Kad bolujete od dijabetesa, ključno je obraćati pažnju na ono što biste <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594196/ukusne-crvene-bobice-stite-vase-zdravlje">trebali jesti</a> i na ono što morate izbjegavati.&nbsp;Brojni stručnjaci za dijabetes i nutricionisti izdvajaju četiri zdrave hranjive materije (vlakna, omega-3 masne kiseline, kalcij i vitamin D) koje su važne u prehrani dijabetičara, a mi ćemo navesti neke od njih.&nbsp;Grah je bogat vlaknima, koja pomažu da se osjećate siti, stabiliziraju šećer u krvi, pa čak i snižavaju holesterol. Dobar je izvor kalcija, minerala koji, kako pokazuju istraživanja, može pomoći sagorjevanje tjelesne masti.
Nećete naći bolji izvor kalcija i vitamina D od mliječnih proizvoda, kao što su mlijeko, sir i jogurt. Jedno istraživanje pokazalo je da su žene koje su konzumirale više od 1.200 miligrama kalcija i više od 800 IU (internacionalnih jedinica) vitamina D na dan, imale za 33 posto manje izglede za razvoj dijabetesa nego one koje su unosile manje kalcija i vitamina D.

Jedna od najzdravijih žitarica je ječam, koji, vjerovatno, ne jedete, a bogat je određenom vrstom topivih vlakana beta glukanom. Istraživanja pokazuju da beta glukan može smanjiti ukupni i LDL holesterol sprečavajući sposobnost tijela da ga apsorbira. Konzumiranje samo tri grama dnevno može sniziti holesterol za osam posto.
Bobičasto voće prirodni su bomboni, ali je, za razliku od slastica, bogato vlaknima i antioksidansima koji se nazivaju polifenoli. Šoljica kupina sadrži 7,6 grama vlakana, a borovnice sadrže 3,5 grama. Antioksidansi iz bobica su, također, dobri za srce. Jedna studija iz 2008. u časopisu “American Journal of Clinical Nutrition” utvrdila je da su osobe s faktorima rizika za bolesti srca koje su osam sedmica jele bobice, imale pad krvnog pritiska i porast dobrog HDL holesterola.

Dijabetičari treba da jedu grah, mliječne proizvode, ječam, bobičasto voće

Obratite pažnju šta konzumirate

Osim što snabdijeva organizam korisnim materijama, čaj od šipurka stvara osjećaj sitosti i potpomaže izlučivanje štetnih materija. Vitamini i ostali sastojci ove biljke doprinose <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/594145/cipele-ostavljajte-pred-vratima-to-ce-vam-sacuvati-zivot">općem zdravlju organizma</a>, a tokom zime povećavaju njegovu otpornost.
Šipurak se cijeni i kao sredstvo protiv proljeva i grčeva u stomaku dok se pomiješan s drugim biljkama koristi u liječenju mnogih bolesti. Plod ove ljekovite biljke bogat je vitaminom C i ima ga više nego u limunu. Samo jedna šolja čaja od šipurka zadovoljit će dnevne potrebe unosa vitamina C.
Osobama koje su sklone stvaranju pijeska u bubregu preporučuje se da piju čaj od šipurka. Ovaj plod otklanja umor i malaksalost i odličan je čistač krvi. Ovaj simbol jeseni naročito je preporučljiv u sezoni gripe i prehlada jer obnavlja energiju, otklanja umor i malaksalost, popravlja krvnu sliku i podiže imunitet.

Šipurak se cijeni i kao sredstvo protiv proljeva i grčeva u stomaku dok se pomiješan s drugim biljkama koristi u liječenju mnogih bolesti

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Doktori su bili šokirani rezulatatima istraživanja o obući koja je nošena u kući.&nbsp;Britanski i američki stručnjaci upozorili su kako hodanje u kući u cipelama nošenim napolju može da uzrokuje ozbiljne <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/593953/sta-ne-trebate-jesti-prije-spavanja">zdravstvene probleme</a>. Prema istraživanju stručnjaka Univerziteta Arizona, u SAD, na spoljnom dijelu cipele koja se nosi svakodnevno, može se naći oko 421.000 bakterija, a 2.887 u unutrašnjem dijelu.&nbsp;Upozoravaju kako se među njima nalaze mnoge koje mogu da dovedu do prestanka rada unutrašnjih organa, ili infekciju. Bakterije unijete u kuću na cipelama mogu da žive nekoliko sedmica.
&nbsp;Rezultati istraživanja pokazuju kako se količina bakterija na cipelama očišćenim deterdžentom može smanjiti i do 90 posto.&nbsp;

Bakterije unijete u kuću na cipelama mogu da žive nekoliko sedmica

Mogu da dovedu do prestanka rada unutrašnjih organa

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ako biste trebali odabrati samo jedan začin koji će pospješiti zdravlje vašeg organizma i produžiti životni vijek, dobar izbor bi bio <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593951/zasto-sljive-trebamo-jesti-svakog-dana">kurkuma</a>. Postoji više od 1.000 objavljenih naučnih članaka koji pokazuju da kurkuma i njen aktivni sastojak kurkumin imaju odlično djelovanje na zdravlje.&nbsp; Hronična upala u tijelu povećava rizik od nastanka niza bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, artritis, rak, dijabetes i srčane bolesti. Također povećava rizik od nastanka prijevremenih znakova starenja. Kurkuma se pokazala djelotvornijom od protivupalnih lijekova. Hronična upala je povezana s osjećajem boli, a veliki broj ljudi osjeća smanjenje bolova u zglobovima kada počnu svakodnevno konzumirati jednu kašičicu kurkume.
Nijedan oblik raka nije potpuno otporan na kurkumin. On je direktno djeluje na kancerogene ćelije. Istraživanja su pokazala da kurkumin može pomoći u prevenciji raka gušterače i daljnjeg širenja ćelija raka.

Srčane bolesti su glavni uzročnik smrti u svijetu, a istraživanja su pokazala da svakodnevno konzumiranje kurkume može pomoći u reguliranju nivoa holesterola.&nbsp; Postoje dvije faze detoksikacije jetre - prva i druga. Kada se druga faza detoksikacije ne odvija kako treba, u tijelu se nakupljaju toksini i dolazi do nastanka simptoma, kao što je hronični umor. Kurkumin stimulira drugu fazu detoksikacije.
Veliki broj ljudi odluči se konzumirati isključivo suplemente kurkumina umjesto kurkume. No, kurkumin nije jedini aktivni sastojak u kurkumi, stoga je uvijek bolji izbor konzumirati kurkumu umjesto samog kurkumina.

Istraživanja su pokazala da kurkumin može pomoći u prevenciji raka gušterače i daljnjeg širenja ćelija raka

Nijedan oblik raka nije potpuno otporan na kurkumin

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593840/kadulja-cuva-zdravlje">Šljiva</a> je pravo supervoće – prepuna je vitamina, minerala i drugih korisnih nutrijenata.

Ova mala tamnoplava voćka jača kosti, smanjuje rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, a ako svakog dana pojedete po 12 šljiva, tokom dva mjeseca nivo vašeg lošeg holesterola bit će snižen.&nbsp;&nbsp;Antioksidansi kojima obiluju šljive uništavaju slobodne radikale koji mogu dovesti do oksidacije holesterola, a što znatno povećava rizik od moždanog udara ili visokog holesterola.&nbsp;Svježa šljiva sadrži dosta vitamina C, bakar, vitamine B2, B3, B6, K, kao i magnezij, željezo, kalcij i čak 240 miligrama kalija na 100 grama tog voća. Kalij u šljivama ima dobar utjecaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element pobrinut će se da ne dođe do koagulacije trombocita koja dovodi do ateroskleroze i drugih bolesti srca.

Vitamin C ima snažno antioksidativno djelovanje, čuva zdravlje cijeloga tijela i osnažuje imunitet.
Šljiva obiluje i vlaknima, a uz to je niskokalorična. Zato je ta voćka dobar izbor u slučaju otežanog pražnjenja. Dihidroksifenil izatin jedan je od sastojaka šljive zbog kojeg, između ostalog, ovo voće ima laksativni učinak.

U ovom slatkom voću nalazi se i beta-karoten te vitamin E, koji održavaju elasticitet kože, ubrzavaju zarastanje rana, ali imaju i snažno protuupalno svojstvo, zbog čega garantiraju lijep izgled našeg najvećeg organa.&nbsp; Stotinu grama šljive sadrži tek 45 kalorija. Upravo zato konzumacija toga voća preporučuje se osobama koje pokušavaju smršavjeti ili održati zdravu tjelesnu težinu.
Šljive je najbolje jesti sirove, ali se mogu iskoristiti i za pripremu pekmeza, kompota te raznih drugih slatkih i slanih jela.

Šljive se mogu koristiti u pripremanju raznih jela, od doručka do večere. Tako ih za doručak možete smiksati u smoothie, uz dodatak vode ili prirodnog soka od jabuke te&nbsp;malo cimeta. Možete ih kratko i dinstati pa poslužiti uz zobenu kašu ili griz.&nbsp; I za ručak možete jesti šljive. Napravite slatko-ljuti sos koji je ukusan prilog u azijskim jelima ili ih narežite na kriškice i dodajte u omiljenu salatu. Ali, najčešće se koriste u pripremi deserta. Možete napraviti pitu sa šljivama ili razne vrste kolača.

Istraživanja su pokazala i da će se, ako konzumirate oko 100 grama suhih šljiva dnevno u periodu od tri mjeseca znatno povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.&nbsp;

Svježa šljiva sadrži dosta vitamina C,  bakar, vitamine B2, B3, B6, K, kao i  magnezij, željezo, kalcij i čak 240  miligrama kalija na 100 grama tog voća

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja samoniklo raste na suhim terenima i u priobalnim područjima. Cijela biljka ima intenzivan miris i oštar, ljut okus.&nbsp;Kadulja između ostalih sadrži: eterično ulje, gorke tvari, estrogene tvari, kalijeve soli, kamfor, acetat linalila i bornil.&nbsp;Kadulja <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593772/bobice-koje-zdravlje-znace">liječi</a> promuklost, čisti krv i jača živce, grije želudac, otklanja plinove, pomaže kod svake vrste prehlade, katara i influence. Preporučuje se kod svih upala, od grla, preko unutrašnjih organa, do mokraćnog mjehura i vaginalnih upala. 
Vrlo je stimulativna i podiže tonus mišića. Također, liječi i reumatizam. 
Menopauza je period kada je ova biljka izbor broj jedan, jer je nježan, ali efikasan hormonalni regulator. Izvrstan je lijek za čišćenje jetre, za bolesti bubrega i protiv noćnog znojenja.&nbsp;

Vrlo je stimulativna i podiže tonus mišića

Sadrži: eterično ulje, gorke tvari, estrogene tvari

Kadulja čuva zdravlje

Sezona je grožđa i teško je odoljeti <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/593697/balansirana-hrana-bogata-vitaminima-kljuc-je-jakog-imuniteta">slatkim bobicama</a>. Ti plodovi nisu samo ukusni, već su i prepuni esencijalnih nutrijenata i ljekovitih svojstava.

Najvažnija korist koja proizlazi iz prehrane grožđem je bogatstvo&nbsp;antioksidansa, odnosno&nbsp;fitonutrijenata&nbsp;koji se nazivaju&nbsp;polifenoli. Ovi&nbsp;antioksidansi&nbsp;se vežu na “slobodne radikale” u tijelu i smanjuju naslage na krvnim žilama, čime se poboljšava zdravlje vašeg srca.&nbsp;Grožđe sadrži&nbsp;vitamine A,&nbsp;C, B6, B i kao folne kiseline.&nbsp;Grožđe sadrži i jabučnu i vinsku kiselinu, pektine, odnosno materije koje usporavaju resorpciju masti, tanine, među kojima posebno antocijan, važan za obnavljanje krvi. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo, magnezij. S obzirom na to da svježi sok sadrži također sve ove sastojke, predstavlja izuzetan čistač jetre, a također pomaže pri izbacivanju urinske kiseline iz tijela.
Ukoliko zdravlje dozvoljava, ponekad treba držati dijetu s grožđem, koja se smatra jednom od najboljih.

Preporučeno je da se jede jedna do najviše dva kilograma grožđa, bolje crnog jer je zdravije i čisti organizam od raznih toksina.&nbsp;

Ne samo što će se skinuti višak kilograma nego će se regulirati varenje i apetit, a koža će zablistati svježinom.

Kožica i sjeme crnog grožđa, koji se odbacuju dok se pravi vino, predstavljaju riznicu ljekovitih sastojaka. Od ovih “otpadaka” istraživači na madridskom Univerzitetu napravili su ekstrakt GADF, koji je izuzetno bogat vlaknima i antioksidansima. Ukoliko se doda svakodnevnoj ishrani, ovaj grožđani ekstrakt može da prepolovi rizik od srčanih napada, jer smanjuje krvni pritisak povoljno i loš holesterol.

Uz grožđe se može i skinuti višak kilograma

Grožđe sadrži i jabučnu i vinsku kiselinu

Bobice koje zdravlje znače

Približava se kalendarski početak jeseni, što je izazovan period za ljudski imunološki sistem.

Sunca i vitamina u hrani je sve manje, a <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/593511/zed-nije-pouzdan-signal-da-vase-tijelo-treba-vodu">umor i apatija</a>&nbsp;se često nagomilavaju. Aktiviraju se mnoge bakterije i virusi koji izazivaju prehlade - pravi jesenji pljusak.&nbsp; Za održavanje zdravlja i zaštite protiv raznih infekcija imunitet treba odmah ojačati.
Balansirana hrana bogata vitaminima je ključ jakog imuniteta. Zato jesen nije najbolje vrijeme za dijetu. Ukoliko je vaš sistem usmjeren na gubljenje težine, lišit će vas određenih hranljivih materija i automatski oslabiti imunu odbranu.

Uključite u svoju ishranu posno meso i mliječne proizvode, kao i orahe i mahunarke. Češće jedite masnu ribu i dodajte biljno ulje da osigurate tijelo esencijalnim masnim kiselinama. Oslonite se na svježe voće i povrće u zimskom periodu, ovi izvori vlakana, vitamina i minerala će biti rijetki gosti na vašem stolu.
Ne zaboravite da dodate crni i bijelo luk jelima: poznato je da sastojci iz luka ubijaju bakterije. Također, pomažu u jačanju imunog sistema i začini poput cimeta, lovora, različite vrste bibera.

Potrebno je sebi priuštiti dovoljno odmora. Ne ručajte na radnom mjestu. Ako vrijeme dozvoljava, prošetajte na svježem zraku i jedite u obližnjem parku. I inače, umjerena fizička aktivnost je od suštinskog značaja za održavanje zdravlja.

Nemojte zanemariti i tehnike opuštanja. Malo meditirajte ili prakticirajte jogu. Spavajte dovoljno. San je veoma važan za zdrav imuni sistem, a za dobar imuni sistem potrebno vam je spavanje od najmanje 8-10 sati.

Za održavanje zdravlja i zaštite protiv raznih infekcija imunitet treba odmah ojačati

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska radiologija grana je medicine koje se <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/591408/ako-vas-ujede-krpelj-odmah-se-javite-ljekaru">uobičajeno</a> sjetimo tek u kontekstu zloćudnih bolesti. S druge strane, spominjanje riječi zračenje budi nam negativne asocijacije, uglavnom povezane s njenim štetnim djelovanjem na organizam. No, ova grana medicine svakako zaslužuje posebnu pažnju jer svakodnevno spašava nebrojene živote.&nbsp; Radiologija je, pojednostavljeno objašnjeno, nauka o zračenju, a njena se povijest počela pisati upravo 8. decembra davne 1895., kada je Wilhelm Conrad Röntgen otkrio i opisao X-zrake koje danas znamo kao rendgensko zračenje. Istina je da se tek napretkom tehnologije radiologija počela intenzivno razvijati, a njene mogućnosti iz godine u godinu rastu. Tako se, među ostalim, razvila i digitalna radiologija koja omogućava kvalitetnije snimke koje se bilježe u obliku digitalnog zapisa u računaru i koje se kasnije mogu dodatno obrađivati - uvećavati, zacrnjivati i slično. Digitalna klasična radiologija omogućuje bržu akviziciju snimke te je dovela do većeg protoka pregleda, a pažljivom upotrebom i do smanjenja doza zračenja. Razvitak radiologije nije slijedio samo Röntgenov pronalazak, nego se granao i putem drugih tehnologija - ultrazvučnom dijagnostikom i magnetnom rezonancom.
U skladu s tim promjenama naglo se povećao interes mladih ljekara za specijalizacije i subspecijalizacije u području kliničke radiologije. Ne smijemo zaboraviti ni radiološke tehnologe koji igraju važnu ulogu u dobivanju slikovnih informacija, pravilnoj pripremi bolesnika i ispravnoj manipulaciji radiološkim uređajima. A svi radnici radioloških odjela i zavoda uvijek vode brigu da kvalitetnu snimku dobiju upotrebom što manje doze zračenja vodeći se principom ALARA (as low as reasonable possible).

Govoreći o dijagnostičkoj radiologiji, ona danas, osim rendgenskog zračenja, koristi i ultrazvučne valove i radiovalove u magnetnom polju, a fuzijom s nuklearnom medicinom oslikava i nakupljanje radioaktivnih izotopa. Stoga u klasičnoj radiografiji, osim RTG snimaka, imamo i posebne snimke poput mamografije, tomosinteze, kompjutorizirane tomografije, ali i ultrazvučne preglede i magnetnu rezonancu. Na temelju snimki dobivenih tim pretragama radiolog može postaviti (potvrditi) tačnu dijagnozu ili pratiti kako tijelo reagira na neku metodu liječenja. U saradnji sa specijalistima nuklearne medicine analiziraju se pretrage koje spajaju ove dvije specijalnosti: PET CT i PET MR.&nbsp; Rendgensko snimanje, RTG – riječ je o najčešćoj pretrazi u radiološkoj dijagnostici. Pretraga je bezbolna, a njome se snimaju određeni dijelovi tijela, pri čemu se najčešće analiziraju pluća i koštano-zglobni sistem. Uređaji koji se danas koriste pružaju vrlo precizne slike, a doza zračenja je znatno smanjena u odnosu na prijašnju tehnologiju.
Mamografija – posebna vrsta RTG snimke koja se radi na posebnom uređaju koji ima precizan prikaz tkiva dojke uz što manje zračenje kako bi se izbjegao kancerogeni učinak X-zraka. Pretraga je jednostavna, neinvazivna i brza, doze radijacije vrlo su male, a služi ranom otkrivanju najčešće maligne bolesti žena - karcinoma dojke.
Tomosinteza, CBCT (Cone Beam CT) - napredna vrsta digitalne radiografije, gdje rendgenska cijev kratko rotira oko željenog dijela tijela i može prikazati slojeve tkiva - neka vrsta pojednostavljenog CT uređaja. Najviše se koristi za snimanje dojki i u dentalnoj radiografiji.

Kompjutorizirana tomografija, CT – i u ovom slučaju koristi se ionizirajuće rendgensko zračenje - rendgenska se cijev vrti 360 stepeni oko željenog dijela tijela, posebni detektori bilježe to zračenje te se u računaru rekonstruiraju snimana tkiva. Tako se dobiva detaljan prikaz organizma uz moguće trodimenzionalne rekonstrukcije unutrašnjih organa. Snimanje je bezbolno i vrlo brzo na modernim uređajima, ali doze zračenja kod CT pretraga su najviše, stoga pažljivo treba procijeniti potrebu za ovom pretragom, naročito kod mladih bolesnika.
Ultrazvučni pregled, UZV – za snimanje se ne koriste rendgenske zrake nego zvučni valovi visoke frekvencije. Riječ je o neinvazivnoj, bezbolnoj pretrazi, no u ovom slučaju nema rizika od zračenja niti su poznate nuspojave. Ultrazvukom najčešće prikazujemo meka tkiva: limfne čvorove, unutrašnje parenhimne organe, mišiće, žlijezde, krvne žile, dojke i slično. Napretkom ultrazvučnih uređaja razvila se pretraga obojenim Dopplerom (Colour Doppler Imaging) gdje se prikazuje i mjeri protok krvi krvnim žilama.
Magnetska rezonanca, MR – pretraga koja ne koristi rendgensko zračenje nego mjeri smjer protona u jakom magnetnom polju nakon pobuđenja radiofrekventnim valovima. To je neinvazivna, bezbolna pretraga koja omogućuje vrlo kvalitetan prikaz mekih tkiva, organa i organskih sistema. Iako napredna, ova tehnologija je manje dostupna i znatno skuplja od prethodnih, a klaustrofobične osobe je ne podnose jer se odvija u zatvorenoj cijevi (gantry) te je vrlo bučna. MR pretrage su znatno dugotrajnije od CT i RTG snimanja te su manje pogodne za nesaradljive bolesnike.
Invazivna dijagnostika - podrazumijeva uzimanje uzoraka tekućine ili tkiva pod kontrolom bilo koje od navedenih metoda, primjer su ultrazvukom navođena punkcija ili CT-om navođena biopsija. Tako dobiveni uzorci daju se citologu ili patologu na analizu te omogućavaju znatno precizniju dijagnostiku, bez hirurškog zahvata.
Intervencijska radiologija - liječenje pod kontrolom radioloških metoda, najčešće su to vaskularne intervencije (širenje arterija pod kontrolom X-zraka, skleroza proširenih vena pod kontrolom ultrazvuka), ali i liječenje probavnog trakta (ERCP - vađenje kamenaca pod kontrolom X-zraka, ugradnja proširnika - stenta - u jednjak sužen zbog maligne bolesti) i drugih organskih sistema.
PET CT i PET MR - riječ je o pretrazi koja spaja dvije specijalnosti - radiologiju i nuklearnu medicinu. Ona ne pruža samo preciznu radiološku 3D sliku snimanog područja tijela nego i prikaz nakupljanja radiofarmaka aktivnih ćelija - najčešće zloćudnih tumora, što olakšava praćenje liječenja bolesnika s malignim bolestima. CT i MR nam daju uvid u anatomiju tkiva, a PET u njegovu aktivnost.

Napretkom tehnologije radiologija se počela intenzivno razvijati, a njene mogućnosti iz godine u godinu rastu. Tako se, među ostalim, razvila i digitalna radiologija, koja omogućava kvalitetnije snimke koje se bilježe u obliku digitalnog zapisa u računaru i koje se kasnije mogu dodatno obrađivati - uvećavati, zacrnjivati i slično.

Radiološke dijagnostičke metode svakodnevno spašavaju živote pružajući precizan uvid u zbivanja u našem tijelu, čak i do nivoa funkcioniranja ćelija

Pretraga je jednostavna, neinvazivna i brza

Medicinska dostignuća: Kako do tačne dijagnoze

Kineskom metodom pripreme salate od krastavaca imat će finiju aromu, upiti više preliva te biti hrskaviji.
Uz malo finih začina, kao što je dobro maslinovo ulje i fini ocat ili preliv od jogurta te gnječenja, obični krastavac se pretvara u genijalno jelo.&nbsp;Salata od zgnječenih krastavaca je omiljena u Kini, a da biste "prepisali" od Kineza, sve što trebate napraviti je narezati ih na ploške, staviti u vrećicu koja se može zatvoriti i preći nekoliko puta valjkom.&nbsp; 
Poenta nije da ih "rasturite" nego fino zgnječite, taman toliko da nepravilnosti u ploškama popiju preliv. Budući da valjak neće svaku plošku zgnječiti na isti način tekstura će biti raznolika, u čemu je i poenta. Nakon gnječenja krastavce treba posoliti i ostaviti u cjedilu da se ocijede.
Moglo bi vas iznenaditi koliko će vode pustiti, zbog čega će okus krastavaca biti još izraženiji, a tekstura mesnatija i mjestimično hrskavija. Nemojte da vas uplaši količina soli i bibera, većina će se ocijediti.
Sastojci za salatu od krastavaca:

- 12 manjih krastavaca za salatu (oko 900 grama)&nbsp; 
- 1 i 1/4 kašike soli

-&nbsp;¼ šoljice preliva za salatu&nbsp; 
Preliv:

-&nbsp;1 češanj češnjaka ili ljutika&nbsp; 
- 1/2 šolje octa ili limunovog soka

-&nbsp;1/2 šalje maslinovog ulja&nbsp; 
- 1-2 kašike neutralnog meda

-&nbsp;1 šolja senfa&nbsp; 
- 1/2 šolje soli

-&nbsp;1/2 solje bibera&nbsp; 
1. Napravite preliv. Usitnite luk ili ljutiku pa stavite u staklenku i ubacite ostale sastojke. Čvrsto zatvorite i mućkajte dok se med ne rastopi. Odvojite četvrtinu šolju, ostalo čuvajte u frižideru najduže sedam dana.

2. Operite krastavce i odrežite im krajeve pa ih narežite na deblje ploške. Stavite ih u vrećicu koja se može zatvoriti pa nježno prijeđite po njima nekoliko puta (5-8) valjkom dok se ne stanje na debljinu od oko centimetra. Pazite da ih ne zgnječite u kašu.&nbsp; 
3. Pospite krastavce kašikom soli pa ostavite pola sata i izlijte tečnost koju su pustili. Začinite s četvrtinom šolje preliva, 3/4 kašike bibera i 1/4 kašike soli. Promiješajte nježno rukama pa ostavite 15 minuta da se marinira. Kušajte i dodatno začinite prema potrebi.

Savjet: Kao preliv za salatu može poslužiti i kombinacija masnijeg jogurta, sjeckane metvice, peršina, češnjaka s nekoliko kapi limunovog soka.

Trik za najbolju ljetnu salatu od krastavaca

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Koronavirus">Koronavirus</a> može se sedmicama&nbsp; nalaziti u nosu i grlu djece, a da ona ne pokazuju nikakve simptome, što bi moglo objasniti kako se virus može širiti a da se to ne zna, izjavili su istraživači iz Južne Koreje.

-U ovom istraživanju serije nevidljivih&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Infekcija">infekcija</a> kod djece mogu biti povezane s takozvanim tihim prijenosom Covida-19.Zanimljivo je da se ova studija poklapa s podacima za odrasle u kojima do 40 posto odraslih može ostati asimptomatsko u odnosu na infekciju-&nbsp; napisale su Dr. Roberta DeBiasi and Dr. Meghan Delaney iz Dječje nacionalne bolnice u Washingtonu.&nbsp; 
U ovoj studiji autori procjenjuju da bi 93 posto zaražene djece propustilo korištenje strategije testiranja fokusirane samo na testiranje simptomatskih pacijenata.
Studija izlazi u trenutku kada su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti kritizirani zbog promjene smjernica o asimptomatskom testiranju, što je Američka akademija za pedijatriju u svojoj izjavi nazvala "opasnim korakom unazad"

Koronavirus može se sedmicama  nalaziti u nosu i grlu djece

Djeca mogu biti zaražena bez ikakvih simptoma

Djeca mogu biti zaražena koronavirusom bez pokazivanja simptoma

<a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/591293/casa-vode-smanjuje-rizik-od-dijabetesa">Nesanica</a> je poremećaj savremenog doba, koji je izazvan učestalim stresom i načinom života, a da biste lakše utonuli u san i kvalitetnije spavali neophodno je da se riješite svega što vas u tome remeti, tvrde istraživanja. Za početak, izbacite iz spavaće sobe televizor, mobilni telefon, laptop, tablet i druge uređaje. Ukoliko u krevetu gledate film ili seriju, igrate igrice, odgovarate na mejlove, provodite vrijeme na društvenim mrežama i u drugim sličnim aktivnostima, nećete brzo zaspati.&nbsp; Prije svega zbog toga što svi ekrani na tehničkim uređajima emitiraju vještačku plavu svjetlost, što odlaže oslobađanje melatonina, hormona koji nam omogućuje čvrst san. Monitori na uređajima drže naš mozak u budnom stanju, blokirajući svaku mogućnost da brzo zaspimo. Također, nemojte puniti uređaje u spavaćoj sobi, već u drugoj prostoriji.

Monitori na uređajima drže naš mozak u budnom stanju, blokirajući svaku mogućnost da brzo zaspimo

Svi ekrani na tehničkim uređajima emitiraju vještačku plavu svjetlost

Televizor ne držite u spavaćoj sobi

Riblje ulje bi zbog blagotvornog djelovanja na <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/590702/nepravilni-otkucaji-srca-veci-rizik-za-senilnost">ljudske ćelije</a> moglo postati eliksir mladosti, ističu stručnjaci s kalifornijskog univerziteta.&nbsp;Do ovog zaključka došli su na osnovu testiranja grupe srčanih bolesnika koji su potvrdili da koriste omega-3 masne kiseline, važne za stvaranje zaštitne kape za ćelije, čime se znatno produžava njihov život.&nbsp;Utvrđeno je da pacijenti s visokim nivoom omega-3 masnih kiselina u krvi imaju sporiji proces biološkog starenja srca. Ovo bi mogao biti način da se potencijalno produži ljudski životni vijek i izbjegnu kardiovaskularna oboljenja, pod pretpostavkom da se svakodnevno konzumira gram ribljeg ulja.
Da bi se postigao željeni efekt, poželjno je da se jedu losos, skuša i sardina. One imaju najviše ribljih masnih kiselina koje preventivno utječu na zaštitu kardiovaskularnog sistema.&nbsp;Ove kiseline su dobre i za ublažavanje upale zglobova, usporavanja gubitka memorije i smanjenje makularne degeneracije očiju, koja je najčešći uzrok sljepila starijih osoba.&nbsp;

Utvrđeno je da pacijenti s visokim nivoom omega-3 masnih kiselina u krvi imaju sporiji proces biološkog starenja srca

Da bi se postigao željeni efekt, poželjno je da se jedu losos, skuša i sardina

Riblje ulje kao eliksir mladosti

U istraživanju je ispitana povezanost <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje-u-kuci/591056/hrana-za-jak-imunitet">konzumacije</a>&nbsp;različitih slatkih pića s rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. U analizi su korišteni detaljni podaci o prehrambenim navikama skoro 25.000 muškaraca i žena starih između 40 i 79 godina, koji su učestvovali u opsežnom britanskom epidemiološkom istraživanju.&nbsp;&nbsp; Ispitanici su praćeni 11 godina, a tokom tog perioda kod njih 847 razvio se dijabetes. Rezultati istraživanja pokazali su da je sa povećanim rizikom od dijabetesa povezana učestala konzumacija šećerom zaslađenih bezalkoholnih pića i mliječnih napitaka, ali i bezalkoholnih pića s vještačkim zaslađivačima.&nbsp;
Nasuprot tome, unos voćnih sokova, zaslađenog čaja i kafe nije doprinosio povećavanju rizika.&nbsp;
Stručnjaci su procijenili da zamjena jednog serviranja šećerom zaslađenih bezalkoholnih pića ili mliječnih napitaka s vodom, nezaslađenim čajem ili kafom može sniziti rizik od dijabetesa za 14 do 25 posto.&nbsp; &nbsp;

Unos voćnih sokova, zaslađenog čaja i kafe nije doprinosio povećavanju rizika

Čaša vode smanjuje rizik od dijabetesa

Kada ste veoma iznervirani, <a href="https://zdravlje.avaz.ba/sveznadar/591055/kokosovo-ulje-smanjuje-rizik-za-mozdani-udar">vjerovatno</a> koristite onu dobro poznatu tehniku da udahnete, izbrojite do tri i izdahnete. Ona, međutim, nije jedina koja brzo oslobađa organizam od stresa. Evo još nekih, stručnjaci kažu da djeluju.&nbsp; - Otvorite usta, zadržite 15 sekundi, zatim opustite lice. Ponovite nekoliko puta. Zatezanje i opuštanje mišića lica pomoći će vam u smanjivanju napetosti iznad vrata. 
- Udahnite i polako izdahnite. Hladan zrak pomoći će vam da se smirite. 
- Nabavite čep od pluta. Stavite ga između zuba i lagano zagrizite. Tako ćete opustiti vilicu.

Vjerovatno koristite onu dobro poznatu tehniku da udahnete, izbrojite do tri i izdahnete

Trikovi protiv stresa

Unos <a href="https://zdravlje.avaz.ba/zdravlje/580634/da-li-vitamin-d-moze-pomoci-zarazenima-koronavirusom" style="color: rgb(255, 0, 0);">vitamina D</a>&nbsp;ima pozitivan učinak na elastičnost krvnih žila te indirektno dovodi do smanjenja rizika za srčani i moždani udar, sugerira istraživanje provedeno u SAD.&nbsp; Prema podacima prikupljenima od 70 ispitanika, ovakvi rezultati uzimanja dodatnog vitamina D su vidljivi u roku od četiri mjeseca. 
Učesnici istraživanja su imali niz faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Vitamin D je već povezivan s pozitivnim utjecajem na zdravlje kostiju, no naučnici s Augusta University naglašavaju kako su receptori za vitamin D prisutni u gotovo svim tipovima ćelija u organizmu.
Prema njihovim riječima, efekt vitamina D na krvne žile je rezultat blokade hormonskog mehanizma koji dovodi do stezanja krvnih žila te reduciranja upalnih procesa u organizmu.

Prema podacima prikupljenima od 70 ispitanika, ovakvi rezultati uzimanja dodatnog vitamina D su vidljivi u roku od četiri mjeseca

Indirektno dovodi do smanjenja rizika za srčani i moždani udar

Obratite pažnju šta konzumirate

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja čuva zdravlje

Bobice koje zdravlje znače

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska dostignuća: Kako do tačne dijagnoze

Trik za najbolju ljetnu salatu od krastavaca

Djeca mogu biti zaražena koronavirusom bez pokazivanja simptoma

Televizor ne držite u spavaćoj sobi

Riblje ulje kao eliksir mladosti

Čaša vode smanjuje rizik od dijabetesa

Trikovi protiv stresa

Vitamin D koristi krvnim žilama

Zdravlje

Obratite pažnju šta konzumirate

Ukusne crvene bobice štite vaše zdravlje

Cipele ostavljajte pred vratima to će vam sačuvati život

Ovo je razlog zašto biste kurkumu trebali konzumirati svaki dan

Zašto šljive trebamo jesti svakog dana

Kadulja čuva zdravlje

Bobice koje zdravlje znače

Balansirana hrana bogata vitaminima ključ je jakog imuniteta

Medicinska dostignuća: Kako do tačne dijagnoze

Trik za najbolju ljetnu salatu od krastavaca

Djeca mogu biti zaražena koronavirusom bez pokazivanja simptoma

Televizor ne držite u spavaćoj sobi

Riblje ulje kao eliksir mladosti

Čaša vode smanjuje rizik od dijabetesa

Trikovi protiv stresa

Vitamin D koristi krvnim žilama