa je i zbog ovoga krema za sunčanje važan dio zimske njege. UV zraci oštećuju kolagen i elastin u koži, što dovodi do ubrzanja finih linija i bora.
Istraživači su uporedili starenje kože kod 900 muškaraca i žena iz Australije tokom četverogodišnjeg perioda. Otkrili su da oni koji su svakodnevno koristili kremu za sunčanje nisu imali vidljivo povećanje starenja kože. Sve u svemu, imali su 24 posto manje starenja od onih koji nisu nosili kremu za sunčanje.

UV zračenje se povećava za 5 posto sa svakih hiljadu stopa iznad nivoa mora. To znači da što je vaša nadmorska visina veća, to je veća izloženost štetnim UV zracima. Osim toga, snijeg reflektira i pojačava sunčevu svjetlost, što vas čini veoma podložnim opekotinama.

Bez obzira koliko gusti ti oblaci izgledaju zimi, do 80 procenata sunčevih zraka  i dalje može da prođe kroz njih

Krema za sunčanje treba da bude dio vaše rutine u njezi kože

I zimi je potrebna krema za sunčanje, ovo je razlog

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/103223/slobodan-nogo">Čak i najrazboritijim ljudima teško</a> je izbjeći sukobe s kolegama na poslu. Istovremeno, nakon žestokih debata neki od nas sami sebi stvaraju neprijatelje, dok su drugi u stanju da održavaju ugodne servisne odnose s protivnicima.

Pročistite svoju komunikacijsku taktiku. Sprečavanje svih potencijalnih nesuglasica je, nažalost, nemoguć zadatak. Neki zaposleni pokušavaju samostalno riješiti konflikte s kolegama, a neki trebaju podršku menadžera. Najčešći uzrok nesporazuma uključuje pogrešne proračune šefova, a drugi navike i stavove zaposlenih. Dakle, u većini slučajeva sukob je posljedica nesposobnosti šefa da kompetentno upravlja osobljem koje mu je povjereno, da imamo nejasno definirane radne obaveze, također, i lično raspoloženje šefa i njegova popustljivost ili pristrasnost prema određenom krugu podređenih.

Problemi imaju tendenciju da se gomilaju i umnožavaju iritaciju i nezadovoljstvo osoblja u aritmetičkoj progresiji. Što je najgore, može trajati sedmicama, mjesecima, pa čak i godinama. Kako biste spriječili situacijske ili bespotrebne svađe, preporučuje se ne prikupljanje činjenica, već odmah pričajte o poteškoćama.

U žaru trenutka ne istresajte svoje tvrdnje na glavu kolegi, pripremite ga za dijalog.&nbsp;Da biste to uradili, recite mu da želite razgovarati o poslu i dogovorite pogodno vrijeme za razgovor. Komunikacija će biti učinkovita ako prvo detaljno razmislite o tačkama razgovora i odaberete teške argumente.Zatim, u prijateljskom, kolegijalnom stilu iznesite suštinu stvari. Onda saslušajte gledište kolege i pokušajte razumjeti logiku njegovih postupaka, a najvažnije i najteže je pokušati mentalno stati na njegovu stranu. I tek nakon toga razviti zajednički algoritam akcija za uklanjanje uzroka nesporazuma.
&nbsp;I glavno, na kraju - ne ljutite se. Takvo ponašanje je destruktivno za psihu svakog pojedinca.

Prilikom upravljanja konfliktima jedna od glavnih vještina je sposobnost kompromisa i pronalaženja konsenzusa u kontroverznim situacijama. Ako želite da održite prijateljski odnos s kolegom, onda nemojte isticati njegove slabosti, kancelarijski sporovi će biti zaboravljeni, a uvrede malo teže. Nemojte kritizirati ili analizirati pogrešne korake kolege. Ako se ne slažete s predloženim rješenjem, tada će biti dovoljno napomenuti da nemate povjerenja u njegovu punu djelotvornost.

Komunikacija će biti učinkovita ako prvo detaljno razmislite o tačkama razgovora  i odaberete teške argumente

Pročistite svoju  komunikacijsku  taktiku

Kako izbjeći konflikt i nesporazum s kolegama na poslu

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/tag/258/zdravlje">Pitate se što vaš organizam</a>&nbsp;misli o hrani koju jedete? Odgovor će vam dati samo jedan pogled na kosu, kožu i usta. Ovi signali koje šalje tijelo su zabrinjavajući, ali otkrivaju da jedete previše loše hrane.

Naše je tijelo sofisticirani organizam i po tome je poseban - sposoban procesuirati energiju, čistiti se od toksina i otpada, regulira svoju temperaturu, a čak se i štiti od opasnih infekcija. No, ako ga punite s prevelikim količinama loše hrane, taj će se nevjerojatni stroj vrlo brzo početi buniti prije nego što se pokvari.

Kako prepoznati signale organizma da ne brinete o njemu i narušavate mu ravnotežu lošom prehranom? Jeste li ikada slučajno porezali prst dok ste gulili krumpir i primijetili da rana nije predugo zarasla? Možda je vaša prehrana za to kriva. Ovakvim je povredama potrebno puno nutrijenata kako bi zarasle, u suprotnom će taj proces puno duže trajati.

Prema rezultatima jedne studije, provedene na intenzivnoj njezi, jasno je kako je za zarastanje rana potrebno tijelu puno energije, proteina i mikronutrijenata. Jednostavnije pojašnjeno, vaša prehrana je iznimno važna za proces oporavka. &nbsp;Folikule dlake, također, trebaju dovoljno nutrijenata kako bi pravilno funkcionirali. Prema studiji objavljenoj u magazinu Dermatology Practical &amp; Conceptual, manjak željeza, cinka, B vitamina te ostalih nutrijenata poput vitamina D, A, E i folne kiseline može negativno utjecati na sposobnost da raste zdrava kosa.

Upaljene ili desni koje krvare te karijes su signali loše prehrane, pojasnila je dr. Kristin Kirkpatrick, s klinike Cleveland. - Ako morate kod zubara radi popravka zuba, razmislite samo koliko ste zaslađenih pića popili do danas, a isto se odnosi i na hranu. Uz to valja znati kako otok na desnima ili krvarenje desni možemo povezati s premalim&nbsp;unosom vitamina C&nbsp;u organizam. Unos ovog vitamina možete pojačati ako jedete jagode, rajčice, zeleno povrće i krumpir - dodala je.

Prema studiji objavljenoj u magazinu&nbsp;Dermato Endocrinology, zakidanje organizma za nutrijente će sigurno utjecati na vaš izgled. - Najbolji način da ovo spriječite ( odnosi se na bore i opuštenu kožu) jest da promijenite stil života, što uključuje unos kalorija, brigu o koži i&nbsp;fizičku aktivnost. Pripazite i na količinu stresa, ali i na namirnice koje jedete. Potražite oni koje imaju antioksidativna svojstva - piše u studiji.
Ta hrana uključuje antioksidante poput flavonoida i vitamina A, C, D i E, omega-3 masnih kiselina i proteina. Kako biste osigurali unos svega spomenutog ne izbjegavajte voće i povrće.

Folikule dlake trebaju dovoljno nutrijenata kako bi pravilno funkcionirali

Ne ignorirajte upozorenje koje šalje tijelo

Znakovi da jedete previše loše hrane

<a href="https://www.bbc.com/news/science-environment-60258620">Paralizirani muškarac s prekinutom leđnom</a> moždinom ponovno može hodati zahvaljujući implantatu koji je razvio tim švicarskih istraživača. Kako piše BBC, ista tehnologija poboljšala je zdravlje drugog paraliziranog pacijenta do te mjere da je on u međuvremenu uspio postati i otac.

Italijan Majkl Rokati (Michel Roccati) ostao je paraliziran nakon nesreće na motoru koju je imao prije pet godina. Leđna moždina tad mu je potpuno prekinuta, u nogama uopće nema osjećaja, ali sad opet može hodati i to zbog električnog implantata koji mu je hirurški pričvršćen na kičmu.

- Ovo nije lijek za povrede kičme. Tehnologija je još uvijek previše komplicirana da bi se koristila u svakodnevnom životu, ali ona svakako predstavlja ogroman korak u poboljšanju kvalitete života - rekli su istraživači.

Rokati pak kaže kako je spomenuta tehnologija za njega pravi dar.

- Ustajem, hodam kamo želim, mogu i na stepenice. To je gotovo pa normalan život. Nekoć sam boksao, trčao i odrađivao kondicijske treninge u teretani. Ali nakon nesreće, nisam mogao ništa, no nisam dopuštao da mi splasnu raspoloženje i želja za životom. Nikad nisam prekidao rehabilitaciju. Htio sam riješiti ovaj problem - izjavio je i dodao kako mu je u oporavku uvelike pomogla i njegova čelična odlučnost.
Brzina Majklovog oporavka zadivila je neurohirurginju, profesoricu Džoselin Blok (Jocelyne Bloch) iz Laboratoire de Neurothérapies et Neuromodulation (LNTM), koja mu je ugradila implantat i stručno spojila elektrode na pojedina živčana vlakna.
- Majkl je apsolutno nevjerovatan. Trebao bi moći koristiti ovu tehnologiju kako bi napredovao te bio sve bolji i bolji - izjavila je.

<h2>Treba još kliničkih ispitivanja</h2>

Njen rad podržao je dr. Ram Hariharan iz bolnice Northern General Hospital u Šefildu.

- Nisam čuo niti za jednu studiju u kojoj su pacijentu s potpuno prekinutom leđnom moždinom ugradili implantat te vratili pokrete mišića i poboljšanje ravnoteže, dovoljno za stajanje i hodanje. Ovo je uistinu izvanredno, ali potrebno je provesti još kliničkih ispitivanja na većem broju pacijenata kako bismo pokazali da ova metoda sigurno i značajno poboljšava njihove živote - rekao je dr. Hariharan.
Ljekari objašnjavaju kako živci u leđnoj moždini šalju signale iz mozga u noge. No u Majklovom slučaju, on poslije nesreće uopće nije imao signala u nogama jer mu je leđna moždina potpuno prekinuta. Sad ugrađeni implantat te signale šalje izravno njegovim nogama, omogućavajući mu da hoda, ali samo kad je uređaj uključen.

Ugrađeni implantat signale šalje izravno njegovim nogama, omogućavajući mu da hoda, ali samo kad je uređaj uključen

Paralizirani muškarac ponovo hoda zahvaljujući električnom implantatu ugrađenom u kičmu

<a href="https://www.dailymail.co.uk/news/article-10483145/Biggest-breakthrough-pancreatic-cancer-horizon-CURE-disease.html">Britanski naučnici razvili su lijek</a> koji bi mogao dramatično poboljšati preživljavanje, pa čak i izliječiti rak pankreasa, koji je jedan od najsmrtonosnijih karcinoma. Stope preživljavanja za rak pankreasa vrlo su se malo poboljšale u posljednjih 50 godina i prate ga najgore prognoze.

U testiranju lijeka "dva u jedan" na miševima naučnici su došli do podatka da bi im mogao produžiti život za 40 posto. Istraživači s Instituta za istraživanje raka u Londonu kažu da je to potencijalno najveći napredak u liječenju bolesti i ako eksperimenti na ljudima budu uspješni, mogao bi biti u širokoj upotrebi u roku od samo pet godina, piše „Daily mail“.

Jedan od tretmana je imunoterapija, pri čemu lijek aktivira imunološki sistem za borbu protiv raka. Lijek blokira protein koji sprečava imuni sistem da napada ćelije raka i postigao je veliki uspjeh protiv nekih vrsta raka. Međutim, tumori pankreasa imaju debeli vanjski sloj koji sprečava lijek da probije barijeru.
Drugi tretman, poznat kao fokusirani ultrazvuk visokog intenziteta (HIFU), uključuje razaranje tumora impulsima zvučnih valova. To stvara sitne mehuriće u ćelijama, koji poskakuju okolo takvom snagom da probijaju rupe u zaštitnoj barijeri omogućavajući imunoterapijskom lijeku da počne djelovanje.

Miševi s tumorima pankreasa, koji su dobili kombinirani tretman, živjeli su 25 posto duže od onih koji su primali samo HIFU i 35 posto duže od onih koji su primali samo lijek. Također, su živjeli 40 posto duže od onih koji uopće nisu liječeni.

Istraživači se nadaju da bi dvostruka terapija mogla potencijalno izliječiti rak pankreasa. Ako ispitivanja na ljudima budu uspješna, tretmani bi mogli biti u širokoj upotrebi u roku od pet godina.
- Potrebna su daljnja istraživanja, ali potencijal ove kombinacije je uzbudljiv i naglašava važnost testiranja novih, inovativnih pristupa. Očajnički je potrebno više mogućnosti liječenja ako želimo transformirati preživljavanje budućih pacijenata i njihovih najmilijih - kaže dr. Kris Mekdonald, vođa istraživanja u Velikoj Britaniji za rak pankreasa.

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

Faktori koji utječu na pojavu migrena

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svrab kože može ukazivati na ovo oboljenje

Promjene slične Alzheimeru uočene u mozgu pacijenata oboljelih od koronavirusa

Protein koji se nalazi u desnima mogao bi pomoći u sprečavanju Alzheimerove bolesti

I zimi je potrebna krema za sunčanje, ovo je razlog

Kako izbjeći konflikt i nesporazum s kolegama na poslu

Znakovi da jedete previše loše hrane

Paralizirani muškarac ponovo hoda zahvaljujući električnom implantatu ugrađenom u kičmu

Veliki napredak: Britanski naučnici razvili lijek koji bi mogao pomoći kod izlječenja raka pankreasa

Zdravlje

Prije spavanja pojedite šaku oraha ili grčki jogurt, evo zašto

Danas se obilježava "Međunarodni dan djece oboljele od raka"

Vitamin D utječe na smanjenje ovih bolesti

Posljedice koronavirusa: Pojavili se novi zdravstveni problemi koji zahtijevaju ljekarsku intervenciju

Hrkanje i apneja su usko povezani: Javljaju se prekidi disanja u snu, što može biti kobno

Faktori koji utječu na pojavu migrena

Kako spavanje može pomoći u mršavljenju

Upalna bolest kože: Akne mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje

Svrab kože može ukazivati na ovo oboljenje

Promjene slične Alzheimeru uočene u mozgu pacijenata oboljelih od koronavirusa

Protein koji se nalazi u desnima mogao bi pomoći u sprečavanju Alzheimerove bolesti

I zimi je potrebna krema za sunčanje, ovo je razlog

Kako izbjeći konflikt i nesporazum s kolegama na poslu

Znakovi da jedete previše loše hrane

Paralizirani muškarac ponovo hoda zahvaljujući električnom implantatu ugrađenom u kičmu

Veliki napredak: Britanski naučnici razvili lijek koji bi mogao pomoći kod izlječenja raka pankreasa