Svima nam se nebrojeno mnogo puta dogodilo da poslije neprospavane noći sutradan osjećamo potpunu iscrpljenost. <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/652928/navike-koje-nas-ubijaju-a-svakodnevno-ih-radimo">Naučnici širom svijeta</a> neprekidno ispituju kakvi se to procesi odvijaju u našem mozgu kada tijelu uskratimo san, a jedna od posljednjih studija konačno je objasnila fenomen takozvanog mikrosna.&nbsp;

Iako se trudite ostati budni kako biste "izgurali dan", kapci sami padaju do trenutka kad zadrijemate na nekoliko sekundi, dok vas ne prenese trzaj glave. Ovaj fenomen se naziva mikrosan, a karakterizira ga trenutni, nesvjesni trenutak koji obično traje od djelića sekunde pa do desetak sekundi, a obavezno se završava iznenadnim trzajem glave. Zašto naš mozak upada u periode mikrosna? Razlog je stanje ekstremne iscrpljenosti. Spavanje je osnovna biološka potreba, a kada iscrpimo organizam nespavanjem, mozak se jednostavno „ugasi“, makar na nekoliko trenutaka. Tokom mirkosna, mozak je bukvalno prisiljen odrijemati, jer ga periodi u kojima ste tijelu uskraćivali san toliko iscrpe da pojedini dijelovi mozga i neke njegove funkcije moraju nakratko otkazati.

U borbi da što duže ostane budan, mozak, uglavnom, izgubi bitku. U trenucima mikrosna, zabilježena je smanjena aktivnost talamusa, dijela mozga koji regulira san. Putem EEG ste ustanovili da čak i kad ste budni, možete iskusiti kratke periode takozvanog mikrosna. Nedostatak sna utječe na mozak u cijelosti, ali može se desiti da određeni dijelovi mozga pretrpe veća oštećenja.

Studija koju je 2011. proveo Univerzitet u Viskonsinu otkrila je da nervne ćelije mozga, kojima je uskraćen san, u jednom trenutku budu potpuno „isključene“. Poznato je da, kada ste pospani, pravite greške. Pažnja vam je podijeljena, misli lutaju, postajete neoprezni, navode stručnjaci.

Iako se trudite ostati budni kako biste "izgurali dan", kapci sami padaju do trenutka kad zadrijemate na nekoliko sekundi, dok vas ne prenese trzaj glave

Tokom mirkosna, mozak je bukvalno prisiljen odrijemati

Koliko je opasan mikrosan

Svijest o štetnosti pušenja globalno je sve raširenija, ali <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/652846/kako-higijenu-usne-supljine-odrzavati-na-prirodan-nacin">moderno vrijeme</a> karakterizira niz faktora koji pušenje postepeno pomjeraju s vrha popisa smrtonosnih navika, upozoravaju američki naučnici. Ovo su stvari koje nas ubijaju, a svakodnevno ih radimo.

Novija istraživanja pokazuju da je socijalna izolacija jednako štetna po vaše zdravlje kao i ostale stvari na vrhu "smrtonosnog" popisa. Društvene mreže i sve rjeđe uživo druženje s prijateljima i kolegama doveli su do toga da usamljenost poprima nevjerovatne razmjere. Sjedilački način života tokom cijeloga dana povećava rizik od obolijevanja od više vrsta raka, pokazala je studija iz 2014. godine. Svaka dodatna dva sata sjedenja povećavaju rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, karcinoma endometrija, raka pluća, bez obzira na to da li pojedinac vježba tokom dana.

Američki naučnici ustanovili su da 50-70 miliona stanovnika SAD pati od poremećaja spavanja. Nedovoljna količina sna, upozoravaju stručnjaci, povećava rizik od moždanog i srčanog udara u jednakoj mjeri kao svakodnevno pušenje.

Iako se korištenje solarija čini kao varijanta sunčanja koju imamo pod kontrolom, oboje može biti jednako opasno za organizam kao pušenje. Dermatolozi su još 2014. dokazali da pretjerano korištenje solarija izaziva više slučajeva raka kože nego što pušenje izazove slučajeva raka pluća.

Slatka i prerađena hrana bogata zasićenim masnim kiselinama utječe na razvoj potencijalno smrtonosnih bolesti poput pušenja. Godine 2016. naučnici, koji se bave istraživanjem smrtnih slučajeva kao posljedice loše ishrane, zaključili su da je stopa smrtnosti premašila one od alkohola, droge i duhana.

Sjedilački način života tokom cijeloga dana povećava rizik od obolijevanja od više vrsta raka

Navike koje nas ubijaju, a svakodnevno ih radimo

Osnovna higijena usne šupljine nalaže pranje zuba nakon svakog obroka. Budući da niste uvijek u prilici nakon unešene hrane zgrabiti četkicu i pastu za zube, možete iskoristiti prirodne zubne čistače. Grickanje određenog hrskavog i tvrdog voća i povrća izaziva lučenje pljuvačke koja uništava bakterije te desni i zube održava čistim i zdravim. Jabuke – Ovo voće sadrži fosfor, kalcij i flor te sprečava razvoj karijesa, a dokazano je da ovo voće bolje čisti zube od bilo koje četkice djelujući dvostruko - mehanički i fizički.
Sirova mrkva - Žvakanjem svježe mrkve se stimulira proizvodnja pljuvačke, koja pomaže u uklanjaju zaostale hrane. Osim toga, vlakna mrkve deluju kao četkica za zube i desni.
Celer - Celer štiti zube na dva načina. Žvakanje celera izaziva lučenje materije koja neutralizira bakterije koje izazivaju karijes. Isto tako, ova namirnica žvakanjem prodire između zubi, masira desni i čisti usnu šupljinu.

Grickanje određenog voća i povrća izaziva lučenje pljuvačke koja uništava bakterije

Kako higijenu usne šupljine održavati na prirodan način

Topli ljetni dani i sunčani periodi često prouzrokuju dehidrataciju kod ljudi. Shodno ovome, ljekari često preporučuju osam <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/652643/koji-napitak-je-posebno-zdrav-za-nase-tijelo">čaša vode</a> dnevno ili, ipak, 2 litra. Međutim, ovo mišljenje je pogrešno, jer prekomjerno unošenje vode, radi hidratacije, može izazvati ozbiljno oštećenje u organizmu, navode stručnjaci.

S obzirom na to da je balans između natrija i vode izuzetno bitan, veoma je rijetko da pojedinac umre od prekomjernog unosa vode, ili, ipak nedovoljnog unosa. U većini slučajeva, sam organizam pronađe neophodni balans potreban za funkcioniranje, međutim, to ne znači da organizam neće trpjeti određene posljedice.

Shodno tome, preporučuje se da dnevni unos vode bude srazmjeran količini vode koju gubite na dnevnom nivou. Taj gubitak vode nije isti kod svakog, već zavisi od različitih sposobnosti pojedinaca. Koliko vode bi trebalo da osoba nadoknađuje prilikom gubitka, zavisi od tri faktora: tjelesne težine, temperature i fizičke aktivnosti.

Sve zavisi od tri faktora: tjelesne težine, temperature i fizičke aktivnosti

Na vrijeme spriječite oštećenja u organizmu

Koliko je potrebno dnevno unijeti vode

Ma koliko da je bljutava, topla voda je posebno zdrava za <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/652398/kako-lose-navike-mogu-dovesti-do-razlicitih-tegoba">naš organizam</a>.

Zdrava detoksikacija, ispiranje sinusa i smanjenje upale i generalno bolova u cijelom organizmu.&nbsp;Ovo su samo neke od zdravstvenih prednosti tople vode, koju bismo svakodnevno trebali konzumirati, ukoliko želimo imati jak i zdrav organizam.Naime, topla voda posebno pomaže u detoksikaciji tijela.&nbsp;Podiže temperaturu tijela, što uzrokuje znojenje, a upravo na taj način se izbacuju toksini iz tijela i čiste pore.Toplota ovog napitka može ublažiti pritisak uzrokovan prehladom i nazalnom alergijom. Para, također, pomaže u odčepljenju sinusa.

Konzumacija vruće vode može pružiti neko unutrašnje ublažavanje boli, ali važno je napomenuti da toplota, također, može pogoršati otok nastao usljed povrede.

Nekoliko naučnih istraživanja tvrdi da ispijanje više vode pospješuje gubitak kilograma.

Voda, također, pomaže tijelu da apsorbira hranjive materije i izbaci otpad. Topla voda ubrzava metabolizam, što bi moglo pomoći u mršavljenju.&nbsp;Osim toga, ona proširuje krvne sudove, poboljšavajući cirkulaciju. To može pomoći mišićima da se opuste i ublažava bolove.Vruća voda poboljšava cirkulaciju, a može poboljšati i protok krvi, posebno u povrijeđenim mišićima.&nbsp;Stručnjaci preporučuju da se pije topla voda, ali u normalnim količinama.

Ono najbitnije za svakodnevicu, čaša tople vode može ublažiti stres i anksioznost. &nbsp;Jedna naučna studija je pokazala da topli napici, uključujući kafu i čaj, mogu smanjiti nivo stresa i anksioznosti. Studija sugerira da je to, možda, i zbog kofeina u ovim pićima, ali&nbsp;toplota je, također,&nbsp;odigrala važnu ulogu u popravljanju raspoloženja.

Poboljšava cirkulaciju, a može poboljšati i protok krvi, posebno u povrijeđenim mišićima

Topla voda posebno pomaže u detoksikaciji tijela

Koji napitak je posebno zdrav za naše tijelo

Mnoge ustaljene navike <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/652202/cetiri-vjezbe-za-sve-generacije">štete zdravlju</a>, a da toga nismo ni svjesni. Ukoliko ih na vrijeme ne promijenite, mogu dovesti do različitih tegoba koje utječu na to da se ne osjećate dobro uprkos zdravoj ishrani, vježbanju, dovoljnom i kvalitetnom spavanju. Stručnjaci navode najčešće nezdrave navike:

Spavanje na stomaku može prouzrokovati bol ili utrnulost ruku. U ovom položaju vrat je blago savijen unazad i pritišće nerve koji prolaze cijelom dužinom gornjih ekstremiteta. Prekrštene noge prilikom sjedenja dovode do podizanja krvnog pritiska. Često prebacivanje noge preko noge stvara pritisak na kukove, a može izazvati i zgrušavanje krvi u nogama, zbog prevelikog pritiska vena. Ljekari savjetuju da se u ovom položaju ne sjedi duže od 10 do 15 minuta. Ukoliko se ove navike ne možete lako osloboditi, onda povremeno trebate ustati da bi krv normalno cirkulirala.
Istezanje mišića neposredno nakon ustajanja može dovesti do povrede kičme. Tokom noći kičmeni pršljenovi se opuštaju i hidriraju, pa naglo istezanje čini da budu pod velikim pritiskom. Da bi se mišići zagrijali i bili spremni za istezanje, prethodno treba obaviti jutarnju higijenu i raspremiti krevet.

Stezanje kaiša radi vitke linije može dovesti do digestivnih problema.&nbsp;Čvršće zategnut kaiš stvara pritisak u unutrašnjosti stomaka, a posljedica takvog stanja je pojava gorušice, nekada bola u stomaku i grudima, kao i otežano gutanje, upozoravaju gastroenterolozi.

Istezanje mišića neposredno nakon ustajanja može dovesti do povrede kičme

Kako loše navike mogu dovesti do različitih tegoba

U posljednje vrijeme brojni pušači su se okrenuli, umjesto cigaretama, alternativnim proizvodima jer vjeruju da su zdraviji od konzumiranja duhana.&nbsp;Prema nekim istraživanjima, elektronske cigarete imaju prednosti u odnosu na duhan:&nbsp;ostavljaju manje neugodan zadah, manje zagađuju okolni prostor i ne izazivaju iste hemijske opasnosti koje proizlaze iz sagorijevanja duhana.

Međutim, e-cigarete imaju svoje nedostatke. Što više saznajemo o njima, imamo više dokaza da <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/553698/promjena-boje-zuba-moze-ukazivati-na-neku-bolest">njihovo konzumiranje može biti jednako štetno za oralno zdravlje kao i pušenje</a>. Produciraju zagrijanu mješavinu vode, aroma, nikotina i drugih hemikalija.

Ono što ih čini potencijalno opasnima je činjenica da proizvode aerosol, a ne samo paru, iako je para jednostavno plinoviti oblik supstance, aerosol je mješavina suspendiranih čestica u pari.&nbsp;Aerosoli e-cigarete sadrže čestice različitih hemijskih jedinjenja, od kojih neki predstavljaju rizik za oralno zdravlje, kao i za opće zdravlje ljudi.

Naprimjer, i obične i e-cigarete uglavnom su sistemi za isporuku nikotina, koji je već dokazano povezan s bolestima desni i gubitkom zuba.&nbsp;Nikotin sužava krvne žile, tako da dolazi do manjeg protoka krvi do desni, ometa imunološku funkciju i oštećuje vezivno tkivo koje okružuje zube.&nbsp;Sve ovo rezultira mnogo većom vjerovatnoćom obolijevanja desni i eventualnim gubitkom zuba.Starije, odnosno ranije e-cigarete, pružale su manje nikotina od običnih cigareta.&nbsp;Međutim, današnje e-cigarete učinkovitije distribuiraju nikotin. Nikotin iz aerosola apsorbira, uglavnom, sluznica usta, a ne pluća, kao kod pušenja običnih cigareta, potencijalno šteteći usnoj šupljini.

Nikotin sužava krvne žile tako da dolazi do manjeg  protoka krvi do desni

Oštećuje vezivno tkivo  koje okružuje zube

Ajanović: Elektronske cigarete štetne su za oralno zdravlje

Pandemija COVID-19 sa sobom je kao posljedicu donijela iznenadne i višestruke gubitke osoba. Dešava se da relativno zdravi i mladi ljudi umiru nakon nekoliko dana bolesti ili umiru od posljedica korone nedugo nakon prebolovane infekcije COVID-19.

Sve se odvija brzo, članovi porodice nerijetko i sami zaraženi ostaju u nevjerici zbog gubitka i s osjećajem nemoći i krivnje jer nisu mogli ništa učiniti, ali i sa šansom da se njihovo tugovanje zakomplicira upravo zbog ovakve situacije, ovo je kazala <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/639770/utjecaj-pandemije-koronavirusa-na-mentalno-zdravlje">mr. sci. Nermina Vehabović-Rudež</a>, psihologinja i psihoterapeutkinja. - Zbog svega toga važno je znati da se u doba pandemije tugovanje zbog gubitaka usložnjava jer se, naprimjer, ne može obavljati uz već poznate rituale prisutne kod naših ljudi u svim konfesijama, a to su okupljanja u kući žalosti, odlasci na sahrane u velikom broju, vrlo često porodica nije uspjela posjetiti bolesnika nakon odlaska u bolnicu pa ni oprostiti se na neki način, ali ni imati mogućnost vidjeti njegovo tijelo ukoliko je bio pozitivan na koronu - kaže Vehabović-Rudež.

Treba znati, dodaje ona, da u procesu tugovanja veliku ulogu imaju rituali, a oni stvaraju red i strukturu u haosu nastalom zbog gubitka. Sahrana ili dženaza pomažu u shvatanju da je gubitak stvaran, daje priliku da se izraze misli i osjećaje o umrlome te služi kao odraz života umrloga.

- Kada se desi gubitak, sve ljudske reakcije su prirodne i normalne i pojavljuju se u različitim područjima čovjekovog funkcioniranja. Na emocionalnom planu ljudi najčešće doživljavaju tugu, tjeskobu, osjećaj praznine i usamljenosti, bespomoćnost, čežnju za izgubljenim, a često i osjećaje krivnje, bila ona opravdana ili ne - govori Vehabović-Rudež. Od misaonih reakcija javljaju se šok i nevjerica, doživljaj gubitka kontrole, razmišljanje o izgubljenom, teškoće s koncentracijom i traženje smisla života. Uz to se obično pojave i tjelesne reakcije u vidu osjećaja praznine u želucu, stezanja u prsima, glavobolje...

Gubici se teško podnose jer nas svaki novi gubitak podsjeća na prošle gubitke, a dovodi se u pitanje smisao života i podsjeća nas na vlastitu prolaznost. Svaki gubitak ujedno sadrži i više različitih gubitaka. Tek nakon nekoliko mjeseci čovjek spoznaje šta je sve izgubio, a prvi praznici nakon gubitka obično daju priliku da više promišljamo o izgubljenom. Tugovanje traje određeno vrijeme jer se mora odtugovati svaki od popratnih gubitaka te se mora osvijestiti i prilagoditi mnogim promjenama koje je gubitak uzrokovao.

Na emocionalnom planu ljudi najčešće doživljavaju tugu, tjeskobu, osjećaj praznine i usamljenosti, bespomoćnost, čežnju za izgubljenim i osjećaje krivnje, kaže Vehabović-Rudež

Posljedice koje je donijela pandemija

Ljudi imaju različite stavove kada je u pitanju pranje zuba.

Zbog toga su nedavno stručnjaci iz ove oblasti objasnili&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/651731/kako-prehrana-utjece-na-zdravlje-zuci">šta je pravilno</a>, a šta nije u obavljanju higijene usta. 1. Suha četkica povećava trenje i nedovoljno razblažava supstance u pastama za zube, dok vlažna četkica većini ljudi čini prijatnijim sam postupak pranja zuba. Zube treba prati dva puta dnevno i pritom utrošiti po dvije minute za detaljno trljanje, koje ne smije biti grubo kako se ne bi povrijedile desni.
2. Zubna gleđ strada zbog slatkiša i ugljikohidrata, jer enzimi u ovim materijama utječu na stvaranje kiseline koja oštećuje zube. Zato nije dobro prati zube odmah nakon uzimanja soka, već prvo treba sačekati desetak minuta, a zatim isprati usta vodom, pa tek onda upotrijebiti četkicu.
3. Nije dobro ni ispirati usta nakon pranja zuba, jer se tako skida i fluor iz zubne paste. Pravo poboljšanje u očuvanju zuba u posljednje tri decenije omogućio je baš fluor iz pasta za zube.

4. Ni razne „vodice” za uklanjanje zadaha nisu potpuno sigurne, smatraju stomatolozi, koji napominju da je nekada bolje koristiti probiotike umjesto ovih tečnosti. 5. Mnogi su skloni da izbjeljuju zube raznim sredstvima, ali to može dovesti do oštećenja pa i ispadanja zuba, napominju stručnjaci i dodaju da se prije korištenja pasta i drugih preparata za izbjeljivanje zuba treba posavjetovati sa stomatologom.

Zube treba prati dva puta dnevno i pritom utrošiti po dvije minute za detaljno trljanje

Nije dobro ni ispirati usta nakon pranja zuba

Pet pravila koja čuvaju zube

Novo istraživanje pokazuje da koronavirus, osim što primarno utječe na pluća, može utjecati i na oralno zdravlje, zubno meso, desni, jezik i usta. O pravilnom održavanju higijene zube i usne šupljine za emisiju "TV Ordinacija", koju na TV Alfa uređuje i vodi Zerina Voloder,&nbsp; govorio je prim. dr. Basam Kudeimati (Bassam Koudeimati), stomatolog.Zube, objašnjava prim. dr. Kudeimati, nije dovoljno prati dva puta dnevno i pandemija ne smije biti razlog da ne posjećujemo stomatologa na vrijeme.- Pravilna oralna higijena nije samo zbog toga da bi vaši zubi izgledali lijepo. To je ključ uspjeha da bi izbjegli uobičajene stomatološke probleme kao što su upale desni, gingivitis, zubni kamenac, karijes. Ispravna oralna higijena pomaže u sprečavanju karijesa, zubnog kamenca, pigmentacija, žutih zuba i lošeg zadaha. Nije samo važno prati zube dva puta dnevno te ih čistiti zubnim koncem, jednaku ulogu za zdrave zube imaju i redovne posjete stomatologu. Ne dozvolite da vam pandemija bude razlog da ne posjećujete stomatologa na vrijeme - kazao je dr. Kudeimati.

Ispravna oralna higijena pomaže u sprječavanju karijesa, zubnog kamenca, pigmentacija, žutih zuba i lošeg zadaha

Prim. dr. Kudeimati u "TV Ordinaciji" govorio o zaštiti oralnog zdravlja u doba pandemije

Žučni kamenci&nbsp;su najčešća bolest žučnih puteva. Radi se o jednoj od ozbiljnijih i bolnijih tegoba, koje vrlo često završe operacijom. Istraživanja su pokazala da gotovo 10 posto ukupne populacije ima žučne kamence, a kod žena se pojavljuju čak dva puta češće. U posljednje vrijeme napada sve <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/649407/apneja-poremecaj-disanja-tokom-sna">mlađe osobe</a>.

Prehrana igra važnu ulogu u stvaranju kamenaca, pogotovo prehrana bogata masnoćama i ugljikohidratima. Savjetuje se da nekoliko malih obroka rasporedite na čitav dan, uključujući i one večernje obroke. Ovo će pomoći vašem žučnom mjehuru da se stalno prazni te će se na taj način i spriječiti stvaranje kamenaca.

- Konzumirajte nemasno mlijeko (do jedan posto mliječne masti) i mliječne proizvode s niskim udjelom mliječne masti.
- Izbjegavajte crveno meso u jelovniku, zamijenite ga piletinom, puretinom i ribom.
- Jaja konzumirajte vrlo rijetko te u potpunosti izbacite žumance.
- Uključite puno voća, povrća i prirodnih sokova u prehranu.
- Posebno su dobre nemasne juhe, mrkva, karfiol, špinat, bijela riba, kakao.

- Izbjegavajte bijeli šećer i slatkiše, kofein i čokoladu, kao i mahunarke i svu ostalu hranu koja nadima.

- Izbjegavajte nagle promjene tjelesne mase.
- Neka se prehrana, uglavnom, sastoji od svježe, sirove i neprerađene hrane. Izbjegavajte prženu hranu u svim oblicima.
- Namirnice koje biste trebali izbjegavati su: suhomesnati proizvodi, margarin, sardine, sirevi, krompir, krastavci, kelj, kupus, repa, dunje, dinje, lubenice, orasi, lješnici, bademi, paprike, feferoni, jaki začini, kao i sva alkoholna pića, a posebno ona „žestoka“.

Namirnice koje biste trebali izbjegavati su: suhomesnati proizvodi, margarin,  sardine, sirevi, krompir, krastavci, kelj...

Ako imate kamenac, jedite špinat, mrkvu, kakao...

Kako prehrana utječe na zdravlje žuči

Dr. Zerina Hadžić objasnila je koje su mjere poduzete prilikom dolaska kod stomatologa.

- Kada stignete u ordinaciju na zakazani termin, stomatološka sestra će vam izmjeriti temperaturu i zamoliti vas da dezinficirate ruke. Vjerovatno ćete primijetiti da i stolice u čekaonici imaju drugačiji raspored, sve s ciljem održavanje preporučene udaljenosti. Kako je određeno epidemiološkim mjerama, dužni ste nositi masku u čekaonici i ordinaciji do početka&nbsp;<a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/644096/jesu-li-zuti-zubi-odraz-lose-higijene-evo-sta-kazu-strucnjaci">stomatološkog pregleda</a> - kaže dr. Hadžić.

Prema preporukama epidemiologa, dodaje, u ordinacijama se koriste i rastvori za ispiranje usta prije stomatološke intervencije, mješavina razrijeđenog hidrogen-peroksida ili joda za koje je poznato da djeluju na prisutne viruse i bakterije u usnoj šupljini i pomažu smanjenju mogućnosti širenja infekcije.
- Cilj je smanjiti potencijalnu količinu SARS-CoV-2 u aerosolima koji nastaju tokom vaše posjete. Ordinacije se redovno provjetravaju u periodu između prijema pacijenata, a neke ordinacije koriste i posebne metode dezinfekcije i prečišćavanja zraka aparatima s UV zrakama ili prečišćivačima zraka s posebnim filterima - govori dr. Hadžić.

Sve navedene mjere donesene su s ciljem smanjenja mogućnosti prijenosa koronavirusa u stomatološkim ordinacijama, sigurnosti pacijenata, ali i osoblja. Uz sve navedeno, svakako je istina da odgađanje potrebnih stomatoloških intervencija prouzrokuje štetu za vaše oralno zdravlje, ali i zdravlje cjelokupnog organizma.

Prema preporukama epidemiologa, u ordinacijama se koriste i rastvori za ispiranje usta prije stomatološke intervencije

Mjere koje se moraju poštivati kada dođete u ordinaciju

Apneja je stanje prestanka disanja u snu. Zapravo postoje dva tipa apneje: centralna (moždana) i opstruktivna apneja u spavanju. Do centralne apneje <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/634856/operacija-je-jedini-nacin-lijecenja">dolazi kod poremećaja</a> funkcije na nivou dijafragme i mozga ili živčanih veza među njima. Nasreću, ta je varijanta poremećenog disanja u spavanju rijetka te, kada se raspravlja o “apneji u spavanju”, to se odnosi na opstruktivnu apneju.

Priroda nas je obdarila grlom mekih zidova, koji se mogu stisnuti-priljubiti tokom spavanja i zaustaviti protok zraka u pluća. U tom trenutku bez disanja neposredna budućnost nudi nam dvije mogućnosti: smrt ili buđenje kako bismo ponovo počeli disati. U apneji ugljendioksid se nagomilava u krvotoku, a nivo kisika, neophodan za život, naglo pada.

Nakon minute ili više mozak je u panici bez kisika i baš kad smrt izgleda neizbježna, osoba se naglo probudi, ili je neko ko je u njenoj blizini potakne da se probudi. Mišići grla i jezika se zategnu i otvore dišni put te zrak potekne u pluća u seriji isprekidanih udaha. Za kratko vrijeme osoba ponovo zaspi.

Poslije nekoliko sekundi sna ponovo počinje hrkanje, a vrlo brzo dolazi i do prestanka disanja. To se ponavlja više puta osobi u toku spavanja, a ponekad se osoba i ne probudi. Iznenadne smrti u snu su posljedica apneje koja je trajala duže od jedne minute. Ljudi s apnejom toliko glasno hrču da se njihovo hrkanje može čuti van stana ili kuće. Žrtve ovog mučenja u snu svjesne su da gube energiju, da su umorne cijeli naredni dan, ali ne znaju razlog dok im neko, kome vjeruju, ne kaže što se događa s njima u toku spavanja.

Rizici za apneju u snu mogu biti povećani krajnici, povećani limfni čvorovi na vratu, pretili ljudi, ali i mršavi ljudi mogu imati apneju ako imaju sužen dišni put. Opstruktivna apneja počinje se pojavljivati kod muškaraca i žena tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina, a moguća je i kod djece. Apneja se pojavljuje pretežno kod muškaraca. Kod žena je učestalost nešto manja sve do poslije menopauze, kada se izjednačava s muškarcima.

Počinje se pojavljivati kod muškaraca i žena tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina, a moguća je i kod djece

Apneja - poremećaj disanja tokom sna

Stomačne tegobe su, uz prehladu, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/649419/smanjite-znakove-starenja">najčešći razlog</a> javljanja ljekaru, bilo da je riječ samo o nelagodnosti u stomaku, podrigivanju, nadutosti ili je situacija nešto kompliciranija, uz povraćanje, proljev, grčeve, navode stručnjaci.

Kako savjetuju ljekari, svaki oporavak od narušenog zdravlja stomaka trebao bi početi od onoga što unosimo u organizam, jer ishrana može pogoršati ili pojačati tegobe, ukoliko joj se ne pristupi na pravi način. Ipak, za mnoge i sama pomisao na hranu u trenucima akutnih tegoba može pogoršati stanje. Zato, evo, nekoliko savjeta kako možete pomoći sebi i drugima u slučaju povraćanja i dijareje.

Izbjegavajte teško svarivu hranu, grah, svjež i vruć hljeb, kupus i grašak. Ne preporučuje se presno voće i povrće, samo bareno. U fazi bolesti kada baš ništa ne možete jesti, pijte u manjim gutljajima prokuhanu ili flaširanu vodu.

Od velike pomoći može biti i rižina voda ili čaj od nane, šipka ili divljeg zelja. Kada vam se smanji nagon na povraćanje možete popiti jogurt i pojesti dvopek. Organizmu će prijati i pečena jabuka ili kompot od dunje i jabuke, kaša od banane, bareni krompir, mrkva ili riža.

U fazi kada se formira stolica i kada se tegobe povlače najviše će vam prijati nemasna domaća supa s mesom i povrćem. U obzir može doći i parče mesa koje je pečeno u rerni ili na žaru. Na trpezi mogu se naći i mladi sir, mlijeko bez laktoze, kiselo mlijeko, barena jaja.

Izbjegavajte teško svarivu hranu, grah, svjež i vruć hljeb, kupus i grašak

Stomačni problemi su najčešći razlog javljanja ljekaru

Ishrana može pogoršati ili pojačati tegobe

Imam 67 godina i koža lica mi se opustila, a gornji kapci su spušteni. Šta mi predlažete? - Fejslift je hirurški zahvat kojim se zateže <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/628354/promjene-na-madezu-alarm-za-posjetu-ljekaru">koža lica</a>. Na taj način se smanjuju znakovi starenja koji nastaju u području čela, obraza, brade i vrata. Za razliku od stare metode zatezanja kože lica (SMAS aplikacija), na našoj poliklinici koristimo noviju metodu MACS fejslifta, koji daje najbolje rezultate. Prednost metode nije samo zatezanje kože lica već i poseban postupak s mišićima lica koji daje dugotrajan rezultat, a zahvat traje kraće. Predlažemo Vam da istovremeno uradite i operaciju kapaka.

Dermoskopskim pregledom mi je ustanovljen bazocelularni karcinom kože u predjelu lica. Koliko je ova vrsta tumora opasna i kako se liječi?

- Bazocelularni karcinom kože je vrsta karcinoma koji nastaje u epidermu. Lokalno je invazivan i rijetko daje metastaze. Međutim, kod ove vrste karcinoma koji se ne liječi adekvatno i koji traje duži niz godina mogućnost metastaziranja raste s njihovom veličinom. U Vašem slučaju najsigurniji i najbolji način liječenja je hirurški, koji podrazumijeva uklanjanje tumora u cjelini s dva milimetra zdrave kože bočno od tumora, ali i odsustvo tumora u bazi i obavezno slanje na patohistološku analizu. Kada se tumor odstrani u cjelini, možete se smatrati izliječenim.
U narednom broju na pitanja odgovara dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog. Pitanja šaljite na e-mail: zijadak@avaz.ba.

Predlažemo Vam da istovremeno uradite i operaciju kapaka

Fejslift je hirurški zahvat kojim se zateže koža lica

Smanjite znakove starenja

Svjetska zdravstvene organizacije (<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=who&amp;">WHO</a>) upozorio je da bi pandemija koronavirusa mogla imati nepredvidljive posljedice, koje bi mogle rezultirati povećanom pretilošću među djecom.U izvještaju regionalnog ureda WHO-a, stoji da bi zatvaranje škola tokom zatvaranja moglo negativno utjecati na prehranu i fizičku aktivnost djece jer im nedostaju obroci u školama i školske aktivnosti.- Covid-19 bi mogao utjecati na pogoršanje jednog od zabrinjavajućih trendova u europskom području WHO-a, a to je pojava sve češće pretilosti među djecom - rekao je Hans Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.
Dodao je da se prekomjerna tjelesna težina i pretilost kasnije povezuju sa po život opasnim bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i raka.

Da bi se izbjegao negativan utjecaj koronavirusa na budućnost djece, Kluge je pozvao na donošenje naučno utemeljenih politika čiji je cilj promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, a pritom je, među ostalim mislio na uvođenje poreza na zaslađene napitke, stoji u izvještaju.

Na temelju istraživanja provedenog u 36 zemalja ustanovljeno je da gotovo svako treće dijete u europskoj regiji u dobi između šest i devet godina pati od prekomjerne tjelesne težine.
Studija je pokazala da je stanje najgore u zemljama Sredozemlja, premda se u nekim državama situacija u zadnje vrijeme postupno popravlja, primjerice u Grčkoj, Italiji, Portugalu i u Španjolskoj.

Na temelju istraživanja provedenog u 36 zemalja ustanovljeno je da gotovo svako treće dijete u evropskoj regiji u dobi između šest i devet godina pati od prekomjerne tjelesne težine

Pretilost djece bi mogla biti poseljedica koronavirusa

Koliko je opasan mikrosan

Navike koje nas ubijaju, a svakodnevno ih radimo

Kako higijenu usne šupljine održavati na prirodan način

Koliko je potrebno dnevno unijeti vode

Koji napitak je posebno zdrav za naše tijelo

Kako loše navike mogu dovesti do različitih tegoba

Ajanović: Elektronske cigarete štetne su za oralno zdravlje

Posljedice koje je donijela pandemija

Pet pravila koja čuvaju zube

Prim. dr. Kudeimati u "TV Ordinaciji" govorio o zaštiti oralnog zdravlja u doba pandemije

Kako prehrana utječe na zdravlje žuči

Mjere koje se moraju poštivati kada dođete u ordinaciju

Apneja - poremećaj disanja tokom sna

Ishrana može pogoršati ili pojačati tegobe

Smanjite znakove starenja

WHO: Posljedica pandemije bi mogla biti veća pretilost u djece

Zdravlje

Koliko je opasan mikrosan

Navike koje nas ubijaju, a svakodnevno ih radimo

Kako higijenu usne šupljine održavati na prirodan način

Koliko je potrebno dnevno unijeti vode

Koji napitak je posebno zdrav za naše tijelo

Kako loše navike mogu dovesti do različitih tegoba

Ajanović: Elektronske cigarete štetne su za oralno zdravlje

Posljedice koje je donijela pandemija

Pet pravila koja čuvaju zube

Prim. dr. Kudeimati u "TV Ordinaciji" govorio o zaštiti oralnog zdravlja u doba pandemije

Kako prehrana utječe na zdravlje žuči

Mjere koje se moraju poštivati kada dođete u ordinaciju

Apneja - poremećaj disanja tokom sna

Ishrana može pogoršati ili pojačati tegobe

Smanjite znakove starenja

WHO: Posljedica pandemije bi mogla biti veća pretilost u djece